Zdravo i hranjivo: Juha od šparoga

0
Zdravo i hranjivo: Juha od šparoga
Juha od šparoga- – foto fitness.com.hr

Šparoge su poznate po svom specifičnom okusu, a nose i titulu niskokalorične namirnice koja je iznimno “zdrava”. Znate i sami da ne volimo nešto proglasiti zdravim, ali šparoge uistinu jesu – na 100 g imaju svega 20-ak kalorija, bogate su prehrambenim vlaknima, vitaminima K, C i E te drugim antioksidansima pa, ako vam se nađu pod rukom, svakako napravite ovu juhu.

Sastojci:

  • 450 g šparoga
  • 500 ml povrtnog temeljca
  • lovorov list
  • začini po želji

Priprema:

  1. Šparoge očistite i nakidajte na komade duljine 2 cm.
  2. Prelijte ih povrtnim temeljcem tako da sve budu prekrivene i kuhajte ih 20 minuta na srednjoj vatri.
  3. Nakon toga ih smiksajte štapnim mikserom ili sav sadržaj prebacite u blender, a u oba slučaja sadržaj smiksajte do jednolične smjese bez komada

Vaša gusta juha od šparoga je spremna.

Predsjednik Milatović u Kotoru: Razvoj, zaštita prostora i infrastruktura u fokusu

0
Predsjednik Milatović u Kotoru: Razvoj, zaštita prostora i infrastruktura u fokusu
Predsjednik Milatović u Kotoru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravio je danas u Kotoru, gdje je sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem i predstavnicima lokalne samouprave razgovarao o ključnim izazovima i razvojnim prioritetima grada, sa akcentom na potrebu dugoročnog i održivog planiranja.

Tokom razgovora ocijenjeno je da Kotor ima potencijal da bude primjer usklađivanja razvoja i očuvanja prostora kroz odgovorno upravljanje.

Posebna pažnja posvećena je saobraćajnim izazovima, koji su naročito izraženi tokom turističke sezone, uz ocjenu da su potrebna efikasnija organizacija saobraćaja i sistemska rješenja koja će dugoročno rasteretiti zonu Starog grada.

Istaknuta je važnost očuvanja Bokokotorskog zaliva i jedinstvenog kulturnog ambijenta Kotora, koji je pod zaštitom UNESCO-a, uz dalji razvoj turizma na održivim osnovama. Naglašeno je da turizam predstavlja jedan od ključnih pokretača lokalne ekonomije. Razvoj Kotora mora se mjeriti kvalitetom života njegovih građana, a ne samo brojem turista.

Predsjednik Milatović u Kotoru

Sagovornici su razgovarali i o jačanju zdravstvenog sistema, kroz unapređenje kapaciteta Kliničko-bolničkog centra Kotor i uvođenje savremene medicinske opreme, uključujući angio salu, koja će omogućiti naprednije liječenje kardiovaskularnih oboljenja.

Predsjednik Milatović ukazao je na potrebu da država nastavi da podržava projekte koji doprinose održivom razvoju Kotora.

Predsjednik Opštine Vladimir Jokić pozvao je predsjednika da i ove godine bude pokrovitelj Kotorskog festivala pozorišta za djecu.

Bokeljska elegija 8. aprila u Kotoru

0
Bokeljska elegija 8. aprila u Kotoru
Bokeljska elegija, plakat za koncert

Pijanistkinja Vladana Perović i klarinetista Damjan Begović nastupiće u srijedu, 8. aprila od 19 sati na sceni Koncertne dvorane Muzičke škole „Vida Matjan“- Crkve Sv. Duha, gdje će održati resital pod nazivom „Bokeljska elegija“.

Vladana Perović je završila nižu i srednju muzičku školu „Vasa Pavić“ u Podgorici, u klasi profesorice Irme Marković. Studirala je na prestižnom Konzervatorijumu „Santa Cecilia” u Rimu u klasi profesora Riccarda Marinia gdje je završila osnovne i magistarske studije sa najvišim ocjenama. Trenutno je na magistarskim studijama kamerne muzike na istom Konzervatorijumu u klasi profesora Roberta Galletta i na specijalističkim studijama za izvođaštvo na Univerzitetu za muziku u Bresci (Italija) u klasi profesora Andreasa Frolicha. Učesnica je velikog broja festivala u Crnoj Gori i inostranstvu.

Damjan Begović, profesor u Muzičkoj školi “Vida Matjan” u Kotoru,  završio je studije u Ljubljani i Beogradu. Angažovan je u Crnogorskom simfonijskom orkestru, nastupa kao solista i kamerni muzičar i dobitnik je brojnih nagrada. Uporedo sa pedagoškim radom, nastupa na festivalima u Crnoj Gori i inostranstvu i učestvuje u organizaciji “Klarinet Festa” u Kotoru.

Nakon zajedničkog nastupa 26. marta u zgradi Ministarstva kulture i medija u Cetinju, Vladana Perović i Damjan Begović će specijalno za kotorsku publiku izvesti djela Leonarda Bernštajna, Stefanije Talini, Bele Kovača, Mikelea Manganija, Astora Pjacole, Džordža Geršvina i Ištvana Kohana.

 Ulaz je slobodan.

 /M.D.P./

Sindikat ACG: U pamet se političari, što vaše nekretnine ne prodate po cijeni iz 2018. godine? Prihodi ACG u 2025. iznosili 56 miliona eura

0
Sindikat ACG: U pamet se političari, što vaše nekretnine ne prodate po cijeni iz 2018. godine? Prihodi ACG u 2025. iznosili 56 miliona eura
Aerodromi Crne Gore – Tivat

Ovim putem reprezentativne Sindikalne organizacije Aerodroma Crne Gore – Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat žele da iskažu svoj jasan stav u odnosu na, u posljednje vrijeme medijske naslove čiji smo svjedoci, a u kojima se ističe opredjeljenje Vlade Crne Gore da ovaj važan državni resurs ponudi u koncesiju, tj. da dostavi ponuđeni predlog Skupštini Crne Gore na usvajanje, nakon čega bi se Vlada Crne Gore, odnosno premijer ovlastio da potpiše koncesioni ugovor.

Na početku, ističemo da je nedopustivo i krajnje neozbiljno da se o najvažnijim pitanjima za kompaniju Aerodromi Crne Gore zaposleni i sindikalne organizacije kao njihovi reprezentativni predstavnici informišu iz sredstava javnog informisanja.

Apsolutno ne sporeći pravo Vladi Crne Gore kao osnivaču da razmatra najbolje modele budućeg statusa i razvijanja Aerodroma, smatramo da bilo kakvoj odluci u tom pravcu mora prethoditi detaljna analiza i jasna argumentacija sa kojom će i stručna i laička javnost biti upoznata i na koju će ista dati svoje komentare i predloge.

Prednje iz razloga jer je u pitanju jedan od najznačajnijih privrednih resursa u Crnoj Gori koji ne samo da svake godine generiše profit, već predstavlja i ulaznu kapiju za najveći broj turista, imajući u vidu da je Crna Gora dominantno avio destinacija.

Crnogorski aerodromi zaista zaslužuju značajne investicije i ulaganja u infrastrukturu kako bi se kapaciteti povećali, a usluga i komfor korisnika unaprijedili. Međutim, način na koji će tako nešto biti realizovano mora predstavljati odraz ozbiljnih analiza u odnosu na pitanje da li to može da sprovede upravo privredno društvo Aerodromi Crne Gore samostalno, kako bi ovaj privredni resurs ostao u rukama države i kako bi država nad njim zadržala pravo upravljanja.

Naglašavamo, a što svaki političar i građanin mora da zna, a to je da je 2025. godina je za Aerodrome Crne Gore bila rekordna – i po prometu putnika i po profitu. Nakon što smo prvi put od osnivanja opslužili preko tri miliona putnika – u istim infrastrukturnim uslovima i u istim terminalima u kojima smo 2006. godine imali nešto preko 850 hiljada putnika, ostvarili smo i naznačajnije finansijske rezultate.

Ako uzmemo u obzir neto profit u prethodne tri godine, nesumnjivo je da su Aerodromi Crne Gore svake godine povećavali svoju neto dobit za 20-25 odsto.

Napomene radi, prihodi u 2025. godini su iznosili 56 miliona eura. Nakon što su Aerodromi Crne Gore avio-kompanijama po Podsticajnoj šemi odobrili 13 miliona eura popusta na aerodromske usluge, neto prihod za 2025. godinu je 43 miliona eura. Neto profit je 13 miliona eura – što je rekordan iznos za kompaniju.

 Uz sve to, podsjećamo da je Vlada, kao vlasnik, dio dobiti Aerodroma Crne Gore u iznosu od 4,12 miliona eura usmjerila na finansiranje unapređenja avio-dostupnosti Crne Gore, čime je otvoren put da se finansira uvođenje šest ruta od javnog interesa – taj novac će na tenderu dobiti neka avio-kompanija, nadamo se – nacionalni avio-prevoznik, a iz sredstava koje su zaradili Aerodromi Crne Gore.

Zbog toga predložena cifra za ulaganje od 100 miiona eura, koji su u međuvremenu obezvrijeđeni, kao obaveza budućeg koncesionara djeluje pomalo smiješno, jer je i samo preduzeće nesporno sposobno da aplicira za obezbjeđenje kreditnih sredstava i da kroz generisani profit redovno izmiruje obaveze iz takvog aranžmana. Naše političare pitamo: da li biste svoj stan od 30 kvadrata koji ste 2018. godine cijenili 40 hiljada eura i danas prodali za isti iznos? Ili biste tražili makar tri puta više?

Dodatno šokira to što se od koncesionara očekuju “planirane”, a ne obavezne investicije od 300 miliona eura za 30 godina za dva međunarodna aerodroma, dok aerodrom na Malti ulaže 345 miliona eura samo u periodu od 2025. do 2029. godine. To je najslikovitiji dokaz koliko je ovakav koncesioni akt poguban za cijelu Crnu Goru.

Osim toga, Aerodromi Crne Gore u ljetnju sezonu ulaze sa nevjerovatnom 21 novom linijom. Poznavaoci vazduhoplovstva znaju da su za taj rezultat neophodne godine i godine pregovora, a mi ih imamo samo u jednoj sezoni. Podsjećamo da je Aerodrom Podgorica od sada i “dom” Wizz Air-a koji nas povezuje sa novih 17 destinacija i to su: Malme, Pariz Bove, Mastriht, Hamburg, Katanija, Bratislava, Bazel, Barselona, Ržešov, Keln, Baden-Baden, Ljubljana, Rim, Poznanj, Viljnus, Gdanjsk i Vroclav.

 Uz 17 novih ruta Wizz Air-a, u Podgorici je u najavi otvaranje linije ka Antaliji (SunExpress). S druge strane, nove rute od ovoga ljeta u Tivtu su Amsterdam (TUI Fly), London Heathrow (British Airways) i Madrid (Iberia). Takođe, ne treba zaboraviti i postojeće višegodišnje avio prevoznike na oba aerodroma kao što su Air Montenegro, Air Serbia, Turkish Airlines, Austrian Airlines, Lot Polish.

Ne treba zaboraviti činjenicu da je novom procjenom sprovedenom od strane Uprave za imovinu vrijednost Aerodroma Crne Gore procijenjena na 264 miliona eura, što je još jedan jasan argument zašto bi ovako vrijedan državni resurs trebao ostati u državnom vlasništvu, s obzirom da je u odnosu na prethodnu procjenu imovine koja je rađena 2021. godine, vrijednost imovine Aerodroma Crne Gore porasla za preko 140 miliona eura.

Poseban osvrt je na dosadašnji rad tenderske komisije u postupku dodjele koncesije za Aerodrome Crne Gore, čiji rad predstavlja primjer hroničnog nedostatka transparentnosti koji je nepovratno kompromitovao legitimitet čitavog procesa. Našu ozbiljnu zabrinutost potvrđuje činjenica da su ključne odluke unutar Komisije donošene uz direktno ignorisanje preporuka renomiranih međunarodnih konsultanata poput IFC-a (Svjetske banke), čime su stručna mišljenja potisnuta u korist nejasnih političkih kriterijuma koji nikada nisu javno obrazloženi.

Aerodrom Podgorica

Duboka institucionalna nestabilnost procesa ogoljena je ostavkama ključnih članova Komisije – uključujući visoke predstavnike Ministarstva finansija poput Jelene Jovetić, savjetnice premijera Milene Milović, kao i predstavnika lokalne samouprave ispred Opštine Tivat Željka Komnenovića. Činjenica da su ovi članovi napuštali proces uz javno izrečene sumnje u instruiranost pojedinaca, favorizovanje određenih ponuđača i zanemarivanje interesa gradova, jasno ukazuje na ambijent unutrašnjih pritisaka i zakulisnog djelovanja. Dodatno nepovjerenje uliva pojava da su se pojedini članovi, nakon podnošenja ostavki, pod nejasnim okolnostima vraćali u rad Komisije, što potvrđuje da se o sudbini najvrednijeg državnog resursa odlučivalo u zatvorenim krugovima moći, daleko od očiju javnosti i socijalnih partnera.

Za nas kao reprezentativne sindikalne organizacije, apsolutno je neprihvatljivo potpuno isključivanje predstavnika radnika iz procesa definisanja koncesionog akta, čime smo ostali uskraćeni za uvid u ključne zaštitne klauzule, sudbinu Kolektivnog ugovora i budući radno-pravni status zaposlenih. Višegodišnje manipulisanje rokovima i stalna probijanja termina za evaluaciju ponuda stvorili su ambijent pravne nesigurnosti, te kompromitovali cjelokupni koncesioni postupak.

Na kraju, želimo da jasno poručimo da smo protiv ovakvog modela davanja Aerodroma u koncesiju i pod ovakvim uslovima, te smatramo da Skupština Crne Gore ne treba usvojiti navedeni predlog, već da se isti treba poništiti, te da se uz ponovno zajedničko angažovanje kako Vlade Crne Gore, tako i svih ostalih relevantnih subjekata i socijalnih partnera iznađe najbolje rješenje odnosno model upravljanja Aerodromima Crne Gore, prevashodno u interesu države Crne Gore i njenih građana.

Poštovani poslanici, pred vama je odluka koja će dugoročno odrediti sudbinu jednog od najvažnijih državnih resursa – aerodroma Crne Gore. U tom kontekstu, smatramo svojom obavezom da vam ukažemo na niz konkretnih pitanja na koja javnost, zaposleni i struka još uvijek nijesu dobili odgovore, a koje odgovore bi trebalo da nam dostave kako predstavnici Vlade Crne Gore tako i oni poslanički klubovi koji se opredijele da daju podršku navedenom predlogu Vlade za davanje saglasnosti za potpisivanje koncesionog ugovora:

  1. Kako je moguće da se odluka od strateškog značaja zasniva na tenderu definisanom još 2018. godine, prije globalnih ekonomskih poremećaja, pandemije i drastičnih promjena u avio-industriji? Da li su ti parametri danas uopšte relevantni?
  2. Da li je racionalno i odgovorno da se za 100 miliona eura i približno 30% prihoda ustupe aerodromi koji predstavljaju ključnu saobraćajnu i ekonomsku kapiju države?
  3. Ako aerodromi već sada ostvaruju kontinuiran rast prihoda i prometa, na osnovu kojih analiza se zaključuje da je isplativije prepustiti upravljanje trećem licu nego zadržati profit u državnom budžetu?
  4. Zašto država ne bi investirala u sopstvene kapacitete i omogućila dalji razvoj kroz jačanje postojećeg menadžmenta, imajući u vidu da se radi o djelatnosti sa brzim povratom ulaganja?
  5. Ko preuzima odgovornost za potencijalno odricanje od višestruko većih dugoročnih prihoda u korist jednokratne naknade?
  6. Koje su konkretne i pravno obavezujuće garancije za zaposlene – da li će njihova radna mjesta, zarade i prava ostati zaštićeni ili će biti prepušteni poslovnoj politici koncesionara?
  7. Da li je urađena nezavisna procjena stvarne vrijednosti aerodroma u sadašnjim uslovima i kako se ona upoređuje sa ponuđenim iznosom?
  8. Da li je javnost imala potpuni uvid u sve elemente ponude i da li je proces vođen uz maksimalnu transparentnost?
  9. Konačno – da li ova odluka predstavlja dugoročni razvojni potez ili kratkoročnu budžetsku mjeru sa trajnim posljedicama?

Ovo nijesu politička, već suštinska pitanja odgovornosti prema državi, njenim građanima i zaposlenima.

Pozivamo vas da, prije konačnog izjašnjavanja, zahtijevate dodatne analize i punu transparentnost procesa, imajući u vidu da je upravo Skupština posljednja linija odbrane javnog interesa.


Slobodan Martinović,

Predsjednik sindikalne organizacije

Aerodromi Crne Gore – Aerodrom Podgorica

Igor Petković

Potpredsjednik sindikalne organizacije

Aerodromi Crne Gore – Aerodrom Tivat

Predsjednik Milatović posjetio Institut za biologiju mora: Od Kotora do Antarktika

0
Predsjednik Milatović posjetio Institut za biologiju mora: Od Kotora do Antarktika
Milatović posjeta IBM – Foto Kancelarija za odnose s javnošću

Inicijative koje otvaraju vrata crnogorskim naučnicima na svjetskoj sceni



Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetio je Institut za biologiju mora u Kotoru, gdje je sa direktorom dr Mirkom Đurovićem i njegovim saradnicima razgovarao o aktuelnim istraživačkim projektima, međunarodnoj saradnji i značaju nauke za zaštitu morskog ekosistema i održivi razvoj Crne Gore.

Posjeta je organizovana povodom značajnog jubileja , 65 godina postojanja Instituta, i ujedno predstavlja prvu zvaničnu posjetu jednog predsjednika Crne Gore ovoj uglednoj naučnoj instituciji.

Poseban dio razgovora bio je posvećen učešću crnogorskih naučnika u istraživačkim misijama na Antarktiku, koje su rezultat partnerstva Instituta za biologiju mora i Bugarskog antarktičkog instituta. Inicijativa je pokrenuta od strane predsjednika Milatovića, u saradnji sa predsjednikom Bugarske, a dodatno je osnažena potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između dvije institucije tokom njegove zvanične posjete Bugarskoj.

Kao rezultat te saradnje, naučnica Instituta dr Vesna Mačić krajem 2024. godine boravila je na Antarktiku kao dio bugarske misije „Sv. Kliment Ohridski“, čime je postala prva naučnica iz Crne Gore koja je učestvovala u istraživačkoj ekspediciji na ovom kontinentu. Ove godine u misiji su učestvovali Mačić i dr Aleksandar Joksimović, koji su na Antarktiku proveli dva i po mjeseca.

„Ovo je potvrda da Crna Gora ima izuzetne naučnike koji mogu ravnopravno učestvovati u najzahtjevnijim međunarodnim istraživanjima. Naš zadatak je da im obezbijedimo podršku i prilike da svoje znanje razvijaju i primjenjuju, jer ulaganje u nauku znači ulaganje u budućnost države“, kazao je predsjednik Milatović.

Tokom posjete predsjednik je obišao laboratorije i istraživačke kapacitete Instituta, a razgovarao je i sa gostujućim profesorima sa Univerziteta Kalifornija u Santa Barbari, koji borave u Kotoru u okviru zajedničkog projekta.

Riječ je o projektu koji ima za cilj izradu studije o uticaju na životnu sredinu i ekonomiju, sa posebnim fokusom na Bokokotorski zaliv i okolna područja. Saradnja između dvije institucije dodatno je osnažena činjenicom da su Kotor i Santa Barbara gradovi pobratimi, a iskustvo partnera iz Sjedinjenih Američkih Država, posebno u oblasti uticaja kruzing industrije na životnu sredinu, može doprinijeti unapređenju zaštite i održivog upravljanja Bokokotorskim zalivom.

Posjeta Institutu bila je i prilika za razgovor o daljem unapređenju naučno-istraživačke saradnje i jačanju kapaciteta Crne Gore u oblasti zaštite mora, očuvanja biodiverziteta i održivog upravljanja prirodnim resursima.

Radulović: Nakon isteka koncesije od 30 godina, kompletna imovina aerodroma ostaje državi

0
Radulović: Iranska nacionalna garda zaustavila brod na kojem su četiri crnogorska pomorca
Filip Radulović/ Foto: Vlada CG

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila predlog odluke o davanju koncesije za crnogorske aerodrome Podgorica i Tivat, prema kojem bi koncesija bila dodijeljena prvorangiranom ponuđaču Incheon Airport Consortium (IAC) na period od 30 godina.

Koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović saopštio je na konferenciji za novinare da nakon isteka koncesionog perioda od 30 godina kompletna imovina aerodroma ostaje u vlasništvu države.

„To je dobro u ovom postupku. Sve što je novoizgrađeno i rekonstruisano ostaje državi. Što se tiče naše imovine koju bismo dali, ona ostaje naša imovina“, rekao je Radulović.

On je naglasio da je dugotrajno prolongiranje procesa slalo negativnu poruku investitorima, ukazujući na sporost sistema i nedovoljnu sposobnost države da realizuje započete projekte.

„Bilo je izuzetno važno da ovaj postupak privedemo kraju i stavimo tačku na proces koji je predugo trajao. Ne prejudiciram konačnu odluku Skupštine – da li će koncesija biti odobrena ili ne – ali je bilo ključno da se postupak završi“, istakao je Radulović.

Prema njegovim riječima, prvorangirani ponuđač je kompanija Incheon International Airport Corporation iz Južne Koreje, dok je procijenjena vrijednost imovine u ovom postupku iznosila 265 miliona eura.

Radulović je podsjetio da konačnu odluku o davanju koncesije donosi Skupština Crne Gore, te posebno naglasio da koncesija ne predstavlja prodaju niti privatizaciju državne imovine, već model upravljanja kojim aerodromi ostaju u vlasništvu države.

Podgorički i tivatski aerodrom idu južnokoreskoj kompaniji IAC na 30 godina

0
Podgorički i tivatski aerodrom idu južnokoreskoj kompaniji IAC na 30 godina
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Koncesija za aerodorme Podgorica i Tivat daje se prvorangiranom ponuđaču Incheon Airport Conzortium (IAC) na period od 30 godina, dok će se prava i obaveze između Skupštine Crne Core kao koncedenta i IAC kao koncesionara utvrditi Ugovorom.

Ovo je definisano predlogom odluke o davanju koncesije za crnoigorske aerodrome koja je dio dokumentacija koja se razmatra na današnjoj sjednici Vlade.

Koncedent u ovom poslu treba da bude Skupština Crne Gore.

“Ugovor sa koncesionarom će u ime države zaključiti predsjednik Vlade Milojko Spajić u roku od 15 dana od dana donošenja ove odluke. Predlogom odluke je definisano da Skupština ovlasti predsjednika Vlade da potpiše svaki akt koji proizilazi iz ugovora ili je u vezi sa navedenim Ugovoro, a koji je neophodan za početak primjene ugovora i za otpočinjanje obavljanja koncesione djelatnosti. Takođe, koncedent će ovlasti Ministarstvo saobraćaja da kao nadležni organ odredi nadzor, prati i kontroliše izvršavanje ugovorenih obaveza . Odluka treba da stupi danom objave u Službenom listu”, navodi izvor.

Nakon što Vlade danas utvrdi ovaj predlog odluke uputiće je Skupštini na konačno odučivanje jer nova procjena stalne imovine najvažnije državnog resursa je na 265 miliona eura, a po zakonu o državnoj imovini za svu imovinu iznad 150 miliona odlukuje Skupština.

Aerodrom Tivat – foto Boka News

“Vlada će predlog za davanje koncesije sa svom pratećom dokumentacijom uputiti parlamentu na razmatranej i odlučivanje. Za predstavnike vlade u radu Skupštine po ovom pitanju učestvovaće Filip Radulović koji rukovodi Ministarstvom saobraćaja i državni sekretar Pavle Triplović. Biće zaduženo i Ministarstvo prostornog planiranja da intenzivira sve aktivnosti na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na koncesionom području na teritoriji Opštine Tivat”, naveo je izvor Vijesti”.

Tenderska komisija za davanje crnogorskih aerodroma pod koncesiju završila je lani rad i uputila dokumentaciju Ministarstvu saobraćaja koje je u skladu sa članom 31 stav 1 Zakona o koncesijama objavilo rang-listu ponuđača.

Prema rang-listi je prvorangirana južnokorejska firma “Incheon International Airport Corporation” (IIAC) sa 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija “Corporación América Airports” (CAAP) sa 65,15. Tender je raspisan 2019. godine

Pretresi nakon požara: Kod osumnjičenog pronađena zapaljiva tečnost, kod oštećenog oružje i municija

0
Pretresi nakon požara: Kod osumnjičenog pronađena zapaljiva tečnost, kod oštećenog oružje i municija
Foto Uprava policije

Policija je nakon podmetnutog požara u Gornjoj Lastvi izvršila pretrese u objektima koje koriste osumnjičeni i oštećeni. U stanu osumnjičenog pronađeno je još zapaljive tečnosti, a u objektima oštećenog pištolj, dva startna pištolja, municija i okviri.

– Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su, preduzimajući dalje aktivnosti u vezi sa podmetanjem požara na pomoćnom objektu u vlasništvu jedne porodice u Gornjoj Lastvi, a koje djelo je izvršeno 06.04.2026. godine i koje je riješeno istog dana identifikovanjem punoljetnog muškog lica, inicirali i od strane nadležnog suda pribavili naredbe shodno kojima su juče, 07.04.2026. godine, izvršli pretrese stanova i drugih prostorija na četiri lokacije – kazali su iz UP.

Izvršeni su pretresi stanova i drugih prostorija koje koristi osoba za koju se sumnja da je podmetnula požar, kao i pretresi stanova i drugih prostorija oštećenog – vlasnika pomoćnog objekta koji je u požaru zapaljen, a sve u cilju prevencije daljeg vršenja krivičnih djela.

– Pretresom stanova i drugih prostorija na dvije lokacije na području Opštine Tivat, a koje koristi punoljetno muško lice za koje se sumnja da je prethodno podmetnulo predmetni požar, pronađena je flaša sa zapaljivom tečnošću koja je izuzeta – navodi policija.

Izvršenim pretresom stanova i drugih prostorija na dvije lokacije, takođe na teritoriji Opštine Tivat, a koje koristi oštećeni u predmetnom požaru i njegova porodica, pronađena su i izuzeta tri komada oružja – jedano komad vatrenog oružja tj. pištolj i dva startna pištolja, sa municijom i okvirima.

Policija precizira da se radi o sljedećem:

– pištolj „CZ M57“ cal. 7.62 mm sa važećim oružnim listom na ime oštećenog lica – vlasnika kuće, sa 27 komada municije i dva okvira;

– startni pištolj „Blow“ cal. 9mm sa 37 komada municije (vlasništvo člana njegove porodice); i

– startni pištolj „Norica Compact“ sa pet komada municije u okviru i 36 komada pripadajuće municije u kutiji (vlasništvo člana porodice).

O svemu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.

– Sva tri komada oružja, municija i okviri su oduzeti. Vatreno oružje, pištolj „CZ M57“ je privremeno oduzeto shodno zakonu, dok su policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat članu porodice lica oštećenog u pomenutom požaru izdali dva prekršajna naloga, shodno Zakonu o oružju, zbog posjedovanja dva startna pištolja bez prijave i dokumentacije – dodaje se.

Foto Uprava policije

Uprava policije, osim represivnih, nastavlja sa sprovođenjem preventivnih aktivnosti, usmjerenih na prevenciju krivičnih djela i prekršaja, posebno u situacijama kada postoje saznanja ili sumnje o konfliktima između osoba koje bi, bez reagovanja, mogle  potencijalno da se nastave, te da proizvedu posljedice po zdravlje, život i tijelo tih ili drugih osoba.

– Podsjećamo da je predmetni požar, koji je prethodio navedenim pretresima, podmetnut na pomoćnom objektu oštećenog lica u Gornjoj Lastvi dan ranije, te da je Dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Tivat požar prijavljen navedenog dana, 06.04.2026. godine oko 08.45 časova od strane Vatrogasne službe. Policija je veoma brzo, istog dana, identifikovala i pronašla pomenuto punoljetno muško lice, koje je sprovedeno u odgovarajuću medicinsku ustanovu. U požaru nije povrijeđeno nijedno lice, a nastala je materijalna šteta na navedenom pomoćnom objektu – istakli su iz policije.

Vaskršnji dar učenika Muzičke škole “Vida Matjan”

0
Vaskršnji dar učenika Muzičke škole “Vida Matjan”
Učenici Muzičke škole uče se humanosti

Uz pedagoškinju Milku Matković ne uče samo note, već i empatiju i humanost koja i jeste smisao postojanja.

U utorak, 7. aprila humanitarnom bazaru,  učenici Muzičke škole “Vida Matjan” prikupili su 442,80 eura, koje su namijenili 18-godišnjem Vuku Popoviću, učeniku Srednje mješovite škole “Mladost” u Tivtu.

Posjetioci su bili u prilici da pogledaju i kupe neki od pažljivo urađenih crteža, korpica, uskršnjih zeka, šarenih jaja urađenih dekupaž tehnikom, minijatura, a bilo je izloženo između 300 i 350 radova, objasnila je Milka Matković, pedagoškinja Muzičke škole, koja je pokrenula ovu plemenitu akciju.

-Veoma sam ponosna na svoje učenike velike i male, uložili su veliku količinu znanja, vremena i ljubavi u ovaj cjelokupni projekat, kaže Matković, uz posebnu zahvalnost majki Petre Jefrović, učenice I razreda, koja je za ovu priliku napravila poslastice: makovnjaču, orahnjaču, mini fugace i keksiće punjene limun kremom i nutelom.

Učenici Muzičke škole uče se humanosti

Za organizovanje bazara motivisala ih je akcija učenika i profesora Kotorske gimnazije, koji su takođe prikupljali novac za Vuka, te su željeli da daju svoj doprinos. Ovaj mladić je obolio od leukemije i na liječenju je u Turskoj.  Djeca I i II razreda osnovne škole su Vuku crtala radove i pisala čestitke za Vaskrs, koji će zahvaljujući njegovoj tetki Biljani stići do njega za par dana.

-Upućujem posebne pozdrave i poruku podrške Vuku Popoviću kome je akcija i namjenjena, dugujemo mu veliku zahvalnost što nas je ujedinio i zahvaljujući njemu dokazali smo još jednom da u Muzičkoj školi ne učimo samo note već i empatiju i humanost koja i jeste smisao postojanja, poručuje Matković.

Najavila je sljerdeći bazar, koji će biti održan u četvrtak 9.aprila u terminu od 12-16h.

 /M.D.P./

 Foto: ŠOSMO “Vida Matjan”

Projekt TEAMFORADRIS – utvrditi uzroke masovnog uginuća mušalja u uzgojnim nasadima te pronaći rješenja

0
Projekt TEAMFORADRIS – utvrditi uzroke masovnog uginuća mušalja u uzgojnim nasadima te pronaći rješenja
Prčanjska mušljada – foto Boka News

Projekt TEAMFORADRIS – Transnational mussEls preservAtion systeMs FOR the ADRIatic Sea, koji se realizuje u okviru programa Interreg IPA ADRION 2021–2027, namijenjen je unapređenju upravljanja ribarstvom i akvakulturom u jadransko-jonskoj regiji.

Jedan od glavnih ciljeva projekta je razumjeti uzroke masovnog uginuća mušalja-dagnji u uzgojnim nasadima te pronaći rješenja koja bi unaprijedila otpornost uzgoja i pomogla boljem razumijevanju uticaja ekoloških promjena na njihov opstanak.

Posljednjih godina masovna uginuća mušalja zabilježena su širom Mediterana, uključujući Jadransko more, što je na pojedinim lokacijama dovelo do značajnog pada proizvodnje, i do 100 %. Na uzgajalištu školjaka Zavoda YouSea u Piranskom zalivu u periodu 2023. i 2024. godine zabilježena je visoka smrtnost mušalja. U Boki Kotorskoj (Crna Gora) masovni pomor 2020. godine doveo je do pada proizvodnje od 80–90 %, dok je u Varanu Cagnanu (Italija), gdje se nalaze najveća školjčišta u Evropi, masovni pomor 2024. godine uzrokovao potpuni, 100-odstotni gubitak proizvodnje. O sličnim izazovima izvještavaju i partnerske organizacije iz drugih dijelova Italije i Grčke.

Više mogućih uzroka uginuća

Partneri projekta su u okviru aktivnosti pripremili pregled postojećih naučnih istraživanja o uzrocima smrtnosti mušalja u Mediteranu, koji služi kao osnova za dalje aktivnosti na terenu. Rezultati pokazuju da uginuća uzrokuje kombinacija faktora, među kojima su klimatske promjene, predacija, unos invazivnih vrsta, obrast i konkurencija za hranu i prostor, kao i zagađenje. Među ključnim uticajima izdvajaju se porast temperature mora, temperaturni ekstremi, promjene saliniteta i količine kiseonika u vodi, kao i zakiseljavanje mora. Takve promjene predstavljaju stres za klapavice i čine ih osjetljivijima na dodatne pritiske.

Mušlje
Mušlje – foto Boka News

Redovno praćenje stanja mušalja u Sloveniji

Zavod YouSea, u saradnji sa Veterinarskim fakultetom Univerziteta u Ljubljani i Morskom biološkom stanicom Piran Nacionalnog instituta za biologiju, od maja 2025. godine sprovodi mjesečno praćenje stanja mušalja-dagnji. Jednogodišnje praćenje omogućiće bolji uvid u zdravstveno stanje mušalja kroz godišnja doba, što je od značaja za uzgajivače i za razumijevanje stanja morskog ekosistema. Istraživači prate i druge faktore koji bi mogli uticati na uginuća. Među njima je povećana obrast plaštarima roda Clavellina, koji mogu konkurisati mušljama za hranu i kiseonik, kao i sezonski porast predatorskih pljosnatih crva, koji se hrane klapavicama i predstavljaju značajan faktor smrtnosti u Jadranu i Mediteranu.

Pilot projekat uzgoja na morskom dnu

Slovenija u projektu učestvuje kao pilot lokacija, gdje će na morskom dnu biti postavljena inovativna struktura za eksperimentalni uzgoj mušalja u dubljoj vodi.

Cilj ovog pristupa je da se ispita da li može smanjiti uticaj visokih ljetnjih temperatura, koje u plićim i površinskim slojevima mora značajno utiču na opstanak mušalja. Istovremeno se očekuje smanjenje obrasta organizama, što bi moglo dodatno poboljšati preživljavanje školjki.

Aktivnostima projekta TEAMFORADRIS partneri doprinose boljem razumijevanju izazova uzgoja mušalja u slovenačkom, jadranskom i jonskom moru, kao i razvoju rješenja koja bi bila primjenjiva i šire u Mediteranu. Aktivnosti projekta TEAMFORADRIS sufinansirane su od strane Evropske unije u okviru programa Interreg IPA ADRION iz Interreg fonda (Evropski fond za regionalni razvoj i IPA III).

/Izvor: emorje.com/