Dubrovnik – Lokalni izbori – Mato Franković (37,51%) će svoj treći mandat na čelu Grada pokušati osvojiti kao kandidat HDZ-a u drugom krugu s kandidatkinjom Koalicije Slobodno (SDP,Srđ je Grad, Možemo) Anitom Bonačić Obradović (20,43%).
Vićan je osvojio povjerenje 10,95% birača, Viktorija Knežević 7,97%, Željko Raguž 6,75%, Maro Kristić 4,95%, Marko Dragičević 4,68%, Ričard Milun 2,58%, te Valentin Dujmović 1,13%.
Lista HDZ-a i partnera osvojio je 32,48% za Gradsko vijeće, SDP/Srđ je Grad/Možemo 19,70%, DDS Pera Vićana 11,88%, DUSTRA 10,20%, te CENTAR 7,49%. Prag nije prošla lista Mara Kristića, MOST-a, Marka Dragičevića, DP-a, HSLS-a i HNS-a.
U Gradu Dubrovniku najveće povjerenje građana kao kandidat za župana je osvojio Blaž Pezo, drugi je s 26,28% Marko Giljača, treći je Božo Petrov s 18,79%, a četvrta Ina Orlić s potporom od 10,96%.
HDZ-ova lista za Županijsku skupštinu osvaja 39,48%, SDP/Srđ je Grad/Možemo 28,31%, MOST 15,29%, DDS 14,85%, te HNS 2,04%.
Kreativan i originalan projekat „Bokeze“ autorke, Novljanke Jane Radan, predstavljen je juče na tvrđavi Forte Mare. Riječ je o unikatnom špilu karata za briškulu i trešetu koji je inspirisan simbolima, naslijeđem i vizuelnom tradicijom Boke Kotorske, a koji će, uz oživljavanje lokalnih priča, prenijeti tradiciju igranja na buduće generacije na savremen i privlačan način.
Projekat je realizovan uz podršku Western Balkans Youth Cultural Fund-a i Regional Youth Cooperation Office (RYCO), njemačkog federalnog Ministarstva vanjskih poslova, te na lokalnom nivou Opštine Herceg Novi i JUK Herceg fest.
Inspirisana italijanskim kartama, koje se u Boki igraju vijekovima, kao i činjenicom da svaka regija u Italiji ima specifičan dizajn karata za svoju oblast, rođena je ideja da se naprave „Bokeze“ koje će imati bokeške motive i na kojima će biti predstavljene određene istorijske ličnosti Boke, objasnila je autorka projekta, Jana Radan.
Bokeze
„Na kartama su ličnosti iz širokog vremenskog dijapazona, iz različitih društvenih slojeva, od kraljeva, kapetana do običnih ljudi koji su iza sebe ostavili nešto Boki. Od vizuelnih referenci, moći ćete da prepoznate kotorske lavove na ašu špadi, glavu sa kotorskih vrata na ašu kupa, grb Perasta je bio inspiracija za aša baštuna i slično. Inovacija je u tome što italijanske karte nemaju kraljicu, a mi smo uveli kraljicu Teutu.
Projekat „Bokeze“ traje već dugo godina i tek je sada ugledao svjetlost dana. U njemu je učestvovalo dosta ljudi, postojao je proces koji je trajao malo duže u koji su bili uključeni moji brojni prijatelji“, istakla je Radan i najavila da će uskoro na sajtu „Bokeza“ biti dostupna i priča o svakoj referenci predstavljenoj na kartama.
Bokeze
Grafički dizajner, Novljanin Vanja Vikalo, pojašnjava da su mu trešete uvijek bile inspirativne i sa posebnom pažnjom i poštovanjem se pristupilo obradi motiva i istorijskih figura koje su Jana i ekipa skupile kao reference.
„Nadam se da će vam se svidjeti jer znam da je svak privržen originalnim kartama, ali pokušali smo da napravimo svoj ugao na nešto što je toliko voljeno kroz različite generacije u Herceg Novom. Željeli smo da „Bokezama“ damo šmek i zamislimo kako bi to Bokelji napravili karte“, kazao je Vikalo.
Predstavnica Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), još jedna Novljanka, Una Vukotić, istakla je da je veliko zadovoljstvo raditi na ovakvom projektu, a posebno kada je riječ o Herceg Novom.
Bokeze
„Fond za kulturu, u okviru kojeg je podržan ovaj projekat, namijenjen je očuvanju kulturne baštine, a ta komponenta je očigledna upravo u projektu „Bokeze“. Zato mi je veliko zadovoljstvo da su ove karte ugledale svjetlost dana, ali i što sam imala priliku da i na ovaj način sarađujem sa Janom. Znam da ima još ovakvih, kreativnih ideja ne samo iz kulturne već i dugih oblasti, zato bih poručila svima da iskoriste donacije iz međunarodnih, sa lokalnih i državnih nivoa i nadam se da ćemo se sličnim povodom i uz nove ideje, opet okupljati u Herceg Novom“, poručila je Vukotić.
Promociji „Bokeza“ prisustvovali su i predsjednik SOHN, Ivan Otović i pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.
Špil „Bokeza“ juče je prvi put „otvoren“ na turniru u briškuli i trešeti, na kojem su učestvovale ženska ekipa Adio, zatim Kafe bar Kum, Đir, Prigane lignje, Ćukovi, Špacakomini, Alo kralju, Nigaljani, Bastaduri, Rabatajić, Resavska 58, Vagvan, Mali Vesnini, Prčanjoti, Milojević-Baltić.
Nadigravanje u briškuli i trešeti, muzika, bokeška pašta šuta i izuzetno dobra energija i zabava na tvrđavi Forte Mare, potvrda su da će „Bokeze“ dobiti život kakav zaslužuju.
Granična policija je danas u Hrvatskoj na graničnom prelazu Ćilipi (Dubrovnik) uhapsila M.G. (43), crnogorsku državljanku koja se potražuje na međunarodnom nivou, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
“Ona se potražuje od strane NCB Interpol-a Podgorica radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine, zbog izvršenog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, kazali su iz UP.
Pravosudni organi u Hrvatskoj odredili su joj ekstradicioni pritvor.
U Crnoj Gori od 21. do 26. maja neće biti totalnih obustava saobraćaja, povodom predstojećeg Dana nezavisnosti, saopštili su iz Uprave za saobraćaj.
Oni su kazali da se u tom periodu očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na svim putevima.
„Obavještavamo javnost da na putevima koji su u fazi rekonstrukcije neće biti totalnih obustava saobraćaja od 21. do 26. maja“, kaže se u saopštenju.
Iz Uprave za saobraćaj su kazali da su izvođači radova koji budu angažovani tokom tih dana dužni su da radove organizuju na način koji omogućava nesmetano odvijanje saobraćaja, bez potpunih prekida, uz korišćenje odgovarajuće privremene saobraćajne signalizacije i opreme.
„Vozačima se savjetuje dodatna opreznost, kao i strogo poštovanje saobraćajne signalizacije, posebno na dionicama gdje su radovi u toku“, rekli su iz Uprave.
U svom 196. izdanju Hrvatski glasnik, obrađujući aktualne društveno-političke te kulturne teme iz Crne Gore i Hrvatske, još jednom bilježi puls vremena.
Dugogodišnju potporu hrvatskome časopisu u Crnoj Gori potvrdila je Vlada Republike Hrvatske službenim kvalificiranjem Hrvatskoga glasnika strateškim projektom važnim za hrvatsku zajednicu, čime je umnogome osigurana njegova održivost. Upravo je ova odluka, u razdoblju kada crnogorski Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava zanemaruje ulogu i značaj Hrvatskoga glasnika, zavrijedila posebno mjesto u novome broju.
Hrvatski glasnik donosi ekskluzivni intervju s Markom Jelićem, šibensko-kninskim županom, koji govori o povijesnim i kulturnim vezama Hrvata u Hrvatskoj i Boki kotorskoj, položaju manjinskih zajednica u Crnoj Gori, važnosti međusobnog poštovanja i očuvanja identiteta te iskustvima svoje županije u zaštiti okoliša i održivom razvoju. Za 196. broj o Dubrovačko-neretvanskoj županiji – ponosu Hrvatske i čitavoga hrvatskog naroda – za Hrvatski glasnik piše njezin župan Nikola Dobroslavić.
Na stranicama novoga broja nalaze se najvažnije crtice o službenome posjetu hrvatskoga predsjednika Zorana Milanovića, čiji je domaćin bio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, kao i opširna reportaža o edukativnom putovanju ovdašnjih učenika Hrvatske nastave u Šibensko-kninsku županiju i Split, gdje su uz srdačne domaćine došli do novih znanja o hrvatskome identitetu, kulturi i povijesti.
Hrvatski glasnik svoje stranice posvetio je i sjećanju na život i djelo pape Franje, proslavi blagdana kotorske zaštitnice blažene Ozane, dok u kulturnoj rubrici prevladava Muo zbog početka obnove povijesno i kulturno značajnih orgulja i fototipskog izdanja knjige „Ribarski nazivi na Mulu“, svojevrsnoga muljanskog thesaurusa don Stjepa Vukašinovića, župnika i kancelara Kotorske biskupije prve polovice 20. stoljeća.
Glavni i odgovorni urednik Hrvatskoga glasnika je Nikola Dončić.
Hrvatski glasnik može se preuzeti u katedrali sv. Tripuna, Župnom uredu sv. Nikole na Prčanju, u uredu Hrvatskoga građanskog društva na Pjaci od muzeja, kao i u Tivtu, u uredu Hrvatskoga nacionalnog vijeća.
Tiskanje časopisa potpomogli su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i Marko Franović, hrvatski dobrotvor iz Australije.
U Portonovi marinu danas je uplovio luksuzni mini kruzer Emerald Azzurra, čime je i zvanično otvorena nova etapa razvoja luksuznog i nautičkog turizma u Herceg Novom. Ovaj događaj označava prvo uplovljavanje međunarodnog mini putničkog broda u istoriji opštine, a dolazi nakon što je Portonovi marina dobila zvaničnu dozvolu za prijem ovakvih plovila.
Gosti su svečano dočekani na crvenom tepihu, uz tradicionalni nastup mjesne muzike Đenović i mažoretki, nakon čega su imali priliku da uživaju u ekskluzivnoj privatnoj turi kroz rizort.
„Dolazak broda Emerald Azzurra i zvanično otvaranje Portonovi marine za međunarodni putnički saobraćaj predstavlja istorijski trenutak za naš grad. Herceg Novi je oduvijek imao potencijal da postane luksuzna destinacija, a kroz partnerstvo sa kompanijom Portonovi, taj potencijal se konačno realizuje.Portonovi je od samog početka bio snažan partner i saveznik u razvoju naše opštine, i ova nova etapa – dolazak luksuznih mini kruzera – donosi dodatnu vrijednost kako za turizam, tako i za lokalnu ekonomiju. Očekujemo da ovaj novi segment ponude otvori prostor za dodatne biznise i nova radna mjesta, posebno kad su u pitanju usluge namijenjene visokoplatežnim gostima,“ izjavio je predsjednik opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
„Portonovi Marina je zvanično dobila dozvolu za prijem mini luksuznih kruzera do 140 metara i 200 putnika, čime je omogućila Herceg Novom da po prvi put postane nova tačka na mapi ultraluksuznog kruzer turizma na Jadranu. Uspješno smo ispunili sve tehničke i sigurnosne uslove, sertifikovali tim i obezbijedili infrastrukturu u skladu sa ISPS standardima. Ova sezona je samo početak, a puni razvoj očekujemo od 2026. godine,“ izjavio je menadžer Portonovi marine, Novica Radojičić.
Emerald Azzurra Arrival at Portonovi Marina
Dozvola za prijem mini luksuznih kruzera rezultat je opsežnog procesa usklađivanja sa međunarodnim pravilnicima i bezbjednosnim standardima. Proces je sproveden u skladu sa Pravilnikom o uslovima koje mora ispunjavati luka otvorena za međunarodni saobraćaj. Nakon prijave i prezentacije infrastrukture, Ministarstvo pomorstva i saobraćaja formiralo je komisiju koja je izvršila procjenu i utvrdila da marina ispunjava sve tehničke i sigurnosne uslove. Vlada Crne Gore je zatim donijela zvaničnu odluku o dodjeli statusa luke otvorene za međunarodni putnički saobraćaj.
U toku procesa izrađuje se Procjena bezbjednosti i Plan zaštite, te se dobija Sertifikat o usklađenosti. Dva člana osoblja stekla su zvanje oficira za bezbjednost luke, dok su svi zaposleni prošli adekvatnu bezbjednosnu obuku, dobili bezbjednosne dužnosti i odgovarajuću sertifikaciju.
Emerald Azzurra Arrival at Portonovi Marina
„Dolazak broda Emerald Azzurra nije samo još jedan događaj – to je potvrda da se Portonovi razvija kao vizionarski projekat koji redefiniše luksuzni turizam na jadranskoj obali. Kao jedina ultraluksuzna destinacija u ovom dijelu Evrope, Portonovi je u potpunosti spreman da dočeka klijente visokog profila i pruži im iskustvo koje odgovara njihovim očekivanjima. Ovaj korak je rezultat predanog rada cijelog tima – od infrastrukture do operativnih procedura i bezbjednosnih standarda. Mini luksuzni kruzeri prirodno se uklapaju u profil naše destinacije – ekskluzivni, diskretni i visoko kvalitetni. Vjerujemo da će njihovo prisustvo donijeti novu dinamiku lokalnoj zajednici, doprinijeti ekonomiji, ali i dodatno ojačati imidž Portonovog kao destinacije koja kontinuirano postavlja nove standarde,“ izjavio je izvršni direktor Portonovog, Rašad Alijev.
Emerald Azzurra je luksuzni superjaht kruzer dužine 110 metara, izgrađen 2022. godine za kompaniju Emerald Cruises. Može ugostiti do 100 putnika u 50 kabina, od kojih većina ima privatne terase. Na brodu se nalaze restoran, lounge, spa centar, teretana, sunčana paluba i privatna marina platforma za aktivnosti na vodi. Njegov ograničeni kapacitet i ekskluzivni sadržaji omogućavaju personalizovan i intiman doživljaj krstarenja, čineći ga idealnim za pažljivo odabrane destinacije poput Portonovog.
Kilometarske kolone zabilježene su danas na putnim pravcima od Cetinja prema Budvi i Podgorici, nakon što je grupa građana blokirala saobraćaj na lokalitetu Kruševo Ždrijelo u trajanju od tri sata.
Građani Cetinja već mjesecima mirnim putem traže odgovore od nadležnih institucija povodom dvije tragedije koje su potresle Prijestonicu. Uprkos kontinuiranim apelima, policija i institucije ostaju nijeme – bez saopštenja, odgovora, ili znakova empatije prema porodicama stradalih.
Nakon incidenta koji se dogodio juče, kada su dvije neidentifikovane osobe provocirale okupljene građane, porodice žrtava i okupljeni najavili su moguću radikalizaciju protesta. Ukoliko izostane reakcija institucija, upozoravaju, biće primorani na odlučnije i oštrije korake.
Kilometarske kolone zabilježila dronom ekipa portala glascg.me
Deveto izdanje triatlon trke Ocean Lava u organizaciji Multisport akademije Mayer danas je u Kotoru okupilo 450 takmičara iz 43 zemlje svijeta, te je tako još jednom potvrđen međunarodni karakter ove prestižne sportske manifestacije.
“I ove godine Ocean Lava je za još jednu malu stepenicu podigla sve unaprijed. Imamo takmičare iz Južnoafričke Republike, iz Azije, Južne i Sjeverne Amerike, naravno i iz Evrope. Dovoljno je da pogledamo listu pobjednika u muškim i ženskim konkurencijama, dolaze iz Holandije, Slovenije, Poljske, Češke. Ove godine imamo i rekordni broj crnogorskih takmičara. Vrijeme nas je poslužilo, mada često kažem da smo ga možda i zaslužili. Devetu godinu zaredom Kotor drugačije diše ovu nedjelju dana, ovi ljudi su potpuno novu energiju unijeli u ovaj grad,” poručio je organizator trke Igor Majer.
Majer napominje da ovakav internacionalni događaj nije uopšte lako organizovati, te je ovom prilikom zahvalio svima koji su se pobrinuli da trka još jednom prođe u najboljem redu.
Ocean Lava 2025.
“Ogromnu zahvalnost dugujem Odjeljenju bezbjednosti Kotor na savršenoj organizaciji biciklističke rute, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, Crvenom krstu, spasiocima na vodi, kajakašima, Službi zaštite i spašavanja iz Kotora, Lučkoj kapetaniji, moto klubovima. Više od 400 ljudi je danas u organizaciji tu kako bi sve prošlo perfektno,” naveo je organizator.
Podršku organizaciji ove trke tradicionalno su pružili Opština Kotor, Turistička organizacija (TO) Kotor, kao i brojni sponzori i lokalne institucije.
Na značaj ove manifestacije za grad Kotor ukazao je direktor TO Kotor, Jovan Ristić.
Jovan Ristić
“Ocean Lava je i u regionalnom smislu jedna od najznačajnijih manifestacija ovog tipa. Ovo je jedna od onih manifestacija koje su nam pomogle da Kotor pozicioniramo kao cjelogodišnju turističku destinaciju. Svake godine okupi više od 400 učesnika iz cijelog svijeta, a svi oni dolaze u pratnji trenera, članova porodice, tako da u tom periodu grad oživi i imamo sigurno dodatnih 1.000 gostiju koji tih nekoliko dana borave u našem gradu. O važnosti ove manifestacije govori i činjenica da propagira sport i zdrave stilove života, te da je animirala veliki broj mladih, ali i ljudi svih generacija da počnu da se bave ovim i sličnim sportovima,” ispričao je Ristić.
Učesnici su se danas takmičili na dvije distance: olimpijskoj, koja se sastoji od 1,5 km plivanja, 50 km biciklizma i 10 km trčanja, te poludistanci, koja se sastoji od 1,9 km plivanja, 90 km biciklizma i 21 km trčanja.
Drugu godinu zaredom izazovnu trasu na poludistanci prvi je uspio da pređe Slovenac Tim Gošnjak iz Športno rekreativnog kluba Celje. Gošnjak je trku završio za tri sata i 52 minuta, te tako nadmašio svoj prošlogodišnji rezultat.
Tim Gošnjak
“Sve je bilo super. Ovo mi je najbolja trka. Kotor mi je oduvijek drag. Volim ovu trasu za biciklo jer je manje-više sve ravno, ali i trasa za trčanje je super. Ova trka mi je dobar pokazatelj za ostatak godine. U narednom periodu ću imati još četiri poludistance i dva Ironman-a,” ispričao je Gošnjak.
Drugo mjesto na poludistanci osvojio je Zsombor Deák (04:05:28) iz Rumunije , dok je Dalibor Vujević (04:09:30) iz Hrvatske treći u ovoj disciplini.
Najbrža žena na poludistanci bila je Ilse Paulis Meyrick-Cole iz Holandije. Meyrick-Cole je na cilj stigla za četiri sata i 32 minuta.
Ocean Lava 2025.
“Ovo mi je prvi put da sam u Crnoj Gori i stvarno je predivno. Kotor je zaista gostoprimljiv, stvarno sam se lijepo provela. Trasa za bicikla je sjajna, trčanje je bilo zabavno. Jako sam zadovoljna ostvarenim vremenom, treniram uz posao i jako volim da se trkam,” navela je Meyrick-Cole.
Na olimpiskoj distanci najbrži je bio Jan Kučera iz Češke koji je trku završio za dva sata, 27 minuta i jednu stotinku.
“Jako sam srećan da sam ponovo ovdje, ovo mi je treći put da učestvujem. Ovo mi je u top pet najboljih trka u Evropi. Imate divne pejzaže, prijateljski nastrojene ljude i sjajnu organizaciju. To je razlog što sam triatlon Ocean Lava odabrao kao prvu trku za ovu godinu,” kazao je Kučera.
Hasan Bedirhan Karabag iz Turske je na olipmijskoj distanci osvojio drugo mjesto prešavši trasu za 02:29:16, dok je treće mjesto sa vremenom 02:33:54 osvojio Nermin Palić iz Triatlon kluba Triton iz Sarajeva.
“Izuzetno sam zadovoljan ovom trkom i današnjim rezultatom. Sve je prošlo prema planu. Ovdje sam već sedmi put, ova trka je za mene tradicionalno početak sezone. Prezadovoljan sam gradom, ambijentom, organizacijom. Mogućnost da zatvorenom cestom vozimo biciklo Bokokotorskim zalivom je nešto jedinstveno,” naveo je Palić.
U ženskoj konkurenciji na olimpijskoj distanci najbrža je bila Barbara Streng (02:41:48) iz Poljske, Anna Wenzel (02:55:39) iz Njemačke je drugoplasirana, dok je Joanna Jajeśnica (03:03:44) iz Poljske osvojila treće mjesto.
Igor Majer
Nakon uspješne realizacije današnje trke organizatori već najavljuju deseto, jubilarno izdanje trke Ocean Lava koje je planirano da se održi 11. oktobra 2026. godine.
“Za desetu godišnjicu planiramo da napravimo svjetski spektakl u Kotoru. Dogovoreno je sa predsjednikom Opštine i direktorom Turističke organizacije da od sljedeće godine bude potpuno novi termin trke, da bude u oktobru umjesto u maju. Probaćemo da tom rotacijom manje utičemo na život građana. Iako je saobraćaj svega na pet sati zatvoren ipak pravi uticaj u normalnom funkcionisanju grada. Prebacivanjem sa maja na oktobar svi se nadamo manjim gužvama. Turistička organizacija i Opština će pružiti još veću pomoć kako bi taj spektakl bio nezaboravan, “najavio je organizator trke Igor Majer.
Krompir čije je sjeme po predanju Njegoš donio iz Rusije - foto S.K.
Krompir čije je sjeme po predanju Njegoš donio iz Rusije - foto S.K.
Zaga Radović - foto S. Kosić
Na visoravni Vrbanj, na oko hiljadu metara nadmorske visine u zaleđu Herceg Novog, gdje se planinski vjetar sudara sa mirisima mora, rađa se priča o upornosti, tradiciji i tihoj borbi za opstanak. Tamo, na granici između stijene i neba, gdje su zime hladne, a ljeta vrela, niče krompir – ne kao obična kultura, već kao simbol opstanka i ljubavi prema zemlji. Među sedam vrsta krompira koje uzgaja posebno mjesto zauzima krompir – brašnast, mirisan, starinske sorte, kakvog danas rijetko gdje ima i čije je sjeme, po predanju, Njegoš donio iz Rusije.
To je zemlja koju prepoznaju samo uporni – poput porodice Radović, koja već decenijama ustrajno njeguje plodnu zemlju.
Ono što porodicu Radović izdvaja jeste ne samo predanost, već i otpornost, jer zemlja koju obrađuju nema sistemsko navodnjavanje, a izostaje i institucionalna pomoć. Iako su registrovani proizvođači, nemaju pravo ni na povoljniji zakup tezgi na hercegnovskoj pijaci, a pokušaji da dobiju podršku za projekte navodnjavanja završili su u tišini. Ipak, Radovići nisu odustali – sami su finansirali ono što im je bilo neophodno da nastave.
Zaga Radović, čije lice je postalo simbol hercegnovske pijace, zajedno sa suprugom Radivojem i sinovima obrađuje više od dvadeset njiva – uglavnom zakupljenih – na Vrbanju i u Kruševicama. Bez pomoći države, često i bez osnovne infrastrukture, ova porodica iznosi na pijacu do 30 tona krompira godišnje, uz mrkvu, cveklu, paradajz i još mnogo toga što uzgajaju u skladu s prirodom. Potražnja nije ograničena samo na lokalno tržište – dio njihove robe završava i na trpezama u Beogradu.
Na njenoj tezgi, smijeh dolazi prije svake prodaje. Ljudi je ne traže samo zbog povrća, već i zbog riječi I topline koju nosi u pogledu i glasu. Redovna je na pijaci, vedra i razgovorljiva, a njena prisutnost – poput njenih proizvoda – postala je dio lokalnog identiteta.
Zaga ne krije da nije lako. „Ali znamo šta radimo i za koga radimo. Ljudi nas poznaju, cijene naš trud, i to je ono što nas drži“, kaže. I baš zato, njihova priča prevazilazi poljoprivredu – ona govori o opstanku, poštovanju prirode i snazi jedne porodice da stane iza svakog ploda koji iznese na pijacu.
Hranitelj naroda s dalekih planina
Krompir (Solanum tuberosum), višegodišnja biljka jedna je od najvažnijih prehrambenih kultura na svijetu. Njegovo porijeklo vodi iz Anda Južne Amerike, gdje su ga još prije više od 7.000 godina uzgajale stare civilizacije. U Evropu je stigao u 16. vijeku, ali su mu trebale decenije da zadobije povjerenje naroda.
Krompir čije je sjeme po predanju Njegoš donio iz Rusije – foto S.K.
U početku je bio ukrasna biljka – ljudi nisu znali da se jedu podzemni gomolji, a ne otrovni listovi i bobice. Tek kada su tokom 18. vijeka zadesile gladne godine, krompir je postao spas za mnoge narode. Danas je četvrta najvažnija kultura po obimu proizvodnje, poslije pirinča, kukuruza i pšenice, a u svijetu postoji više od 4.000 različitih sorti.
Vizija posijana u brdima
U Crnoj Gori i danas je aktuelna priča o tome kako je Petar II Petrović Njegoš donio prvo sjeme krompira iz Rusije 1833. godine. Tamo je vidio koliko ova biljka znači za prehranu naroda, pa je ponio gomolje kući i pokušao da ubijedi Crnogorce da je sade. Isprva sumnjičavi, ljudi su s vremenom prihvatili ovu novu kulturu.
Iako istorijski dokazi nisu sasvim jasni, istoričari ne isključuju Njegošev uticaj na širenje krompira. Kao prosvetitelj, donio je mnoge novine u Crnu Goru – školu, štampu, reforme – i moguće je da je i ova biljka bila dio njegove vizije.
Danas, kada Zaga Radović pažljivo bira sorte krompira koje će posaditi na visoravni Vrbanj, čini se da se duh te vizije nije izgubio.
Ova sorta ima antocijanine, pigmente odgovorne za ljubičaste nijanse u mesu krompira. Pomaže u neutralisanju slobodnih radikala u tijelu, ima protivupalna svojstva, može podržavati zdravlje srca i krvnih sudova,može doprinjeti zdravlju očiju i mozga. Istražuje se potencijalna prevencija određenih bolesti (npr. dijabetesa, nekih vrsta raka), ali to još nije potvrđeno za sigurno.
Radulović: Budućnost našeg pomorstva ravnopravno kroje žene i muškarci
U organizaciji Ministarstva pomorstva, programom “Ona i More” u subotu je u Zbirci pomorskog nasljeđa Tivtu po prvi put u Crnoj Gori obilježen Međunarodni dan žena u pomorstvu, 18. maj.
Taj dan je prilika da se proslave doprinosi žena u pomorskoj industriji a ima za cilj da podstakne na zapošljavanje, zadržavanje i profesionalni razvoj žena u sektoru pomorstva, poveća njihovu vidljivost kao i da osnaži posvećenost međunarodne pomorske organoizacije IMO u ostvarivanju cilja održivog razvoja broj 5 –rodne ravnopravnosti.
Događaj je okupio brojne predstavnike institucija, pomorske industrije, kao i goste koji su zajedno obilježili ovu svečanost.
Ona i more
U ime Ministarstva pomorstva, prisutnima se obratio ministar Filip Radulović, koji je izrazio zadovoljstvo što ima priliku da bude dio ovog, kako je istakao, istorijskog trenutka za crnogorsko pomorstvo.
“Drage dame, danas slavimo vašu hrabrost, ali i rad koji je dokaz da more ne poznaje predrasude, već cijeni znanje i vještine. Ministarstvo pomorstva ostaje posvećeno stvaranju ravnopravnog ambijenta, gdje će se svaka žena osjećati cijenjeno, podržano i motivisano da ide dalje, više i snažnije, poručio je Radulović.
Ministar Radulović je naglasio da ova svečanost treba da bude poruka svima, a to je da budućnost našeg pomorstva ravnopravno kroje žene i muškarci – rame uz rame, na istom horizontu.
Filip Radulović
Manifestacija „Ona i more“ predstavlja važan korak ka afirmaciji žena u pomorskom sektoru i dio je šireg opredjeljenja Ministarstva da gradi inkluzivno, pravedno i moderno pomorsko okruženje u Crnoj Gori.
