Prepun avion irskog niskotarifnog avio-prevoznika Ryanair, nakon skoro osam mjeseci pauze usljed pandemije virusa Korona, sletio je u nedjelju iz Berlina na podgoricki aerodrom.
Kako je saopšteno iz Aerodroma Crne Gore Ryanaira počeo je letjeti iz Podgorice za London Brisel i Barcelonu.
Od srijede će Ryanair ponovo letjeti između Podgorice i poljskog Krakova. U septembru će ova avio-kompanija uspostaviti svoje prve letove između crnogorske i hrvatske prijestonice, Zagreba.
“U periodu od 01. do 31 jula 2021.godine sudije Suda za prekršaje u Budvi su zaprimile čak 359 prekršajni predmet u hitnom postupku”, kazao je Marko Đukanović, zamjenik predsjednika suda i Sudija portparol.
Kako kaže, najveći broj predmeta, imajući u vidu njihovu prirodu, zaprimljen je nakon završetka radnog vremena, kao i za dane vikenda i državnih praznika (13 i 14 jul).
Dodaje sa su dominirali predmeti iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (vožnja pod dejstvom alkohola, odbijanje alkotestiranja, izazivanje saobraćajnih nezgoda), Zakona o javnom redu i miru, Zakona obstrancima i Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga.
“Zbog intenziviranog rada Uprave za inspekcijske poslove u periodu ljetnje turističke sezone, te ogromnog broja izvršenih inspekcijskih nadzora u oblasti sanitarnih, turističkih, tržišnih poslova, bezbjednosti hrane, zaštite stanovništva od zaraznih bolesti, u hitnom postupku su obrađivani i predmeti u kojima su počinioci prekršaja strani državljani, ili pak pravna lica koja su u njihovom vlasništvu. Zbog naglog porasta hitnih predmeta, koji su iz godine u godinu sve složeniji, sudije su bile prinuđene da odlože određeni broj ročišta u redovnim predmeta, što dodatno usložnjava njihov rad i efikasnost”, izjavio je on.
Prema riječima Đukanovića, uz pomenute okolnosti, za ukazati je da sudije sudova za prekršaje, kao i službenici koji im asistiraju u radu već drugi mjesec ne ostvaruju nadoknadu zarade po osnovu dežurstva i pripravnosti, pa se ponovo apeluje na Vladu Crne Gore, Sudski savjet, Udruženje sudija i reprezentativne sindikate da se najhitnije riješi problematika u vezi sa načinom isplate nadoknade zarade za rad sudija i službenika po osnovu pripravnosti i dežurstva.
“Sud za prekršaje u Budvi će i dalje nastaviti da obavještava javnost o radu i funkcionisanju suda”, rekao je Đukanović.
Međunarodni festival KotorArt, koji se tradicionalno odvija u Kotoru i na nekoliko lokacija širom Boke u trajanju od mjesec dana, na pola je puta svog ovogodišnjeg, jubilarnog dvadesetog izdanja. Nakon međunarodne UNESCO konferencije, promišljanja o evropskoj prestonici kulture, koncerata posvećenih mladim umjetnicima, džez koncerata te brojnim nastupima na kotorskim pjacama i u zalivu, na scenu stupaju istaknuti umjetnici domaće, regionalne i svjetske reputacije.
Nakon konferencije Crnogorske muzičke godišnjice 02. avgusta na kojoj će biti riječi o važnim datumima naše muzičke istorije koji se obilježavaju ove godine, KotorArt talenata, 03 i 04. avgusta, u četvrtak, 05. avgusta festival organizuje dva događaja: otvaranje izložbe istaknutog crnogorsko-hrvatskog umjetnika Dimitrija Popovića pod nazivom Dimitrije i Dante. Izložba je dio serijala Dante 700, u saradnji sa Italijanskim kulturnim institutom u Beogradu povodom godišnjice velikog pjesnika. Isto veče, u saradnji sa Ambasadom Njemačke organizuje se koncert pod nazivom Betovenova pisma, na kojem nastupa ansambl Ars-Industria, koji čine glumac Aleksandar Radulović i gudački kvartet u sastavu violinistkinja Milene Bjelobabe i Marije Đuranović, violiste Uroša Lapčevića i violončeliste Dmitrija Prokofjeva. Publika će imati priliku čuti Betovenov gudački kvartet u e-molu, op.59, br. 2 kao i interpretaciju četiri pisma i jedne Betovenove zabilješke čime je predstavljen intimni svijet ovog velikog umjetnika.
Već 06. avgusta publika će slušati novoformirani KotorArt kamerni ansambl kojim umjetnički rukovodi klarinetista Petar Garić. Pored kvinteta Ligetija, čuće se i originalni aranžmani kompozitora Nine Perović i Ivana Marovića crnogorskih tradicionalnih melodija, poručeni od strane festivala. U Pulankovom sekstetu za duvački kvintet i klavir, ovom novoformiranom sastavu pridružiće se i direktor KotorArta, pijanista Ratimir Martinović.
Nakon vikenda obilježenog nastupom džez sastava Just Trio iz Albanije, u ponedjeljak, 09. avgusta, nastupa još jedan važan festivalski ansambl, KotorArt trio, osnovan 2012. godine. Klarinetista Aleksandar Tasić, violončelista Dmitrij Prokofjev i pijanista Ratimir Martinović premijerno će u Crnoj Gori izvoditi djela kompozitora Rote, Mučinskog i Sokolova.
U utorak, 10. avgusta, publika će imati priliku da čuje klarinetistkinju Sofiju Molčanovu i pijanistkinju Pavu Taušan na koncertu pod nazivom O Njemačkoj, s ljubavlju. U saradnji sa ambasadom Republike Njemačke u Crnoj Gori publici će biti predstavljena djela njemačkih savremenih kompozitora Orkina, Hilera i Vidmana i govoriće se o muzičkim vezama Crne Gore i Njemačke kroz vizuru ove dvije umjetnice koje su svoje obrazovanje započele upravo u Kotoru.
U samoj završnici festivala, očekuju nas dva koncerta čuvenog violončeliste Miše Majskog i solista Verbije festivala koji čine violinisti Mark Bučkov i Saša Majski, violistkinja Blajt The Engstroem kao i pijanistkinja Lili Majski. Koncerti će se održati 11. avgusta u Porto Montenegru i i 12. avgusta u Kotoru, uz podršku Regenta Porto Montenegro, Porto Montenegra, Henley & Partners i Montenegro Sotheby’s Realty.
Za sam kraj festivala, 13. avgusta, naš proslavljeni gitarista Miloš Karadaglić obilježiće svoj jubilej – 10 godina međunarodne karijere, koncertom Miloševih 10.
Zadovoljni smo što smo uspijeli da i u ovoj veoma izazovnoj godini organizujemo festival sa raznovrsnim programom. KotorArt festival predstavlja istaknute svjetske, regionalne i crnogorske umjetnike, originalne programske koncepte, ali i služi kao platforma za crnogorske mlade talente kojima pružamo podršku na njihovom putu razvoja. – istakli su iz PR službe Festivala.
Detalji programa i učesnika se mogu naći na zvaničnom sajtu festivala www.kotorart.me, a ulaz za sve događaje je slobodan, uz obaveznu registraciju.
Brod za spašavanje na moru Ocean Viking, na kojemu je 555 ljudi, što je “neodrživa situacija”, zatražio je u ponedjeljak od nadležnih pomorskih vlasti da mu odobre uplovljavanje u sigurnu luku, doznaje se od nevladine organizacije SOS Mediteran.
“Zatražili smo to od svih nadležnih vlasti: Malte, Tunisa, Libije, a danas i od Italije”, rekao je SOS Mediteran za agenciju France Presse.
Malta je dala negativan odgovor nevladinoj organizaciji, a Libija i Tunis “nisu odgovorili”.
Više od 700 migranata koji pokušavaju prijeći preko Sredozemnog mora na nesigurnim plovilima preuzeli su tokom vikenda Ocean Viking i brodovi njemačkih nevladinih organizacija Sea Watcha i ResQshipa.
“Situacija je neodrživa na brodu”, rekla je glasnogovornica SOS Mediterana. “Uz valove koji su sve veći i po velikoj sparini fizičko stanje ljudi na brodu je sve lošije”, objavila je nevladina organizacija na Twitteru u ponedjeljak.
“Mnogi pate od morske bolesti. Neki su se onesvijestili od vrućine i teškoća koje su doživjeli”, napisala je na Twitteru voditeljica liječničkog tima.
Nakon svake akcije spašavanja nevladine organizacije moraju čekati na moru, ponekad danima, da im pomorske vlasti odobre iskrcavanje u “sigurnu luku”.
Unatoč trajnoj nesigurnosti, desetci tisuća migranata se svake godine iz Libije pokušavaju domoći Europe preko talijanske obale koja je tristotinjak kilometara udaljena od libijske obale.
Glasnogovornica UN-ova Visokog povjereništva za izbjeglice u Francuskoj, Celine Schmitt pozvala je početkom srpnja Europu da “čim prije” donese mehanizam automatske, planske i solidarne raspodjele migranata spašenih na moru kako bi im se dalo jamstvo boljeg prihvata i kako sav teret ne bi pao samo na zemlje na Sredozemnom moru.
Podatci Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pokazuju da je broj polazaka, spašavanja i dolazaka na srednji Mediteran ove godine u porastu i da je najmanje 1113 ljudi u prvom polugodištu 2021. izgubilo život na Mediteranu pokušavajući stići u Europu.
U Kotoru, prema posljednjim podacima Turističke organizacije (TO) te opštine, boravi oko skoro 9,5 hiljada gostiju, što je na nivou od oko 95 odsto u odnosu na 2019. godinu, kazao je direktor TO Kotor Jovan Ristić i dodao da su tradicionalne kotorske manifestacije za sada odgođene.
“Na posljednjem presjeku koji smo imali u petak imali smo nešto manje od 9,5 hiljada turista, dok smo na isti datum 2019. godine imali oko deset hiljada”, rekao je Ristić agenciji Mediabiro.
To je, kako je naveo, na nivou od 95 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.
“Kada uporedimo sa 2019. godinom možemo da kažemo da smo od nedejlje do nedjelje na nekih 80 odsto”, kazao je Ristić.
On je, kada je u pitanju dalji nastavak sezone, rekao da u TO vjeruju u bolje rezultate turističke sezone u avgustu.
Ristić je, kada su u pitanju Ljetnji karneval i Bokeljsa noć, rekao da su zbog novih epidemioloških mjera morali da ih odgode do daljeneg.
“Neke manje će biti održane, ali nažalost su odgođene ove velike na koje smo svi navikli. Vidjećemo u kojoj će se formi odražati u koliko za to bude prilike”, naveo je Ristić.
On je najavio novi program za avgust, “Neki novi kotorski đir”, u okviru kog imaju aktivnosti koje propagiraju neke zdrave navike koje u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom.
Ristić je apelovao na sve koje se bave turizmom i ugostiteljstvom da što je više moguće poštuju epidemiološke mjere i upućuje svoje goste na poštovanje istih.
“Možemo reći da se mjere u zadnjih sedam dana bolje poštuju, ali to jo nije na zadovoljavajućem nivou”, rekao je Ristić.
Luka Kotor je, zaključno sa jučerašnjim danom, imala 17 uplovljavanja sa oko 1,7 hiljada putnika, saopštila je marketing menadžer Luke Kotor Maja Danilović.
“Vlada Crne Gore je 10. aprila odlučila da ukine zabranu zatvaranja luka i zaključno sa jučerašnjim datumom Luku Kotor je imala 17 uplovljena sa oko 1,670 putnika”, rekla je Danilović.
Ona je kazala da je prvo uplovljavanje bilo 16. juna, jer su morali da sačekaju s obzirom na to da je situacija u kruznoj industriji ozbiljna i da treba pokrenuti sve polako.
“Imali smo sreće da već u junu dočekamo prvi kruzer. U srijedu je bio kruzer Bela, a petkom dolazi Viking”, navela je Danilović.
Ona je, kada je u pitanju naredni period, kazala da su očekivanja neizvjesna.
“Ono što imamo kao najavu jeste da je nekih 100 dolazaka brodova najavljeno u ovom trenutku do kraja godine, ali da je to realno ne možemo znati s obzirom na to da se situacija sa koronom mijenja iz dana u dan”, istakla je Danilović.
Kako je rekla, nekada su po jednom kruzeru dočekivali po dvije, tri hiljade putnika, i to ukazuje razliku u odnosu na ovu godinu.
Prema njenim riječima, epidemiološke mjere se poštuju i nije do sada bilo nikakvih problema.
“Turisti kada je u pitanju brod ili kruzer moraju poštovati mjere tako da oni bez testa, vakcinacije i bez pridržavanja protokala na samom brodu ne mogu uopšte ploviti”, napomenula je Danilović.
Ona je rekla da za sad ima malo putnika na kruzeru, tako da im nije problem da isprate potpuno poštovanje mjera.
U Crnoj Gori je zabilježeno još 92 novopozitivna slučaja infekcije virusom Kovid 19 i to 75 među građanima Crne Gore i 17 među turistima koji borave na teritoriji naše države. Prijavljen je jedan smrtni ishod.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1852 uzorka na novi koronavirus.
Novopozitivni slučajevi su iz sljedećih opština:
| Opština | Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore | Novopozitivni slučajevi među turistima | UKUPNO |
| Podgorica | 24 | 2 | 26 |
| Budva | 8 | 7 | 15 |
| Kotor | 5 | 5 | 10 |
| Cetinje | 8 | 8 | |
| Ulcinj | 7 | 1 | 8 |
| Nikšić | 7 | 7 | |
| Herceg Novi | 6 | 1 | 7 |
| Bar | 4 | 1 | 5 |
| Berane | 4 | 4 | |
| Bijelo Polje | 1 | 1 | |
| Pljevlja | 1 | 1 | |
| Ukupno | 75 | 17 | 92 |
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 01.08.2021. godine je iznosio 4,97%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljen je jedan smrtni ishod obolijevanja od COVID-19 infekcije kod pacijenta iz Bijelog Polja, starosti 61 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1631.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 29 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1513.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 102 184.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
| Opština | Trenutno aktivni slučajevi |
| Budva | 346 |
| Podgorica | 336 |
| Kotor | 150 |
| Bar | 133 |
| Nikšić | 121 |
| Herceg Novi | 118 |
| Cetinje | 81 |
| Tivat | 79 |
| Ulcinj | 43 |
| Berane | 25 |
| Bijelo Polje | 17 |
| Danilovgrad | 14 |
| Tuzi | 11 |
| Rožaje | 9 |
| Pljevlja | 8 |
| Andrijevica | 7 |
| Kolašin | 3 |
| Plav | 3 |
| Šavnik | 3 |
| Žabljak | 3 |
| Gusinje | 1 |
| Mojkovac | 1 |
| Petnjica | 1 |
| Plužine | 0 |
| Crna Gora | 1513 |
Jedno od omiljenih turističkih odredišta je Dubrovnik. Trenutačno u njemu boravi oko 18 800 turista, što je 68% turističkog prometa na današnji dan prije dvije godine. I turista i gužve ima, ali nema zagušenja ni čekanja. Dubrovnik je prošle godine bio najveća žrtva pandemije koronavirusa, jer je izrazito avio-odredište. Ove je godine dobro povezan,i ljudi putuju zrakoplovima jer su cijepljeni.
– Dubrovnik je pun, to nije ni blizu našeg prekomjernog turizma ali to je na neki način i promjena smjera koji nam je donijela koronakriza. Možemo biti zadovoljni sa stanjem bookinga za cijeli osmi mjesec i naravno svim letovima, posebice izravnom linijom sa SAD-om. Dakle, očekuje nas dobar kolovoz ukoliko epidemiološka situacija bude ovako umjerena mislimo da će biti dobro i u rujnu i u listopadu, rekla je u Dnevniku HTV-a Jelka Tepšić, zamjenica dubrovačkoga gradonačelnika.
Mislimo da je Dubrovnik zanimljiv turistima i u septembru i u oktobru, u tim mjesecima u kojima gosti ne traže samo sunce i more.
– Imamo puno luksuznih jahti, stalno su zakupljene i vile za goste visoke platežne moći i osjeća se da Dubrovnik ima kvalitetne goste, a takav je naš turistički proizvod i to je dokaz da smo dobri i u svijetu prepoznati.
U Dubrovniku je ističe, oko 50% građana cijepljeno i vjerujemo da će se brojke povećavati. Nadaju se da će posezona biti dobra jer može podignuti postotke, dodaje.
Dubrovnik se približava rezultatu od 70% u istom razdoblju prije pandemije
Slika dubrovačke povijesne jezgre podsjeća na onu pretpandemijsku. Primjećuje to i gospođa Kate koja na Skalinima od Dominikanaca već godinama prodaje svoje rukotvorine.
– Ja nikad, i kad su bila najbolje vremena, nikad nisam radila baš najbolje u srpnju. Meni je većinom bio svibanj i listopad. To je sad nemoguće jer nema kruzera, nema mase ljudi, ali vidim da se grad popunio i dosta ljudi prolazi, rekla je Kate Stojanović.
Gostiju je gotovo 19 000. Zašto baš Dubrovnik, razlozi su različiti.
Na godišnjoj razini Dubrovnik je tek na četvrtini turističkog prometa iz 2019., no posljednjih se dana približava rezultatu od 70% u ovom istom razdoblju prije pandemije.
– Optimizam vlada, ljudi žele hoće putovati, Dubrovnik je u svakom slučaju popularna i hit vidljiva destinacija koju ljudi žele doći posjetiti, međutim kažem – ukoliko sve te okolnosti nam budu išle na ruku možemo očekivati dobar 8. i 9., pa i 10. mjesec, rekla je Ana Hrnić, direktorica TZ-a grada Dubrovnika.
Preduvjet su aviolinije. Dubrovačka je Zračna luka već neko vrijeme povezana sa 60 destinacija.
– Međutim broj rotacija određenih destinacija se povećava svaki tjedan tako da je i broj putnika sve veći i veći tako da, kao što već rekoh, smo na 50% na tjednoj bazi od 2019. godine, rekao je Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik.
Stoga na jugu povoda za optimizam ima, ali i za oprez. Jer epidemiološka situacija je krhka i sve se može promijeniti preko noći.
Zaštita i održivo upravljanje šumama ključni su za borbu protiv klimatskih promjena, kaže Evropska komisija (EK) u novoj strategiji za šume, no ostvarenju ciljeva prijete razorni šumski požari uzrokujući goleme emisije ugljendioksida i pridonoseći globalnom zatopljenju.
Od Finske na sjeveru do Italije, Grčke i Turske na jugu, Evropom ovoga ljeta haraju veliki požari u kojima nestaju goleme šumske površine, najveći prirodni prijatelj ljudima u borbi protiv klimatskih promjena.
Evropska komisija je 14. avgusta predstavila paket od 13 zakonskih prijedloga “Fit for 55“, ključnih za postizanje ugljične neutralnosti do 2050., cilja zacrtanog u evropskom Zelenom planu.
Da bi se ostvario, procjenjuje se da će do 2030. trebati smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. Jedna od najjednostavnijih metoda “čišćenja” atmosfere je pošumljavanje, pa se novom strategijom planira sadnja tri milijarde stabala u Evropi do 2030.
Predlozi tek trebaju proći kroz Evropski i nacionalne parlamente država članica i očekuje se bitka između industrijskih lobija i Zelenih.
Aktivisti za zaštitu okoliša smatraju da zakoni nisu dovoljno revolucionarni, a drvna industrija ima vlastite korporativne interese.
Prije predstavljanja strategije za šume, Evropski parlament je početkom 2021. glasao o nizu izvješća u kojima predlaže da se sateliti EU-a Copernicus i Galileo koriste za praćenje krčenja šuma i šumskih požara u trećim zemljama.
Zastupnici su takođe pozvali EK da učini više za promicanje održivog upravljanja šumama u Uniji, zaštitu šuma u inozemstvu uklanjanjem iz lanca opskrbe onih proizvoda koji pridonose sječi šuma i poveća ulaganja iz zajedničke poljoprivredne politike u održivo šumarstvo i u istraživanje alternativa fosilnim gorivima.
Na šume otpada 43 posto kopnenog pokrova EU-a i u njima se nalazi 80 posto kopnene bioraznolikosti. Ključne su za borbu protiv
globalnih klimatskih promjena jer apsorbiraju ugljikov dioksid (CO2) iz atmosfere, godišnje gotovo devet posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u Uniji.
Šume su ekološki gospodarski sektor s potencijalom za stvaranje dodatnih 10 do 16 milijuna održivih radnih mjesta diljem svijeta, navodi se na stranicama Evropskog parlamenta.
No, šumske se površine smanjuju uslijed intenzivnih suša, poplava i požara čiji golemi razmjeri traže međunarodni odgovor. Uništavaju ih i nekontrolirana sječa šuma te drugi fenomeni koji su posljedica klimatskih promjena – pojave tropskih nametnika i drugih štetnika te sve češće razorne oluje, vjetrolomi i ledolomi.
Vlada Crne Gore je na posljednjoj sjednici, održanoj 30. jula, donijela Odluku o stavljanju pod preventivnu zaštitu lokalitete Sopot i Dražin vrt u Bokokotorskom zalivu.
Glavni razlog zbog kojeg su ti lokaliteti, kao posebni rezervati prirode, stavljeni pod preventivnu zaštitu je izuzetna vrijednost biodiverziteta, a posebno koraligene zajednice vrste Savalia savaglia Bertolini (Zlatni koral) koje su izložene značajnom antropogenom pritisku.
Prema rezultatima projekta GEF Adriatic, lokaliteti Sopot i Dražin vrt na kojima su kolonije vrste Savalia savaglia (Zlatni koral) konstatovane u najvećoj brojnosti, predstavljaju reprezentativna staništa vrste na području Mediterana, koja se zbog svoje jedinstvenosti, rijetkosti i ugroženosti svrstavaju u posebne rezervate prirode.
Istraživanja vrste Savalia savaglia Bertoloni u Crnoj Gori pokazala su njeno prisustvo samo u Bokokotorskom zalivu, kada je utvrđeno nešto manje od 1.000 kolonija Zlatnog korala, što je dvostruko više od svih poznatih kolonija ove vrste u čitavom Mediteranu. Najveće populacije su zabilježene na lokalitetima Sopot i Dražin Vrt. Osim ova dva lokaliteta, znatno manja brojnost populacija je konstatovana kod rta Sv. Nedjelja, zatim kod ostrva Sv. Đorđe, i u široj zoni Strpa ka Lipcima.
Lokaliteti se nalaze u Bokokotorskom zalivu i pripadaju Opštini Kotor: Sopot pripada MZ Risan, dok se Dražin vrt nalazi u sklopu MZ Perast.
Preventivna zaštita ovih lokaliteta rezultat je saradnje između nacionalnih institucija. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma finalizovalo je Predlog odluke, Stručnu analizu o potrebi preventivne zaštite morskih lokaliteta Sopot i Dražin vrt izradila je Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji sa Institutom za biologiju mora, koji je takođe ukazao na značaj zaštite ovih lokaliteta i radio na prikupljanju podataka, uz podršku projekta GEF Adriatic. Na inicijativu Instituta za biologiju mora, Opština Kotor je pokrenula postupak stavljanja ovih lokaliteta pod preventivnu zaštitu. Značajno je pomenuti i podršku koju je pružilo JPMD kroz finansiranje čišćenja ovih lokaliteta od čvrstog otpada i ograđivanja i obilježavanja lokaliteta.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji s pomenutim institucijama, NVO i civilnim sektorom predano radi na uspostavljanju potrebne zaštite prirodnih vrijednosti i obezbjeđivanju efikasnog upravljanja ovim lokalitetima u obalnom području Crne Gore.
Ovo je još jedna u nizu aktivnosti kojima potvrđujemo opredjeljenje Crne Gore da se održivo razvija kao ekološka zemlja.
Podsjetimo, podaci o stanju ovih koralnih zajednica, prvi put su dobijeni u 2019. godini u okviru projekta GEF Adriatic koji je sprovelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Mediteranski akcioni plan Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu. Na osnovu podataka dobijenih kroz ovaj projekat, pokrenuta je inicijativa kod nadležnih institucija za zaštitu staništa kolonija Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia), na lokalitetima Dražin vrt i Sopot u Bokokotorskom zalivu.
© BokaNews, 2021
