Izložba radova sa radionice dobrotske čipke, koju je od 19. oktobra do 20. novembra vodila čuvarka ove vještine prof. Nadežda Nada Radović, otvorena je sinoć u Galeriji solidarnosti u kotorskom Starom gradu. Izložba je organizovana povodom Dana opštine Kotor, a dio je programa “Stara vještina za novo doba”, kojim Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor nastoji da sačuva vještinu izrade dobrotske čipke kao zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore.
Radionicu je pohađalo trinaest učesnica iz Kotora, Tivta, Herceg Novog i Podgorice, a osim njihovih, na izložbi su izloženi radovi prof. Radović, koja decenijama pomno čuva vještinu izrade i glas o ovom znamenitom vezu.
Dobrotska čipka – N. Radović
Iskazujući zadovoljstvo posvećenošću i stečenim znanjem učesnica, Radović je na pokretanju radionice zahvalila mr Mirjani Vukasović, menadžerki za programske politike i planiranje u OJU “Muzeji” Kotor.
“Sada možemo reći da čipka nije u stadijumu opasnosti. Učenice radionice, za mene škole, udahnule su čipki život, dozvolivši joj da ovdje ostane i opstane. Dobrotska čipka nije zanat, ona je umjetnički zanat i zato pripada društvu umjetnosti. Podržimo naše učenice da stvaraju i uče druge ovoj vještini”, kazala je prof. Nadežda Nada Radović.
Dobrotska čipka – N. Radović
Dobrotska čipka predstavlja “lokalnu verziju venecijanske čipke ratićele” i svakako je rezultat prožimanja različitih tehnika izrade čipke na prostorima istočnog i zapadnog Sredozemlja, a ova znamenita vještina, zapisala je povodom izložbe rukovoditeljka Muzeja grada Perasta Danijela Đukić, mora da bude živa.
“Život osigurava održivost, dok održivost produžava život živog. Samim tim obezbjeđuje se zaštita, a animiranjem lokalnog stanovništva da usvoji vještinu izrade dobrotske čipke zatvara se krug čuvanja, podrške i obnavlja život ovog plementog nematerijalnog kulturnog dobra.”
Dobrotska čipka – N. Radović
Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor polaznicama radionice svačano je predala potvrdu kojom se potvrđuje da su ovladale osnovnim tehnikama izrade dobrotske čipke. Izložbu prate film i fotografije sa radionice, koje je uradila dr um. Dušica Ivetić, v.d. direktorka OJU “Muzeji” Kotor.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović u petak je održao deveti sastanak Opštinskog tima zaštite i spašavanja, na kom je najavljeno ponovno organizovanje opštinskog volonterskog tima, kao i call centra za osobe u samoizolaciji. Po podacima Doma zdravlja Tivat, trenutno je 224 aktivno zaraženih koronavirusom, a prema stopi kumulativne incidencije, Tivat se sa trenutnih 1 940 oboljelih na 100 000 i dalje nalazi u crvenoj zoni i ima najveći broj oboljelih po broju stanovnika u Crnoj Gori.
Dnevno se u kovid ambulanti u prostorijama DTV Partizan, obavi između 100 i 110 pregleda, dok se u pedijatrijskoj kovid ambulanti dnevno pregleda između 10 i 15 djece. Zbog pojačanog obima posla i nedostatka osoblja, kovid ambulanta je trenutno pod izraženim opterećenjem. Ističe se i da je u Tivtu do sada 6681 građana primilo dvije doze, dok je trećom dozom vakcinisano 1412 građana.
Trenutno se u osnovnoj i srednjoj školi u samoizolaciji nalazi ukupno 101 lice. Iz tivatske epidemiološke službe saopšteno je da je školska populacija, kao i održavanje sahrana u prethodnom periodu glavni inkubator za širenje infekcije.
Početkom novembra ponovo su uvedene mješovite patrole sačinjene od službenika Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor, tržišne i turističke inspekcije, kao i pripadnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat, koje tokom vikenda vrše stroge kontrole poštovanja epidemioloških mjera u trgovinskim i ugostiteljskim objektima. Sanitarna inspekcija, u saradnji sa policijom, svakodnevno kontroliše lica u samoizolaciji, a iz ovih državnih organa najavljene su strožije kontrole kretanja tih lica u narednom periodu.
Služba zaštite i tivatska dobrovoljna vatrogasna društva, u saradnji sa Komunalnim preduzećem i tokom predstojećeg vikenda vršiće dezinfekciju javnih ustanova i površina.
Od prvog do 15. decembra na snazi su sljedeće epidemiološke mjere
1. Uvođenje Nacionalne digitalne COVID potvrde u javnoj upravi odlaže se do definitivnog izjašnjenja Ministarstva pravde o pravnom osnovu ovakve eventualne odluke.
2. Nacionalne digitalne COVID potvrde biće validne šest mjeseci nakon druge doze odnosno od obolijevanja, zbog čega se građani ohrabruju da doboju svoju treću dozu vakcine.
3. Osim za ulazak u Crnu Goru, za boravak u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata, za prisustvo svim kulturološkim i sportskim događajima – kako na otvorenom i zatvorenom prostoru, Nacionalna digitalna COVID potvrda je uslov za ulazak i u:
• Dječije igraonice (jedna osoba na osam metara kvadratnih)
• Vjerske objekte
• Teretane
• Bioskope
• Pozorišta
• Koncertne hale
Zabrana proslava novogodišnjih koncerata, podsjećamo, donešena je ranije.
4. Za dane dočeka Nove godine, 31. decembra i 1. januara, kao i tokom božićnih praznika 24. i 25. decembra kao i tokom 6. i 7. januara, ne važi vremensko ograničenje rada ugostiteljskih objekata do ponoći.
Uz posjedovanje Nacionalne digitalne COVID potvrde u ugostiteljskim objektima, dozvoljava se i da za stolom budu više od četiri osobe pod uslovom da su obezbijeđena četiri metra kvadratna na ukupnoj površini po osobi.
Dozvoljen je rad muzičkih izvođača i u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata i spolja.
Za nastupe u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata, svi prisutni – i izvođači i zaposleni i gosti moraju imati Nacionalnu digitalnu COVID potvrdu.
Kompanija Aerodromi Crne Gore odlučila je da ovog vikenda na edukaciju pošalje oko 80 zaspolenih u sektorima uslužnih djelatnosti, u kojima je komunikacija sa strankama i klijentima jedan od osnovnih zadataka.
Prepoznali smo da komunikacija direktno utiče na kvalitet pružanja usluga, a samim tim i rezultate poslovanja i uz saglasnost Odbora direktora prihvatili poziv za učešće na seminaru na temu “Non violet communication”.
Priroda i specifičnost usluga koje se pružaju na aerodromima i jedinstvenost sistema koji se svakodnevno mijenja usljed promjena okolnosti u avio-prevozu, iziskuju dodatne napore naših zaposlenih i u pogledu međusobne komunikacije i u pogledu odnosa i pristupa prema partnerima i putnicima.
Zbog toga, ali i zbog činjenice da su koleginice koje rade u tim sektorima vrijedno radile na podizanju kvaliteta usluge, odlučili smo da ih nagradimo edukacijom koja će im koristiti u budućem radu. Tokom predavanja od renomiranih predavača će imati šta da nauče, a sjutra i primjene, ali i prenesu na kolege.
Poziv je bio otvoren za sve koleginice koje rade direktno sa klijentima i raduje nas što su otišle u ovom broju.
Foto ACG
Takođe, raduje nas i što je Odbor direktora jednoglasno podržao prijedlog izvršnog direktora Gorana Jandreoskog, koji je ukazao da je edukacija do sada zanemarivana uprkos konstantnom pritisku da se u svim situacijama održi njen zadovoljavajući nivo.
Član Odbora Direktora Branko Vuković rekao je da mu je zadovoljstvo što na edukaciju van Crne Gore šalju toliki broj radnika.
„Još veće nam je zadovljstvo što su to pripradnice ljepšeg pola“, kazao je on. Njegov kolega iz Odbora direktora, Eldin Dobardžić, istakao je da je ovo prvi put da veliki broj zapošljenih u toj kompaniji ima priliku da prisustvuje kvalitetnim predavanjima iz oblasti komunikacije, odnosa sa klijentima, turistima što mislim da će u budućnosti da koristi aerdromima.
„Prepoznali smo da u tim sektorima postoje nedostaci, koji će, nadam se, nakon ove edukacije biti uklonjeni. Samo mjesto dješava – Slovenija, odnosno Bled, gdje je sjedište jedne od najpoznatijih poslovnih škola u Evropi, daje nam za pravo da vjerujemo i da se nadamo, da će predavanja biti veoma kvalitetna. Predavači su priznati u svijetu, u oblasti komuniciranja, psihologije i marketinga. To je ono što mi nažalost nismo u prilici da čujemo ovdje i iz tog razloga naše koleginice putuju u Sloveniju“, rekao je Dobardžić.
Jandreoski je kazao da je integritet firme veoma važan i da je za zaposlene koji nose teret rada, i koji su primarna veza sa kompanijom, edukacija bilo koje vrste od najveće vrijednosti.
Prva međunarodna konferencija pomorskih nauka u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor (PFK) pod nazivom „Kotor International Maritime Conference – KIMC“, počela je danas u tom gradu uz učešće sedamdesetak naučnika i eksperata za razne oblasti pomorstva iz desetak država Evrope.
Tokom dva dana trajanja konferencije čiji su suorganizatori Opština Kotor i Privredna komora Crne Gore, biće predstavljeno čak 66 naučnih radova autora iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, BiH, Slovenije, Albanije, Bugarske, Poljske, Rumunije, Gruzije, Italije, Turske i Velike Britanije, iz oblasti brodogradnje, pomorskog strojarstva i inženjeringa, automatizacije i brodske elektronike, navigacije, školovanja i obuke pomoraca, pomorske medicine, sigurnosti na moru, informacionih tehnologija u pomorskoj industriji, menadžmenta i logistike, transporta i transportnih tehnologija, pomorske ekonomije i prava, te očuvanja morskog ekosistema i zaštite životne sredine. Među temama kokjima će se KIMC baviti su i neke od visokotehnoloških, najaktuelnijih, i najkontroverznijih trenutno u svjetskoj pomorsjoj industriji, poput pitanja autonomnih brodova bez posade, a koji su već počeli da se eksperimanetalno koriste na nekim rutama. Skup će se pored ostaloga, baviti i pitanjima koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru poput utvrđivanja nove italijanske tzv. isključive ekonoske zone na Jadranu i pomorskog razgraničenja te države sa Crnom Gorom, uticaja kruzera na ekologiju, rasta rizika za pomorsku sigurnost od značajno uvećanog obima saobraćaja na mutru unutar zaliva Boke, protokola sigurnosti na brodovima za opsluživanje naftnih platformi…
Biće predstavljena i iskustva luka Bar i Drač u organizaciji kontejnerskog fider servisa, odnosno gradske luke Split u putničkom i trajektnom saobraćaju, a biće govora i o pirateriji na svjetskim morima, kao i ekonomskom uticaju pomorskih nezgfoda koje se događaju na najbitnijim svjetskim saobraćajnim čvorištima, poput nedavnog prekida saobraćaja u Sueckom kanalzu zbog nasukanja megakontejkneraša „Ever Given“, a koji je u nekoliko dana blokade tog ključnog saobraćčajnog pravca, svjetsku ekonomiju koštao nekoliko desetina milijardi dolara.
Sa otvaranja KIMC
Otvaranju konferencije prisustvovali su i brojni predstavnici crnogorskih pomorskih instutiucija, pomorske privrede i školstva, srukžovnih udruženja, kao i Mornarice VCG. Okupljene je pozdravio dekan PFK prof.dr Špiro Ivošević kojin je podsjetio na 62 godine rada ove visokoobrazovne ustanove i njena brojna dostignuča jer je PFK danas možda i međunarodno najintegrisanija, te u praćenju najnovijih svjetskih dodstignuća u oblasti kojom se bavi, najažurnija jednica Univerziteta Crne Gore. Ivošević je kazao da je PFK danas moderna i dobro opremljenja naučno-obrazovan ustanova koja se pored klasičnih aspekata brodarstva i pomorskiog transporta, bavi i mnogim drugim dimenzijama mora i tzv. plave ekonomije.
„Istraživanje, inovacije i preduzetništvo postaju sastavni dio obrazovnog procesa na PFK. Više od milion eura se ulaže kroz investicije, optremu, laboratotrije, simulatore, planove i programe na PFK. Uz to, i povezivanje sa privrednim subjektima iz zemlje i inostranstva nam je jedan od ključnih priorioteta u narednom peridou, kako bi našim studentima i zaposlenima obezbijedili kontinualno usavršavanje“- naglasio je Ivošević.
„Ovaj događaj prilika je da otvorimo novo poglavlje kojem će crnogorski visokoobrazovni sistem stati u red sa renomiranim pomorskim institucijama regoona i šire. Pomorci su nemjerljiv resurs Crne Gore i naša je ambicija da se još snažnije pozicioniramo na međunardonom tržištu sa obrazovanim i visokokompetentnim kadrovima iz ove oblasti“- kazao je državni sekretar za saobraćaj i pomortsvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Zoran Radunović, dok je Neda Ojdanić iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta najavila da će prosvjetne vlasti nastojati da ažurno u naš sistem obrazovanja i obuke pomoraca imprementiraju najnovije svjetske standarde i zahtjeve STCW konvencije.
KIMC logo
„Kotor je grad izuzetne tradicije i svjetske kulturne baštine, ali sva kulturna baština ovog grada nije ništa drugo do rezultat njegove viševjekovne pomorske tradicije. Sve naše palate, crkve i drugu objekti kojiam se ponosimo pred svijetiom, predstavljaju rezultat svih onih ovdašnjih preduzimljivih ljudi koji su brodovima obišli svijet i koji su diljem planete, pronijeli slavu ovoga grada i ovog kraja“- kazao je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić. On je istakao da Kotor danas pored PFK, ima i luku koja je jedna od najposjećenijih i najbolje ocijenjenih kruzing luka na Mediteranu, a Crna Gora ima najveći broj pomoraca po glavi stanovnika na svijetu, jer čak oko 1% njene ukupne populacije čine pomorci.
„Imajući sve ovo u vidu, jasno je da su Kotor i Boka prirodno mjesto za održavanje jednog ovakvog prestižnog međunariodnog stručnog i naučnog skupa o pomorstvu i plavoj ekonomijim za koji očekujem da postane tradicionalan“- zaključio je Jokić.
Učesnike KIMC-a pozdravila je i v.d. predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić nagkasivši važnost fromiranja tzv. plavog haba u Crnoj Gori koji bi na jednom mjestu okupio sve sjubjekte koji se bave svim aspektima ekonomskog korišćenja mora.
Svjedoci smo neumorne devastacije Boke bez obzira da li je stara vlast ili neka nova, a vjerovatno najbolji primjer je Bijela kao i više puta do sad, kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.
“Ispred kuća Vasiljevića na potezu izmedju picerije “Igrač Više” i hotela “Park” izbetoniran je još jedan dio pješčane plaže. Na tom dijelu već za vrijeme Jugoslavije je betoniran taj dio mada ne u sadašnjim gabaritima. More je razbilo mulo i vremenom se pojavio pijesak a i nasipano je tako da je stvorena dobra prilika da se oformi lijepa plaža, u skladu sa prepoznatljivim ambijentom. Međutim neko je, silom na sramotu, odlučio da se da u zakup i taj dio plaže i pretvori u beton”.
Siromaštvo se ogleda u svim sferama života tako da puno žitelja Boke grade apartmane za izdavanje da bi se preživjelo. A gdje turisti da idu na kupanje kad plaže nestaju, pitaju iz Bokeškog Foruma.
“Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata jasno ima za cilj, racionalno i efikasno korištenje i očuvanje prostornih potencijala i resursa na kopnu, moru, podmorju i zaštita prirodnih dobara! Novo stvorene ruglo plaže ispred hotela “Delfin” i “Park” se i dalje nasipaju kamenjem i zemljom u odnosu 50-50% i sva ta zemlja stvara mulj koji je obložio dobar dio zaliva.
Bokeški forum
Gdje je zaštita podmorja? Kad će prestati teror nad obalom Boke? Svjedoci smo velikih previranja u našoj državi gdje se ne zna ko pije, a narod ispašta!
Tako i u našoj Novskoj opštini, poslije izbora 9. maja pa do danas nakon šest ipo mjeseci nije konstituisana vlast iako je još u mjesecu julu napravljen dogovor. Podgorička birokratija sve to lukavo koristi i kao i uvijek do sad podjelama skreće pažnju sa stvarnih problema I ostvarivanja osnovnih lokalnih interesa.
Bokeški Forum se istinski trudi da sačuvamo nasu kulturu, tradiciju izbjegnemo podjele ali veoma često se čini da se borimo protiv vjetrenjača”, kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma Herceg Novi koji potpisuje Martin Bilafer, predsjednik podružnice.
Služba zaštite Opštine Tivat (SZS) uskoro će morati da napusti prostorije hotela „Tivat“ na Seljanovu u kojia je smještena poslednje četiri godine.
Opštinari u Tivtu za sada nisu sasviom sigurni na koju će naredu lokaciju biti preseljeni tivatski vatrogasci jer su u opciji dvije mogućnosti: prostor nekadašnjeg vojnog objeka Opatovo na istoimenom lokalitetu na putu Tivat-Lepetane, odnosno dio prostora u dotrajaloj baraci u kojoj je već četrdesetak godina, smješteno Odjeljenje bezbjednosti Tivat.
HTP „Primorje“ iz Tivta u člijem je sastavu do sada bio hotel „Tivat“ taj je stari ugostiteljski objekat koji je već duže van svoje osnovne- turističke funkcije, nedavno zajedno sa zemljišnim kompleksom oko tog objekta, prodalo kompaniji ALK Montenegro iza koje stoje ruski i investitori iz Novog Pazara. Oni namjeravaju da struše stari hotel na tom mjestu uskoro započnu izgradnju novog luksuznog hotelsko-stambeno-poslovnog kompleksa. Zbog toga se i SZS Tivat mora uskoro iseliti sa ove lokacije na koju je ona inače, došla prije četiri godine zato što je to trebalo biti privremeno rješenje za njen smještaj do okončanja izgradnje novog Vatrogasnog doma koji je prostorno-planskom dokumentacijim, predviđen u Gradiošnici.
SZS Tivat je, i u vrijeme dok je na njenom čelu bio Zoran Barbić (DPS) bila vrlo rezervisana prema ideji izgradnje Vatrogasnog doma u Gradiošnici, smatrajući da je ta lokacija potpuno neogovarajuća i pogrešno određena u osdnosu na potrebe grada i područja Tivta na kojima živi ili radi najveći broj ljudi i da iz Gradiošnice, vatriogasci ne kogu nemogu efikasno „pokriti“ centar grada i naselja Seljanovo, Lastva i Lepetane. Dugogodišnji problemi sa izmještranjem dijela dalekovoda koji prelazi preko parcele za gradnju Vatrogasnog doma u Gradiošnici do sada su onemogućili početak izgradnjetog objekta. U međuvremenu je nova lokalna vlast građanskih listi NP-BF-GB, inicirala da se Vatrogasni dom, zajedno sa novom policijskom stanicom u Tivtu, gradi na drugoj lokaciji – na opštinskom zemljištu u blizini školskog centra, na mjestu gdje već četrdesetak godina stoji dotrajala baraka u kojoj je smješteno Odjeljenje bezbjednosti Tivat. Taj projekat, iako je urgentan i sa stanovišta potreba opštine, ali i države koja u Tivtu već decenijama ne obezbjeđuje adekvatne uslove za rad i funkcionisnaje policije, međutim, nije prošao kod Vladine komisije i nije uvršetn u spisak investicija koje će se realizovati sredstvima državnog kapitalnmog budžeta u 2022.
Iz Opštine Tivat nam je je rečeno da su, svjesni činjenice da će SZS vrlo brzo morati da napusti hotel „Tivat“, od Ministarstva odbrane tražili i dobili saglasnost da gradsku Službu zaštite privremeno smjeste u nekadašnjem vojnom objektu Opatovo.
SZS Tivat – vatrogasci
Na Opatovu je decenijama, funkcionisao nekadašnji pogon tivatskog vojnog brodogradilišta Arsenal za remont i proizvodnju artiljerijske municije i drugog naoružanja. Po prestanku rada Arsenala u ljeto 2007. zatvoren je i ovaj pogon koji je kasnije korišten kao vojno skladište, da bi ga prije nekoliko godina, i vojska napustila smatrajući ga neperspektivnim za potrebe odbarne zemlje.
Prema riječima Milorada Giljače (NP), komandira SZS Tivat, Opatovo prostorno i sa vrstom objekata koje ima, odgovara potrebama ove službe, ali su tamošnji objekti u vrlo lošem i devastiranom stanju. Drugi problem je lokacija tog objkta koji je udaljen od centra Tivta i naselja na južnom i istočnom kraju grada, pa se kod njega javna isti problem koji bi vatrogascci imali u Gradiošnici, samo u „suprotnom smjeru“, u odnosu na efikasno pokrivanje cijelog grada.
Predstavnici Direkcije za investicije Opštine Tivat obišli su objekte u Opatovu i procijenili da bi za njihovo dovođenje u stanje pogodno za privemeni snještaj vatrogasaca, njihovih specijalnih vozila i opreme, trebao izdvojiti minimum oko 20 hiljada eura.
„To, i činjenica da je Opatovo udaljeno od centra grada, te da ima vrlo nezgodan izlazak za vozila iz tog kompleksa na Jadransku magistralu, nam je ograničavajući faktor da pređemo na ovu lokaciju. Druga opcija nam je da se premjestimo u dio barake policije kod škoslkog centra, a koji ona ne koristi i da se ovdje privremeno smjestimo, sa mprovizovanim parkiralištem za naša vozila. Još vagamo za koju ćemo se varijantu opredijeliti“- kazao je Giljača.
Inače, prema rješenju na kojem je svojevremeno insistirala administracija bivšeg gradonačelnika Tivta Dragana Kankaraša (DPS), bilo je predviđeno da se nova zgrada Vatrogasnog doma za SZS Tivat vrijedna preko 400 hiljada eura, gradi u Gradiošnici. Jednostavna zgrada od većinom prefabrikovganih elemenata, a ne čvrste gradnje kako se obično Vatrogasni domovi prave u svijetu, trebalo je da ima nešto preko 1.000 kvadratnih metara korisne površine. Pored osam garaža za vatrogasna vozila od kojih četiri biti potpuno zatvorene sa istalacijama za napajanje vozila električnom energijom i komprimovanim vazduhom, novi Vatrogasni dom u Gradionici trebalo je da ima i smještajne prostorije za boravak vatrogasaca, skladište, radionice i druge neophodne sadržaje, ali je vatrogasna sxtruka bila vrlo nezadovoljna ovakvim rješenjem i pogotovo, lošim pozicioniranjem ovog objekta u odnosu na potencijalne vatrogasne izazove u gradu Tivtu.
Otvoren 19. Mediteranski sajam, po prvi put u Šibeniku – foto Hina
Sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva, 19. Mediteranski sajam otvoren je u četvrtak u hotelu Ivan u Amadria Parku u Šibeniku, čime se po prvi put održava izvan Dubrovnika.
Mediteranski sajam organizuje se već dugi niz godina s ciljem podizanja razine ekološke svijesti, održivog razvoja, promocije zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva, a okuplja velik broj izlagača, stručnjaka, pokrovitelja i entuzijasta. Ta specijalizirana manifestacija profilirala se kao najznačajnija nacionalna manifestacija u području ekološke i tradicijske poljoprivrede.
“Sajam se prvi put održava u Šibeniku. Kada je navršio 18. godina, bio je spreman otići iz Dubrovnika. Ipak, i dalje ostajemo u Dubrovniku. Tamo će se sajam održavati u proljeće, a ovdje ćemo biti na jesen, ako budemo imali podršku. Kad smo započinjali ovu priču, u Hrvatskoj su postojala samo tri eko proizvođača, dok OPG-ova nije ni bilo. Trudom svih nas uspjeli smo doći na današnju brojku od preko 7000 ekoloških proizvođača u Hrvatskoj. Drago mi je što se sajam pretvorio u vrlo uspješan i da potiče druge sajmove”, kazao je osnivač i voditelj Mediteranskog sajma Vedran Kraljević.
Predsjednica Županijske gospodarske komore Dubrovnik Nikolina Trojić zahvalila je svima koji su podržali sajam i poručila kako su “ruralni krajevi naša prošlost i budućnost”.
“Sve institucije, do gradova i županija moraju biti potpora malim proizvođačima koji se bore da budu konkurentni na tržištu, a mi se moramo potrudit stvoriti navike kupovanja hrvatskih proizvoda”, kazala je.
Sajam traje do nedjelje, 28. studenog, uz besplatan ulaz i pridržavanje epidemioloških mjera, a ponuda sajma možete se razgledati od 9 do 19 sati.
Predstava Antigona , režera Nenada Todorovića, rađena u koprodukciji Narodnog pozorišta iz Prištine sa privremenim sedištem u Gračanici i pozorišta Zoran Radmilović iz Zaječara gostuje na Velikoj sceni kotorskog Kuturnog centra u nedjelju 28. novembra 2021. Početak je u 19 sati.
U predstavi igraju: Gorica Regodić, Milica Majstorović, Igor Damnjanović, Jelena Orlović, Miloš Đuričić, Branko Babović, Miloš Đuričić, Nebojša Đođević, Strahinja Bičanin, Nikola Đorđević, Vujadin Milošević i Miloš Tanasković.
Sofoklova Antigona je jedan od nosećih stubova antičke kulture i predstavlja korjen pozorišta kakvo danas poznajemo. Antigonina pobuna protiv nemilosrdnog tiranina kao i njen tragičan kraj predstavljaju inspiraciju remek-djelima kroz vijekove.
U ovoj predstavi reditelj Nenad Todorović je uspio da na umjetnički način poveže tekst sa našim vremenom jer bez obzira na to što se radi o tekstu starom nekoliko hiljada godina, predstava obuhvata i probleme koji se tiču današnjeg svijeta.
Cijena ulaznice je 5,00 eura, a za đake, penzionere i studente 3 eura i biće u prodaji dva sata prije početka predstave.
U skladu sa mjerama i preporukama Ministarstva zdravlja, broj mjesta je ograničen. Rezervacije na broj telefona 032 304 140.
Obavezno je držanje distance, nošenje maski i dezinfekcija ruku na ulaz u zgradu Pozorišta.
Jedini poznati drveni brod Austrougarske ratne mornarice nalazi se u Puli, u hali Uljanika, u starom Arsenalu. Tamo je dopremljen iz Splita. Radi se o spasilačkom kuteru s bojnih brodova klase Tegetthoff. Riječ je o pomoćnoj brodici dugoj devet metara koja je građena s dvostrukom oplatom.
Brod Sveti Marko izgrađen je negdje na Jadranu, prije stotinjak godina za vrijeme Austrougarske. Točna godina gradnje se ne zna, ali u svakom slučaju izgrađen je prije 1. svjetskog rata.
– Za jednog stogodišnjaka u dosta dobrom je stanju jer je građen od kvalitetnih materijala s hrastovinom i mahagonijem što je dosta atipično za tradicionalnu brodogradnju, ali ovo je bio vojni brod i mornarica je koristila najbolje resurse što je mogla – rekao je za HRT Marko Uhač, konzervator iz Ministarstva kulture.
– On je rettungs-kuter, što znači spasilački kuter. To je spasilački brod, ne u smislu spašavanja mornara uslijed potapanja već za neke brze spasilačke reakcije sa samog broda – dodaje Marko Uhač.
– Tražeći brod za sebe, na ovaj sam kuter naišao prvi put prije 12, 13 godina. Vidio sam da nije neka obična tradicionalna gradnja, ali tada je vlasnik tražio previše. Nedavno se opet pojavio u oglasniku po puno nižoj cijeni, otišao sam u Split vidjeti o čemu se radi, a vlasnik mi je rekao da je pripadao K.u.K. ratnoj mornarici. Više od toga nije znao – kazao je za portal IstraIN Uhač koji je zbog ovog broda dobro proučio povijest i gradnju rettungskuttera.
Propašću Austrougarske brod preuzima talijanska mornarica. A 1928. godine brod otkupljuje creska obitelj Galović, a potom i obitelj Balon iz Valuna.
– San Marko vozio je na liniji Cres – Valun. Vozio je putnike, robu, kruh… – kaže Loreta Bellemo, čiji su otac Toni i djed bili vlasnici San Marka.
Bilo je tako sve do 70-ih godina. A onda je Cres dobio cestu i brodska linija Valun – Cres više nije bila potrebna.
Brodicu je kupio Stanko Penđer iz Splita koji ju je koristio za ribolov. A Toni Balon mu je na ceduljici zapisao nevjerojatan podatak. Da je Sveti Marko spasilačka brodica s legendarnog bojnog broda Viribus Unitis.
– Mi znamo da je pojedini brod klase Tegethoff imao po jednu spasilačku brodicu. Znamo da su dva bojna broda otišla u rezalište poslije 1. svjetskog rata, a dva su potopljena, Szent Istvan i Viribus Unitis, Viribus je potonuo u pulskoj luci i u principu je moguće da je ovaj brod s Viribusa – kaže za HRT Marko Uhač.
Stoga je Svetoga Marka zbog njegovog značaja ove godine otkupio Arheološki muzej Istre.
– Ideja je da u jednom trenutku slijedeće godine bude postavljen u pulskoj luci, da bude plovan, da ga svi naši građani, putnici namjernici mogu pogledati i da isto tako njime mogu i zaploviti po pulskoj luci – rekao je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.
