Nedaleko od rta Kabala u Boki Kotorskoj u nekontrolisanom padu 7. marta 1944. godine u more se srušio avion Supermarine Spitfire MK IX Trop. Usljed udara o morsku površinu raspao se u nekoliko djelova. Danas njegovi ostaci leže razbacani na pjeskovitom morskom dnu na 32 m dubine. Pozicija ovog izuzetno unikatnog lokaliteta u crnogorskom podmorju se nalazi na plovnom putu, što u sezoni ne dozvoljava njegovu dovoljnu valorizaciju kroz ronilački turizam.
Ostaci aviona
Avion Supermarine Spitfire razvijan je od 1935. godine u Supermarinovim fabrikama u Velikoj Britaniji. U prototip K 5054, iz kojeg će se kasnije izroditi Spitfire, ugrađen je motor Rolls Royce Merlin C-PV-12. Prvi Spitfire je predstavljen 1936. godine na Royal Airforce (RAF) izložbi u Hendonu. U osvit Drugog svjetskog rata jedinice RAF-a su počele da se snabdijevaju modelom Mark I. Prvih godina rata RAF je Spitfire čuvao za odbranu Velike Britanije, da bi tek 1942. godine prvi avioni odletjeli na Maltu koja je bila izložena napadima njemačkih bombardera. Novi izviđački model Spitfire IX koji je učestvovao u napadima na Siciliju pokazao se toliko uspješan da je evoluirao u nekoliko verzija. Čak četrnaest RAF grupa je koristilo ove avione. Oni su ušli i u sastav savezničkih vazduhoplovnih snaga poput SAD, Češke, Poljske, Belgije, Norveške, Francuske i Jugoslavije.
Supermarine Spitfire IX Trop, čiji ostaci leže kod rta Kabala, pogođen je od strane protivavionske odbrane iz Kumbora tokom napada na hidrobazu u Bokotorskom zalivu. Ostavljajući trag gustog crnog dima za sobom, nastavio je let ka Prevlaci. U blizini Rosa počeo je da ponire i srušio se kod rta Kabala. Pilot je iskočio iz aviona i spustio se padobranom u more gdje je pronađen od strane njemačkih brodova, zarobljen i odveden u Zeleniku.
Supermarine Spitfire MK IX Trop
Vidljivost na lokalitetu je često izazovna kao i orijentacija pod vodom. Najprominentniji dio je motor Rolls Royce Merlin oko koga se nalaze djelovi limova. Nedaleko od motora je i jedno krilo kao i zadnji dio, to jest, rep aviona sa kormilom pravca i visine na kojima se nalazi i točak sa zadnjim stajnim trapom. Centralni dio aviona sa kokpitom i ostacima elekro i hidraulične instalacije se nalazi u neposrednoj blizini.
U međuvremenu je podnijeta inicijativa Upravi za zaštitu kulturnih dobara da se ovaj vrijedan istorijski lokalitet proglasi kulturnim dobrom i zaštiti kako bi novim generacijama osvijetlio priče iz Drugog svjetskog rata.
/Fotografije i tekst: Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu i ronilački turizam/
Grupa entuzijasta na Filipinama osmislila je način da smanji plastični otpad u svojoj zemlji koja je pri vrhu liste država koje najviše zagađuju okeane plastikom.
Okupljeni u socijalnom preduzeću The Plastic Flamingo (The Plaf) prikupljaju otpad, čiste ga, suše, zatim cijepaju na komadiće i oblikuju u djelove koji mogu biti upotrebljavani kao građa za ograde, spoljni namještaj, pontone. Sada su u pregovorima sa drugim nevladinim organizacijama kako bi materijal mogao da se koristi u izgradnji kuća uništenih usljed udara tajfuna.
Do sada su prikupili 100 tona plastičnog otpada, a cilj im je da godišnje apcikliraju 2000 tona plastičnog otpada.
– To je 100% apcikliran materijal, u potpunosti napravljen od plastičnog otpada, dodajemo samo aditive i boje. Nema potrebe za odražavanjem, ne truli, ne lomi se – kažu u The Plaf i pozivaju građane da im donesu plastični otpad.
Prema Programu za životnu sredinu UN, godišnje se proizvede 300 miliona tona plastičnog otpada. Pandemija je dodatno otežala situaciju zbog povećane količine maski, rukavica, vizira, posuda za hranu za ponijeti, kao i pakovanja potrebnih za onlajn porudžbine. Ovogodišnji izvještaj Univerziteta u Oksfordu Naš svijet u brojkama upozorava da oko 80% plastike u okeanima dolazi iz azijskih reka, a samo Filipini doprinose trećini ukupne cifre. Ipak, ova zemlja nema jasnu strategiju kad je riječ o plastičnom otpadu.
– Ljudi ne znaju kako da odlože ovu plastiku i ona završava na deponijama ili u okeanima. Umjesto toga, možete je dati reciklažnom centru poput našeg i mi ćemo je apciklirati u bolje proizvode – kaže Allison Tan iz The Plaf.
Bolje pozicioniranje pomoraca na nacionalnom i međunarodnom nivou, jedan je od ciljeva Memoranduma o saradnji Unije pomoraca Crne Gore i Udruženja pomoraca Republike Srbije, koju su potpisali Neđeljko Radulović i Boško Šekerović.
Oblasti saradnje dvije pomorske organizacije su implementacija u nacionalna zakonodavstva svih relevantnih konvencija i propisa; rad sa nadležnim institucijama i ostalim zainteresovanim subjektima na zakonskim i podzakonskim aktima koji se tiču pomoraca – podizanje nivoa etike, integriteta, transparentnosti i kontrole rada institucija od kojih pomorci zavise; sprovođenje efikasne javne kontrole institucija u cilju zaštite od korupcije i drugih oblika ugrožavanja interesa pomoraca; saradnja sa obrazovnim ustanovama i centrima koji pomorcima obezbjeđuju obrazovanje i obuke; edukacija i istraživanje; primjena međunarodnih standarda i dobre prakse.
Kako je u Memorandumu navedeno, strane su voljne da razmotre, i kada je to moguće prihvate, i druge predloge oblasti za saradnju kada se za to steknu uslovi i volja.
Obje organizacije saglasne su da saradnju razviju kroz osmišljavanje, planiranje i sprovođenje projekata od obostranog interesa; zajedničko apliciranje za finansiranje projekata kod domaćih i međunarodnih partnera i donatora; organizaciju foruma, okruglih stolova, konferencija; izradu studija i analiza, u cilju daljeg unapređenja znanja u oblasti pomorstva; organizaciju periodičnih konsultacija, razmenu informacija i iskustava i novih saznanja; osmišljavanje i sprovođenje edukativnih programa; osmišljavanje i sprovođenje medijskih kampanja.
Saradnja će se zasnivati na principima partnerstva, transparentnosti, odgovornosti i međusobnog informisanja.
Tribina na temu Ljudska prava: trenutna situacija u Crnoj Gori, u organizaciji Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, a povodom Međunarodnog dana ljudskih prava održaće se 09. decembra u Galeriji solidarnosti sa početkom u 11:30h. Učesnice tribine su: Staša Baštrica – osnivačica udruženja LBTQ žena “Stana”, Paula Petričević – mirovna i feministička aktivistkinja, Fana Delija – izvršna direktorica NVO Centar za romske inicijative, Marina Vujačić – izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore. Moderatorka će biti Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru “Nikola Đurković”.
Drugi događaj, promocija tematskog zbornika naučnih i stručnih radova ,,Otkrivanje skrivenog: Crna Gora, kvir i (s)rodne teme’’, održaće se 10. decembra u Staklenoj galeriji Kulturnog centra sa početkom u 19h. Navedeni događaj je u organizaciji JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ Kotor – Gradska biblioteka i čitaonica, takođe pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor. O knjizi će govoriti: Milica Stanić Radonjić – glavna i odgovorna urednica zbornika, Ksenija Rakočević – stručna saradnica na pripremi zbornika i autorka rada, Jelena Papović – akademska slikarka i profesorica. Moderatorka programa će biti Jasmina Bajo – bibliotekarska savjetnica.
Američki predsjednik Joe Biden prenio je u utorak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zabrinutost Zapada zbog mogućeg ruskog napada na Ukrajinu i upozorio ga da može očekivati sankcije ako to učini, objavila je Bijela kuća.
Dvojica čelnika imala su dvosatni virtualni sastanak o Ukrajini i drugim spornim pitanjima.
Biden je izrazio “duboku zabrinutost Sjedinjenih Država i europskih saveznika zbog ruskog gomilanja snaga oko Ukrajine”, objavila je Bijela kuća.
Biden je “jasno dao do znanja da će SAD i saveznici odgovoriti snažnim gospodarskim i drugim mjerama u slučaju vojne eskalacije”.
Američki predsjednik je ponovno izrazio američku potporu ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti te pozvao na deeskalaciju i diplomaciju, navodi Bijela kuća.
Putin i Biden dogovorili su se da će njihovi timovi nastaviti konzultacije.
Ruska vlada objavila je nakon sastanka samo kratko priopćenje u kojem navodi “Razgovor između Vladimira Putina i predsjednika Sjedinjenih Država Josepha Bidena održan je putem video-konferencije”.
Sankcijama se želi odvratiti Putina da napadne Ukrajinu u čijoj je blizini razmjestio desetke tisuća vojnika.
Sankcije bi, po jednom američkom izvoru, mogle ciljati najveće ruske banke i sposobnost Moskve da mijenja rublje u dolare i druge valute.
Razmatralo se i sankcioniranje užeg kruga Putinovih suradnika, ali odluka nije donesena, rekao je izvor.
SAD je već razmotrio mogućnost da se investitorima ograniči kupnja ruskog duga na sekundarnom tržištu, doznaje se iz upućenog izvora.
Washington bi mogao sankcionirati i Ruski fond za izravna ulaganja.
CNN je objavio da bi sankcije mogle uključivati isključenje Rusije iz sustava plaćanja SWIFT kojim se koriste banke širom svijeta, za što bi se trebalo koordinirati sa saveznicima.
Bijela kuća nije to željela komentirati.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izrazila je u utorak punu potporu Ukrajini i najavila da će Unija razmotriti uvođenje novih sankcija Rusiji.
Bijela kuća je ranije objavila da će se Biden nakon razgovora s Putinom konzultirati s europskim saveznicima – njemačkom kancelarkom u odlasku Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, britanskim premijerom Borisom Johnsonom i talijanskim premijerom Mariom Draghijem.
Saveznici su se u ponedjeljak dogovorili da će ostati u bliskom kontaktu kako bi pripremili koordiniran i obuhvatan odgovor na gomilanje ruskih oružanih snaga u blizini ukrajinske granice.
Prije svog prvog izravnog razgovora s Putinom od srpnja, Biden se u ponedjeljak konzultirao s europskim saveznicima o mogućim sankcijama protiv Rusije i zatražio čvrst zajednički stav u podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine.
Kremlj je pak u ponedjeljak najavio da će Putin tražiti pravno obvezujuća sigurnosna jamstva da se NATO više neće širiti na istok niti razmještati svoje oružje blizu ruskog teritorija, uključujući u Ukrajini.
Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u povodu 30 godina od najtežeg granatiranja Dubrovnika, očekuju da suočavanje s prošlošću na sistematski način postane prioritet vlasti u Crnoj Gori.
Opsada Dubrovnika trajala je od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine, a granatiranje je provela Jugoslavenska narodna armija (JNA) te je tog 6. decembra 1991. godine, 19 osoba izgubilo život, a ozlijeđeno je i ranjeno njih 60.
Udruge u saopštenju objavljenom u ponedjeljak, na 30. godišnjicu tog granatiranja, podsjećaju da je najviše rezervista JNA koji su sudjelovali u napadu na Dubrovnik, njih preko 7000, bilo s teritorija Crne Gore te očekuju da suočavanje s prošlošću na sistematski način postane prioritet vlasti u Crnoj Gori te da se osigura pravda za žrtve ratnih zločina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti.
Jer, ističu udruge citirajući riječi admirala Vladimira Barovića (ubio se pucavši si pištoljem sljepoočicu) iz oproštajnog pisma – agresija JNA na Hrvatsku bila je djelo suprotno crnogorskoj časti.
“Procesuiranje odgovornih za ratne zločine je obaveza države prema domaćem i međunarodnom pravu, neodložan zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema žrtvama”, naglašavaju udruge.
Poručuju i da crnogorsko i hrvatsko državno odvjetništvo moraju procesuirati zločine počinjene tijekom rata na širem dubrovačkom području, a vlade Crne Gore i Hrvatske trebaju nastaviti zajednički obilježavati godišnjice zločina da se oni ne bi ponovili.
U Dubrovniku je granatirana i stara gradska jezgra, koje je od 1979. godine na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa oko 20.000 naslova, oštećene su mnoge vrijedne stare zgrade, kao i glavna dubrovačka ulica – Stradun.
Na Stradunu je tada, s fotoaparatom u ruci, poginuo i mladi Pavo Urban, čijih posljednjih 12 fotografija svjedoče o granatiranju starog dijela grada, a manje je poznato da je prva žrtva granatiranja Dubrovnika, “ironijom sudbine, bio pjesnik Milan Milišić, Srbin po nacionalnosti, koji je poginuo u svom domu”.
Crna Gora kaznila samo četvoricu za zlostavljanje u logoru Morinj
“Iako su tijekom rata na dubrovačkom području i opsade Dubrovnika nesumnjivo izvršeni brojni ratni zločini – stradalo je 116 civila, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) u neljudskim uvjetima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekt i provođena organizirana pljačka privatnih i javnih dobara (podaci s kojima raspolaže Documenta), grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode te 240 dana u pomorskoj i zračnoj blokadi – Crna Gora je procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su sudjelovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj na tlu Crne Gore”, upozoravaju udruge.
Haški sud je zbog zločina izvršenih tijekom opsade Dubrovnika osudio samo generala-pukovnika JNA Pavla Strugara iz Crne Gore, na sedam i pol godina zatvora i admirala Miodraga Jokića iz Srbije, koji je priznao krivnju, na sedam godina zatvora, a nitko drugi nije procesuiran pred međunarodnim ili domaćim sudovima zbog ratnih zločina izvršenih nad starom gradskom jezgrom i na širem dubrovačkom području, podsjećaju.
Također podsjećaju i da je predsjednik Republike Crne Gore, Milo Đukanović 2000. godine izrazio žaljenje “svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je pričinio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima”.
“Devet godina ranije, Vlada Socijalističke Republike Crne Gore, kojoj je Đukanović bio na čelu, zajedno s njenim predsjedništvom na čelu s Momirom Bulatovićem, objavljivala je putem tada malobrojnih javnih glasila, dnevnog lista Pobjeda i Televizije Crne Gore, da Hrvati namjeravaju osvojiti Boku Kotorsku i takvom ratnom propagandom znatno doprinijela da odaziv na mobilizaciju bude masovan”, napominju također udruge.
Upozoravaju i da “nema pokazatelja da se državno tužilaštvo Crne Gore ikada ozbiljno i samoinicijativno bavilo istraživanjem zločina na dubrovačkom ratištu”, kao i da nije poznato ni je li poduzelo istražne radnje povodom informacije, koju je HRA dobila 26. veljače 2021. godine od Državnog odvjetništva RH, da u radu imaju nekoliko predmeta protiv crnogorskih državljana i osoba s prebivalištem u Crnoj Gori, okrivljenih za ratne zločine počinjene u Dubrovniku tijekom 1991. i 1992. godine.
Podsjećaju pritom da je na čelu Specijalnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori, koje je nadležno za procesuiranje ratnih zločina, u posljednjih šest godina Milivoje Katnić, koji je u vrijeme opsade Dubrovnika u svojstvu oficira JNA provodio vlast u osvojenom Cavtatu.
Nafta – Postrojenje za bušenje nafte- Photo: One of Vantage drilling rigs; Source: Vantage
Veoma smo optimistični kada je riječ o istraživanju nafte u crnogorskom podmorju, rekao je ministar kapitalnih investicija, navodeći da je koncesionar veoma blizu rezervoaru.
– Mogu da podijelim veoma izvjesne optimistične prognoze, jako smo blizu rezervoaru i svi parametri, vezano za temperatiru i pritisak daju nam za pravo da budemo optimisti – rekao je Mladen Bojanić predstavljajući rezultate Ministarstva kapitalnih investicija.
Najavio je da se vrlo brzo očekuje i uvođenje koncesionara za istraživanje gasa u crnogorskom podmorju.
– Posao će raditi renomirana kompanija koja će u istraživanje gasa vjerovatno krenuti odmah iza Nove godine – poručio je Bojanić.
Podjsetimo, konzorcijum kompanija Eni i Novatek počeo je u martu prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju.
Bojanić je nedavno rekao da je izvjesno je da u crnogorskom podmorju ima nafte, a najkasnije do kraja ove godine znaćemo u kojim količinama i koliko je to ekonomski isplativo.
Ranije je bilo najavljeno da će prve informacije o nalazištu nafte u Jadranu biti poznate u septembru ili novembru, međutim, kako je rekao ministar kapitalnih investicija, do pomjeranja rokova došlo je zbog formacije koja je tražila dodatno obezbjeđenje.
Opština Tivat nije našla za shodno da građane našeg grada obavijesti o ishodu planirane izgradnje javne garaže, te stoga to činimo mi, ispred naše partije, jer smatramo da građani treba da znaju ono što je od javnog interesa. O navedenom, Demokratska partija socijalista Tivat dobila je podatke koristeći se procedurom za slobodan pristup informacijama, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Tivat.
“Naime, lokalna vlast u Tivtu najavljivala je da će u neposrednoj blizini Ljetnje pozornice i Muzeja sa jedne strane, kao i gradskog parka sa druge, pristupiti izgradnji javne garaže i to sa tri etaže. Iako je u DUP-u Tivat centar već postojala lokacija za izgradnju javne garaže (iza hotela Pine), i tim povodom obavljena javna rasprava februara 2019. godine, aktuelna vlast ipak namjerava višespratnu javnu garažu izgraditi na drugoj, navedenoj lokaciji, koja uzgred, nije planirana po DUP-u Tivat centar”, navedeno je u saopštenju.
Opština Tivat, prema njihovim riječima, odnosno nadležni sekretarijat za uređenje prostora je još 15.09.2021. godine, dakle prije više od dva i po mjeseca, dobila “negativno mišljenje” Uprave za zaštitu kulturnih dobara odnosno Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta na dostavljeni zahtjev – Nacrt programskog zadatka sa elementima UTU-a za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa, javne garaže.
“Čudno je, primjećujemo, kako predsjednik Komnenović tu bitnu informaciju nije saopštio ni u emisiji „Kontrastav“ Radio Tivta u kojoj je sučelio mišljenje na temu izgradnje javne garaže sa oprečnim mišljenjem arhitekte Slobodana Boba Mitrovića 6. oktobra ove godiine. A tada je već bio u posjedu negativnog mišljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i uprkos tome najavljivao geotehnička ispitivanja terena, do kojih, po našem saznanju do danas nije došlo”, pojašnjava se u saopštenju.
Napominju da se o odgovoru iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara u “Opštini Tivat ćuti”.
DPS Tivat
“Iz odgovora Uprave za zaštitu kulturnih dobara, o kojem u Opštini Tivat ćute, jasno se navodi: „da bi izgradnja bilo kojeg objekta, a posebno komunalnog objekta poput javne garaže, u zaštićenoj okolini kulturnog dobra Buća Luković odnosno na površini današnjeg parkinga, u velikoj mjeri devalviralo značaj pomenutog kulturnog dobra, imalo bi negativan vizuelni efekat na njega i funkcija bi mu bila manje kvalitetna nego što je to u današnjoj situaciji. Stoga je mišljenje ove Uprave da na predviđenoj lokaciji ne treba graditi objekat čiji je programski zadatak dostavljen“ – kaže se u odgovoru Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore”, dodaje se u saopštenju.
Dakle, napominju iz DPS, planirano rješenje Opštine Tivat za izgradnju višespratne javne garaže u neposrednoj blizini objekta pod kulturnom zaštitom kakav je kompleks Buća Luković sa “jedne i Velikog gradskog parka kao zaštićenog prirodnog dobra, sa druge strane, po mišljenju Uprave neprihvatljivo je”.
“A neprihvatljivo je i ćutanje lokalne administracije, koja ni nakon sprovedene javne rasprave (trajala od 25.08-09.09.2021. godine) i neobjavljivanja Izvještaja s tim u vezi, ne nalazi za potrebnim da o tome obavijesti građane Tivta”, zaključuje se u saopštenju.
Gotovo dvije trećine, odnosno 59.1 odsto građana Herceg Novog je u potpunosti ili donekle zadovoljno kulturnom ponudom grada, pokazalo je istraživanje kulturnih potreba i praksi koje je sprovela agencija ″DeFacto″ u saradnji sa opštinskim Sekretarijatom za kulturu i obrazovanje, a predstavljeno je danas u velikoj sali Opštine.
Kvantitativno istraživanje sprovedeno je tokom septembra i oktobra ove godine na uzorku od 809 ispitanika sa prebivalištem u opštini Herceg Novi, tehnikom intervjuisanja putem telefona.
Istraživanje je urađeno sa ciljem da prikaže sliku kulturnih praksi i potreba građanki i građana Herceg Novog. Ovi podaci će biti osnov za izradu Strategije razvoja kulture grada, pokretanje novih programa i donošenje odluke o tome koje i kakve programe lokalna uprava treba finansijski i organizaciono da podrži, istakla je sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo. Ona je napomenula da je ovo prvi put da se na ovakav način obrađuju podaci od interesa za upravljanje u oblasti kulture.
″Rezultati će biti naknadno stručno obrađeni kako bismo dobili jasnu sliku u kom smjeru Opština Herceg Novi treba da vodi kulturnu politiku. Istraživanje je imalo cilj da dobijemo relevantan uzorak kada su u pitanju prakse i potrebe stanovnika našeg grada. Za dalju analizu tražićemo i povratne informacije od svih aktera u kulturi, formalnih i neformalnih″, kazala je Zambelić Pištalo.
Ona je najavila da će krajem ovog mjeseca, počevši od 22. decembra u okviru projekta ″Reload″ biti sprovedeno istraživanje potreba mladih, te će i tim podacima biti dopunjena slika o tome u kojem smjeru treba dalje djelovati.
″Kad sve to objedinimo imaćemo polaznu osnovu za izradu održive Strategije razvoja kulture našeg grada″, objasnila je Zambelić Pištalo.
Ona se zahvalila svim građanima koji su izdvojili vrijeme da učestvuju u anketi, kao i stručnim saradnicima koji su pomogli u kreiranju upitnika: profesorici sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Veri Backović i profesoru Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, dr Vuku Vukoviću.
″Generalni presjek je da su u načelu građani Herceg Novog zadovoljni kulturnom ponudom. Normalno, vide i određene nedostatke, finansijske i one uzrokovane pandemijom, ali u načelu je njihova percepcija povoljna″, kazao je Stevan Kandić iz agencije ″DeFacto″.
Objasnio je da je upitnik obuhvatio tri cjeline: kulturne prakse i percepcije prije pandemije, za vrijeme pandemije prošle i ove godine, kao i opšti podaci o navikama i korišćenju slobodnog vremena.
Na pitanje da li se kulturna ponuda Herceg Novog u protekle četiri godine poboljšala, pogoršala ili ostala ista, nešto više od dvije petine ispitanika smatra da je kulturna ponuda ostala na istom nivo, a 36.2% ispitanika smatra da je ponuda bolja ili mnogo bolja.
Najposjećenija manifestacija je Praznik mimoze, koji je prije pandemije gotovo pola ispitanika posjetilo svake godine više puta, a preko 75 odsto ispitanika svake godine bar po jednom. Na drugom mjestu po posjećenosti je Hercegnovski filmski festival, a na trećem Trg od knjige. Dobro posjećeni su i koncerti Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenović.
Herceg Novi, Kuća Iva Andrića otvaranje
Ispitanici su prepoznali da je Kuća nobelovca Iva Andrića pozitivno doprinijela ponudi grada, te je i dobila bolju ocjenu rada u odnosu na ostale ustanove kulture.
″Interesantan pokazatelj odnosi se na izgradnju spomenika na teritoriji grada zaslužnim pojedincima ovog podneblja. Kao istraživačima koji nemaju često priliku da se bave Herceg Novim, taj aspekt nam je bio zanimljiv jer smo čuli dosta lokalnih imena i znamenitih ličnosti od značaja za istoriju grada i Crne Gore″, rekao je Kandić.
Kao najveće izazove i probleme za kulturu u Herceg Novom u ovom trenutku ispitanici su naveli pandemiju virusa korona, nedostatak sadržaja, finansiranje i nedovoljnu osviješćenost ljudi za kulturne sadržaje.
Ispitanici su naveli da kulturnoj ponudi Herceg Novog najviše nedostaju: koncerti kvalitetnije muzike (26.6 odsto), pozorišne predstave (9.1 odsto), bioskop i filmske premijere (5.1 odsto).
Na pitanje koliko novca mjesečno na nivou domaćinstva izdvajate za kulturne sadržaje prosječan odgovor u distribuciji rezultata je 24.23 eura.
Kada je u pitanju muzički ukus, najveći broj ispitanika, njih 28.6 odsto sluša domaći pop, na drugom mjestu je folk/narodna koju sluša 20.6 odsto, na trećem je 13 odsto onih koji kažu da slušaju sve, a na četvrtom domaći rok koji sluša 10,2 odsto ispitanika.
Kućnu biblioteku sadržaja do 100 knjiga posjeduje 46 odsto ispitanika, a sa 100 do 400 knjiga njih 26.1 odsto. Podaci pokazuju da što su obrazovni nivo ispitanika i primanja domaćinstva viši, to ispitanici imaju veću kućnu biblioteku.
Na otvoreno pitanje šta preporučuju gostima Herceg Novog da obiđu najveći broj ispitanika je naveo Stari grad, 20.1 odsto i tvrđave, 17.2 odsto.
Anketa je bila prilika i da ispitanici ocijene jedan novi predlog u ponudi – besplatne turističke ture koje bi vodili studenti na volonterskoj osnovi ili uz finansijku pomoć Opštine, dok bi glavni dio njihove “zarade” predstavljao bakšiš. Ovakva praksa već postoji u mnogim evropskim gradovima, a podaci pokazuju da bi bila dobrodošla i u Herceg Novom – 90,8 odsto ispitanika smatra da bi to bila dobra dopuna kulturnoj ponudi.
U dijelu koji se odnosi na informisanje o kulturnoj ponudi, 62 odsto ispitanika je donekle ili u potpunosti informisano. Najčešći izvori informisanja su: online portali, lična poznanstva, TV i radio stanice, kao i zvanična fejsbuk strana i portal Opštine Herceg Novi.
Dio upitnika ticao se načina na koji građani Novog provode slobodno vrijeme, imajući u vidu da je upravo taj aspekt od izuzetnog značaja za kreiranje programa kojima treba dopuniti kulturnu ponudu.
Crna Gora bi uskoro mogla biti domaćin Aviation-Eventa, vodeće platforme za konferencije u vazduhoplovstvu.
To je danas na konferenciji za medije, organizovanoj povodom Međunarodnog dana civilnog vazduhoplovstva, saopštio izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski.
“Danas je značajan dan za civilno vazduhoplovstvo, a na moje veliko zadovoljstvo 77 godišnjicu potpisivanja Čikaške konvencije, održane u decembru 1944. godine dočekujem u Crnoj Gori, u kompaniji koja će, vjerujem, uskoro dostići još veće visine. Upravo na krilima civilnog vazduhoplovstva, sa svojim saradnicima, ja sada radim na ostvarenju snova – da crnogorski aerodromi u što kraćem roku ispune sve standarde, a da Crna Gora, po prvi put, bude domaćin Aviation-Eventa, vodeće platforme za konferencije u vazduhoplovstvu, koja vazduhoplovnim profesionalcima, vazduhoplovnim stručnjacima i donosiocima odluka iz vazduhoplovne industrije pruža na jednom mjestu pristup svim aspektima industrije”, rekao je Jandreoski.
On je istakao da menadžment ACG, skupa sa Odborom direktora, vrijedno radi na trasiranju puta do Aviation-Eventa, kako bi crnogorski aerodromi dobili organizaciju tog prestižnog događaja.
“Čvrsto sam ubijeđen da ćemo vas uskoro obradovati vijestima o realizaciji tog, i mnogih drugih značajnih projekata”, poručio je Jandreoski.
Predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Nebojša Đoković, podsjetio je da se vazduhoplovstvo u svijetu, od nastanka do danas, ubrzano razvija i mijenja uvođenjem novih najnaprednijih tehnologija.
“I zato je, upravo ono, najbolji pokazatelj nivoa razvoja privrede jedne zemlje, njen pokretač i zamajac za budućnost. Misija svih nas koji radimo u civilnom vazduhoplovstvu, bez obzira u kojoj smo državi ili na kom kontinetu ista je – unapređivanje, razvoj, konstantno podizanje nivoa sigurnosti i bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva i modernizacija avio saobraćaja i avio industrije”, saopštio je Đoković.
On je istakao da je crnogorsko civilno vazduhoplovstvo oduvijek imalo veliki značaj – od pionira letjenja, koji su mu prije više od stotinu godina postavili temelje i svojim podvigom tada uvrstili malu Crnu Goru na kartu vazduhoplovstva, među prvim državama u Evropi i svijetu, u kojoj je letjenje bilo više od zadovoljstva, do danas.
“Danas se suočavamo sa mnogim izazovima. Smanjen je obim saobraćaja, prošla godina je bila teška za sve, a posebno za našu kompaniju, ali smo nesmetano radili u korist naših putnika, bezbijedno ih dočekujući i prateći sa naših aerodroma. Ove godine dostigli smo 50 odsto letova iz rekordne 2019. godine, ostvarili oko 45 odsto prihoda, doveli nekoliko velikih aviokompanija u Crnu Goru. Za narednu godinu smo postavili mnoge ciljeve, ali na prvom mjestu da održimo visoke vazduhoplovne standarde i da budemo ona lijepa, komforna i prvenstveno sigurna luka za sve vazduhoplove i putnike”, kazao je Đoković.
Predsjednik Odbora direktora naglasio je da je cilj ACG dobijanje sertifikata za aerodrome u Podgorici i Tivtu, kako bi u što skorijem roku svih 24 sata mogli da prihvataju i otpremaju vazduhoplove i putnike.
Goran Jandreoski
“Kao i da našim radom i poslovnom politikom podignemo ljestvicu za sve druge biznise u Crnoj Gori. Ipak, primarna obaveza sigurnost su i bezbijednost, i tu ćemo uraditi sve da naši zaposleni budu uvjek u prilici da se usavršavaju, napreduju i imaju svu potrebnu tehnološku podršku u svom odgovornom poslu… U budućnosti će biti mjesta za najbolje, a u civilnom vazduhoplovstvu samo za najbolje među najboljima”, kazao je Đoković, čestitajući Međunarodni dan civilnog vazduhoplovstva svim vazduhoplovcima, gdje god se nalazili, na raznim meridijanima širom svijeta.
Član Odbora direktora, Eldin Dobardžić, naglasio je važnost Međunarodnog dana civilnog vazduhoplovstva, ističući da i Crna Gora, mala država, turističke orjentacije, ima značajne jubileje.
Aerodrom Tivat
“Prije nekoliko mejseci proslavljeno je 107 godina civilnog vazduhoplovstva, a potom i pola vijeka tivatskog aerodroma. Te brojke i istorija obavezuju nas da u narednom period budemo još značajnije prisutniji. Svjedoci smo da se avio saobraćaj ubrzano mijenja i da su izazovi veliki, pogotovo kada se suočavamo sa ovakvim krizama kakva je pandemija koronavirusa. Ipak, nakon najgore godine u istoriji vazduhoplovstva, a to je bila prethodna, tekuću završavamo prilično optimistično, uz ostvarenu dobit i sa veoma realnim prognozama – da ćemo u 2022. godini rezultate značajno povećati i, vjerujem, uspjehom preskočiti 2019. godinu koja se uzima kao reper i rekordna”.
Dobardžić je naglasio da ACG očekuju ozbiljne investicije na polju infrastrukture, kako bi se podigao nivo za prihvat aviona velikih avio-kompanija, uspostavljanje novih ruta i novi, veliki izazovi.
