Javno preduzeće Morsko dobro apelovalo je još jednom na zakupce plaža da stave kupališta u funkciju. Shodno Ugovoru o korišćenju morskog dobra, zakupci plaža su bili dužni da stave kupališta u funkciju do prvog maja.
“Uzeli smo u obzir loše vremenske uslove tokom aprila, kao i tešku epidemiološku i finanansijsku situaciju, tako da smo taj rok produžili do kraja ovog mjeseca. JPMD još jednom poziva sve zakupce plaža da stave kupališta u funkciju, time što će postaviti plažni mobilijar, na propisan način vidno obilježiti ograđivanje vodene strane kupališta postavljanjem povezanih bova, bove, obezbijediti redovno održavanje čistoće, pripremiti objekte i organizovati spasilačke službe, a sve u skladu sa Uslovima za uređenje kupališta, urabnističko-tehničkim uslovima izdatim od strane Javnog preduzeća”, kazala je pomoćnica direktora Morsko dobro Iva Franeta.
Ona je, u skladu sa protokolom Ministarstva zdravlja, pozvala sve korisnike da se pridržavaju jasno propisanih mjera u cilju suzbijanja pandemije COVIDA 19, “kako bi realizovali uspješnu turističku sezonu”.
Iva Franeta, pomoćnica direktora Morskog dobra
Mi se trudimo da pružimo podršku svim našim zakupcima, imajući u vidu okolnosti koje smo naveli. Ukoliko zakupci ne stave kupališta u funkciju do određenog roka smtraće se da su izvršili težu povredu ugovorenih obaveza, a nakon čega slijedi opomena pred raskid ugovora”, istakla je Franeta.
JP Morsko dobro pozvalo jegrađane da prijavljuju nepravilnosti koje se nalaze u zoni morskog dobra, putem zvanične Instangram stranice mosrkodobro.official i putem zvaničnog maila Javnog preduzeća za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore.
Zračna luka Split i Zagreb već imaju organizovano testiranje na Covid19, a uskoro se očekuje i da ostalih zračnih luka koje imaju međunarodni promet da osiguraju testiranje na Covid19.
Kako prenosi Croatian Aviation, zračne luke Dubrovnika, Pule i Zadra rade na organizaciji te će do početka ljetne sezone omogućiti testiranja na Covid19 u zračnim lukama.
“Zračne luke Dubrovnik, Zadar i Pule (jedine uz Split i Zagreb koje trenutno imaju međunarodni promet) ne nude mogućnost testiranja u samoj zračnoj luci, no iz sve tri spomenute zračne luke dobili smo potvrdu kako management radi na pripremi te će se do početka ljetne sezone odnosno većeg broja međunarodnih linija osigurati sve da testiranje (PCR ili brzi test) bude dostupno u putničkim terminalima u pulskoj, zadarskoj i dubrovačkoj zračnoj luci“, navode iz Croatian Aviationa.
Testiranje u zračnim lukama je već prije trebalo organizirati, jer je odavno jasno kako će za povratak u matične države trebati imati negativan test ili tzv. covid putovnice.
To je ključno kako bi to isto mogli komunicirati prema našim tržištima. Nažalost kasnimo, jer se već sada rade rezervacije, a mi još uvijek nismo posložili sve na terenu – logistiku, infrastrukturu i standardizirali cijene testotva, da su cijene iste u cijeloj Hrvatskoj.
Bit ćemo spremni do 15.juna, nadam se, no pitam se koliko ćemo do tada izgubiti potencijalnih gostiju.
Na ulazu u Kvarner leži stari parobrod Lina. Izgrađen je u engleskom Newcastleu 1879. godine, u vrijeme kad su brodogradilišta punom parom proizvodila najsuvremenije brodove koji će zamijeniti jedrenjake – parobrode.
U vrijeme potonuća Lina je pripadala brodovlasniku Vincenzu Granati iz Barija. Najčešće je prevozila vino iz Italije u Englesku, a natrag donosila ugljen, piše HRT Radio Rijeka.
A 14. siječnja 1914. godine brod je, za velike magle, udario u rt Pečen na sjeverozapadnoj obali Cresa i za kratko vrijeme potonuo. Iz raspoloživih izvora doznaje se da se kompletna posada uspjela ukrcati u čamac za spašavanje tako da nije bilo stradalih.
Lina leži na dubini od 25 do 55 metara, okomito u odnosu na obalu, i za razliku od svojih željeznih vršnjaka potonulih u La Mancheu koji su se uglavnom raspali, odlično je očuvana.
“Izgleda jednako dobro kao i prije trideset godina kad sam je prvi put vidio”, svjedoči Danijel Frka.
Raspao se samo drveni dio palube i mosta, ali ostali željezni dijelovi su netaknuti i brod izgleda impozantno. Može se čak ući u neke prostorije, pa i razgledati parni stroj i kotao. Zahvaljujući tome Lina je jedna od najpopularnijih olupina među roniocima, posebno onima koji dolaze iz Istre.
Posebnu atrakciju čini željezni monogram ‘G’ na dimnjaku, znak tadašnjeg vlasnika, obitelji Granata, piše Radio Rijeka.
Crna Gora je za pet mjeseci ove godine dnevni broj aktivnih slučajeva covida-19 smanjila za deset puta, zbog čega su u petak zdravstvene vlasti nastavile s ublažavanjem epidemioloških mjera i odlučile dozvoliti ograničeno prisustvo publike na sportskim događajima.
Kako je saopštio čelnik Instituta za javno zdravlje Igor Galić, epidemijska krivulja ukazuje da je obolijevanje na najmanjoj razini od jula 2020. godine.
“Od prosječnog broja testiranih osoba ove sedmice prosječno njih 4,53 posto bilo je pozitivno. Broj trenutno zaraženih je 973, a u posljednjih pet mjeseci je smanjen oko 10 puta”, rekao je Galić istaknuvši i da kampanja masovnog vakcinisanja daje zavidne rezultate, te da je do sada cijepljena, skoro trećina stanovništva Crne Gore, od kojih je prvom dozom imunizirano 129.071 osoba, a u cijelosti njih 62.107.
Ovakva epidemiološka situacija dovela do novog ublažavanja mjera pa će na sportskim događajima u Crnoj Gori moći da prisustvuje publika, i to maksimalno 10 posto sjedećih kapaciteta dvorane ili stadiona, dok su ponovo dozvoljena privatna i javna okupljanja na otvorenom do 50 osoba. Rad ugostiteljskih objekata produžen je do 24 sata, dok trgovine mogu raditi bez ograničenja u skladu sa svojim radnim vremenom, a također dozvoljen je rad zabavnih parkova.
Kada je u pitanju ulazak stranih državljana u Crnu Goru i dalje bez uslova mogu ući državljani Hrvatske, Srbija, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova, Rusije, Ukrajine i Bjelorusije dok putnici iz ostalih zemalja moraju imati negativan PCR test, pozitivan test na antitijela ili dokaz da su u potpunosti imunizirani makar sedam dana prije dolaska u Crnu Goru.
Crna Gora je u prva tri mjeseca ove godine bila u vrhu liste zemalja svijeta po broju aktivnih slučajeva i oboljelih na dnevnoj razini. No, zahvaljujući uvođenju rigoroznih epidemioloških mjera sredinom marta, koje su predviđale zatvaranje obrazovnih ustanova, ugostiteljskih objekata, teretana i fitnes i trgovačkih centara, broj dnevnih aktivnih slučajeva zaraze smanjen s oko maksimalnih 10 hiljada oboljelih na ispod hiljadu koliko ih je danas.
Crna Gora je u drugoj polovici aprila gotovo normalizirala život ublažavajući gotovo sve epidemiološke mjere, dok je početkom maja ukinula policijski sat, a prošle sedmice i obavezu nošenja zaštitnih maski na otvorenom.
Od početka pandemije 97.000 građana bolovalo je od covida, a od posljedica zaraze preminulo je njih 1.580.
Panel diskusija na temu „Trenutno stanje, prepreke i preporuke u sektoru zaštite životne sredine na području Bokokotorskog zaliva“ održana je juče u Tivtu u sklopu IPA prekograničnog projekta nazvanog ” Y O U t h d r i v e – do podizanja svijesti o zaštiti životne sredine, i pokretanjem konkretnih akcija na području Županije Zapadnohercegovačke i Bokokotorskog zaliva.”
Panel diskusija bila je usmjerenja ka sagledavanju trenutnog stanja životne sredine, prepreka u njenoj zaštiti, predlozima i smjernicima za dugoročan održivi razvoj i upravljanje otpadom. Projekt ” Y O U t h d r i v e” se provodi u okviru Programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora, koji finansira Europska unija.
Kroz projekt je provedena i analiza stanja vodotokova na području Boke Kotorske, koja je uvrštena u set preporuka za zakonodavce u cilju jačanja okolišnih politika, te donošenja konkretnih i kvalitetnih mjera.
U okviru održanih događaja predstavljena je i službena stranica projekta „Naša priroda“ kroz koju je omogućeno lokalnoj zajednici i pojedincima da se aktivno uključe u pitanja rješavanja ekoloskih problema – https://nasapriroda.com/.
Jedan od glavnih ciljeva je jačanje i povećanje svijesti kod mladih i cjelokupne zajednice Crne Gore i Bosne i Hercegovine po pitanju zbrinjavanja otpada, te zaštiti životne sredine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 279.200, eura, od čega Europska unija financira 232.530 eura.
Partneri na projektu su nevladine organizacije, Udruga za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH iz Širokog Brijega kao nosilac i “Naša akcija”, nevladina organizacija iz Crne Gore, sa središtem u Kotoru.
Opština Budva organizuje promociju prvog sistema javnih bicikala Budva Bike Share, powered by Nextbike, koja će se održati 01. juna sa početkom u 10 sati na platou ispred Starog grada.
Nextbike je najrasporostranjeniji sistem te vrste u svijetu prisutan u 28 država a od 1. juna i u našoj državi. Ovime se Opština Budva pridružuje društvu koje čine više od 270 ekološko osviještenih nextbike gradova sa desetak miliona korisnika u svijetu, među kojima je i tridesetak u regionu.
Projekat uvođenja javnih bicikala je finansiran iz EU Intereeg projekta Dynamob i predstavlja još jedan vid dobre prakse i saradnje kroz mehanizme koje nam nudi EU.
Broj infekcija opada, broj cijepljenih građana raste. Mnoge zemlje ukidaju korona-restrikcije. Koja pravila vrijede u državama koje su popularni turistički ciljevi?
Hrvatska se intenzivno priprema za turističku sezonu. Pripremaju se i druge zemlje, pogotovo popularne destinacije na Sredozemnom moru.
Ljetni godišnji odmor je na dohvat ruke. Kako izgledaju aktualna pravila u tim zemljama? Koja ograničenja su još uvijek aktualna?
FRANCUSKA
Prije nešto više od tjedan dana u Francuskoj su otvorene terase restorana i kafića, a ponovno rade i kulturne ustanove i dućani. Postoje određene restrikcije vezane uz broj posjetitelja, odnosno mušterija koje smiju primiti. Pritom negativni korona-test nije preduvjet za korištenje njihovih usluga. U cijeloj zemlji na snazi je noćni policijski sat (od 21:00). Dozvoljena su putovanja unutar zemlje, a otvoreni su i hoteli. Broj registriranih novih infekcija je osjetno opao, prošlih je dana iznosio 124 (u sedam dana na 100.000 stanovnika). Putnicima iz ostatka Europe za ulazak u Francusku potreban je negativni PCR-test (ne stariji od 72 sata), a osim toga se mora ispuniti i prijavu kojom putnici jamče da nemaju nikakve simptome COVID-a 19. Osobe koje su cijepljene nemaju nikakav „bonus” u svakodnevnom životu.
GRČKA
Grčka (naslovna fotografija: Kreta) je već ukinula dobar dio pandemijskih restrikcija, broj novih infekcija opada iz dana u dan – a kampanja cijepljenja napreduje velikom brzinom. Grčka je već prije nekoliko tjedana otvorila turističku sezonu, broj rezervacija iz inozemstva raste, potvrdili su grčki hotelijeri. U međuvremenu su otvorene i antičke lokacije, muzeji, terase kafića, barova i taverni. Na snazi su higijenska pravila, odnosno obvezno poštivanje fizičkog razmaka. Još uvijek je na snazi i noćni policijski sat (0:30-5:00). Prije ulaska u zemlju, svi posjetitelji se moraju registrirati na web-stranici grčke vlade (https://travel.gov.gr), nakon čega dobiju QR-kod. Osim toga, prilikom dolaska moraju predočiti dokaz da su kompletno cijepljeni (najmanje 14 dana prije stupanja na grčko tlo), da su preboljeli COVID 19 ili negativni PCR-test (star maksimalno 72 sata). To isto vrijedi i za djecu od pet godina starosti na više. Ukinuta je karantena za posjetitelje. A prilikom povratka u Njemačku turisti moraju predočiti samo negativni brzi test.
ITALIJA
Talijanska vlada kontinuirano popušta korona-restrikcije. U međuvremenu su sve regije takozvane “žute zone”. U njima ponovno smiju raditi i fitness-centri. Na snazi je i dalje obaveza korištenja zaštitnih maski u svim javnim prostorima. Kafići, barovi i restorani smiju raditi do 23:00 (kada počinje policijski sat), goste se poslužuje samo u vanjskim prostorima. Ljudi smiju posjećivati kazališta, muzeje i kina. Svi oni koji putuju u Italiju, na granici moraju predočiti negativni korona-test, a u tom slučaju gosti ne moraju ni u karantenu. I u Italiji je znatno opao broj novih infekcija. Osobe koje su cijepljene ili negativne na korona-testu „uživaju” u nekim prednostima. U Južnom Tirolu se primjerice s takozvanom „korona-propusnicom” smiju posjećivati kazališta, muzeji ili plivališta.
AUSTRIJA
Sedmodnevna incidencija i u Austriji opada, trenutno je otprilike na istoj razini kao i u Njemačkoj (oko 40). Ipak je i dalje aktualno upozorenje Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu od putovanja u susjednu zemlju – no, ako povratnici iz Austrije u Njemačku predoče negativni korona-test, oni više ne moraju u samoizolaciju. Od prošlog tjedna ni Nijemci koju putuju u Austriju ne moraju u karantenu. Umjesto toga oni moraju predočiti dokaz da su negativno testirani, cijepljeni s dvije doze, odnosno da su preboljeli COVID 19. Isto vrijedi i za posjete restoranima, boravak u hotelima ili odlazak na razne priredbe. Gosti iz inozemstva besplatne testove mogu obaviti između ostaloga u apotekama ili u centrima za testiranje. Vlada u Beču planira dodatna ukidanja restrikcija od 10. lipnja, na primjer oko broja gostiju koji smiju koristiti gastronomske usluge.
PORTUGAL
Bivši korona-hotspot u međuvremenu se može pohvaliti 14-dnevnom incidencijom od samo 48! Nakon više od petomjesečnog izvanrednog stanja, s prvim danom svibnja Portugal se počeo „otvarati“. Od tada ponovno rade kafići, barovi i restorani, kina, kazališta i druge kulturne institucije i to do 22:30 – također i vikendom. Posjetitelji iz Njemačke i drugih članica Europske unije u kojima je korona pod kontrolom, smiju i kao turisti ući u Portugal. Svi gosti stariji od dvije godine moraju ipak predočiti negativni PCR-test koji nije stariji od 72 sata. U Portugalu za sada nema nikakvog „bonusa” za osobe koje su cijepljene ili su preboljele koronu.
ŠPANJOLSKA
Sedmodnevna incidencija u ovoj zemlji iznosi oko 58. U nekim turističkim regijama je situacija još bolja – na Balearima (oko 17), u Valenciji (14) ili na Kanarskim otocima (oko 38). Prije nešto više od dva tjedna okončano je šestomjesečno izvanredno stanje zbog pandemije, sada se postupno ukidaju brojne restrikcije. Od ponedjeljka posjetitelji iz drugih zemalja (u kojima je situacija s pandemijom relativno opuštena) smiju ući u Španjolsku – i to bez ikakvih komplikacija. Već za nekoliko dana (od 7. 6.) bez ikakvih ograničenja u Španjolsku smiju putovati i ljudi koji su kompletno cijepljeni. I dalje su ipak na snazi neka ograničenja i pravila, na primjer korištenje maski i na otvorenom, noćni policijski sat ili ograničenja vezana uz korištenje unutarnjih prostora u gastronomskoj branši. Putnici iz rizičnih područja u inozemstvu (među kojima je npr. i Njemačka) moraju predočiti negativni test. Za sada u Španjolskoj nema nikakvih privilegija za osobe koje su preboljele COVID 19, odnosno za one koji su cijepljeni.
TURSKA
Iako i u Turskoj opada broj registriranih novih infekcija, još uvijek je u toj zemlji na snazi noćni policijski sat, te tijekom vikenda. No, to ograničenje izričito ne vrijedi za turiste, oni se slobodno mogu kretati. Po službenim navodima, u Turskoj se sada zabilježi oko 8.000 novih infekcija dnevno, tijekom travnja je jedno vrijeme bilo zabilježeno i više od 60 tisuća novih slučajeva svaki dan. Turisti iz Njemačke prije ulaska u Tursku moraju predočiti samo negativni PCR-test.
Pomorski promet u tjesnacu Bosforu zasutavljen je nakon što je tanker hrvatske ‘Tankerske plovidbe’ nekontrolirano krenuo prema obali, javlja turska televizija.
Tanker dug 249 metara iz nepoznatog razloga počeo je plutati prema obali i u posljednji trenutak spriječena je katastrofa. Remorkeri su ga uspjeli zaustaviti na samo 300 metara od obale, piše Jutarnji list.
Ono što je zanimljivo, tanker Rava je plovio pod zastavom Hrvatske, i bio je na ruti Novorosijsk (Rusija) – Cartagena (Španjolska).
Prema prvi izvještajima, došlo je do pogreške u sustavu za upravljanje i na kraju je trebalo čak osam remorkera da ga zaustavi. Postoji i druga verzija priče u kojoj jednostano stoji da je brodu otkazao motor.
NVO “Ugostitelji Crne Gore” nastavila je kampanju zapošljavanja sezonskih radnika iz naše zemlje na primorju.
Kao što smo već ranije saopštili, našim članovima koji se u uslovima ekonomske krize koja još traje zbog pandemije korona virusa spremaju za glavnu turističku sezonu, situaciju dodatno otežava deficit radne snage. Zato prioritet želimo da damo našim sugrađanima da ovog ljeta rade i zarade.
Našu NVO kontaktirao je veliki broj ugostitelja koji još ne mogu da nađu domaću radnu snagu, kojima žele da daju prioritet umjesto stranaca. Zato želimo da podstaknemo i ohrabrimo sve koji traže sezonski posao da se prijave na e-mail crnagora@ugostitelji.me ili pozivom na broj 068/044-488, kako bi ovo ljeto iskoristili da svi zajedno zaradimo, svjesni udarca na naše budžete kako kućne, tako i državnog, zbog kraha glavne ljetnje sezone prošle godine.
Takođe, pozivamo i sve privrednike koji ne mogu da dođu do domaće radne snage da nam se jave i da pokušamo zajedno da dodjemo do zajedničkog rjesenja kako bi sto spremnije dočekali predstojeću ljetnju sezonu, od koje zavisi budućnost čitave zemlje.
Naš cilj je da tokom ljeta zaposlimo što više domaćih radnika i na taj način damo svoj doprinos smanjenu nezaposlenosti, boljem punjenju budzeta jer je privreda ta koja donosi novac za finansiranje zdravstvenog, obrazovnog i ostalog javnog sektora, poručuju iz ove NVO.
Iako ga ove godine zvanično ne sprovodi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom iz Budve koje je to redovno činilo u proteklom periodu, pred početak i ove kupališne sezone na Crnogorskom primorju je na djelu pravi organizovani ekološki zločin koji se u javnosti popularno naziva akcijom tzv. prihranjivanja plaža.
Pod opravdanjem navodnog uređenja plaža i saniranja djelovanja erozije mora na kupališta, na brojnim lokalitetima duž obale u more se ovih dana nasipaju hiljade kubika kamena i pijeska, pri čemu neke od plaža značajno rastu u površini, na uštrb mora koje se nemilice zatrpava ovim materijalom. Ovakva praksa inače, izuzetno je štetna sa ekološkog stanovišta, posebno kada je akvatorijum Boke Kotorske u pitanju, a što je potvrđeno i sa Instituta za bioologiju mora u Kotoru (IBMK).
„Generalni stav Instituta je da je ovo veoma štetna aktivnost za živi svijet u zalivu, odnosno u njegovom priobalnom dijelu, litoralu. Jasno je da je erozija konstantan proces i da na nekim lokacijama treba prihranjivati plaže da ne bi došlo do većih oštećenja priobalne infrastrukture, međutim u poslednjim godinama ovaj je proces dosta zloupotrebljen tj. primjenjivao se i tamo gdje nije bilo potrebe, a sve pod izgovorom povećanja turističkih kapaciteta“- kazao nam je direktor IBMK, dr Aleksandar Joksimović.
On je kao posebno poraznu činjenicu u vezi višegodišnje prakse zatrpavanja mora koje se popularno naziva prihranjivanjem plaža, naglasio to što „prema trenutno važećoj zakonskoj regulativi, naučno misljenje Instituta po ovom pitanju, nije obavezujuće.“
Bivše Ministarstvo održivog razvoja i turizma pod upravom DPS-a, naime, kreiralo je a tadašnja skupštinska većina DPS-SD-manjinske partije sa izuzetkom Force, u parlamentu izglasala zakonska riješenja o planiranju i izgradnji prostora, odnosno procjeni uticaja na životnu sredinu koja graditeljima, Morskom Dobru ili zakupcima djelova obale, daju prilično slobodne rukle da u djelo sprovedu svoje namjere o proširenju komercijalno za njih vrlo bitnih, kupališnih prostora na uštrb morskog ekosistema. Pri tome oni formalno za takve intervencije u prostoru treba da obiju mišljenje IBMK kao naučno-istraživačke instituje najpozvanije da govori o životu u moru. Prema tvrdnjama više sagovornika koji su učestvovali u procjenama koliko će ovakve aktivnosti negativno uticati na prirodu i živi svijet u moru, stručnjaci IBMK gotovo uvijek su izražavali rezervu, ili eksplicitan negativni stav u odnosu na namjere investirora i Morskog dobra da konstantno „prihranjuju plaže“ svake godne na njima prosipajući u more hiljade tona novog pijeska i kamena. Po pravilu međutim, komisija za procjenu koju formira Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore (EPA) nikada ne uvaži stav naučnika koji se bave morem i najbolje ga poznaju, te uvijek na kraju EPA da zeleno svjetlo na ove kontroverzne aktivnosti.
Iz EPA nisu odgovorili na pitanja u vezi sa nasipanjem mora i „prihranjivanjem plaža“, niti na pitanje ko su, imenom i prezimenom i stručnim zvanjem, njihovi predstavnici u komisijama koje na kraju uvijek odobre vakvu praksu. Nije odgovoreno ni na pitanje da li bjesomučno predsezonsko zatrpavanje mora svjedoči o tome da državni organi Crne Gore predvođeni sa EPA koja bi trebala biti glavna brana uništavanju prirode, na ovaj način jasno pokazuju da im je komercijalni interes odnosno profit zakupaca plaža i turističke industrije koja ponudu bazira prvenstveno na kupališnom turizmu, prioritet u odnosu na potrebu očuvanja priorode i vrlo ograničenih resursa koje Crna Gora ima na svojoj maloj morskoj obali.
Prizor kamiona koji ovih dana na brojnim plažama duš crnogorske obale istovaruju hiljade kubika pijeska i rizle i bagera koji te gomile onda guraju u more i ravnaju novostvorene plažne površine, uznemirujući je za lokalno stanovništvo, mjesne ribare i naučnike IBMK, ali ne i za, kada su druga slična ekološka pitanja u Crnoj Gori, inače vrlo glasan NVO sektor i aktiviste za zaštitu prirode. Do sada nije zabilježeno da se, osim Ekolopkog drupštva Boke iz Herceg Novog, ijedna od NVO koje se na papiru, bave zaštitom đživotne sredine i prava životinja, oglasila protestujući proticv možda i najvećeg organizovanog ekološkog zločina u Crnoj Gori koji se na njenoj obali, u susret glavnoj turističkoj sezoni, sprovodi svake godine.
Na pitanja o ovoj temi ćute i u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od koga smo tražili podatke o lokacijima u Boki na kojima se vrši nasipanje mora pod opravdanjem „prihranjivanja plaža“ i količini materijala koji se na njima prosipa.
„Vaša pitanja smo proslijedili kolegama iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine. Kada dobijemo informacije od njih, neophodno je da, u saradnji sa Direktoratom za prirodu i Direktoratom za planiranje prostora, pripremimo kompletne odgovore. Čim budemo imali sve relevantne informacije, poslaćemo Vam odgovore na pitanja.“- rečeno nam je iz PR službe resora koji vodi ministar dr Ratko Mitrović.
Jedna od svjeze prihranjenih plaža u Tivtu
Iz Morskog Dobra nam je rečeno da prihranjivanje plaža u Boki koje je to JP prethodnih godina redovno sprovodilo „u saradnji sa mjesnim zajednicama“ i uz saglasnost EPA, ove godine nije predviđeno Planom koriščenja sredstav tog JP i stoga nisu sprovedeni tenderski postupci za izbor izvođača radova i isporučilaca pijeska i kamenog agregata. To znači da su sve ove aktivnosti koje se sada sprovode, zakupci plaža izveli „na svoju ruku“, pa bi se njima stoga motrali pozabaviti inspekcijski i istražni organi jer su neki od korisnika kupališta nasipanjem, bukvalno uduplali površinu plaža na kojima kasnije postavljaju mobilijar i naplaćuju njegovo korišćenje. Donje Seljanovo i Luka kod Plavde u Tivtu, Žuta plaža u Kotoru, Rose i Kumbor u Herceg Novom, samo su neki od takvih primjera devastacije prirode radi nečijih komercijalnih interesa…
To indirektrno potvrđuju i iz Morskog dobra ističući da će to JP “u skladu sa svojim nadležnostima i pojačanim kontrolama preduzimati sve neophodne radnje, kako bi se zaustavila devastacija obale.”
Nasipanje plaža foto Boka News
„Aktivnosti dosadašnjeg nasipanja novim pješčanim nanosima na plaže na području zaštićenog područja Kotorsko-risanskog zaliva procjenjivane su na osnovu studije zaštite, a za sve nepravilnosti koje su uočene, JPMDje obavještavalo nadežne inspekcije na dalje postupanje. U prethodnom period Institut za biologiju mora, u načelu je davalo negativno mišljenje za ovakve aktivnovnosti, uzimajući u obzir da nasipanje pijeska u akvatoriji šteti biodiverzitetu. Što se tiče nasipa na kopnenom dijelu, prevashodno se odnosilo na plaže koje su bile oštećene prilikom erozije. Upoređujući podatke iz ranijih zahtjeva za koje je Sektor za zaštitu prirode, monitoring, analizu i izvještavanje izdavao stručno mišljenje, konstatovano je da na veliki broj plaža nije utvrđena opravdanost sprovođenja aktivnosti nasipanjem pijeskom.”- kazala je portparolka Morskog Dobra Kristina Rafailović.
Direktor IBMK ističe da smo kao društvo, „u Crnoj Gori još uvijek daleko od razvijene svijesti koliko je štetno nasipanje raznog materijala u more i koliko je za živi svijet, važan taj priobalni pojas.“
„Poznato je, ako ne svima onda većini, da je Kotorsko-risanski zaliv bio u riziku od izbacivanja sa UNESCO liste zbog prekomjerne izgradnje, a to svi vide svakog dana. Ono što se ne vidi u moru, ne znači da ne postoji i da ne ukazujemo na značaj tih organizama i tih staništa, ali ovakvo ponašanje potvrđuje da nemamo dovoljno svijesti o značaju ovih staništa, njihovoj zaštiti, posebno u dijelu UNESCO-ove kulturne i prirodne svjetske baštine.“- podvlači Joksimović.
IBMK: PITAJU NAS SAMO FORMALNO
Direktor IBMK dr Aleksandar Joksimović kazao nam je da je Institut 2018. godine radio studiju za JPMD i tom prilikom je analizirano u opštini Kotor 41 lokacija, u opštini Tivat 11 lokacija i u opštini Herceg Novi 51 lokacija za potencijalno širenje plažnih kapaciteta nasipanjem mora.
Prihranjivanje mora Donja Lastva – foto arhiv Boka News
„Za svaku lokaciju je od strane JPMD data predviđena količina materijala za nasipanje i naznačeno je da se nasipanje planira na već postojećim plažama, a minimalno u more. Na osnovu stanja na terenu i predviđene količine materijala za nasipanje data su mišljenja za sve lokacije i mišljenje o stepenu uticaja nasipanja je dato u četiri kategorije (nije značajno, manje značajno, značajno i veoma značajno). U studiji Instituta je takođe naznačeno da, ukoliko se koristi drugačiji materijal od naznačenog, drugačija količina i drugačija mikrolokacija nasipanja u more umjesto na postojeće plaže, uticaj se mijenja, naravno u negativnom smislu. Da li se kontroliše količina i tip materijala, te način njegovog nasipanja, nije nam poznato. Osim toga, na nekim drugim lokacijama u zalivu je došlo do velikog nasipanja obale, ali za te lokacije nije bilo traženo mišljenje Instituta, niti Institut daje saglasnost za te aktivnosti.“- ističe Joksimović.
On je potvrdio da IBMK nema saznanja o količinama nasutog materijala koje su ovih dana već prosute u more na bokeljskim plažama ili će to tek biti urađeno, te je ponovio da je generalno, to veoma štetna aktivnost za živi svijet u moru. Nasuti pijesak i kamenje naime, pod morskom površinom prave pravu pustinju sličnu Sahari, poottpuno mijenjajuči habitat brojnim životnjskiim i biljnim vrstama koje inače žive u osjetljivom i biološkmi izuzetno značajnom priobalnom pojasu, a milioni živih organizama –školkjski, rakova, nekih vrsta riba, algi i ostalih živih bića, bivaju bukvalno živi zatrpani, kako bi se proširile plaže i kupalima koji plaćaju mobilijar, ulazak u more učinio udobnijim. Sve to, u državi koja je na papiru zvanom Ustav i ekološka, dešava se uz gromoglasno ćutanje ekoloških NVO i aktivista za zaštitu prirode.
Joksimović je naglasio da će IBMK „i u budućem periodu biti uporan preporukama i slanju apela i poruka u cilju podizanja svijesti o životno važnom očuvanju prirode koja je naš dom.“
“Sačuvajmo našu majku Planetu Zemlju i živi svijet na njoj, drugog izbora nemamo. Neka to bude čojstvo sadašnjeg vremena, Neka ovo bude i naša poruka u susret 5. junu, Danu životne sredine.“- zakjučio je on.
