Podizanjem posljednjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije Pelješki most je u četvrtak potpuno spojen i proteže se od Komarne na kopnenoj strani, do Brijeste na Pelješcu.
Most ima 13 raspona, od kojih je pet glavnih dužne 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.
Posljednji element koji je sinoć postavljen dug je 18 metara, a simbolički su postavljanje dovršili premijer Andrej Plenković, ministar prometa Oleg Butković, dubrovačko-neretvatnski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Spajanje su pratili i brojni građani s kopna te mnoštva brodica, barki i drugih plovila.
Duljina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2.404 metara, ukupna duljina mosta s upornjacima iznosi 2.440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta 200 puta 55 metara.
Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta je Marjan Pipenbaher.
Pelješki most – foto Hina
Most je izgradio kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation. Kinezi su posao dobili na tenderu 2018. godine, ponudivši 2,081 milijarde kuna bez PDV-a, s rokom dovršetka radova od 36 mjeseci.
Gradnja je službeno počela 31. jula 2018. godine, kada je izvođač uveden u radove.
Očekuje se da će most zajedno s pristupnim cestama biti otvoren za promet u junu 2022. godine, prije početka glavne turističke sezone.
Odluku o financiranju gradnje mosta Vlada je donijela 2017. godine.
U maju 2013. godine, studija koju je naručila Europska komisija pokazala je da je Pelješki most najbolje rješenje kako bi se povezao jug Hrvatske s ostatkom države.
Pelješki most – foto Hina
Pelješki most prva je od ukupno četiri faze projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” za čije je sufinanciranje Evropska komisija odobrila 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova.
Naime, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Evropske unije sufinancira 85 posto, dakle 357 milijuna eura.
Evropska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu Stona.
U Crnoj Gori je u junu u kolektivnom smještaju ostvareno 69,92 hiljade dolazaka turista i 277,47 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 86,2 odsto ostvarili su strani, a 13,8 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u junu je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima 92,4 odsto, glavnom gradu pet odsto, planinskim mjestima 1,6 odsto i ostalim turističkim mjestima i ostalim mjestima jedan odsto.
Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Kolektivni smještaj se odnosi na hotele, odmarališta, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove.
Vozarine su posljednjih dana u ozbiljnom porastu, a promatrači primjećuju da je izgledan potencijal daljnjeg rasta.
Dio analitičara ipak je sklon reći da se još uvijek ne može govoriti o ‘super ciklusu’ rasta cijena, ali…
‘Je li to superciklus? Pa rekao bih da još nije, ali može postati’, rekao je za CNBC Mark Williams, generalni direktor Shipping Strategyja, pomorske konzultantske kompanije, prenosi tportal.
Takozvani superciklus odnosi se na dugotrajno razdoblje visokih i rastućih cijena, obično potaknut velikom potražnjom i niskom ponudom.
Rekao je da su vozarine za capesize brodove – najveću kategoriju brodova koji prevoze suhi teret i sirovine poput žita, željezne rude i ugljena – oko razina zabilježenih sredinom 2019. godine. Reuters je u utorak izvijestio da je prosječna dnevna zarada za segment capesizea iznosila 31.880 američkih dolara – što je više od deset puta više od cifre od oko 3000 američkih dolara iz veljače prošle godine.
Baltic Dry Index (BDI), koji prati stope brodova što prevoze suhu rasutu robu, uzletio je oko 74 posto od početka godine.
Analitičari su oprezni oko čimbenika koji bi mogli izbaciti cijene iz kolosijeka, ali procjenjuju da će se vozarine zadržati na visokoj razini barem u drugoj polovici 2021., a možda i kasnije.
Nekoliko je čimbenika podržalo stope prijevoza robe, uključujući uzlet robnog prijevoza koji pojačava potražnju za prijevozom općenito i ekonomski oporavak dok se dijelovi svijeta oporavljaju od pandemije.
No vladine poticajne politike i pozitivni makroekonomski izgledi temelj su ‘vrlo jakih’ tržišta, rekao je Williams.
Vlasti ubacuju gotovinu u sustav putem poticajnih mjera – i to je bila ‘ključna poluga’ za poticanje gospodarskog rasta, rekao je.
‘Ovaj snažan rast BDP-a pokretač je robne potražnje, a to je osnova snažnih tržišta na kojima danas uživamo’, rekao je Williams.
Vladine politike su i najveći rizik za brodarsko tržište, kaže Williams. Rekao je da bi, ako makroekonomski uvjeti ostanu jaki 2023. godine, svijet mogao biti u ‘opasnom položaju’ s obzirom na inflaciju.
‘U tom ćemo trenutku vidjeti rast kamatnih stopa središnjih banaka, što će neizbježno usporiti gospodarski rast, a onda će se ovaj poslovni ciklus preokrenuti… i sa sobom povući i brodarski sektor’, zaključio je.
Dvodnevna manifestacija promotivnog karaktera “Dani pamidore, masline i meda u Grblju” okupiće prozvođače pamidore, masline, meda, sira, pršuta, vina, sokova…
Manifestacija će se održati u subotu, 31.07.2021. od 19-23 sata i nedjelja, 01.08.2021. od 09-13 sati, u centru Radanovića.
Ovo je prvi put da se (na predlog Mjesnih zajednica Radanovići i Gornji Grbalj) na manifestaciji Dani meda i masline u Grblju, nađe i toliko cijenjena “grbaljska” pamidora.
Pokrovitelji manifestacije su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
Odnosi između mađarskog premijera Viktora Orbana i drugih evropskih lidera izgleda su pali na najniži nivo. Orban godinama sprovodi desničarsku agendu koja je često u suprotnosti sa suštinskim vrijednostima bloka.
Njegov najnoviji potez bilo je uvođenje “zakona o zaštiti djeteta”, koji zabranjuje da se sa mlađima od 18 dijele informacije za koje se može smatrati da promovišu homoseksualnost. Taj zakon uključuje sve proizvode, reklamiranje i medijske sadržaje koji opisuju homoseksualne ili transrodne osobe i obrazovne programe sa LGBTQ tematikom ako čak i pomenu postojanje gej ili transrodnih ljudi. Taj zakon je posljednji u nizu napora za ograničavanje LGBTQ+ prava i sloboda u toj zemlji.
To je na neki način slično Poglavlju 28 Margaret Tačer, zakonu koji je spriječio britanska vijeća i škole da “promovišu i prihvataju homoseksualnost kao pretpostavljeni porodičn život”. Iako je taj zakon naišao na protivljenje čim je uveden, on je u potpunosti ukinut tek 2003. Konzervativna stranka se na kraju izvinila za njegovo uvođenje.
Evropski parlament vidi novi zakon kao dio postepenog ukidanja fundamentalnih prava u Mađarskoj – od države podržanu LGBTQ-fobiju koja krši ljudska prava u okviru šire političke agende razbijanja demokratije i vladavine prava. Evropska komisija takođe je naglasila da su “jednakost i poštovanje dostojanstva i ljudskih prava ključne vrijednosti EU, uvrštene u Član 2 Ugovora EU” i pokrenula je kaznenu proceduru protiv Mađarske.
Države članice su takođe pozvale na odlučniju akciju. Holandski premijer Mark Rute je rekao da taj zakon signalizira da “Mađarskoj više nije mjesto u EU”, a ministar spoljnih poslova Luksemburga pozvao je na referendum o tome da li bi Mađarskoj trebalo da dozvoliti da ostane članica EU.
Međutim, može li EU izbaciti Mađarsku? Prestanak članstva u međunarodnim organizacijama nije posebno uobičajen. Ako pogledamo Ujedinjene nacije, najveći i najambiciozniji napor da se države stave pod jednu međunarodnu organizaciju, vidimo da je, iako nije uvijek lako pridružiti se, definitivno puno teže izbaciti neku članicu.
Izbacivanje Tajvana i SRJ iz UN
Generalna skupština UN je 1971. odlučila da zvaničnike sa Tajvana zamijeni onima iz kontinentalne Kine. Razlog je bio taj što je Maova kopnena Kina bila priznata kao država, a ne Tajvan. Taj potez je značio da je Tajvan praktično izbačen iz te organizacije. Drugi rijetki primjer bio je odluka Generalne skupštine da Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) – koju su, do tada, činile samo Srbija i Crna Gora a ne ostale bivše republike koje su su otcijepile od Jugoslavije – ne može automatski naslijediti članstvo Jugoslavije i da se mora ponovo prijaviti. UN je praktično izbacila Jugoslaviju i osam godina kasnije primila SRJ kao novu državu članicu.
Ključna razlika između slučajeva Tajvana, SRJ i Mađarske je ta što se članstvo u UN uglavnom oslanja na to da je članica miroljubiva država, dok EU ima malo sofisticiranije kriterijume. To je takođe razlog zašto postoji mnogo država koje nisu članice EU, ali nema mnogo priznatih država koje nisu članice UN.
Članstvo Tajvana i SRJ u UN praktično je prekinuto jer oni više nisu smatrani državama. Mađarska je drugačiji slučaj. Niko ne dovodi u pitanje da li Mađarska postoji kao država. Sporno je to koliko je ona pod Orbanovim vođstvoma privržena obavezama koje proizilaze iz članstva u EU.
Uobičajeniji odgovor na situacije ove vrste je suspenzija, prije nego izbacivanje.
Tokom aparthejda, mnoge međunarodne organizacije suspendovale su Južnu Afriku iz članstva. Slično tome, Organizacija američkih država suspendovala je Kubu između 1962. i 2009. godine, i Honduras između 2009. i 2011, jer su njihove vlade kršile posvećenost Međuameričke demokratske povelje demokratskim institucijama.
Grčka je takođe suspendovana iz Savjeta Evrope tokom njene diktature krajem 1960-ih i početkom 1970-ih, a Sirija je suspendovana iz Arapske lige od 2011. i Organizacije islamske saradnje od 2012.
Pravila iz člana 7 ugovora EU omogućavaju joj da suspenduje glasačka prava neke članice “ako država ozbiljno i uporno krši principe na kojima je zasnovana EU”. Njegovi efekti se neće previše razlikovati od onoga što su druge međunarodne organizacije radile u prošlosti.
Taj mehanizam, međutim, nikad nije upotrijebljen i ne bi ga bilo lako primijeniti. Prethodni napori da se aktivira član 7 za suspenziju glasačkih prava Mađarske u odgovoru na njen odnos prema izbjeglicama i migrantima su propali.
Međutim, taj mehanizam je sada možda jedini primjereni odgovor na akcije Mađarske.
Trenutno ne postoji jasan način na koji bi EU izbacila neku članicu. Međunarodne organizacije ne izbacuju često svoje članice. Umjesto toga, bolje bi bile privremene mjere poput suspenzije glasačkih prava Mađarske u EU ili drugih privilegija.
Ako je sloboda, demokratija, poštovanje ljudskih prava, fundamentalnih sloboda i vladavine prava obaveza članstva, zar njihovo nepoštovanje ne bi trebalo da nosi posljedice?
U četvrtak, 29. jula na Ljetnoj pozornici u Tivtu sa početkom u 21:30 čas biće odigrana predstava “Dečak sa koferom” beogradskog pozorišta “Duško Radović”.
“Dečak sa koferom” autora Majka Kenije je priča o dvanaestogodišnjem dečaku koji je primoran da napusti svoj dom i krene na dugo i opasno putovanje ka boljem životu u “obećanoj zemlji”. U malom koferu, koji nosi sa sobom, nalazi se njegovo najveće bogatstvo – priče koje su mu pričali roditelji pre spavanja. Uz pomoć tih priča i Krisje, devojčice koju na putu upoznaje, Naz uspeva da se sretne sa bratom na sigurnom, i ispriča novu priču. Svoju priču.
Predstava se kao dominantnom temom bavi pitanjem nasilne migracije dece koja je sve više prisutna u savremenom društvu, i ima za cilj da kod publike razvije empatiju prema raseljenim licima.
Režija: Damjan Kecojević
Prevod: Milica Naumović
Dramaturg: Bojana Lazić
Scenograf: Zorana Petrov
Kostimograf: Maja Mirković
Kompozitor: Vladimir Pejković
Uloge:
Mladen Lero
Jelena Ilić
Jovana Cvetković
Jelena Ćuruvija Đurica
Dubravka Kovjanić
Nedim Nezirović
Evropska komisija je prihvatila hrvatsku prijavu za zaštitu prošeka kao tradicionalnog proizvoda, što je još jedan korak prema zaštiti tog tradicionalnog dalmatinskog desertnog vina, priopći je u utorak ured hravtskog eurozastupnika Tonina Picule.
“Danas sam primio sjajne vijesti iz Bruxellesa od europskog povjerenika za poljoprivredu Janusza Wojciechowskog! Europska komisija je prihvatila prijavu Republike Hrvatske za zaštitu našeg vina Prošeka kao zaštićenog tradicionalnog proizvoda”, objavio je u utorak hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Komisija će, stoji u odgovoru koji je povjerenik poslao zastupniku Piculi, nastaviti s procedurom objave u Službenom glasniku Europske unije, na što postoji mogućnost žalbe.
Nakon objave, svaka će potencijalno zainteresirana strana imati mogućnost podnošenja žalbe u roku od dva mjeseca. Komisija će zatim analizirati moguće pridošle pritužbe i donijeti konačnu odluku nakon uvažavanja svih dostupnih elemenata, stoji u pismu koje je povjerenik Wojciechowski poslao Piculi, navodi se u saopštenju.
“Nakon podnošenja zahtjeva, uvrštenje u Službeni glasnik sljedeći je najvažniji korak na putu za zaštitu našeg Prošeka i njegovog budućeg pozicioniranja na europskoj vinskoj karti i tržištu. Veseli me što su povjerenik Wojciechowski i Komisija odlučili uvažiti vrijednost naše prijave i našeg tradicionalnog vina kao dijela naše zajedničke europske baštine. Nastavit ću zagovarati zaštitu Prošeka i drugih naših tradicionalnih proizvoda koji obogaćuju naše gospodarstvo i ukupnu raznolikost Europe”, istaknuo je Picula.
Nakon nedavne inicijative Italije da pokuša spriječiti uvrštenje hrvatskog zahtjeva za zaštitu prošeka pod izlikom sličnosti, Picula se sastao s povjerenikom kako bi razgovarali o neutemeljenim talijanskim pokušajima opstrukcije zaštite Prošeka.
Tada je Picula u razgovoru s povjerenikom istaknuo kako dolazi iz Dalmacije, gdje se tradicionalno proizvodi Prošek, te je objasnio mnogobrojne i jasne razlike između Prošeka i Prosecca, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.
Picula je naglasio da je cijeli postupak talijanske opstrukcije motiviran financijskim interesima talijanskih proizvođača, odnosno ekspanzijom na tržištu i zaštitom od potencijalnih gubitaka, iako Prošek i Prosecco nisu i ne mogu biti izravni tržišni konkurenti. Pitanje zaštite Prošeka ujedno je i pitanje odnosa prema proizvođačima u malim i srednje velikim članicama EU-a, stoji u saopštenju.
Prvi dan avgusta je za mnoge mještane i goste Herceg Novog već rezervisan za posjetu Portonovi marini i uživanje u nastupu Mjesne muzike Đenović. Nakon veoma teške godine za muzičare, posebno za bendove, nastup na jednoj od najljepših lokacija na obali sigurno označava sjajan povratak na scenu. Baš kao što je ovaj bend simbol za okupljanja mladih muzičara iz obližnjih gradova, tako će i Portonovi okupiti ljude sa svih strana svijeta da čuju lokalni bend koji je prerastao u prepoznatljivu muzičku silu.
Pozivamo vas da nam se pridružite na nastupu Mjesne muzike Đenović u nedjelju
1. avgusta od 21:00 do 22:30 sati, poručuju organizatori.
Od 1919. godine, kada je bend osnovan, iznjedrio je generacije muzičara, od entuzijasta do profesionalaca. Sada ne postoji nijedan dio Crne Gore, ali i šire u kojem ljudi nisu čuli za ovu autentičnu grupu talenata koji ponosno predstavljaju svoje porijeklo i nasljeđe, bez obzira gdje nastupali. Ukupno 45 muzičara stupiće na binu u Portonovi marini i pokazati nam da muzika ne poznaje granice i godine. Sat i po popularnih svjetskih hitova i neobjašnjiva energija koju stvaraju zvuci benda nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Herceg Novi Portonovi
Ono što je prepoznatljivo kod Mjesne muzike Đenović je da njihovi nastupi uvijek kriju ponešto za svakoga i da nije riječ o jednoj muzičkoj generaciji ili žanru. Baš kao i Boka, oni su rasli i razvijali se, čuvajući ono najbolje iz 100 godina evolucije muzike.
„Već duže vrijeme planiramo koncert lokalnog orkestra iz Đenovića ovdje u našoj
marini. Zbog kovida smo koncert morali odložiti za ovu godinu, ali sada smo više nego ikad spremni i željni da uživamo u njihovom bogatom i autentičnom repertoaru, na ovom veličanstvenom mjestu. Da bismo ugostili što veći broj ljudi, ali pridržavali se svih mjera i standarda, omogućili smo besplatne vezove u našoj marini, tako da ljudi mogu doći sa svojim plovilima i biti naši gosti na vodi. Jedno je sigurno, da ćemo ovaj nastup svi pamtiti godinama“, kaže direktor Portonovi marine Nikola Banović.
Portonovi – foto: Azmont Investments
Događaj će biti organizovan uz poštovanje svih propisanih mjera u cilju prevencije i suzbijanja COVID19 infekcije, stoga molimo posjetioce da se istih i pridržavaju.
U Crnoj Gori je registrovano još slučajeva koronavirusa 144 novopozitivnih slučajeva infekcije – 132 među građanima Crne Gore i 12 među turistima koji borave u našoj zemlji, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje IJZ. Nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa Kovidom-19.
Novopozitivnih slučajevi su iz sljedećih opština:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
32
32
Budva
24
6
30
Nikšić
15
15
Bar
11
2
13
Kotor
12
12
Herceg Novi
10
1
11
Cetinje
10
10
Ulcinj
7
1
8
Tivat
4
1
5
Berane
1
1
2
Bijelo Polje
2
2
Danilovgrad
1
1
Pljevlja
1
1
Andrijevica
1
1
Žabljak
1
1
Ukupno
132
12
144
Kako je saopšteno, za posljednja 24 sata obrađeno je 2.280 uzoraka na novi koronavirus.
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za jučerašnji dan je iznosio 6,31%.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.627.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 24 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 976. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 101.496”, saopšteno je iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Tivat panorama / Gornja Lastva – foto Roko Stjep;ević
Koncert klasične muzike pod nazivom “Muzika u svitanje / Music at Dawn” biće održan u subotu, 31.jula u 5 sati ujutro u selu Gornja Lastva kod Tivta.
Na vidikovcu ispred gornkjolastovske župne crkve Svete Marije, nastupiće Bruna Matijević – flauta, Irina Samardžić – oboa i Lara Bubanja – clarinet.
Na programu su djela Mocarta, Bramsa, Handela i Betovena. Ulaz je slobodan a organizovan je besplatan prevoz do Gornje Lastve sa kombijem kreće u 4:40 časova sa autobuske stanice u centru Tivta.
Ovaj neuobičajeni muzički doživljaj u svitanje dana priređuje Kulturno-zavičajno društvo “Napredak” iz Gornje Lastve. Koncert se organizuje u okviru projekta “Dani pejžaža” koje finansijski podržavaju Opština i Turistička organizacija Tivat kao jednu od tradicionalnih manifestacija iz oblasti kulture od posebnog značaja za opštinu Tivat.
