Dobroj turističkoj sezoni na ruku ne ide ubrzano širenja zaraznije delta varijante koronavirusa diljem Evrope, a zbog koje postoji opasnost od izbijanja četvrtog vala pandemije. Iako najviše novozaraženih imaju Rusija i Velika Britanija, London je najavio da će danas predstaviti plan za ublažavanje mjera.
Iako zemlja s najviše cijepljenih u Evropi, i dalje ima više od 25 hiljda novozaraženih na dan, London najavljuje dodatno ublažavanje mjera. Očekuje se da će premijer Johnson reći da ljudi nauče živjeti s COVID-om.
– Već 18 mjeseci živimo uz izvanredna ograničenja ove ili one vrste. Čini se da, zahvaljujući uspjehu programa cijepljenja, sada postoji mogućnost da se ta ograničenja ukinu, kaže Robert Jenrick, državni tajnik za stambeno zbrinjavanje.
Europske zemlje došle su u fazu kada je sve teže pridobiti građane da se cijepe. U Austriji, koja ima manje od 100 zaraženih na dan, građanima je tijekom vikenda ponuđeno cijepljenje bez prethodne registracije.
– Mislim da je to dobro jer nedjeljom imamo više vremena. Umjesto sjedenja u kafiću, čekamo cijepljenje, ističe Johanna Kapeller, stanovnica Innsbrucka.
U povodu 245. obljetnice osnutka SAD-a, u New Yorku je održan spektakularan vatromet koji je lani otkazan zbog pandemije. Iako je cijepljeno više od 50 posto stanovnika, Biden apelira na građane da se cijepe.
– Dragi Amerikanci, cijepljenje je nešto najdomoljubnije što možete učiniti. Zato vas molim, ako se niste cijepili, učinite to, za sebe i svoje najmilije, za svoju zemlju, poručio je predsjednik SAD-a Joe Biden.
Rusija je jučer evidentirala više od 25 hiljada novih slučajeva zaraze, najviše od januara, ali Rusi su i dalje skeptični prema cijepljenju. Barem jednu dozu dosad je primilo manje od 17 posto stanovnika, iako su necijepljeni građani u Moskvi stavljeni u nepovoljniji položaj, ne smiju u kafiće i restorane.
– Ne bojimo se zbog porasta broja slučajeva zaraze jer smo cijepljeni u januaru, kaže Igor, stanovnik Moskve.
Zbog porasta broja novozaraženih ruska sibirska Republika Burjatija uvela je drugi lockdown.
– Nisam očekivao lockdown. Možda određene restrikcije, ali karantenu ne, rekao je Ruslan Dulbinov, stanovnik Ulan-Udea.
Novi Južni Wales u Australiji i dalje je u lockdownu, a vlasti kažu da su iduća dva dana kritična za obuzdavanje pandemije i zaustavljanje širenja delta-varijante virusa. U Australiji je cijepljeno manje od 10 posto odraslih stanovnika.
Počela je još jedna Mediteranska sedmica Plave zastavice koja se ove godine održava od 5. do 11. jula na obalama Sredozemlja.
Tokom narednih sedam dana u desetak zemalja u kojima se vijore Plave zastavice organizuju se akcije čišćenja plaža i marina, ali i sa edukativnom komponentom. Sa učesnicima akcija treba popričati o problemima zagadjenja priobalja i mora (npr. jednkoratna plastika, mikroplastika, medicinski otpad …), a moguće je i organizovati analizu sastava prikupljenog otpada, sve sa ciljem podizanja svijesti o problemu morskog otpada i potrebi njegovog smanjenja.
Samo u Sredozemno more godišnje dospije 229.000 tona plastike, što je ekvivalentno preko 500 brodskih kontejnera svakog dana. Plastični otpad i mikroplastika u moru utiču na vodene ekosisteme, kao i na ljudsko zdravlje.
Zato je smanjenje zagađenja mora jedan od izazova koje su UN uvrstile među 17 ciljeva održivog razvoja koje treba postići do 2030. godine. Ovo je globalno pitanje koje zahtijeva lokalni odgovor. Brinemo se za more koje nas ujedinjuje.
Ako želite promjene, budite dio promjena, učestvujte u Sedmici Plave zastavice na Mediteranu 2021. od 5. do 11. jula! Promovišite svoju akciju preko društvenih mreža koristeći #BlueFlagMedWeek i postanite dio ove mediteranske kampanje.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, registrovano još 11 slučajeva infekcije korona virusom, a prijavljena su četiri smrtna ishoda povezana sa Kovid-19 infekcijom, saopštio je Institut za javno zdravlje (IJZ).
Novi slučajevi registrovani su u sljedećim opštinama:
opština
Oboljeli
Podgorica
5
Nikšić
3
Cetinje
1
Bijelo Polje
1
Rožaje
1
Ukupno
11
Preminuli pacijenti bili su iz sljedećih opština: Bijelo Polje (2), Kotor (1) i Pljevlja (1). Najmlađi preminuli pacijent je 77, a najstariji 98 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.619.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 17 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 278. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.338”, navode iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Nakon što je lokalni parlament na sjednici prošle nedjelje usvojio novu Odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, a na koju je konačno, poslije skoro polugodišnjeg čekanja, napokon dobijena saglasnot Vlade premijera Zdravka Krivokapića, lokalna uprava Tivta stvorila je formalne preduslove da uveća iznos ove takse za gradnju novih objekata u jednom od najelitnijih kompleksa u gradu – ultraluksuznom turističkom rizortu Porto Montenegro.
Naime, po novoj odluci, Porto Montrenegro će, prvi put od kada je 2007. počela izgradnja tog ultraluksuznog i skupog kompkesa nekretnina za prodaju na tržištu i izdavanje, biti uvršten u najskuplju, tzv. Ia zonu za obračun i naplatu komunalija u Tivtu. Voljom dosadašnjih DPS-om predvođenih gadskih vlasti, Porto Montenegro je kada je ova dadžbina u pitanju, svih ranijih godina bio uvršern u jeftiniju, tzv. prvu zonu pa je Porto Montenegro u bio „jedan stepen niže” na ljestvici za obračun i naplatu komunalija, te je bio u rangu objekata koji se grade u centru Tivta ili obalnom pojasu Lepetana, Donje Lastve, Župe i Bonića. Sada to više neće biti slučaj pa će Porto Montenegro plaćati za oko 20 odsto veće iznose komunalija nego što je to bilo ranije.
Budući da ta kompanija još nije platila komunalije za novi reziderncijalno-poslovni kompleks Boka Plece od oko 75.000 kvadrata a koji je počela da gradi prije nekoliko mjeseci, sada će Adriatic Marinas kao investitor Porto Montenegra, morati da u gradsku kasu uplati skoro 2,3 miliona eura, umjesto oko 1,8 miliona koliko joj je ilo obračunatio prije par mjeseci i koje je ona tada, navodno bila spremna da odmah isplati.
Međutim, do konačnog potpisivanja tog ugovora između Porto Montenegra i Opšti koji je bio najavljivan za drugu polovinu maja i fazne isplate ovog novca nije došlo, pa će sada, nakon stupanja na snagu nove Odluke o komunalijama, Porto morati da plati više. Ipak, za sada nema naznaka da će se to u skorije vrijeme desiti jer se Adriatic Marinas poziva na ugovor o prodaji Arsenala iz 2006. koji su potpisali tadašnji vlansik te kompanije Piter Mank i tadašnji premijer Milo Đukanović (DPS) a koji je ovom investitotru mimo i tada i sada važećih zakonskih propisa, dao mogućnost da izbjegava plaćanje ukupno skoro 12 miliona eura komunalija gradu Tivtu. Bivša lokalna vlast predvođena DPS-om je tako je 2018. Portu formalno oprostila do tada dospio dug za komunalije od 5,6 miliona eura.
Agencija za tzaštitu konkurencije koja je u oktobru 2019. pod pritiskom delegacije EU u Crnoj Gori koja je smatrala da se ovdje radi o nedozvoljenoj državnioj pomoći Adriatic Marinasu, pokrenula ispitni postupak, do danas ga još nije okonača iako je po zakonu, AZZK to morala da uradi u roiku od godinu dana.
Iako nije platio milionske komunalije jer tvrdi da je na taj način iskompenzovao neulaganje Opštine u izgradnju nove infrastrukture na području Porto Montebnegra, Adriatic Marinas se međutim, kao svoja osnovna sredstva koristi novu putnu, vodovodnu, elektro i drugu infrastrukturu na lokaciji bivšeg Arsenala, te na njoj stiče novu poslovnu dobiti jer se preko te infrastrukture npr, ta firma registrovala za ovlašćenog snabdjevača električlnom energijom, odnosno vodom i koju ona Adriatic Marinas znatno skuplje naplaćuje svojim klijentima, iako bi ta infrastrukltura, ako se povrdi lergalitet opraštanja duga Porta od 5,6 miliona ezura prema lokalnoj upravi, ipak morala biti vlasništvo Opštine Tivat, a ne te kompanije.
Pregovori aktuelnog rukovodstva Opštine Tivat predvođenog gradonačelnikom Željkom Komnenovićem (NP) sa izvršnim direktotrom Adriatic Marinas Dejvidom Margasonom oko riješavanja ovog problerma i konačne naplate od Porto Montenegra komunalija koje plaćaju svi ostali investitori novih objekata u Tivtu, do sada nisu urodili plodom. Kako nezvanično saznajemo, iz Opštine su stoga tražili da se o ovome razgovara direkto sa predsjednikom korporacije ICD iz Dubaija, koja je vlasnik Adriatic Marinasa, šeikom Mohamedom Al Šajbanijem. Ipoak,. Umjesto toga je iznenada u Dubai na sastaaki sa ICD-om otputovao ministar ekonomskog razvoja Crne Gore Jakov Milatović, a da on prethodno nije konsultovao Opštinu Tivat u vezi njenih stavova i interesa grada u riješavanju problema koji se mjeri milionima eura javnog novca.
Koliko je situacija komplikovana, potvrđuje i detalj da je početak investicije drugog investitora – kompanije Centurion Investments and Development iz Bara koja na svojim parcelama na prostoru zahvaćenom Državnom studijom lokacije za Porto Montenegro treba da gradi rezidencijalno-poslovni kompleks površine skoro 11.700 kvadrata, sada zavisi od dobre volje Adriatic Marinasa hoće li joj dozvoliti izgradnju pristupne saobraćajnice tom kompleksu, a koja po DSL, prolazi kroz teritoriju datu u 90-to godišnji zakup Adriatica Marinasu. Zbog toga što im Opština za sad ne može obezbijeduti taj planskim dokumentom predviđeni put, iz Centuriona su odložili početak svoje investicije, pa lokalna uprava Tivta zbog toga do sada nije mogla naplatiti i oko 800 hiljada eura komunalija od te kompanije.
Inače, po novoj Odluci o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, prosječni troškovi komunalnog opremanja u opštini Tivat na nivou svih šest odlukom definisanih zona iznose 172,3 €/m2. Za površine objekata preko 250m2, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u najskupljoj Ia zoni iznosi 210€/m2, u I zoni 172€, u II zoni 138€, u III zoni 104€, u IV zoni 86€, a u V zoni 60€/m2. Iznos ove naknade umanjuje se u određenim procentima, između ostalog, za objekte neto površine do 150m2 kojima se rješava stambeno pitanje (50%), za objekte u biznis zoni (50%), za otvoreni prostor na parceli koji je projektovan za obavljanje djelatnosti (50%), rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama (80%), garaže i vjerske objekte (80%).
Gradonačelnik Komnenović je kazao da se sa Odlukom kasnilo zbog adminisgtrativne procedure i da ona već sada nije perspektivna, imajući u vidu novo zakonsko rješenje o gradskim taksama koje se najavljuje za septembar.
„Prostor ipak, moramo štititi kako znamo i umijemo, i moramo se boriti za što više zelenih površina. Previše smo prostora dali za nekretnine i stanove, a premalo ostavili za gradsku infrastrukturu.”- rekao je Komnenović najavljujuči izradu novog Prostorno-urbanistićkog plana Tivta kroz koji lokalna uprava namjerava realizovati važne infrastrukturne projekte sa cilje stvaranja uslova za bolji život građana.
Uz prisustvo državnog vrha, predstavnika gotovo svih političkih partija vlasti i opozicije, predstavnika partija iz regiona, predstavnika diplomatskog kora, predstavnika civilnog društva, gostiju iz inostranstva, sedmostrukog kandidata za Nobelovu nagradu III Kongres URA sinoć je odlučio da povjerenje predsjednika stranke u još jednom mandatu povjeri dr Dritanu Abazoviću.
Delegati Kongresa odlučili su i da u mandatu koji slijedi potpredsjednici partije budu Jovana Marović, Milloš Konatar, Goran Đurović i Filip Adžić.
U govoru nakon proglašenja za predsjednika Abazović je kazao da je ponosan na ljude u URI.
„Sanjali smo da se Crna Gora može pomiriti i promijeniti. Iza njih nikad nije stajao kriminal i korupcija, ni nacionalizam ni populizam. Mi nismo partija prošlosti, nas prošlost ne zanima, osim u onoj mjeri u kojoj treba da budemo ponosni na ono što su ostvarili naši preci. Mi želimo da se borimo za budućnost. Crna Gora treba da zakopa jame podjela, treba da se priključi savremenom svijetu koji kopa jame valuta, investicija, za druge, progresivne stvari“, poručio je predsjednik URE.
On je istakao da je URA osnovana da donese mirne i demokratske promjene u Crnoj Gori.
„Naša ruka pomirenja je pružena i večeras su ovdje došli ljudi iz svih zemalja regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova, Hrvatske…“, kazao je Abazović.
On je dodao da je Crna Gora zemlja ogromnih mogućnosti, ali da fokus treba da se promijeni i da bude na lijepim stvarima – na progresu, na otvaranju novih radnih mjesta, na suživotu, na ekonomiji…
On je kazao i da je URA partija idealista, koji teže da vrednosno na bolje mijenjaju svoju zemlju.
„Onaj ko je došao da zaradi pare preko partije može slobodno da ide, neka ide u privatni biznis“, poručio je Abazović.
On je kazao i da će URA nastaviti da beskompromisno brani sva prirodna bogatstva i ljepote Crne Gore.
„Nas su najviše napadali, ali vjerujte meni se srce davno skamenilo. URA je kao maslina, što je više ugnjetavate daje više ploda i simboliše mir, ljubav i blagostanje“, istakao je Abazović.
Kongresu su se obratili i prisustvovali: premijer Zdravko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore, Borislav Banović iz SDP-a, Aleksandar Bogdanović iz DPS-a, Branka Bošnjak iz PZP-a, Ivan Brajović iz SD-a, Artan Čobi iz AA, Goran Danilović iz UCG, Dejan Đurović iz NSD-a, Ervin Ibrahimović iz BS-a, Vladimir Joković iz SNP-a, Hazbija Kalač iz SPP-a, Miodrag Lekić iz DEMOS-a, dr Srđan Pavićević iz CIVIS-a, Andrija Petković iz BF-a, Maksim Vučinić iz RP, Adrijan Vuksanović iz HGI-a, Dubravka Vujičić iz LP, Maja Vukićević iz DNP-a, Fatmir Đeka iz DP-a.
URA
Od gostiju iz okruženja i inostranstva prisustvovali su i obratili se skupu: sedmostruki kandidat za Nobela Stajner Brin, Ljuban Panić iz SSP-a (Srbija), Nebojša Zelenović iz stranke Zajedno za Srbiju, Lindita Reči iz Socijalnog pokreta za integraciju iz Albanije i Kjotilda Buška iz Evropske socijalističke partije iz Albanije.
Video porukama obratili su se i poslanici EU iz redova evropskih Zelenih: Tomas Vajs, Teri Rajnke i Kira Marija Peterhansen.
Na Kongresu je predstavljen i novi logo partije koji po koloritu prati boje evropskih zelenih stranaka Evrope.
Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladen Mikijelj i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević potpisali su danas predlog “Sporazuma o ustupanju na korišćenje Luke Budva“.
Mikijelj je kazao da se ovim sporazumom Luka Budva vraća građanima Budve, od kojih je oduzeta 2002. godine, kada je bivša vlast luku ustupila navodnom stranom investitoru iza koga su stajali domaći biznismeni bliski tadašnjem režimu.
“Tada je jedan od najvrednijih resursa naše opštine predat u privatne ruke za smiješnu nadoknadu, ispod realne vrijednosti, uz obrazloženje da lokalna samouprava nije sposobna da upravlja lukom. Tada počinju i problemi za lokalno stanovništvo, kojem je onemogućeno da po razumnoj cijeni koristi marinu za svoje potrebe, dolazimo u situaciju da obezbeđenje zabranjuje građanima i gostima Budve da šetaju dokovima, lokalnim ribarima se zabranjuje da svoj ulov iznesu na obalu, zaključavaju se kapije marine i ista se i pravno i faktički oduzima gradjanima, iako je riječ o dobru u opštoj upotrebi, koje mora biti dostupno na korišćenje svima”, kazao je on.
Zbog navedenog, dodaje, organizovani su i brojni protesti lokalnog stanovništva.
Posebno je naglasio da je današnji sporazum posljedica volje građana Crne Gore iskazane 30. avgusta 2020 godine, kada su, kaže, jedan režim otuđen od naroda poslali u istoriju i dobili mandat da resurse države Crne Gore vratimo na korišćenje onima kojima i pripadaju, a to su građani.
“Želim da naglasim da je država Crna Gora u višestruko boljem položaju, u odnosu na ugovor koji je zaključen 2017, na osnovu tadašnjeg zaključka Vlade Crne Gore. Želim da se zahvalim svima koji su dali svoj doprinos, počev od tima koji je bio spreman da danonoćno radi na analizi prethodnog Ugovora, Takođe, želim da se zahvalim svim lokalnim funkcionerima i predstavnicima Vlade Crne Gore, koji su podržali ovu inicijativu”, kaže Mikijelj ističući kako je ovo uspjeh svih nas, ali prije svega gradana Budve, koji se sa predmetnom otimačinom nisu pomirili svih ovih godina.
“Svim građanima Budve i Crne Gore čestitam slobodnu luku i slobodnu Crnu Goru”, zaključio je Mikijelj.
Potpisivanje sporazuma
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević je rekao da se dešava upravo ono što su i govorili u predizbornim kampanjama kada su obećali da će napraviti otpor od svega onoga što nije u interesu građana i države Crne Gore.
„Ovo je primjer kako treba raditi, zadovoljan sam da konačno funkcionišemo u punom kapacitetu i kada je u pitanju i Vlada i vladina preduzeća i lokalne samouprave i građani. Sve se svodi na cinjenicu da radimo ono sto smo i obecali da cemo raditi u interesu građana. Ovo je jedan u nizu primjera i želim da čestitam svima a posebno građanima na istrajnosti i upornosti“, rekao je on.
Naglasio je kako su dokazali da su i te kako sposobni da upravljaju.
„To će vrijeme pokazati i nadam se da ćemo biti jako uspješni i da ćemo timski raditi“, zaključio je Carević.
Šef kabineta predsjednika Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da će danas potpisani predlog sporazuma uputiti Vladi Crne Gore na saglasnost. Nakon toga će se stvoriti pretpostavke da dalje razmatraju o modalitetima upravljanja.
„Opština Budva će Morskim dobrom upravljati na najbolji mogući način“, naglašava Jovanović.
Predstavnici TO Kotor su protekle sedmice boravili u Mostaru u sklopu projektnih aktivnosti vezano za prekogranični IPA projekat Exchange. Prvog dana boravka održana je radionica odnosno seminar o biodivezitetu Rijeke Neretve koji je, prije svega bio namijenjen turističkim vodičima, turoperatorima kao i predstavnicima intitucija odgovornih za standardizaciju prirodne baštine.
Cilj seminara je upoznavanje zainteresovanih sa prirodnom baštinom Mostara i rijeke Neretve, odnosno biodiverzitetom rijeke neretve, radi buduće prezentacije prirodne baštine turistima – posjetiocima Mostara.
Drugog dana boravka održan je radni sastanak projektnih partnera gdje je diskutovano o do sada realizovanim aktivnostima kao i o aktivnostima koje slijede u narednom periodu, a koje svaki od partnera treba da realizuje u skladu sa projektnim planom.
Takođe, na sastanku je upriličeno potpisivanje Sporazuma o prodaji buduće Plave propusnice. Sporazum je potpisan između pet projektnih partnera.
Study-visit – foto TO Kotor
Glavni cilj projekta Exchange je jačanje i diverzifikacijaturističke ponude kroz istraživanje prekogranične vodene biološke raznolikosti i omogućavanje boljeg upravljanja i održivog korištenja kulturne i prirodne baštine.
Projekat Exchange razvija novi prekogranični turistički proizvod – Plava propusnica (Blue Pass), koji omogućava posjete novim tematskim rutama: Dubrovnik i Akvarijum (HR), Kotor i Akvarijum Boka (CG), Vodena staza Hutovo Blato, kao i Stari most u Mostaru i rijeka Neretva (BiH) i privlači više turista u tu oblast.
Projekat implementira pet partnera: Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska (vodeći partner), Turistička organizacija Kotor, Crna Gora, Univerzitet Crne Gore, Institut za biologiju mora, Crna Gora, Turistička zajednica HNK/Ž, BiH, JP“Park prirode Hutovo blato” d.o.o. Čapljina, BiH.
Proteklog vikenda je u Kotoru u organizaciji JK “Lahor”, a pod pokroviteljstvom preduzeća “Spinel” održan “48. Memorijal kapetana Marka i Joza Ivanovića” i “14. Spinel kup”.
Učestvovalo je preko 50 takmičara, a osim domaćina, učestvovali su takmičari iz JK “Delfin”, JK “Jugole Grakalić”, JK “Jovo Dabović” ,kao i gosti iz JK “Gemax” i AJK “Beograd” iz Srbije.
U subotu, prvog dana takmičenja, odjedren je “Spinel kup” i prvi dio Memorijala braće Ivanović.
JK Lahor
Po umjerenom vjetru jedrene su dvije regate.
U nedjelju se zbog kiše i manjka vjetra nije jedrilo, pa su rezultati za memorijal ostali isti, kao i prvog dana.
JK Lahor
Nakon završetka drugog dana, dodjeljene su unikatne medalje, koje je za ovu priliku u keramici izradila Paula Petričević.
“Poslije dodjele medalja, poslužena je hrana koja nam je od srca spremljena u ribarnici “Perper”,saopšteno je iz kotorskog kluba.
JK Lahor
Konačni rezultati za “48. Memorijal kapetana Marka i Joza Ivanovića” i “14. Spinel kup” su sljedeći:
Klasa Optimist generalno:
1. mjesto – Marko Vujović (JK Lahor)
2. mjesto – Aleksa Roganović (JK Lahor)
3. mjesto – Lea Jakovljević (JK Lahor)
Klasa Optimist djevojčice:
1. mjesto – Lea Jakovljević (JK Lahor)
2. mjesto – Vanja Strahinja (JK Lahor)
3. mjesto – Barbara Kubiček (JK Delfin)
Klasa Optimist do 12 godina:
1. mjesto – Lea Jakovljević (JK Lahor)
2. mjesto – Vanja Strahinja (JK Lahor)
3. mjesto – Lazar Marić (JK Jugole Grakalić)
Klasa ILCA4 dječaci
1. mjesto – Pavle Musić (JK Delfin)
2. mjesto – Stefan Yuill (AJK Beograd)
3. mjesto – Relja Milovanović (JK Gemax)
Klasa ILCA4 djevojčice
1. mjesto – Nina Strahinja (JK Lahor)
2. mjesto – Mia Palikuća (JK Jugole Grakalić)
3. mjesto – Nikolina Klakor (JK Delfin)
Klasa ILCA6
1. mjesto – Vasilije Garić (JK Jugole Grakalić)
2. mjesto – Miiloš Vujović (JK Lahor)
3. mjesto – Maksim Šćepanović (JK Jugole Grakalić)
Putovanje u svemir sve više postaje realnost. Ipak, za sada samo onima najbogatijima. Milijardere Jeffa Bezosa i Richarda Bransona samo nekoliko dana dijeli od lansiranja. Bezos je zbog istraživanja svemira otišao i u penziju, ali čini se da će ga Branson prestići u toj utrci bogataša.
Pedesetsedmogodišnji milijarder Jeff Bezos u svemir putuje 20. jula. Sa sobom vodi počasnu gošću – 82-ogodišnju pionirku američke avijacije Wally Funk koja je oduvijek htjela biti astronautkinja.
– U bestežinskom ste stanju četiri minute, siđete, lagano slijećemo na pustinjsku površinu. Otvaramo i izlazite van. Što ćete najprije reći?, upitao je Bezos, poslovni magnat, vlasnik svemirske tvrtke Blue Origin, Wally Funk.
– Reći ću: Dušo, ovo je najbolje što mi se dosad dogodilo u životu i zagrliti te, odgovorila je bivša pilotkinja Funk.
Bezosova firma za svemirska istraživanja i turizam, uz njih dvoje, na istorijski let vodi i njegovog brata Marka te dobitnika na dražbi, čije se ime još ne zna.
– Vidjeti Zemlju iz svemira, to vas mijenja. To mijenja vaš odnos prema ovoj planeti, prema čovječanstvu. Jedna je Zemlja. Želim ići na taj put jer to sam htio cijeli život, rekao je Bezos.
Isti san ima i Richard Branson. On putovanje, naravno preko svoje fimre za svemirski turizam, planira za 11. jula jer – želi biti prvi! Tim čine posada od dva pilota i četiri “specijalista za misiju” uključujući njega.
– Uvijek sam bio sanjar. Majka me učila da nikada ne odustajem i da posežem za zvijezdama. Ovog jula naš će san postati stvarnost i kada se vratimo, objavit ću nešto uzbudljivo što će mnogima dati šansu da postanu astronauti jer svemir pripada svima nama, rekao je Branson, poduzetnik, vlasnik firme Virgin Group.
Njihovi snovi malo bi značili bez njihovih milijardi, no opet – ništa ne bi postigli da nisu imali upravo snove. Evo savjeta najbogatijeg i najuspješnijeg čovjeka na svijetu.
– Najvažnije je biti opsjednut klijentima. Nemojte ih zadovoljiti, nego smislite kako da ih oduševite. To je glavno, bez obzira na to ko su oni, rekao je Bezos u martu 2017. godine.
Let u svemir oduševljava mnoge pa je sigurno da će i takva ponuda naći kupce! Iako su za sada uglavnom za milijardere, era privatnih komercijalnih svemirskih putovanja dolazi.
