Nakon instaliranja nove opreme u Kinu „Boka“ u Kotoru od danas će se na repertoaru naći najnovija filmska ostvarenja u 2D i 3D tehnologiji.
U cetvrtak, petak i subotu – 22, 23 i 24 aprila 2021.g. od 18 sati prikazivace se Diznijeva animirana avantura SOUL(DUŠA). Film je u 3D, a cijena ulaznice je 4 eura.
U ponedeljak i utorak 26. i 27. apria 2021.g.od 18 sati na reperoaru je film FRIENDSGIVING (KLOPA, PIĆE I DRUGARI). Ovaj film je u 2D projkciji, a cijena ulaznice je 3 eura.
Horor SEDMI DAN prikazivace se 28. i 29. 04. 2021.g. od 18 sati. Ulaznica je 3 eura.
Pocetak maja rezervisan je za akcioni triler film THE DOORMAN (VRATAR). U ovom filmu glume ŽAN RENO I RUBI ROUS, a na repertoaru Kina Boka je 04. i 05. maja 2021. od 18h.
Vi[e informacija na FB i Instagram profilu JU Kulturni centar “Nikola Djurkovic” Kotor i na sajtu kckotor.me
Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su u srijedu ujutro u ranim jutarnjim satima dogovor o zakonu o klimi prema kojem će Unija do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. godinu.
“Oduševljena sam što smo postigli dogovor o ovom ključnom elementu Europskog zelenog plana. Naše političko opredjeljenje da postanemo prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. sada je također zakonska obveza”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Prema postignutom dogovoru, cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine smanjit će se za 55 posto, u odnosu na sadašnjih 40 posto.
Dogovorom je potvrđeno stajalište Europskog vijeća, koje je u prosincu prošle godine podržalo prijedlog Komisije o 55-postotnom smanjenju, dok je početna pozicija Europskog parlamenta bila 60 posto.
“Današnji sporazum također pojačava našu globalnu poziciju lidera u suočavanju s klimatskom krizom. Kad se svjetski čelnici okupe na Dan planete Zemlje, EU će izaći s ovom pozitivnom viješću za koju se nadamo da će nadahnuti naše međunarodne partnere. Ovo je dobar dan za naše ljude i našu planetu”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
U pregovorima između predstavnika država članica i Europskog parlamenta u zadjih nekoliko mjeseci nije bilo nikakva napretka, sve do zadnjeg sastanka, koji je počeo u utorak rano popodne a završio u srijedu u 5 sati ujutro.
Zakon još trebaju formalno potvrditi Vijeće i Europski parlament.
Splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo objavio je na svojoj Facebook stranici da je u Jadranskom moru otkrivena nova riblja vrsta:
“Čestitamo Dr. sc. Marcelu Kovačiću iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i suradnicima koji su otkrili i opisali novu vrstu jadranskog glavoča. Radi se o vrsti iz roda Zebrus znanstvenog naziva Zebrus pallaoroi.
Ista je nazvana u čast nedavno preminulog djelatnika našeg Instituta, ihtiologa Dr. sc. Armina Pallaora.”
Srbija bi mogla dosegnuti razinu kolektivnog imuniteta ako u sljedećih par mjeseci uspije cijepiti više od četiri miliona stanovnika, kažu stručnjaci, dok se kampanja imunizacije približava tri milijuna primijenjenih doza, a dnevna statistika ne pokazuje osjetnije poboljšanje epidemiološke situacije.
“Onog trenutka kada prijeđemo više od četiri milijuna cijepljenih, mi dnevno nećemo imati više od 100 novih slučajeva i bit će dovoljna jedna dobro opremljena covid bolnica, a cijeli zdravstveni i društveni sustav mogli bi se vratiti u normalu”, rekao je u srijedu za Radio-televiziju Srbije virusolog i mikrobiolog dr. Milanko Šekler.
Srbija se, prema posljednjim podacima, bliži tromilijuntoj datoj dozi, dok je Beograd na korak do milijunte doze, što je oko 40 posto cijepljenih punoljetnih stanovnika srbijanske prijestolnice.
Istodobno, epidemiološki presjeci ne svjedoče o znatnijoj promjeni trenda u padu broja umrlih, novozaraženih, niti osjetnije olakšanje za bolničke covid odjele na dnevnoj razini.
Između utorka i srijede koranavirus odnio je još 37 života, a od 15.047 testiranih uzoraka registrirana su 2864 nova slučaja zaraze, dok je bolničkom liječenju 6388 pacijenata, od kojih 228 trebaju respiratore.
S 3.726.602 testiranih uzoraka među kojima je registriran ukupno 670.801 slučaj zaraze i 6905 umrlih, Srbija ima stopu smrtnosti od 0,91 posto i po broju umrlih na milijun stanovnika nalazi se na 59. mjestu svjetske korona liste koju vodi specijalizirani portal worldometers.info na temelju podataka nacionalnih zdravstvenih sustava.
Iako je prošlu godinu obilježila ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa, te uprkos umanjenju od 10% zaduženja građana i pruvrede na obračunate iznose poreza na nepokretnosti radi ekonomske pomoći stanovništvu i privredi, Optine Tivat lani je ostvarila za 1% bolju naplatu te dadžbine u odnosu na 2019. godinu.
Ukupno je, prema izvještaju Sekretarijata za finansije i budžet tivatske Opštine, lani na ime poreza na nepokretnosti naplaćeno 5.219.053 eura što je 1% više nego godinu dana ranije. Od toga se 3,64 miliona eura odnosi na riješenja o porezu za 2020, a /ostatak na neizmirene obaveze iz prethodnih godina.
Inače, ukupno zaduženje građana i privrede na ime poreza na nepokretnossti sa kamatama, u 2020.godini je iznosilo 6.736.767 eura i bilo je 13,55% veće nego prethodne godine, a zbog primjene nove Odluke o porezu na nepokretnosti kojom je poreska stopa na neizgrađeno građevinsko zemljipte za pravna lica, podignuta sa 0,3 na 2 posto.
Za objekte na teritoriji Tivta je lani naplaćeno ukupno 3.095.368 eura poreza na nepokretnosti, od čega su Tivćani platili skoro 517 hiojada, nerezidenta fizička lica 1,38 miliona, a pravna lica 1,2 miliona eura. Poreza na nepokretnosti za zemljište naplaćeno je ukupno 537.127 eura, od čega su stalni žitekji Tivta platili 51.495 eura, nerezidentna fizička lica 28.534, a pravna lica 457.098 eura.
Podaci pokazuju da je ukupno zaduženje na ime poreza na nepokretnosu za 2020. u Tivtu kod nerezidenata iznosilo 2,21 miliona eura pri čemu su se građani koji nemaju stalno boravište u tom gradu pokazali i kao procentualno gledano, najbolje platiše jer su do kraja prošle godine izmirili 63,87% tih obaveza, uplativši u gradsku kasu ukupno 1,41 miliona eura.
Po stepenu izmirenja zaduženja za pored za nepokretnosti slijede stalni žitelji Tivta koji su od obračunatih ukupno 1,05 miliona eura za 2020.godinu, do kraja decembra platili 54,36% te sume, odnosno ukupan iznos od nešto preko 570 hiljada eura.
Procentualno gledano, najslabije platiše poreza na nepokretmosti u prošloj godji bili su obveznici iz kategorije pravnih lica koji su na vrijeme Opštini uplatili 53,91% obaveza, odnosno 1,65 od ukupno obraćunatih 3,07 muiliona eura na ime te dadžbine.
Proslavljeni jugoslovenski vaterpoolo reprezentativac, nekadašnji igrač hercegnovskog Jadrana, osvajač srebrne olimpijske medalje na igrama u Moskvi 1980. godine i zlatne medalje na Mediteranskim igrama u Splitu Novljanin Zoran Mustur podržao je izbornu listu Crno na bijelo – Može Bokeški.
,,Od samog nastajanja, od 2015.godine, član sam Bokeškog Foruma, jer vjerujem u slobodnu Boku, Boku jednakih šansi, bez bilo kakvih podijela. Vjerujem u Boku u kojoj su nas naši preci vaspitavali na zdravim osnovama, i kakve je, nažalost, sve manje”, naglasio je Mustur u svom pismu podrške.
On navodi da je zbog prirode posla trenutno van Herceg Novog, jer je kao trener angažovan u VK Korčula, a ističe da, na ovaj način, “želi da podrži jednu zdravu građansku priču koja će Herceg Novom vratiti stari sjaj”.
cnb-bokeski
,,Mislim da su i u sportskom smislu Boka i Herceg Novi dali Crnoj Gori mnogo više nego što su od države dobili. Kažite mi, koje je to područje, sa ovolikim brojem stanovnika, kakva je naša Boka iznjedrilo toliko talentovanih i vaterpolista i sportista? Opstajemo, nažalost, zbog pukog entuzijazma pojedinaca. Momci svjetskog kalibra kvalitetne uslove za rad mogu samo da sanjaju. Zatvoreni bazeni su rak rana Boke kotorske i ljudi u nevjerici vrte glavom kad čuju u kakvom stanju se stvaraju igrači. To je primjer nezabilježen u svijetu i velika sramota odgovornih i na državnom i na lokalnom novou. Vrijeme je da se konačno pustimo praznih priča i da na našem Škveru stasaju neki novi sjajni klinci koji će slavu Herceg Novog i Boke pronositi svijetom”, kazao je još Mustur u podršci koaliciji Crno na bijelo – Može Bokeški.
On je pozvao sve Novljane i Novljanke da na izborima 9. maja podrže listu Crno na bijelo. ,,Zato što može Boka, može Bokeški”, zaključuje Mustur.
Indonezijska ratna mornarica traga u srijedu za nestalom podmornicom s 53 člana posade i traži pomoć susjedne Australije i Singapura, rekao je glavni zapovjednik oružanih snaga Hadi Tjahjanto, prenosi Hina.
Podmornica njemačke proizvodnje KRI Nanggaka-402 provodila je vježbu torpedima u vodama sjeverno od Balija, ali nije izvijestila o rezultatima, kazao je glasnogovornik ratne mornarice.
“I dalje, u vodama Balija 96 kilometara od tog ostrva, tragamo za 53 nestalih”, kazao je Tjahjanto.
Po njegovim riječima, kontakt s podmornicom izgubljen je u srijedu u 4.30 ujutro. Također je potvrdio da je njegova zemlja u potrazi za plovilom i članovima posade zatražila pomoć Australije i Singapura.
Podmornica bila na remontu
Predstavnici ministarstava odbrane Australije i Singapura nisu za sada komentirali navode o tom incidentu.
Podmornica teška 1395 tona izgrađena je u Njemačkoj 1987. U međuvremenu je bila na dvogodišnjem remontu u Južnoj Koreji te se floti ponovo pridružila 2012.
Indonezija je prije imala flotu od 12 podmornica kupljenih od bivšeg Sovjetskog Saveza koju je zamijenilo pet plovila.
Dvije su podmornice njemačke izrade tipa 209, a tri podmornice su novija južnokorejska plovila.
Vlada Kantona Sarajevo (KS) u srijedu 21. aprila donijela je nove mjere, a jedna od njih je da se dozvoljava rad ugostiteljskim objektima do 20 sati, uz prisustvo maksimalno 20 osoba u objektu.
Nove mjere donose i dopušten rad rad kladionicama, fitness centrima, teretanama, spa centrima, javnim bazenima uz poštivanje higijensko-epidemioloških mjera.
“Dozvoljava se rad ugostiteljskim subjektima sa radnim vremenom do 20 sati, uz prisustvo maksimalno četiri osobe za jednim stolom, a 20 osoba u objektu, uz poštivanje svih higijensko-epidemioloških mjera”, navodi se.
Dozvoljava se rad fitness centara i teretana, računajući da je za svaku osobu potrebno sedam kvadratnih metara neto, sa ne više od 20 osoba u njima.
“Dozvoljava se rad wellness i spa centara računajući da je za svaku osobu potrebno sedam metara kvadratnih, također sa ne više od 20 osoba u njima. Dozvoljava se rad javnih bazena, uz poštivanje svih higijensko-epidemioloških mjera”, saopćeno je iz Vlade KS
Bašte i terase kafića i restorana u Sarajevu počele su sa radom 12. aprila.
Ugostitelji su se morali pridržavati ranije propisanih mjera koje se odnose na razmak stolova, ograničen broj gostiju, redovne dezinfekcije i nošenja maski, te će moći raditi uz uvjet da je prostor otvoren s najmanje tri strane.
Ove mjere stupaju na snagu danom donošenja, primjenjivat će se od 22. aprila do 3. maja do 5 sati ujutro.
Zbog pogoršane epidemiološke situacije, odluku o zabrani rada kafića Vlada KS je donijela 19. marta na period od 15 dana, nakon čega je tu mjeru produžavala.
U Kantonu Sarajevo 21. aprila potvrđena je zaraza korona virusom kod 90 osoba, dok se u isto vrijeme 117 osoba oporavilo od infekcije ovim virusom.
Kanton Sarajevo bilježi 1.372 aktivna slučaja COVID-19 infekcije. Trenutno su 5.174 građana Sarajeva u samoizolaciji.
Završena su prva tri dana jedrenja na kvalifikacionoj regati za Olimpijske igre u portugalskoj Vilamuri. Reprezentativci Crne Gore jedriličari Milivoj Dukić i Ilija Marković, predvodjeni selektorom Klakorom imaju razloga za zadovoljstvo. Dukić je na kraju prva tri kavlifikaciona dana na 26. mjestu.
Dukić, koji je dva puta bio učesnik Olimpijskih igara, finalne regate jedri u zlatnoj grupi. Slijede tri dana finalnog jedrenja, još šest regata. Razlika u prikupljenim bodovima je mala, pa je Dukić i dalje u igri za osvajanje jedne od dvije preostale olimpijske vize za koje se bore ukupno 18 zemalja.
Baner cnb bokeski gif
Devetnaestogodišnji Ilija Marković, jedan od najmlađih učesnika na kvalifikacionoj regati u Vilamuri, borio se svom snagom, i na kraju prva tri kvalifikaciona dana zauzeo je 77. mjesto u konkurenciji 139 takmičara. Svega sedam pozicija dijeli ga od plasmana u zlatnu grupu. Marković je prospekt za Olimpijske igre u Parizu, stečeno iskustvo će biti od velikog značaja, kako u nastavku takmičenja, tokom kojeg će nastojati da izbori što bolju poziciju u generalnom plasmanu, kao i u konkurenciji jedriličara do 21 godine. Stečeno iskustvo će imati priliku da materijalizuje na Evropskom prevenstvu do mlade, koje će tokom ljeta biti održano u Tivtu.
Na posljednji dan prošle godine Opština Tuivat imala je ukupno 259 aktivnih sudskih postupaka koje je vodila kao tužena strana ili tužilac.
Ukupna vrijednost sporova koje vodi lokalna uprava Tivta nije iskazana u uzvještaju o radu za prošlu godinu opštinske Direkcije za imovinsko-pravne poslove , ali su samo neki od njih višemilionske vrijednosti kao što je to npr. slučaj sa tužbom koju je protiv Opštine podigao australijski biznismen sprskog prijekla Miroslav -Džek Samardžija.
Biznismen rodom iz Prnjavora u BiH, „presavio je tabak“ i 2011. tužio Opštinu smatrajući da je oštećen, jer po novoj planskoj dokumentaciji, više ne može graditi luksuzni turistički kompleks na zemlji što ju je Samardžija prije desetak godina, kupio od mještana Lepetana. Gradnja oko 6 hiljada kvadrata apartmana sa pratećim sadržajima na strmoj kosini brda Vrmac na izlazu iz Lepetana prema Stolivu, Samardžiji je bila ucrtana 2002 godine po izmjenama tada važećeg DUP-a. Promjene planske dokumentacije po Samardžijinim željama odradila je administracija tadašnjeg gradonačelnika, a sada visokog funkcinera Ministarstva vanmjskih poslova Crne Gore Zorana Jankovića (DPS). Kako je javosti tada objašnjavao Janković, Samardžija je u gradnju turističkog kompleksa u Lepetanima trebao da uloži najmanje 6 miliona njemačkih maraka, što su gradski čelnici cijenili kao veliku i značajnu investiciju za grad i australijskom biznismenu „izašli u susret“, mijenjajući plansku dokumentaciju i šireći predviđenu zonu stambeno-turističke izgradnje i na Samardžijin plac koji je do tada bio zelena površina.
Nakon usvajanja izmjena DUP-a, Samardžija međutim, nikada nije podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za obećavani turistički kompleks. U međuvremenu, pošto je australijsko-srpski biznismen posjekao skoro svo rastinje na svom placu, pokrenulo se klizište koje je desetinama tona zemlje zatrpalo lokalni put Tivat-Kotor preko Prčanja i uništilo dvadesetak metara dužine starog obalnog kamenog zida-parapeta. Zbog toga Samardžija nikada nije snosio posljedice, a Opština je u 2007. usvojila novi DUP Lepetana i njegov plac ponovno „pretvorila“ iz građevinske u parcelu namijenjenu za zelenu površinu jer se pokazalo da je teren podložan klizanju i nepovoljan za gradnju. Samardžija sada sudski traži da mu Opština Tivat namiri navodnu štetu koju je navodno pretrpio, iako nikada nije podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za objekte što ih je namjeravao graditi, te traži obeštećenje u iznosu od čak 12,5 miliona eura.
Inače, tokom prošle godine protiv Opštine Tivat podnešeno je 65 novih tužbi i predloga, od kojih se većina (28) odsnosi na islatu nadoknadi za faktički ekpropiisanu privatnu imovinu građana i firmi. Dvadeset lani pokrenutih postupaka protiv Oštine odnosi se na utvrđivanje prava svojine nad nepokretnostima koje su prilikom izrade posljednjeg katastra, kao tada neobilježene, uknjižene na lokalnu samoupravu, a četiri postupka se tiču određivanja naknade za ekspropiisane nekretnine. Po jedan sudski spor u toku prošle godine pokrenut je protiv Opštine Tivat zbog uznemiravanja svojine, izmakle dobiti, diobe, odnosno radi poništenja ranije donesene odluke, a podnešeno je i devet zahtjeva za nadoknadu štete i to za preostali dio zemljišta nakon ekspropijacije većeg dijal imanja, tzbog ujeda psa, pada u šaht, sudara sa kravom, zaštite autorskih prava i slično.
Među onima koji su lani tužili Opštinu Tivat je i njen bivši predsjednik Siniša Kusovac (DPS) koji je „presavio tabak“ i traži poništenje odluke lokalnog parlamenta o njegovoj smjeni sa mjesta gradonačelnika, akoju je nova politilka velčina NP-BF-GB-SDP donijela na sjednici lokalnog parlamenta 16.oktobra prošle godine.
Prema izvještaju Direkcije za imovinsko-pravne poslove, tokom 2020. godine završeno je 66 sudskih postupaka u kojima je jedan od sudionika bila Opština Tivat. Od toga se većina odnosi na postupke koje su građani ili institucije poput Kotorske Biskupije pokrenuli protiv Opštine za imovinu koju im je ona ekspropiisala ili faktički uzurpirala. Najveći pojedinačni lani presušen iznos odštete koju bi Opština tako trebala da plati Tivćaninu F.A. iznosi nešto preko 286 hiljada eura, ali je na tu presudu Optina izjavila žalbu Ustavnom sudu.
