Nastavljajući projekat započet u junu, posjetioci Porto Montenegra moći će da pogledaju djela studenata Fakulteta likovnih umetnosti Univerziteta Crne Gore zahvaljujuci projektu Otvoreni studio – umjetnost u marini, i tokom mjeseca avgusta.
Ideja projekta je interakcija sa umjetnicima, razgovor i praćenje stvaranja njihovih djela.
Ovog mjeseca, umetnici master studija FLU-a, čiji radovi će biti izloženi u galeriji koja se nalazi u ulici Strada Navale, glavnom šetalištu Porto Montenegra, biće Iva Đurović i Vlatka Vujosević. Njihovi radovi bice izlozeni tokom cijelog avgusta, svakog dana od 11 sati do 15 sati i od 18 sati do 21,30 sati.
Umjetnica Iva Đurović je diplomirani dizajner enterijera i namještaja. Trenutno je na prvoj godini master studija, smjer za graficki dizajn.
Vlatka Vujošević je specijalista vajarstva i ima status samostalne umjetnice. Umjetnica iz Podgorice je i laureate Nagrade Crnogorskog Likovnog Salona “13. novembar”, za 2017. godinu.
Glumac Petar Božović otvorio je sinoć na Kanli kuli 34. Filmski festival Herceg Novi.
On je publici na Kanli kuli rekao da “zamišlja Herceg Novi kao jedan bijeli pramac broda koji se zove kopno čiji mornari idu okenom i donose svojim draganama kovčege ogrlica dijamantskih, svilenih tkanina”.
“Na pramcu stoje književnici, mislioci, Ivo Andrić. Iza njih tamo sjećanje na umjetničku školu koja je dala Dada Đurića, a iza njega jedno golobrado momče iz Ozrinića koje donose svoju baklju i upotpuni svjetlost sedme umjetnosti, Živko Nikolić”, rekao je Božović.
On je istakao da bi njegova biografija bilo mnogo siromašnija da nije bilo Nikolića.
Glavni administrator Opštine Herceg Novi Nenad Đorđević kazao je da je Filmski festival Herceg Novi tokom tri decenije savladao sve izazovekoji su pred ovakvu manifestaciju postavljali vrijeme i ljudi.
Đorđević je kazao da je protekla godina bila teška, ali da mu je drago što vidi, uz poštovanje epidemioloških mjera, punu Kanli kulu.
“Filmski festival je jedna od ključnih tačaka identiteta Herceg Novog kao grada kulture i grada filma”, rekao je Đorđević.
On je istakao da opština Herceg Novi sanažno podržava ovu manifestacijui dodao da vjeruje da će ovo izdanje podstaknuti na razmišljanje o budućnosti festivala kako bi iznjedrio nove pravce i rješenja “koje će garantovati da naš hercegnovski đir kroz svijet pokretnih slika i dalje nas povezuje sa svijetom”
Generalni direktor za podsticanje i razvoj kulturno umjetničkog stavralaštva Andrija Radulović kazao je da je festivala svojimtrajanjem i kvalitetom učinio da Herceg Novi i cijela Boka žive u umjetnosti.
Otvaranje 34. FFHN MFF (2)
“Ministartsvo podržava ovaj značajni kulturni dogadjaj i uvjereni smo u njegov kvalitet”, kazao je Radulović.
“Film pruža mogućnost svakom čovjeku da na svoj način doživi umjetnost, jer pored svega iznosi na svjetlost ljepotu, tugu i radost i progovara svojim munjevitim slikama o onim zataškanim stavrima i problemima savremenog čovječanstva”, poručio je Radulović.
Program su vodili glumci Dejan Đonović i Dubravka Drakić.
Na festivalu je sinoć emitovan film Jabuke grčkog reditelja Hristosa Nikoua, koji je imao premijeru na 77. festivalu u Veneciji, a potom Polje maka rumunskog reditelja Eugena Jebelenaua.
Oba se takmiče za nagrade u selekciji dugometražnog igranog filma.
Na Kanli Kuli biće prikazani filmovi selekcije dugometražnog igranog filma, na Forte Mare program Kino Evropa i Mreža festivala Jadranske regije, u amfiteatru Dvorane Park studentski filmovi, u velikoj sali Dvorane jugoslovenski klasici Zdravka Velimirovića i Živka Nikolića.
U program su ušle i projekcije na Luštici, u selu Klinci gdje će biti prikazana četiri filma programa Luštica Replay.
Prateći programi su radionica za mlade fimske kritičare u okviru Mreže festivala Jadranske regioje, koja će biti održana u Kući nobelovca Iva Andrića, i Uvodna sesija: Razgovori o preispitivanju profila Festivala, 6. avgusta u Dvorani Park.
Nagrade za najbolja filmska ostvarenja biće dodeljene poslednje noći festivala, 7. avgusta na Kanli Kuli. Novost su nagrada publike Adriatic Audience Award u okviru selekcije Mreže festivala Jadranske regije i Plaketa Zorana Živković koja je dio glavne nagrade, u čast dugogodišnjeg producenta i poslovnog direktora Festivala.
Selektor programa dugometražnog igranog filma i Kino Evropa je filmski reditelj Ivan Bakrač, koji je i koselektor programa Mreže festival Jadranske regije.
Žiri glavnog programa su Zlatko Vidačković, Sali Saliji – Sallini, Andamion Murataj, Ivan Salatić i Tanja Bošković.
Žiri studentskog programa su Marija Nikčević, Vuk Vuković i Igor Bošnjak.
Selektor i domaćin programa radionice za mlade filmske kritičare je reditelj Ivan Salatić (Crna Gora), predavači i mentori su filmski kritičari Vlado Petković, Nino Kovačić i Mirza Skenderagić, a gostujući predavač je Arman Fatić.
Festival će biti organizovan uz poštovanje aktuelnih epidemioloških mjera.
Snažno olujno nevreme pogodilo je danas (1. avgust) djelove Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BiH).
Oluja je tokom prijepodneva izazvala štetu na objektima, srušena stabla i teškoće u saobraćaju i snabdevanju strujom u djelovima Hrvatske.
Kako javlja agencija HINA, štete najviše ima u Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.
Prema pisanju portala Index.hr, najteže je bilo na Baniji, gdje je vjetar čupao stabla i oštetio kuće, a padao je i grad.
U Petrinji je snažan vjetar oštetio objekte koji su pretrpjeli štetu u zemljotresu krajem prošle godine. Oštećen je i krov Crkve svetog Lovra. Mnoga domaćinstva ostala su bez električne energije.
Stradao je i kamp na petrinjskom kupalištu.
Vatrogascima je prioritet uklanjanje popadalog drveća i bandera s ulica i puteva, rekla je Služba civilne zaštite i navela da njene ekipe rade na 20 mjesta.
Kako javlja Index.hr, na društenim mrežama je objavljen snimak iz Čađavice kod Virovitice, na kome se vidi kako u desetak sekundi olujni vjetar odnosi šator, dok ljudi bježe.
Olujno nevrjeme zahvatilo je danas i gradove na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine – Bihać, Cazin, Veliku Kladušu, Prijedor i Kostajnicu.
U Bihaću je palo nekoliko stabala, a građanima pomažu ekipe hitne pomoći, policija i vatrogasci.
U Cazinu je oluja s kišom lomila krovove kuća, drveće i ograde.
Na području Kostajnice jaki udari vetra brzine 50 do 70 kilometara na čas, čupali su drveće i skidali krovove.
Farmaceutske kompanije Pfizer i Moderna povećale su cijene svojih vakcina protiv covida-19 u najnovijim ugovorima o nabavci za zemalje članice Evropske unije, objavio je u nedjelju Financial Times.
Nova cijena za Pfizerovu vakcinu sada iznosi 19,50 eura u odnosu na 15,50 eura, koliko je iznosila prije, objavio je list, pozivajući se na dijelove ugovora koje je dobio na uvid.
Nova cijena Modernine vakcine po dozi sada iznosi 25,50 dolara (21,50 eura), a u sklopu prvog ugovora iznosila je oko 19 eura, no to je manje od prethodno dogovorenih 28,50 dolara (24 eura) jer je narudžba količinski porasla, stoji u izvještaju u kojemu se citira dužnosnik upoznat s potpisivanjem ugovora.
Evropska komisija u utorak je priopštila da je EU na putu da postigne cilj – potpuno vakcinisanje najmanje 70 posto odrasle populacije do kraja ljeta.
U maju je EU izvijestila kako očekuje da će do kraja septembra primiti više od milijardu doza vakcine od četiriju proizvođača lijekova.
Ni iz Pfizera ni iz Moderne nisu odmah bili dostupni za komentar, piše Reuters.
Prva manifestacija naziva „Dani pamidore, masline i meda“ koja se održavala u Radanovićima u organizaciji MZ Radanovići i Gornji Grbalj a uz pomoć Društva pčelara i Maslinarskog društva “Boka” završena je u nedelju, 1. avgusta .
Prvog dana, u subotu 31.jula je u Radanovićima bilo preko 35 izlagača koji su osim poznate grbaljske pamidore, maslina i meda izlagali i druge domaće proizvode.
Ispred organizatora MZ Radanovići i Gornji Grbalj sve prisutne pozdravio predsednik MZ Radanovići, Mirko Kordić: „Želim da se zahvalim svima na prisustvu, u nadi da će ova manifestacija u narednim godinama poprimiti tradicionalni karakter, sa mnogo bogatijim programom i većim brojem izlagača. Poljoprivredni proizvođači sa područja Grblja su bili poznati i priznati, te kao takvi njihovi proizvodi su bili prisutni na trpezama u Boki i izvan nje. Naša obaveza je da tu tradiciju nastavimo i da Grbalj u budućnosti bude nepresušni izvor voće i povrće, a naročito grbaljske pamidore“
Potpredsednik Opštine Kotor, Siniša Kovačević, kazao je da pored poljoprivrednog Grbalj ima i veliki turistički potencija, koji u narednim godinama treba valorizirati na najbolji način za Grbalj i Boku. „Dužni smo da zaštitimo naš prostor i autentične proizvode kako bi stvorili sve potrebne preduslove za dalji razvoj Grblja, kao najvećeg poljoprivrednog, turističkog i privrednog predvodnika Boke Kotorske. Samo tako stvorit ćemo uslove da se Boka pozicionira u Evropi i svijetu na način na koji joj to istorijski, kulturno, geografski, ekonomski i pripada, a što nam je u jednom istorijskom trenutku bilo oduzeto. Na nivou četiri bokeljske opštine potrebno je napraviti strategiju daljeg privrednog i strukturnog razvoja ove istorijske, geografsko i kulturno posebne cjeline. Potrebno je da kao posebna regija idemo ka Evropi i svijetu u smislu ekonomske i kulturne saradnje”.
Posjetioci su imali priliku da degustiraju paštu na pamidoru, grbaljski sir i ostale delicije ovog kraja.
Ovo veče upotpunili su nastupi Danice Crnogorčević, Đoka Koprivice, Jelene i Ognjena Koprivice, Pjevačkog društva Grbalj, Sava Ćetkovića, Sava Šumara i KUD-a Sv. Jovan Vladimir iz Bara.
U nedelju, 1. avgusta na istom mjestu, drugi dan za redom održan je bazar na kome su svi prisutni mogli pazariti domaće grbaljske proizvode.
Organizatori ove manifestacije, kažu da su veoma veoma zadovoljni posjetom i odazivom te se nadaju da je Grbalj, osim tradicionalne Ribarske noći u Bigovi dobio još jednu manifestaciju.
Jedna od najčuvenijih svjetskih klasičnih suoerjahtiu, predivna stara morska dama „Christina O“, uplovila je jutros u marinu Porto Montenegro u Tivtu.
Ovaj lijepi klasični brod koji vije zastavu Malte, u Tivat je stogao iz albanske luke Sarandi, a „Christina O“ vezala se na vrhu mula 1 u najekskluzivnijem dijelu Porto Montenegra rezervisanom za najveće i jahte vlansika koji insistriraju na strogoj privatnosti i diskreciji.
„Christina O“ najpoznatija je po tome što je nekada pripadala grčkom brodovalničkom tajkunu Aristotelu Onazisu i bila sviojevrsni rodonačelnik onoga što danas u jahtingu poznajemo od pojmom ulttraluskuzna superjahta.
Onazis je na ovom impozantnom brodu svojevremeno ugostio mnoga slavna imena iz svijeta biznisa, politike, medija i filma. Tako je na ovoj jahti obavljena i svečanost vjenčanja princa Renijea III od Monaka sa amerilčkom glumicom Grejs Keli, „Christinom“ su plovili i sa njenim vlasnikom na najljepšim destinacijama u Mediterabnu i na Karibima uživali američki predjednik Džon Kenedi, britanski premijer Vinston Čerčil, i glumačke ili muzičke zvijezde poput Džona Vejna, Marije Kalas, Frenka Sinatre, Merilin Monro, Grete Garbo, Ričarda Bartona, Elizaet Tejlor, Rudolfa Nurejeva ili Eve Peron… Sredinom pedesetih godina prošlog vijeka „Christina“ je uplovila i u Kotor gdje je sa Onazisom na njoj u to vrijeme bila i njegova partnerka, grčka operska diva Marija Kalas i njihova zajednička prijateljica, bivša prva dama SAD, Elenor Ruzvelt, supruga pokojnog američkog predjsenika Frenklina Delana Ruzvelta.
Predivan stari brod klasičnih formi elegantnog, u bijelo ofarbanog trupa i nadgrađa, dugačak je 99 metara, širok i 11 metarara, sa gazom od 4,24 metra, ima deplasman od 1.802 tone. Svoj život je on počeo prije više od 78 godina – u brodogradilištu kompanije Canadian Vickers u Monteralu, gdje je današnja „Christina O“ izgrađena 1943. kao fregata „Stormont“ K-237 za potrebe Ratne mornarice Kanade.
Poslije Drugog svjetskog rata fregatu „Stormont“ koja je bila povučena iz operativne upotrebe kanadske Ratne mornarice, kupio je poznati grčki brodarski magnat Aristotel Onazis. Kupljenu fregatu on je povjerio čuvenom projektantu i dizajneru jahti Cezaru Pinou da ovaj bivši ratni brod pretvori u do tada neviđeno luksuzno plovilo za uživanje. Uz uloženih za to vrijeme vrtoglavih 4 miliona dolara, nekadašnji ratni brod sa ožiljcima iz brojnih bitaka, nakon par godina je iz brodogradilišta u Kilu u Njemačkoj izašao gotovo neprepoznatljiv – kao izuzetno elegantna, prva super jahta u svijetu, imenom „Christina“, sa do tada neviđenim nivoom luksuza na jednom privatnom plovilu za uživanje. Pored ostaloga, jahta koju je Aristotel Onazis nazvao imenom svoje kćeri, imala je otvoreni bazen na krmenom dijelu, plesni podijum, spiralno unutrašnje stepenište u glavnom salonu i 19 ultraluksuzno opremljenih apartmana za goste. O do tada nezamislivom nivou luksuza govori i podatak da su kuke za kačenje garderobe u centralnom baru bile napravljene od zubova kita vrste orka, dok su barske stolice bile presvučene kožom sa jednog vrlo posebnog organa Rudolfijevih kitova.
Zahvaljujuči veličini i čvrstoći trupa i mehaničke osnove ratnog broda iz koga je nastala, „Christina“ je imala nivo luksuza nezamisliv za predratne privatne jahte i početkom pedesetih, kao prva prava super-jahta u svijetu, inaugurisala je potpuno nove pravce u dizajnu, projektovanju i osmišljavanju najvećih i najluksuznijih privatnih jahti.
Poslije Onazisove smrti 1975. njegova kćerka Kristina je jahtu-imenjakinju poklonila grčkoj Vladi, da bi brod karjem prošlkog kupio američko-grčki preduzetnik Džon Pol Papanikolau koji je nekada impresivnoj jahti, vratio stari sjaj i potpuno je obnovio u brodogradilištu „Viktor Lenac“ u Hrvatskoj.
Pod novim-starim imenom „Christina O“, ovaj elegantni ultraluksuzni brod opet se vratio na svjetska mora i elitne turističke destinacije. „Christina O“ je „nakrcana“ najmodernijom tehnologijom, ali je u eksterijeru i enterijeru zadržala svoj šarm klasičnog, pravog broda-oldjamera kakav je bukvalno nedostižan za moderne i od nje mnogo skuplje super-jahte. „Christina O“ može primiti do 34 putnika, o čijoj se udobnosti i sigurnosti brine 38 članova posade jahte. Ona sada radi kao čarter-jahta, a njeno iznamljivanje, zavisno od doba godine, košta od 560.000 do 700.000 eura sedmično, plus troškovi.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3019 uzoraka.
Ukupno je dijagnostikovano 165 novopozitivnih slučajeva infekcije i to: 130 među građanima Crne Gore i 35 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.
Nije bilo smrtnih slučajeva u posljednja 24 sata, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Budva
22
16
38
Podgorica
30
3
33
Bar
13
1
14
Tivat
8
6
14
Kotor
13
13
Nikšić
10
2
12
Herceg Novi
7
4
11
Ulcinj
8
8
Bijelo Polje
6
6
Rožaje
2
3
5
Cetinje
4
4
Danilovgrad
2
2
Tuzi
2
2
Pljevlja
1
1
Kolašin
1
1
Šavnik
1
1
Ukupno
130
35
165
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1630.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 40 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1.451. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 102.092”, navode u saopštenju.
Problem vlasništva i načina korišćenja ponti i mandraća u Boki Kotorskoj koji posljednjjih godina eskalira, jedan je od potencijalno, najsloženijih koje država Crna Gora mora da riješi.
Pokazuju to i rezultati online ankete “Čije su ponte i mandraći” koju je Boka News sproveo u sklopu projekta “Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News” jer je i ona potvrdila da je na najvrjednijem dijelu teritorije Crne Gore – njenom obalnom rubu, izuzetno teško pomiriti sve interese, ali i zaštititi vjekovni način života lokalnog stanovništva koji je danas izložen ogromnom pritisku ekonomske “valorizacije” i globalizacije.
Najgore u svemu je to što država nema konzistentu politiku i jedinstven odnos prema svim zainteresovanim stranama, pa dok se staromještanima osporava vlasništvo nad njihovim kućnim dvorištima na obali i mandraćima koje su im djedovi gradili ispred vjekovima starih kuća, država omogućava tajkunima i bogatašima koji mogu izdvojiti po nekoliko miliona eura za luksuznu obalnu vilu, npr. u kompleksu Portonovi, da bez problema uživaju u “svom komadu” privatizovane bokeljske obale koji je dostupan samo njima.
Na pitanje da li bi ponte, pristaništa i plaže trebale bi biti dostupne za korištenje svim građanima, 91% anketiranih odgovorilo je potvrdno, a njih samo 9 odsto je protiv toga. Nešto preko dvije tećine ispitanika, odnosno njih 68%, smatra da građanima i turistima mora biti omogućen pristup pontama i mandraćima u Bokokotorskom zalivu, pa čak i onima koji su prema katastru u vlasništvu privatnih lica. Na isto pitanje negativno je odgovorilo 32% anketiranih.
Čak 90% ispitanika, indirektno se protivi u skorije vrijeme izraženoj praksi ne-rušenja, već naknadne leglizacije “na divlje” izgrađenih novih ponti. Naime, devet desetina svih anketiranih, na pitanje da li država Crna Gora upisom u katastar legalizuje divlje napravljene ponte i time na direktan način utiče na stvaranje ograđenih privatnih kupališta, odgovorilo je potvrdno. Sa tom konstatacijom se ne slaže samo 10% anketiranih.
Ponte u Boki – Rose – foto čitaoci
Boka News raspolaže konkretnim podacima koji dokazuju potpuno nejednak odnos države prema sopstvenim građanima kada je ova problematika u pitanju. Na primjer, katastarska parcela-dvorište pred starom kamenom kućom na obali jednog mještanina, u katastru je bez problema upisana kao njegova privatna svojina, dok isto to dvorište ispred susjedne kuće, drugi staromještanin već godinama ne može zvanično upisati kao svojinu, već je on zvanično, samo korisnik državnog vlasništva – morske obale koja je, zapravo, dvorište njegove kuće stare preko 200 godina. Gore navedeni primjer do sada nije mogao biti riješen redovnim putem kroz upravni postupak pred Upravom za nekretnine iako čovjek čije je dvorište država upisala na sebe, pozivajući se na Zakon o morskom dobru iz 1992, do danas od te iste Uprave za nekretnine nije dobio nikakav odgovor na jednostavno pitanje da mu se pokaže pojedinačni pravni akt – Rješenje o ekspriopijaciji, kojim je država Crna Gora ikada oduzela njegovu privatnu imovinu na obali, a koju su priznavale i oko nje probleme nisu pravile sve prethodne države koje su upravljale Bokom – od Austro-Ugarske, preko Kraljevine do čak i socijalističke Jugoslavije.
Sa druge strane, Boka News raspolaže podacima o drugim slučajevima gdje su stara mula i mandraći koje su prije stotinjak godina gradili mještani, danas upisani kao privatna svojina njihovih potomaka. Niko od tih ljudi danas, iako su ponta i mandrać njihova privatna svojina, ne brani drugim mještanima i turistima da prustupe na njih ili da se ovdje kupaju i sunčaju, upravo poštujući zakonsku odredbu da je morsko dobro javno dobro i da mora biti dostupno svima. Takvi stari mandraći i danas se od strane mještana, koriste u skladu sa običajnim pravom i u njima svoje barke drže potomci porodica koje su mandraće i gradile, pa tu problema nema.
Problemi i sukobi nastaju sa mandraćima i pontama koje država izdaje u zakup, kao što je to danas manje-više, slučaj sa svim nekadašnjim javnim mulima i pristaništima po Boki koje su gradile Austrija ili dvije Jugoslavije nakon nje, i gdje su ta mula i pristaništa imala status javne infrastukture koju niko nije mogao niti privatizovati, niti uzurpirati, a njihovo održavanje plaćala je država.
Ponte u Boki – foto čitaoci
U modernoj crnogorskoj verziji tržišne ekonomije koja se više može smatrati prvobitnom akumulacijom kapitala nego liberalnim kapitalizmom, takvog gazdovanja javnom obalnom pomorskom infrastruklurom jednostavno nema i država nastoji da preko JP Morsko dobro iz Budve, sve takve objekte izda u zakup privatnicima – upravo suprotno vjekovnom načinu života lokalnog stanovništa koje je odvajkada bilo vezano za more, barke i brodove.
Potrđuju to i konkretna iskustva nekih od čitalaca Boka News-a koji su učestvovali u anketi našeg portala:
„Niko osim nas koji živimo u Boki ne shvata, ili još bolje rečeno, osjeća šta je ponta. To je način zivota. Jedno je sigurno, država ih nije pravila, i ona i ne razumije što su one. Svako mulo ili ponta u Boki čiji je vlasnik država, može se zakupiti za male pare i tada nastaje problem. Onaj ko zakupi mulo, on se ponaša kao da je njegovo. Pođete li barkom po zalivu da pristanete na mulo, to ide ovako: mulo u HN se plaća, mulo u Igalu se plaća, u Perastu isto, na Prčanju se plaća, u Kotoru i na Muo takođe, i na Pine se plaćalo. Žanjic takođe, do ove godine. I Plava špilja je bila na tenderu prije dvije godine. Ovo je ugao gledanja jednog običnog Bokelja, mještanina, i šta je to nego atak na naš način života. O ovim stvarima možemo i moramo mi, i samo mi u Boki da se pitamo i nađemo mjeru između ljudi koji stvarno imaju ponte u privatnom vlasnistvu jer su tu i rođeni, i onih javnih koje treba da ostanu javne. Zašto da vas boli glava, kada pristajete barkom na obalu, ko je zakupac, a vi ste htjeli recimo svratiti samo po malo vode ili pivo? A on vam mahne samo rukom, ovo je moje, ne može. Ako je ponta privatna, neka i ostane, ali ako nije, neka bude javno dobro. Napad na ponte traje odavno, i nije ništa drugo nego napad na naš način života. A ovo je samo jedan mali dio kompletnog problema, jer ova država ne razumije taj drugarski odnos između mora, obale i Bokelja“- napisao je jedan čitalac.
Drugi pak, upozoravaju na karakter obale mora kao javnog dobra:
„Propis je jasan. Morska obala je opšte dobro koje treba da je u funkciji svih građana Crne Gore, a ne pojedinaca, bili zakupci ili uzurpatori. Namjena i korištenje prostora ne bi trebalo da ima veze sa vlasništvom.“
Ima i građana koji smatraju da nikako ne može biti govora o privatnoj svojini na obalnom rubu:
„Sve ponte moraju biti u državnom vlasništvu, da sva lica imaju pristup i korištenje ponti, mnogo načina ima za ostvarivanje sredstava za održavanje ponti. Sve se može.“- poruka je jednog od čitalaca Boka News-a dok drugi upozoravaju da je ovaj problem mnogo kompleksniji jer „ima mnogo ponti koje su dio privatne PARCELE koja ulazi u more.“
„Znači, ulaskom na pontu, ulazite u nečije dvorište. Da li je ispavno da ulazite u tuđe dvorište?“- pita se ovaj čitalac.
Nesporno je, međutim, da je teško pomiriti privatne i opšte interese, pogotovo imajući u vidu činjenicu da Crna Gora teži zapadu gdje je privatna svojina NEPRIKOSNOVENA i niko ne može biti lišen vlasničkih prava bez adekvatne novčane kompenzacije. Na to upućuje i sada već čuvena presuda Evropskog suda za ljudska prava od 9. juna 2020, u slučaju “Nešić protiv Crne Gore“, gdje je Strazbur jasno kazao da niko ko je na legalan način stekao privatnu svojinu u pojasu morskog dobra u Crnoj Gori, ne može biti lišen te svojine bez pravične nadoknade i prethodnog sprovođenja kompletnog postupka ekspropijacije.
Institucija koja u ime države gazduje morskom obalom, JP Morsko dobro iz Budve, međutim, još nema sređene podatke o strukturi vlasništva nad pontama i mandraćima u Boki Kotorskoj, ali čak ni o broju ponti koje su, što legalno, a što nelegalno, u zalivu sagrađene u proteklih deset godina:
„Imajući u vidu da se radi o kompleksnoj materiji i informaciji za period od 10 godina potrebno je više vremena – nekoliko dana kako bi se prikupili podaci po pitanju istog, s obzirom da je prethodno potrebno identifikovati predmetne ponte, izvršiti provjeru da li su iste upisane u kat.nepokretnosti i na koga kao i da li je podnesen zahtjev za upis novosagrađenih ponti kod nadležnog organa”- kazali su Boka News u JP Morsko dobro”.
Ponte u Boki – foto čitaoci
Prema riječima portparokle Kristine Rafailović, to JP je u periodu od 1. avgusta 2019. do danas dalo četiri naloga za snimanje novosagrađenih ponti i to tri ponte pred katastarskim parcelama u Dobroti, a jedan za pontu koja je izgrađena pred parcelom u Stolivu. Od toga su do sada završena geodetska snimanja novostvorenih površina – ponti (po jedne u Dobroti i Stolivu) i ostala procedura, te su one kao dvije nove katastarske parcele, upisane u evidenciju Uprave za nekretnine kao državna svojina. Ostali postupci su još u toku.
Iz Morskog dobra nisu precizno odgovorili na naše pitanje koliko je, prema podacima sa kojima oni raspolažu, u Boki Kotorskoj ponti koje su u katastru zvanično upisane kao privatna svojina fizičkih i pravnih lica.
„U cilju uspostavljanja reda na pristaništima i privezištima Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, je donijelo Program objekata obalne infrastrukture, koji je usvojen od strane Upravnog odbora Javnog preduzeća 2019. god. Predmetnim Programom prepoznato je 57 objekata obalne infrastrukture u Bokokotorskom zalivu, od čega: 25 pristaništa, čija je namjena isključivo pristajanje plovnih objekata; 5 privezišta, čija je namjena isključivo komunalno i/ili komercijalno privezivanje plovnih objekata; pristaništa sa privezištima 27, čija je namjena i pristajanje i komunalni i/ili komercijalni privez plovnih objekata. Na ovaj način stvoreni su uslovi koji omogućavaju njihovo ustupanje na korišćenje, a sa druge strane stvara preduslove za obavljanje djelatnosti krajnjih korisnika – pružanje neposrednih nautičkih usluga (prihvata, veza), do posrednih nautičkih usluga sa širokim spektrom javnih usluga i servisima (turističkih usluga prevoza putnika morem – taxi i izletnički prevoz).”- naveli su iz tog JP.
Ipak, među svim tako evidentiranim objektima koje je popisalo Morsko dobro nalaze se i oni na kojima postoje neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
“Cijeneći da ovo JP ustupa samo državnu imovinu, nad njima nije sproveden aukcijski postupak. Drugim riječima, ukoliko je u LN prepoznati objekat obalne infrastrukture upisan kao svojina ili korišćenje ili raspolaganje na treća lica, ovo JP nije sprovodilo postupak za utupanje na korišćenje. Takvih lokacija u Herceg Novom i Kotoru imaju po dvije, dok ih je četiri na teritoriji opštine Tivat.”- kazala je Rafailović dodajući da “što se tiče ponti koje se koriste prema običajnom pravu, JP Morsko dobro nema podatke o njihovom vlasništvu”.
Iz te državne kompanije ranije su, kad god se ljeti intenziviraju optužbe građana i turista da se u Boki ponte “privatizuju” postavljanjem plažnog mobilijara ili žardinjera, ili se čak ograđuju i kapijama, saopštavali da “prema Zakonu o državnoj imovini, a shodno tradiciji, plaže i ponte predstavljaju javno dobro, te da, prema tome, pristup njima ne može biti zabranjen.”
“Obala i more čine javno, a ponegdje i opšte dobro, što znači da su u opštoj upotrebi i jednako dostupni svima i pod istim uslovima”- podvlačili su uvijek u takvim situacijama iz tog JP.
Međutim, na pitanje Boka News-a kako Morsko dobro, s tim u vezi, gleda na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Nešić protiv Crne Gore“ i na koji način po njima, država treba da obezbijedi nesmetani pristup javnosti moru preko imovine koja je nesumnjivo, u privatnom vlasništvu, kada su ponte i dvorišta kuća na obali u Boki u pitanju, nismo dobili odgovor.
Dogod država bude nesistematično i nekonzistentno pristupala ovom problemu da za nekoga važi bezuslovna zaštita privatne svojine i privatnosti vlasnika nekretnine, a za drugoga to isto ne važi, već on na ime „javnog dobra“ pušta kupače preko djedovine na pontu ispred svoje kuće, tema kome pripadaju ponte i mandraći u Boki, biće u žiži javnosti. I to ne samo ljeti kada se svi žele okupati u moru…
*Projekat „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“ je dio projekta „Media for All“. Projekat realizujemo uz finansijsku podršku Britanskog Savjeta zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.
*Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora
Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/AIM Studio/Idejno rješenje/Printscreen
Kompanija Empresa Mimoza iz Tivta gradi hotela sa pet zvjezdica u ovom gradu, na samoj obali mora, a na idejno rješenje budućeg objekta saglasnost je dao i glavni državni arhitekta.
Kako je objašnjeno u idejnom rješenju koje je objavljeno na sajtu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a za čiju je izradu bio zadužen AIM studio, objekat hotela Mimoza je smješten u užem gradskom jezgru Tivta na uglu ulica 21. novembra i Moše Pijade.
Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/AIM Studio/Idejno rješenje/Printscreen
Na lokaciji su se nalazila tri objekta – hotel, poslovna zgrada i pomoćni objekat koji su srušeni na zahtijev investitora.
Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/AIM Studio/Idejno rješenje/Printscreen
Ukupna površina urbanističkih parcela je 4.617 m2, bruto površina objekta je 6.369 m2, bruto površina podzemnih etaža (koje ne ulaze u obračun izgrađenosti) 7.300 m2, dok je spratnost objekta 3Po+P+2+Pk (na dijelu bivšeg hotela Mmoza 2Po+P+2+Pk, na dijelu bivšeg JAT-a 3Po+P+1, na dijelu bivše kuhinje 2Po+P).
Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/AIM Studio/Idejno rješenje/Printscreen
Novoprojektovani objekat je prostorno koncipiran kao i nekadašnji hotel Mimoza – svojim korpusom se povlači prema unutrašnjosti bloka, ostavljajući prema moru javni prostor – prilazne staze, trg i bogato zelenilo – mini park uz samo šetalište.
Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/AIM Studio/Idejno rješenje/Printscreen
Ovakva dispozicija teži formiranju novog šetališta uz objekat, gdje se koncipira zona sa poslovnim prostorima i restoranom u sredini sa prostranom terasom sa pogledom na more.
Luštica Bay organizuje Spektakl Svjetlosti na otvorenom, nesvakidašnji događaj koji će biti jedna od glavnih atrakcija noćnog života saopštili su iz kompanije Luštica Development.
Svečano otvaranje Luštica Bay Spektakla Svjetlosti zakazano je za 7. avgust u 21 sat, uz dinamične svjetlosne i muzičke sesije koje se nastavljaju u 22 sata, dok vrhunac vječeri predstavlja raskošan vatromet u 23 sata.
Glavna pozornica će biti lukobrani i svjetionik Luštice Bay koji osvjetljavaju more i kopno, talase i nebo u vrelim ljetnim noćima, pružajući nezaboravan doživljaj svakom posjetiocu. Čarobna predstava kroz igru svjetlosti i lasera biće popraćena muzičkim kompozicijama, uz prisustvo animatora i bacača plamena koji će upotpuniti ugođaj.
Ovaj čudesan svjetlosni šou prikazuje i osvijetljene brodiće kao umjetničke instalacije, kugle i raznovrsne iluminirane postavke i animatore. Izuzetan audio-vizuelni spektakl na otvorenom privući će pažnju svakog gosta, posjetioca i nautičara koji će baciti sidro u zalivu Trašte, donoseći nezaboravno iskustvo koje za mnoge može biti i najupečatljiviji momenat njihovog ljetovanja u Luštici Bay.
