Tokom jučerašnjeg dana od posljedica korone preminula je jedna osoba iz Bara koja je imala 69 godina. Registrovano je 26 novih slzčajeva infekcije, a oporavile su se još 24 osobe.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedeljak, 28. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1235 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 26 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Novooboljeli su iz:
Opština
Oboljeli
Podgorica
9
Kotor
4
Budva
3
Pljevlja
3
Nikšić
1
Herceg Novi
1
Bar
1
Bijelo Polje
1
Tivat
1
Petnjica
1
Žabljak
1
Ukupno
26
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1610.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 280.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100230.
Turistička organizacija Tivat u saradnji sa Opštinom Tivat, ove godine po prvi put otvoriće turistički informativni punkt na Aerodromu Tivat. Punkt sa radom počinje danas /utorak, 29. jun/ i radiće šest dana u nedjelji.
Na info punktu, pored turističkih informacija o Tivtu i Crnoj Gori, gosti će biti u prilici da se upoznaju i sa aktuelnim epidemiološkim mjerama, informacijama o besplatnom PCR testiranju, sa vodičem kroz sigurnosno–zdravstvene protokole…
Info punkt
Na punktu će zainteresovani putnici i gosti dobijati i informacije o korišćenju usluga taksi prevoza. Zalaganjem opštinskog Sekretarijata za inspekcijske i komunalne poslove, Sekretarijata za privredu, Komunalnog preduzeća i preduzeća Parking servis, ove je godine uspostavljen red u pružanju ove usluge.
“Ružna slika stalne gužve ispred dolaznog terminala Aerodroma Tivat zamijenjena je urednim info punktom, na kojem gost može dobiti sve informacije, pa i one o uslugama taksi prevoza” – rekao je predsjednika opštine Tivat Željko Komnenović, naglašavajući važnost prvog utiska koji gost stiče po slijetanju u Tivat.
Prostor ispred dolaznog terminala
Posjetioci kojima je potrebna usluga taksi prevoza posebno trasiranom putanjom odlaze do dijela parkirališta na kojem su smještena taksi vozila. Na istom mjestu postavljena je info tabla sa jasno istaknutim cjenovnikom taksi usluga kako bi putnici imalu uvid u cijene i kako bi se izbjegle zloupotrebe ove vrste.
“U koordinaciji sa Policijom, Graničnom policijom i upravom Aerodroma Tivat, činimo sve da prostor ispred dolaznog terminala bude uređen. Goste ne sačekuju brojni pružaoci različitih usluga, već je za svaku djelatnost obezbjeđen poseban prostor. Tako je određeni dio parkirališta predviđen za autobuse i turističke agencije” – rekla je Jelena Šćekić, sekretarka za inspekcijski i komunalni nadzor u Opštini Tivat.
Herceg Novi je grad zelenila u čijem je srcu park (šuma) Savina, brojni su privatni i javni vrtovi i hortikulturalno uređeni dijelovi, ali park bivšeg hotela “Boka” u centru grada, posebno je prirastao srcima njegovih građana. Pokazala je to i anketa portala Boka News u kojoj 86% učesnika smatra da bi Opština Herceg Novi trebalo da bude jedini vlasnik te zelene oaze, a 63% da bi trebalo i da upravlja parkom.
I čelnici lokalne samouprave su saglasni da park treba da opstane kao zelena površina.
“Prilikom izrade PUP-a 2018. godine, ova zelena oaza u centru Herceg Novog prepoznata je kao takva, te se jasno može vidjeti koja je namjera Opštine Herceg Novi, vezano za ovu lokaciju”, odgovoreno je iz Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju lokalne samouprave.
Boka News je ostao uskraćen za komentar na pitanje da li je lokalna vlast zainteresovana da bude jedini vlasnik površine parka i na koji bi način to moglo da se sprovede, a da se ne oštete vlasnici. Većina naših sagovornika je saglasna da bi budućnost parka kao uređene hortikulturalne cjeline, sa tako regulisanim vlasništvom, bila izvjesnija.
Podsjećamo da je osnivanje parka počelo 1910. godine, na mjestu gdje je nekada bio zapušteni vinograd. Prema istraživanju dipl. ing. pejzažne arhitekture Milice Berberović, najstariji pisani trag o postojanju parka, potiče iz 1935. godine. U reviji za kulturu vrta i sveukupno vrtlarstvo “Naš vrt” iz Zagreba, objavljen je tekst pod naslovom „Botanički vrt na Jadranu“ čiji je autor bio Vale Vouk, kasnije profesor na Zagrebačkom sveučilištu i osnivač “Arboretuma” u Trstenom. Tekst je objavljen i u časopisu „Bokeljska zora“.
U uvodnom dijelu članka, navodi se da se pri osnivanju parka vodilo računa o biljkama koje odgovaraju uslovima sredine, sadilo se samo „južno i tropsko“, te su se tu našle razne palme, kisele i slatke narandže, mandarine, limuni, oleanderi svih boja („najjača kolekcija u Evropi“), različiti kaktusi i agave. Kao velika rijetkost ističe se „cauna..na tenuissima pyramidalis“ (pretpostavka da se radi o Casuarina equisetifolia). Takođe se pominje veliki broj penjačica – bogumila koje ovdje cvjetaju čitavih deset mjeseci. Navodi se i da je za stvaranje parka „utrošena jedna bagatela“ jer su se sadnice nabavljale iz rasadnika u Herceg Novog, najvećeg rasadnika palmi u tadašnjoj Jugoslaviji.
Park je postao uzor za stvaranje sličnih u okruženju. Prema priči koju je zabilježio publicist Nebojša Rašo (Mirko Komnenović, 2009) grupa Dubrovčana je od tadašnjeg gradonačelnika Herceg Novog Mirka Komnenovića tražila pomoć za stvaranje sličnog parka u njihovom gradu. Komnenović je obećao svaku pomoć u savjetima, sadnicama… osim u jednom. “Sve ću vam učiniti, pomoći u svakomu pogledu, ali jednu stvar ne mogu da vam učinim, pitomu novsku klimu ne mogu da vam prebacim u Dubrovnik”, izjavio je tom prilikom. Komnenović je među najzaslužnijima za izgled parka. Pričalo se da je od svojih sugrađana pomoraca tražio da sa putovanja, kad god mogu, donesu po neku egzotičnu biljku.
Park je između dva svjetska rata bio dobro održavan, a noću je zatvaran. Svaka biljka imala je svoju tablicu sa latinskim nazivom i zemljom porijekla. U parku je radila fontana sa skulpturom Diane – boginje lova, rad Petra Palavičinija.
Naplaćivane su i ulaznice za razgledanje parka. Postojale su dnevne tarife, mjesečne i godišnje pretplate, koje su građani Herceg Novog kao i mnogi turisti rado plaćali. Iz tih fondova se održavao park.
Učesnici ankete Boka News-a predlažu da se obnova i održavanje parka finasiraju iz budžeta Opštine i eko projekata, kroz međunarodne fondove, vladinim i lokalnim donacijama, kroz privatno javno partnerstvo i EU fondove.
Istražujući ovu temu i problematiku, ekipa portala Boka News predlaže opštinskim vlastima da kao jedno jedno od rješenja za prikupljanje sredstava za obnovu biljnog fonda, organizuje crowdfunding campaign. ( crowdfunding – sh. financiranje putem gomile) je “alternativni način osiguranja kapitala koji se sastoji u javnom predstavljanju različitih vrsta projekata, najčešće u početnoj fazi razvoja, u koje građani ulažu novac na temelju neposredne javne interakcije s nositeljem projekta i skupne ili individualne procjene kvalitete projekta, iz altruističnih pobuda ili s ciljem ostvarenja profita ili stjecanja neke druge koristi”.
Hotel Boka nekada
Bogatstvo biljnih vrsta
Najopširniji prikaz parka nalazi se u knjizi Dušana Popovića i Anta Sterniše “Flora i vegetacija hercegnovskog područja“ iz 1971. gdje se navodi 56 biljnih vrsta koje se nalaze u parku sa opisima svake vrste i tačnom lokacijom.
Zakonska regulativa nije spriječila propadanje parka
Park je 28. aprila 1965. godine, rješenjem Republičkog Zavoda za zaštitu prirode, zaštićen kao botaničko-hortikulturalni objekat.
Međutim, zakonska zaštita nije spriječila propadanje parka. “Današnje stanje ni približno nema kvalitet prethodnog, najveći dio kaktusa i sukulentnog bilja je nestao, mnogo je divlje izraslih stabala lovorike i ligustruma. Kazuarine i libanski kedrovi propadaju, održavanje je minimalno”, ističe Berberović.
Pojava surlaša desetkovala je palme, a klizište koje se pojavilo ispod parka prijeti da ga dodatno devastira.
Park Boka
Šta kažu planovi
U važećoj planskoj dokumentaciji – park bivšeg hotela “Boka” trebalo bi da ostane zelena površina . “Posebno pažljivo se treba odnositi prema projektovanju parka bivšeg hotela “Boka”, koji je zaštićena površina zbog svojih rijetkih biljnih vrsta. Projektovanje ove zelene površine treba da se vodi već postojećom strukturom parka i da bude podređeno zaštiti postojećih kvalitetnih biljnih vrsta i značaju koji su park i hotel imali u istoriji grada.
Na postojećem platou u parku, na kome je bio lociran stari, u zemljotresu srušeni hotel „Boka”, moguće je postaviti stakleni paviljon sa funkcijom uslužne djelatnosti, u cilju afirmisanja parka”, navodi se u GUR-u.
Čiji je park?
Podsjećamo da je park sa hotelom “Boka” nacionalizovan 1967. godine i upisan kao društvena svojina kojom upravlja i koju koristi Opština Herceg Novi. Opština je 1977. godine ovu imovinu ustupila HTP “Boka”, uz uslov da umjesto plaćanja nadoknade modernizuje objekat.
Hotel “Boka” stradao je u zemljotresu 1979. godine. Nešto kasnije, zgrada je srušena i od tada počinje i propadanje parka.
“Vektra Boka” koja je kupila većinski paket akcija HTP “Boka” postala je vlasnik parka. Međutim, nasljednici porodice srpskog biznismena Nikole Stankovića koji je 1940. godine kupio hotel sa parkom, traže povraćaj imovine. U toku je postupak restitucije (predmet je na Upravnom sudu) .
O parku sada brine Stambeno-komunalno preduzeće iz Herceg Novog.
Hotel Boka
Da li ponovo izgraditi hotel Boka?
Za Novljane, ali i redovne goste grada park “Boka” je neraskidivo vezan za istoimeni hotel. U anketi Boka News-a skoro dvije trećine učesnika (71%) misli da bi u parku trebalo izgraditi hotel, a 56% predlaže da on bude u gabaritima starog hotela.
Iz Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju, i iz lokalne samouprave ističu da je u posebnom zaključku PUP-a ostavljena “mogućnost da svi hoteli i objekti koji su nekada postojali budu opet izgrađeni”.
Misle “da bi najoptimalnije rješenje bilo da se po okončanju sudskog postupka, vrati nekadašnji hotel “Boka”, sa botaničkom baštom i propratnim sadržajima”.
Podsjećamo, Akcionarsko društvo za građevine i saobraćaj stranaca Herceg Novi, počelo je 1909. godine da gradi hotel “Boka” u centru grada. Prve goste, objekat građen u stilu secesije, primio je 1913. godine. U svoje vrijeme, hotel je bio među najluksuznijim na Jadranu, o čemu svjedoče i tadašnji gosti. Jednog ljeta u njemu je odsjela i bivša jugoslovenska kraljica Marija Karađorđević koja se odmarala u Herceg Novom.
Hotel je imao 43 sobe, “centralni ogrijev i vrući kupelj”. Na Sajmu turizma u Parizu 1932. godine, osvojio je zlatnu medalju za “komfor i uslugu”.
Komapnija “Vektra Boka” je u januaru 2008. godine najavila gradnju novog hotela “Boka” u centru Herceg Novog, na mjestu starog koji je srušen u zemljotresu. Tada je saopšteno da će hotel imati 8.830 m² i da će biti izgrađen u gabaritima nekadašnjeg hotela. Tadašnji predsjednik borda direktora kompanije, Mihailo Banjević novinarima je kazao da je izrada projekta u toku i da je predviđena i gradnja podzemnog parkinga.
*Projekat „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“ je dio projekta „Media for All“. Projekat realizujemo uz finansijsku podršku Britanskog Savjeta zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.
*Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora
Hercegnovska galerija „Josip Bepo Benković“, u saradnji sa predstavnicima Etnografskog muzeja iz Beograda, priređuje večeras, utorak 29.jun izložbu „Seljak u karikaturi Ježa 1935-1990″ koja će biti otvorena do 20. jula.U periodu od 1935. do 1990. godine objavljeno je 2.650 brojeva „Ošišanog ježa“ sa 1.075 karikatura seljaka – jednog od glavnih likova časopisa.
Izložba, čiji je autor postavke dr Tatjana Mikulić, je ujedno i omaž Ošišanom ježu koji je od prvog broja objavljenog 1935. godine bio i ostao najznačajniji satirični list na prostorima bivše Jugoslavije, saopštavaju organizatori..
Festival bespravne gradnje i devastacije prirode (FBGDP) naziv je jedinstvene priredbe koja će se održati u nedjelju 4. jula na Vruji, uvali između Piska i Brela – (Hrvatska) o kojoj se u posljednje vrijeme i previše piše.
Organizator festivala je Republika Hrvatska, a generalni pokrovitelji su Ministarstvo pravosuđa, Državni inspektorat te brojne ostale institucije koje, kako stoji u najavi podijeljenoj medijima, nesebično daruju vrijeme bespravnom graditelju ne rušeći mu ilegalne objekte s popisa za rušenje te naknadno legalizirajući njegove građevine i držeći predmete vezane za Vruju desetljećima u prašnjavim ladicama.
Upravo zahvaljujući uspješnoj suradnji države i lokalnog poduzetnika, tvrde u timu koji stoji iza festivala, Vruja danas nije samo šuma ili netaknuta plaža, već na njoj imamo tunel, cestu od par kilometara, bazen i luksuzno apartmansko naselje u kojem su, koliko je zasad poznato, odsjedala najmanje tri hrvatska predsjednika.
Tom Dubravec/ CropixVrulja,
TRI PERFORMANSA
– Prošlo je već 20 godina otkako je lokalni moćnik izgradio prvi ilegalni objekt u uvali, tako da je ovojubilarno, 20. izdanje festivala. Zbog toga smo mi, mještani okolnih naselja i ljubitelji kvalitetne bespravne gradnje, odlučili organizirati proslavu, upaliti miješalicu i malo se počastiti – tvrde organizatori, dodajući kako nikoga ne treba čuditi što će događanje formalno biti prijavljeno kao prosvjed.
Središnji događaj festivala bit će okrugli stol na temu betonizacije i devastacije, na kojemu će sudjelovati renomirani dalmatinski arhitekti i urbanisti i razglabati o važnosti nasipavanja mora zemljom od iskopa koju je načelnikov rođak morao hitno negdje iskrcati.
Također, održat će se i radionica “Osnove joge na bespravno sagrađenim objektima”, na kojoj će se polaznici moći upoznati s položajima tijela kao što su “ležanje pred bagerom”, a pažnju će nesumnjivo privući i radionica “Šalovanje i betoniranje pod morem”.
Posjetitelje očekuju i “najmanje tri” performansa istaknutih hrvatskih umjetnika, a na raspolaganju će im biti i tečaj grljenja bagera i pikamera te fotonatječaj na temu “Moja najdraža bespravna građevina”, koji obuhvaća najbolje fotografije devastacije prirode iz cijele Hrvatske koje će biti izložene na bespravno izgrađenom zidu na državnoj zemlji.
PRILOZI ZA MILANOVIĆA
Događanje, kako je i red, ima i humanitaran karakter pa će se tako prikupljati prilozi za sljedeću kampanju predsjednika Zorana Milanovića. Namjera organizatora, s obzirom da je jedan od predsjednikovih financijera upravo devastator uvale Vruja, jest maksimalno rasteretiti budžet ilegalnih graditelja i tako doprinijeti njihovu ostanku u Hrvatskoj.
Na festivalu će nastupiti i gosti iznenađenja, a posjetitelji će na ulazu dobiti i transparente na kojima će, među ostalim, pisati “ne lomite mi bagere”, “prirodno je nastrano”, “ptice seru po Hrvatskoj”, “od asfalta oteto, zauvijek prokleto”, “cipli govnari”, “bolje rob nego bor”, te “čovik je od svoji para uredijo put da se more auton doć na vruju a vi ga napadate komunjare ustaške”.
Festival su videopozivnicama već podržale brojne slavne osobe, pa tako i performer Siniša Labrović koji, uz želju da ljubitelje prirode pojedu lavovi, poručuje: “Dođite, uništite, ima se još šta uništit, nije da nema.”
Prosvjedni festival bespravne gradnje i devastacije prirode trajat će jedan dan, ulaz će biti besplatan, a parking omogućen na odmorištu uz Jadransku magistralu. Središnji dio programa održat će se u samoj uvali, na betoniranom platou pored ilegalnih građevina, nedaleko od plaže, a trajat će od 18 do 21 sat.
SAMOVOLJE NA SVE STRANE
– Grupa nezadovoljnih građana, sasvim neformalna, odlučila se organizovati ovaj festival jer nam je dopizdilo. Dopizdila nam je samovolja kojom pojedinci upravljaju Hrvatskom radeći od nje što ih je volja. Jer, nije Vruja jedina, ovakvih priča diljem zemlje ima koliko hoćete – kaže nam jedan od “nezadovoljnih građana”.
„Sjećanja Mihaila R.Ognjenovića kapetana duge plovidbe “ je naziv nove, pete knjige kapetana Mihaila Ognjenovića.
„Krenuo sam iz Risna u svijet sa petnaest godina kako bih bolje upoznao još ljepši Risan, ali to se nije desilo… Risan je jedan na svijetu i na kraju svog življenja vratio sam se u Risan.“, rekao nam je osamdesetsedmogodišnji kapetan i pisac.
Sadržaju ispisanom na 229 stranica autor je inspiraciju našao u rodnom gradu i vijađima na kojim su ga brod i život otisnuli.
„Risan je najstariji grad iz IV vijeka prije nove ere. Gradina će nam otkriti, a vjerovatno dokazati povezanost Risna sa Lipcima, stijenom gdje se nalaze praistorijski crteži iz VIII vijeka prije nove ere. Tražio sam da nađem nešto bolje i ljepše od Risna i na moju radost nijesam našao. Opisan je vremenski period od 1941 godine pa do danas. Moj život, svaki događaj kojem sam dao važnosti, svaki brod sa putovanjima na kojima se nešto događalo, putovanje koje nikada nije završeno ( brodolom 1950 godine ), dešavanja i događaje poslije plovidbe. Pojedine interesantne priče koje prvi put objavljujem i mnogo starih i novih slika. “
Svoju ljubav prema Boki, Risnu, kulturnom nasleđu, brodovima i ljudima Ognjanović je utkao među stranicama nove knjige za koju kaže da je riznica podataka za istoriografiju. Kao i prve četiri, i petu knjigu napisao je držeći se principa da je komentar stvar izbora, ali da su činjenice svete.
Svoja sjećanja, Mihail Ognjenović, kako kaže, otrgnuo je od zaborava i daje ih u amanet mladima da uče, da znaju i cijene bogato duhovno, kulturno i materijalno zaleđe.
Početkom glavne turističke sezone, kontrolori Morskog dobra i Turističke inspekcije obilaziće crnogorske plaže kako bi utvrdili da li se poštuju pravila uređenja plaža. Uprkos tome što zakupci plaža moraju od plažnog mobilijara osloboditi 50 odsto kupališta i taj prostor jasno i vidljivo označiti, mali broj njih to poštuje. Plaže tako postaju nedostupne građanima koji su primorani ili da plate plažni mobilijar ili da napuste kupalište jer im je onemogućen pristup i korišćenje obale mimo zakupa.
Kako su kazali iz Uprave za inspekcijske poslove tokom pojačanih radnih aktivnosti u ljetnjoj turističkoj sezoni u primorskim opštinama na terenu će biti angažovano 13 turističkih inspektora.
Pravilnik
– Shodno Pravilniku o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, zakupci kupališta su dužni da polovinu plaže oslobode od plažnog mobilijara, shodno skici koju izdaje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom – kazali su iz Uprave za inspekcijske poslove.
Kako objašnjavaju na drugoj polovini plaže postavlja se jedan suncobran i dvije ležaljke na najmanje osam metara kvadratnih ili jedan baldahin na isto tolikoj površini.
– Na hotelskim kupalištima postavlja se jedan suncobran i dvije ležaljke na najmanje 10 metara kvadratnh, jedan baldahin na istoj toj površini, a jedan suncobran i dvije ležaljke na najmanje 15 metara kvadratnih u hotelima sa pet zvjezdica.
Ukoliko se sve ove odredbe ne poštuju, ističu da su novčane kazne za pravno lice 1.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu 200 eura i za preduzetnika 200 eura.
Kontrolori Morskog dobra na terenu evidentiraju da li su zakupci ispunili propisane uslove za organizaciju kupališta, a predmet kontrole je i ispunjenost svih obaveza koje su sadržane u Ugovoru o zakupu morskog dobra.
Kako su kazali iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom uz ugovor korisnici dobijaju uslove za uređenje kupališta gdje je nabrojano kako kupalište treba da izgleda, kao i skicu kupališta.
– Shodno sigurnosno zdravstvenim protokolima na plažama je potrebno napraviti razmak između plažnog mobilijara dva metra udaljenosti. Takođe, zakupac je dužan da postavi dezinfekciona sredstva, kao i redovno održavanje higijene – objasnili su iz Morskog dobra.
Shodno pravilniku o uređenim i izgrađenim kupalištima, napominju da je predviđeno da se na kupalištima mogu postavljati suncobrani bijele boje, bež ili u pastelnim bojama sa reklamom na rubu ili unutrašnjosti suncobran.
Plaža – H. Novi – foto M. Dobrilović
– Službenici službe kontrole vrše redovne kontrole stanja zone morskog dobra, o čemu se sačinjavaju službene zabilješke koje se šalju na dalju proceduru (prijava nadležnim inspekcijama, opomena i sl). Nakon konstatacije o nepravilnostima na kupalištima od strane službe kontrole, podnosi se inicijativa za kontrolu nadležnoj turističkoj inspekciji koja sprovodi dalje mjere i radnje. Pored navedenog korisniku se izriče opomena zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza, kao i opomena pred raskid ugovora – ističu iz Morskog dobra.
Radi sprečavanja prenatrpanosti plažnim mobilijarom na kupalištima treba da se ostavi slobodan pristup do mora, u širini od najmanje jedan metar, a na svakih 20 metara slobodna zona uz more u širini od najmanje tri metra, dok je na kupalištima površine do 500 metara kvadratnih najmanje jedan metar.
– Potrebno je osloboditi od plažnog mobilijara polovinu plaže po dužini, dijeljeno simetralom upravno na obalnu liniju i da taj prostor označi, a na kupalištu treba da se nalazi i jedna kula za spasioce na svakih 100 metara dužine obale, sa istaknutim natpisom ,,spasilac“, na crnogorskom i engleskom jeziku. Potrebno je da postoji i jedan spasilački punkt na svakih 50 metara, između dvije kule za spasioce, u neposrednoj blizini vode; signalizacione zastavice (u tri boje) i informativna tabla sa objašnjenjem značenja na crnogorskom i engleskom jeziku i jedan čamac za spašavanje na svakih 200 metara dužine obale – objasnili su iz Morskog dobra.
Dodali su i da kula za spasioca i spasilački punkt treba da imaju: dvogled, bovu za spašavanje, signalizacione zastave, mobilni telefon i opremu za prvu pomoć.
– Obilježavanje kupališta vrši se sa vodene strane, postavljanjem plutajućih međusobno povezanih bijelih i crvenih bova, na udaljenosti od 100 metara od obale. Kupališta na kojima se nalaze ribarske poste, kao i kupališta za kite/wind surfing se ne ograđuju sa morske strane. Unutar ograđenog dijela kupališta ne mogu se postavljati bove za privez plovila, niti se plovila mogu kretati – upozorili su iz Morskog dobra.
Budva, Podizanje Plave zastavice na plaži “Posejdon” na Jazu
Informativne table
Radi pružanja svih neophodnih informacija i obavještenja kupačima, na kupalištima se postavljaju informativne table, i to: tabla sa informacijama o kupalištu koja sadrži: naziv i vrstu kupališta, ime korisnika/zakupca, dužinu zahvata, plan organizacije kupališta sa skicom, radno vrijeme kupališta, tačan/dozvoljen broj plažnog mobilijara po vrstama, cjenovnik plažnog mobilijara (sa naznakom vremena do kada se plažni mobilijar naplaćuje), zonu uz more za slobodan prolaz kupača, kao i usluge koje se pružaju na plaži, brojeve telefona i nazive nadležnih inspekcijskih službi i link sa informacijama o kvalitetu morske vode, na crnogorskom i engleskom jeziku; tabla sa informacijama o plažnom redu koja sadrži pravila ponašanja na kupalištu i način i uslove korišćenja opreme na kupalištu na crnogorskom i engleskom jeziku; tabla sa informacijama o bezbjednosti kupača koja sadrži informacije o radnom vremenu spasioca, objašnjenjem značenja boja zastavica i drugim informacijama koje su bitne za bezbjednost kupača, na crnogorskom i engleskom jeziku.
Uređaji i oprema na plaži
Kako su ukazali iz Morskog dobra osnovni uređaji i oprema na kupalištu su sanitarni čvor koji se postavlja na svakih 1.000 metara kvadratnih površine kupališta ili sanitarni čvor u objektu korisnika kupališta kad se objekat nalazi na udaljenosti do 50 metara od kupališta.
Waikiki Tivat – foto waikikibeach
– Obavezne su i mobilne korpe za otpatke – postavljaju se na svakih 10 metara i korpe za selektivno odlaganje otpada ukoliko za to postoji mogućnost, izrađene od adekvatnog materijala pogodnog za održavanje; tuševi – postavljaju se dva tuša na svakih 50m kupališta; kabine za presvlačenje – postavljaju se dvije kabine na svakih 50m, izrađene od montažno/demontažnih materijala pogodnih za održavanje i bez reklamnih natpisa; plažni mobilijar; bove za obilježavanje kupališta sa morske strane; kula za spasioca, spasilački punkt i spasilačka oprema i protivpožarni aparat – istakli su iz Morskog dobra.
Pod uslovima bezbjednosti, kako su istakli iz Morskog dobra, na kupalištu se podrazumijeva organizacija spasilačke službe i ostale spasilačke opreme, kao i obilježavanje kupališta sa morske strane.
– Spasilačka služba podrazumijeva najmanje jednog spasioca koji ispunjava uslove utvrđene zakonom kojim se uređuje Crveni krst, na svakih 50 metara dužine obale u julu i avgustu, odnosno na svakih 100 metara dužine obale u ostalim mjesecima. Spasioci posjeduju licencu Crvenog krst za obuku spasilaca na moru. Tokom radnog vremena spasilac je dužan da boravi na kuli ili obavlja kontrolne šetnje obalom i da uvijek nosi prepoznatljivu uniformu kako bi ga kupači lako uočili – kazali su iz Morskog dobra.
Predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli (EPA)
Čelnici parlamenata Evropske unije i Zapadnog Balkana u ponedjeljak su u deklaraciji istakli ključnu ulogu parlamenata u procesu proširivanja i predočili da su reforme vladavine prava i temeljnih sloboda ključ za otvaranje vrata EU-a zapadnobalkanskoj regiji.
Predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli te čelnici parlamenata Portugala, Slovenije i šest partnera EU-a sa Zapadnog Balkana poslije susreta na vrhu u Briselu su “pozvali Vijeće ministara EU-a da ispuni data obećanja i hitno preduzme akciju za ubrzavanje procesa proširivanja”, prenosi Beta.
Ponovili su da je proširivanje “geostrategijsko ulaganje u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Evropu”.
Na sastanku su učestvovali predsjednici parlamenata, Albanije, Bosne i Hercgovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a u deklaraciji je naglašena “važnost uspješne tržišne privrede i regionalnog tržišta kao “ugaonog kamena” za društveno-ekonomsku čvrstinu i evropsku integraciju cijelog Zapadnog Balkana”.
Učesnici parlamentarnog samita su “izrazili riješenost da olakšaju provođenje Ekonomskog i investicionog plana EU-a za Zapadni Balkan”, stavljena je do znanja i bitnost očuvanja prirodne sredine.
Istakli su bitnu ulogu parlamenata u dijalogu, razumijevanju i pomirenju u regiji, “čime se direktno doprinosi miru, stabilnosti, boljitku i snažnijoj demokratiji” na zapadnobalkanskom području.
U zajedničkom dokumentu je predočeno da “napredak na evropskom putu vodi kroz međupartijski dijalog, jednoglasnost oko ključnih reformi vladavine prava, temeljnih sloboda, jačanja demokratskih ustanova”.
Čelnici parlamenata EU-a i Zapadnog Balkana su “podvukli da su nezavisnost pravosuđa, pluralizam, slobodni i nezavisni mediji, ravnopravnost polova i uključivanje civilnog društva ključne evropske vrijednosti koje se neprestano moraju pospješivati”.
U zajedničkom dokumentu je ukazano na važnost suzbijanja lažnih informacija koje štete miru i razumijevanju unutar i među društvenim zajednicama.
Takođe je ukazano na bitnu solidarnost i saradnju EU-a i regije u borbi protiv pandemije korona virusa i “pozdravljena je finansijska podrška bez premca EU-a Zapadnom Balkanu” u cilju postojanog razvija i dugoročnog oporavka regije.
Mladi u Grčkoj koji se vakcinišu protiv koronavirusa uskoro neće dobiti samo zaštitu protiv covida-19, već i platnu karticu u vrijednosti od 150 eura, jer država želi privući što više ljudi na vakcinaciju.
Premijer Kiriakos Micotakis objavio je u ponedjeljak najavu koja će se odnositi na oko 940. 000 ljudi u zemlji u dobi od 18 do 25 godina. Za taj se projekt izdvaja do 141 miliona eura. Vlada se nada da će 60 posto grčke 11 miliona velike populacije biti vakcinisano do kraja jula.
Pod nazivom karta slobode, svota se daje kao zahvala mladim ljudima koji su bili strpljivi i klonili se gužve tokom pandemije u pokušaju da zaustave prenos virusa.
Novac se može koristiti za hotelske rezervacije, trajektne karte, avionske karte, posjete muzejima i koncerte.
Micotakis je primijetio da, osim što će dobiti novac, ljudi moraju biti svjesni rizika koje predstavlja virus.
“Možda mlađi ljudi misle da se neće zaraziti koronavirusom ili, ako ga dobiju, misle da im neće biti jako loše. Ali oni su tada nositelji virusa i pomažu u njegovom širenju” rekao je.
Na kilometar i po od ostrva Grand Turk u Atlanskom okeanu pronađen je čamac sa 20 mrtvih ljudi na brodu, uključujući dvoje djece – saopštile su u nedjelju vlasti na ostrvima Terks i Kejkos.
Zvaničnici su saopštili da su istražitelji odbacili mogućnost nasilne smrti, ali i dalje pokušavaju da utvrde šta se dogodilo, prenosi agencija AP.
Identitet i porijeklo žrtava je takođe pod istragom.
Ribari su u četvrtak ujutru uočili mali brod i alarmirali pomorski ogranak policijskih snaga ostrva Terks i Kejkos, koji je brod izvukao na obalu.
Policijski komesar Trevor Boting je rekao da je brod, kako se čini, došao iz područja van Kariba.
Ostrva Terks i Kejkos su često „magnet“ za očajne Haićane koji žele da pobjegnu iz svoje zemlje pogođene siromaštvom.
