Hrvatska: Nezabilježen porast saliniteta u Jadranu, ribarstvo ugroženo

0
Dalmacija – foto Hina

Jadran je slaniji nego ikad do sad, otkad se prati salinitet – rezultati su istraživanja hrvatskih i talijanskih znanstvenika, objavljenog u uglednom časopisu Frontiers od Marine Science koji se bavi biologijom mora i voda.
U ovom interdisciplinarnom istraživanju, koje je predvodio dr. sc. Hrvoje Mihanović s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, a uz dr. sc. Ivicu Vilibića s Instituta Ruđer Bošković, sudjelovali su i istraživači sa splitskog i zagrebačkog Sveučilišta te Nacionalnog instituta za oceanografiju i primijenjenu geofiziku u Italiji.

Istraživači ističu kako kontinuitet mjerenja saliniteta u Jadranu postoji od pedesetih godina prošlog stoljeća, do današnjih dana, na nekoliko klimatoloških profila u sjevernom i srednjem Jadranu, a na profilu od Rovinja do rijeke Po u Italiji te na Palagruškom pragu salinitet se mjeri mjesečno ili sezonski te su ta istraživanja bila temelj mnogim saznanjima iz oceanografije, piše Novi list.

– Ovako dugački vremenski nizovi zapravo su rijetki u svijetu te neprocjenjivi u današnjoj eri klimatskih promjena, istaknuto je u objavi Instituta Ruđer Bošković, u povodu objave rezultata istraživanja.

Tokom istraživanja znanstvenici su analizirali brojne dostupne podatke, a u analizi su obuhvaćeni podaci mjerenja brodskim multiparametarskim sondama, autonomnim vertikalno-uzorkojućim posmičnim plovcima (tzv. ARGO plovci), daljinski upravljanim okeanografskim podmornicama (tzv. glajderi), satelitima koji mjere površinu razine mora, kao i podaci dobiveni okeanografskim modelom Sredozemlja koji asimilira satelitska i druga mjerenja te stoga daje najkvalitetniji prikaz trodimenzionalnih oceanografskih polja.
Ovo istraživanje je financirano u sklopu HRZZ projekata ADIOS, MAUD, BivACME i ISLAND, projekata CAAT i HIDROLAB finansiranih kroz Evropske strukturne i investicijske fondove, projekta MOCCA financiranog kroz Evropski fond za pomorstvo i ribarstvo te kroz program ArgoItaly koji finansira italijansko Ministarstvo za sveučilište i istraživanje.

Pojava izuzetno visokog saliniteta zabilježena je još 2017. godine, kada je u Južnom Jadranu i na Palagruškom pragu izmjerena koncentracija veća od 39 promila soli u morskoj vodi, što je bilo prvi put da su izmjerene tako visoke vrijednosti u Jadranskom moru, a zahvaćale su površinski sloj mora, do dubine od trideset metara.

Inače, ta pojava je, prema objavljenom iz Instituta, uobičajena u mnogostruko slanijem i toplijem Levantu, gdje se i stvara najslanija voda u Sredozemlju, takozvana Levantinska intermedijarna voda. U oktobru 2017. godine salinitet u površinskom sloju na Palagruškom pragu dosegnuo je rekordne vrijednosti, koje su bile više od 39,1 promila. Povrh toga, uz manje oscilacije, visok salinitet u prvih dvjesta metara mora se zadržao u srednjem i južnom Jadranu sve do današnjih dana. U ovom trenutku je salinitet u središnjem dijelu južnog Jadrana veći od 38,8 promila u cijelom vodenom stupcu, a uz površinu doseže i 39,15 promila.

– Ovaj nagli porast saliniteta bilježen od 2017. godine dijelom je uzrokovan klimatskim promjenama, a dijelom prirodnim promjenama u cirkulaciji u Jonskom moru. Naime, u posljednjih desetak godina zabilježen je izuzetan porast saliniteta u istočnom Sredozemlju, te su se te vodene mase počele prelijevati u Jadran. Taj porast saliniteta, kao i konstantan porast saliniteta koji bilježimo u Jadranu u posljednjih stotinjak godina, otkad postoje mjerenja, zasigurno su uzrokovani klimatskim promjenama. Uz to, postoje prirodne oscilacije saliniteta u Jadranu, koje svakih 5 do 10 godina mijenjaju salinitet naviše ili naniže, a trenutno smo u razdoblju nešto povećanog saliniteta zbog strujanja u sjevernom Jonskom moru, kaže Ivica Vilibić, jedan od sudionika istraživanja.

Osim navedenih procesa, zaključili su znanstvenici, za porast saliniteta »zaslužan« je smanjeni dotok slatke vode iz rijeka koje se ulijevaju u Jadran u periodu od godine dana prije pojave visokih saliniteta, a uzrok smanjenom dotoku su smanjene količine oborina u širem području Jadrana i slivovima rijeka koje se u njega ulijevaju. Još jedan od procesa koji povećavaju salinitet odnosi se na izražen dotok sunčeve energije na površinu mora tijekom ljeta i rane jeseni, kada je vrijeme toplije od prosjeka i s malo vjetra, odnosno sa slabo izraženim vertikalnim miješanjem u stupcu mora i raslojavanjem vodenog stupca na izrazito topliji površinski sloj i hladniji središnji i pridneni sloj. Posljedično, pojavljuje se proces koji uključuje izraženo isparavanje i gubitak vode s površine mora.

Po pitanju posljedica pojave invazivnih vrsta, jedan od najpoznatijih i najpogubnijih slučajeva odigrao se u Crnom moru, gdje je početkom osamdesetih godina prvi put uočen rebraš (Mnemiopsis leidyi). To je malena životinja, nalik meduzi, naoko bezopasna, jer niti ima žarnjake kao meduza, niti se hrani ribom, ali se u Crnom moru namnožila u tolikim količinama da je gotovo u potpunosti uništila fond sitne plane ribe, hraneći se planktonom, zbog čega nije bilo dovoljno hrane za inćune i srdele, a njihov nestanak doveo je do kolapsa dijela ribarske industrije u Turskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Rebraš se, u povoljnim uvjetima, razmnožava eksplozivnom brzinom, doslovce otimajući hranu sitnoj plavoj ribi i drugim morskim organizmima koji se hrane planktonom, što ostavlja posljedice i na druge morske životinje koje se hrane sitnom plavom ribom. Rebraš je zadnjih godina uočen i u Jadranu, prvi put 2005., u Tršćanskom zaljevu, no čini se kako populaciju pod kontrolom drži Beroe ovata, vrsta meduze koja je glavni predator rebraša i sprečava njihovo nekontrolirano razmnožavanje.

Od ukupno četiri glavna procesa koji dovode do povećanja saliniteta, čak tri su već dokumentirana u Sredozemlju, kao izravna posljedica klimatskih promjena, a znanstvenici upozoravaju da će one u budućnosti donijeti još toplija i sušnija ljeta, manje protoke rijeka te posljedično jače zagrijavanje i zaslanjivanje površinskog sloja mora. Kako je život u moru, ističu, od planktona preko riba do bakterija, ovisan o temperaturi, salinitetu i dostupnim hranjivim solima, opažene promjene će zasigurno imati značajan utjecaj na život u Jadranu. Takvi učinci su već zabilježeni i dokumentirani u nekoliko posljednjih desetljeća, primjerice, ulaz novih ribljih vrsta, promjene u odnosima i obilju bakterijskih zajednica, nestanak vrsta hladnijih mora.

Vilibić dodaje kako posljedice samog povećanja saliniteta tek treba temeljitije istražiti, no u kombinaciji sa zagrijavanjem mora, mogle bi biti dalekosežne po jadranske vrste, a sličnih je, pogubnih primjera, već bilo.

– Teško je kvantificirati utjecaj porasta saliniteta na živi svijet u Jadranu, jer su odnosi u hranidbenom lancu nedovoljno poznati i u sadašnjoj klimi. Ono što znamo jest da porast saliniteta značajno djeluje na količinu i sastav bakterijskih zajednica, nevidljivih ljudskom oku a značajnoj sastavnici hranidbenog lanca. Njihova dosad nezabilježena anomalnost je istražena tokom 2017. godine, no za pretpostaviti da se takvo stanje nastavilo i dalje. Na neki način, te zajednice su ekvivalent bakterijama i mikroorganizmima u našem tijelu, zbog kojih i mi opstajemo u simbiozi – tako i u moru veće jedinke su zavisne o cijelom hranidbenom lancu, o najmanjima, no kako i koliko – to je predmet istraživanja. Premalo znamo da bismo sa sigurnošću rekli kako će porast saliniteta oblikovati jadranske žive zajednice u budućoj klimi. No ono što bolje znamo jest kako temperatura – koja isto raste posljednjih desetljeća – utječe na živi svijet. Naime, Jadran postaje dom vrsta toplijih mora, koje su ušle i ulaze iz Crvenog mora u istočno Sredozemlje kroz Sueski kanal, te strujama budu donešene i u Jadran. Nadajmo se da te promjene neće biti toliko jake kao u Crnom moru, gdje je donos pojedinih takovih vrsta uzrokovao kolaps ribarstva, kaže Vilibić.

Pojava stranih ili rijetkih vrsta u Jadranu sve je češća zadnjih godina, pri čemu je uočljivo i »pomicanje« vrsta kojima odgovara toplije more sve dalje na sjever. Ovog ljeta u fokusu javnosti bila je pojava vatrenjače ili morskog pauna, tropske vrste koju karakteriziraju neobično dugačke, otrovne bodlje koje slično kao kod pauka ili škarpine, kod ljudi koji se ubodu, izazivaju snažnu bol.
Vatrenjača je u Sredozemlje stigla iz Crvenog mora, a kao invazivna vrsta pojavila se na više područja diljem svijeta, a kako je riječ o predatoru koji na novim područjima uglavnom nema prirodnih neprijatelja, ima poguban učinak na manje ribe, rakove, glavonošce i druge morske organizme kojima se hrani. U američkoj saveznoj državi Florida vodi se cijela kampanja za izlov ove invazivne vrste, pod geslom »Eat them to beat them« (Jedite ih da bismo ih pobijedili!), kojom se lokalno stanovništvo potiče na konzumaciju ove, za okoliš, kao ljude koji njima neoprezno rukuju opasne, ali navodno i vrlo ukusne riblje vrste.

Što se tiče utjecaja na domaće ribarstvo i marikulturu, kaže kako je direktan utjecaj čovjeka, putem pretjeranog izlova morskih oganizama, jednako velik problem kao i promjene okolišnih svojstava.

– Zapravo, o ovome prvome više znamo – o tome postoje mnoge studije – dok je utjecaj klimatskih promjena na ribarstvo još uvijek predmet istraživanja. Što se tiče marikulture, koja postaje sve zastupljenija u prehrani, u odnosu na ribu ulovljenu van kaveza, ona će se lakše prilagoditi novoj klimi, jer u oceanima postoje vrste koje podnose topla mora, a pogodne su i za uzgoj, recimo tuna. Tako da je, za razliku od ribarstva, opstanak marikulture pitanje prilagodljivosti promijenjenom okolišu, dok je opstanak ribarstva pitanje djelovanja na same promjene okoliša pri čemu je ovo potonje uglavnom van naše kontrole, jer će se klimatske promjene događati bez obzira na ribarsku politiku u Jadranu. U tom smislu potrebne su globalne akcije u odnosu na pokretače promjene klime, prema čemu se nadamo da će se svijet i pokrenuti i početi djelovati, zaključuje Vilibić.

Tajvan uveo domaću vakcinu usred kritika

0
SAD vakcinacija – foto ilustracija Shutterstock

Tajvan je počeo primjenjivati prvu vakcinu domaće proizvodnje protiv COVID-a 19, usred kritika da se požurilo sa njenim odobrenjem.

Ministarstvo zdravlja odobrilo je prošlog mjeseca hitnu upotrebu vakcine Medigen, iako klinička ispitivanja još traju.

Napori u vakcinisanju Tajvana otežani su kašnjenjem u isporukama vakcina protiv korona virusa i kolebanju među stanovništvom.

Predsjednica Tsai Ing-wen primila je vakcinu Medigen 23. avgusta.

U vrijeme odobrenja, vakcina, koju je izradio Medigen Vaccine Biologics Corp, još nije završila treću fazu ispitivanja, ali su regulatorna tijela odobrila njenu hitnu upotrebu.

Kompanija je saopštila da nije zabrinuta sa aspekta sigurnosti vakcine, dok su studije pokazale da stvorena antitijela “nisu lošija od” onih koja su nastala vakcinom AstraZeneca.

Očekuje se da će tajvanska vakcina završiti posljednju rundu testiranja u Paragvaju kasnije ove godine.

Medigen, čije ime na kineskom jeziku doslovno znači “vrhunski”, rekombinantna je proteinska vakcina, slična onoj koju je razvio Novavax.

Novavax vakcina koristi tradicionalniju metodu obnavljanja dijela šiljka proteina virusa za stimulaciju imunološkog sistema.

 

Kotor – Promocije knjige “Priče sa Prčanja” u četvrtak, 26. avgusta

0
Priče sa Prčanja

Knjiga “Priče sa Prčanja”, autora Željka Brguljana, biće promovisana u klaustaru samostana sv. Nikole na Prčanju, u četvrtak, 26. avgusta u 20 sati.

O knjizi će govoriti: novinarka i pjesnikinja Dubravka Jovanović, predsjednica Ogranka Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj Marija Mihaliček i bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo.

U muzičkom dijelu programa nastupiće: gitaristkinja Anja Radonjić, studentkinja Istituto Musicale Luigi Boccherini, Lucca.

“Priče sa Prčanja” je naslov knjige sjećanja na Prčanj iz vremena autorovog djetinjstva i u posljednjem trenutku uhvaćena i zabilježena nestajuća autentičnost duha i atmosfere ovog bokeljskog mjesta, sa nekada većinskim stanovnicima hrvatske nacionalnosti.

Taj niz autentičnih priča, gdje su akteri ličnosti iz starosjedilačkih porodica, obojena specifičnim mentaliteskim osobinama i sa dobronamjernim humorom je dato kao istinito preživljeno iskustvo njenog autora koji najbolje poznaje i oslikava sredinu iz koje je ponikao i kojoj se stalno vraća u svojim knjigama, slikama, pjesmama. Knjiga odiše patinom odlazećeg vremena, sa prigodnim porodičnim fotografijama i vizurama Prčanja iz druge polovine XX vijeka. Nadahnuti tekst predgovora je iz pera akademika, pok. Tonka Maroevića.

Izdavač je Ogranak Matice Hrvatske u Boki kotorskoj, a suizdavač autor. Knjiga je džepnog formata, na 200 strana, bogato ilustrovana starim fotografijama Prčanja i njegovih stanovnika. Izgled je osmislio grafički dizajner iz Zagreba Mario Aničić, a štampao Gud-co Perast.

Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj je dobitnik srebrne povelje MH iz Zagreba, za 2020. godinu za knjigu “Priče sa Prčanja”, u konkurenciji 150 naslova koliko je publikovano u prošloj godini.

Željko Brguljan (Kotor, 1962.) istraživač, publicista i slikar, diplomirao je 1989. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje živi i radi kao srednjoškolski profesor.

Autor je i sljedećih zdanja: Potreti bokeljskih jedrenjaka, Zagreb, 2006.; Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, Prčanj-Zagreb, 2008.; Melita Bošnjak (u suautorstvu s T. Maroevićem), Zagreb, 2010.; Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića, Kotor – Zagreb, 2011.; Na granici mora i neba – Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, Prčanj, Perast-Zagreb, 2015.; Bokeljske teme, Zagreb, 2018. Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe d Škrpjela na otoku pred Perastom,Biblioteka Gospa d Škrpjela 2019.;Stručni je suradnik na izdanjima: Vjekoslav Parać (likovna monografija, autor I. Zidić), Zagreb, 2011.; Boka kotorska-od kampanela do kampanela (autor S. Prosperov Novak), Zagreb, 2011., Viktor Vida, sabrana djela I-II (priređivač B. Donat), Zagreb, 2012. i drugimSvoj doprinos djelovanju zajednice Bokelja u Zagrebu, okupljenih u bratovštini Bokeljska mornarica 809, osim kao član, dao je i kao autor ili koautor niza izložbenih i izdavačkih projekata. Doprinos prezentaciji bogate kulturno-povijesne baštine Boke kotorske dao je i kao koautor brojnih izložbi: Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu 1998.;Bokeljska mornarica i njeni kapetani 2006.;Slikarsko djelo B. Ivankovića , 2007.;Iz povijesti Boke kotorske – Kravata u Bokelja 2009.; 2010 Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca, 2014.

Skopski aerodrom želi bolju povezanost s ostatkom bivše Jugoslavije

0
Skopski-aerodrom

Makedonske vlasti traže načine za jačanje povezanosti između Skoplja i drugih tačaka u bivšoj Jugoslaviji. Zračna luka Skoplje trenutno nudi direktne usluge Beogradu i Zagrebu kojima upravljaju Air Serbia, odnosno Croatia Airlines.

Tokom posljednjeg desetljeća zračna luka također se hvalila vezama za Ljubljanu, Sarajevo, Podgoricu i Split, međutim, više nema zračnih prijevoznika koji bi mogli upravljati većinom tih ruta., piše Ex-Yu Aviation.

Godine 2020. Ljubljana je postala dvanaesta najprometnija zračna luka u Skoplju nakon propasti Adrie Airwaysa. U 2019. godini, između dva glavna grada letelo je 40.293 putnika, iako je to bilo sve do kraja septembra kada su operacije prestale.

Uprava Zračne luke Ljubljana naglasila je da je Skoplje “izuzetno važna” ruta i da će pokušati pronaći zamjenu za Adriju. U konačnici, početak pandemije koronavirusa odgodio je svaku šansu da se usluge uskoro obnove.

Wizz Air, koji ima bazu u Skoplju, potencijalni je kandidat za tu rutu.

Na temelju podataka OAG -a, tokom posljednje normalne godine za komercijalno zrakoplovstvo, 2019., više od 4.000 putnika neizravno je letjelo između Sarajeva i Skoplja. Bivši nacionalni avioprijevoznik B&H Airlines, nekoliko je godina između 2006. i 2015. održavao letove između dva grada nekoliko godina. U jednom trenutku, usluge su se odvijale i preko Podgorice. U 2019. godini više od 1.400 putnika posredno je letjelo između Podgorice i glavnog grada Makedonije. Godine 2017. vlade Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine izradile su nacrt sporazuma koji je pozvao strane prijevoznike da obavljaju subvencionirane letove između tri zemlje, međutim inicijativa nije uspjela.

Menadžer marketinga i prihoda TAV Makedonije, koji je ujedno i predsjednik Turističke komore zemlje, Vladimir Gramatikov, nedavno je rekao:

– Povezivanje Splita i Dubrovnika s makedonskim zračnim lukama bit će naš glavni fokus u nadolazećem razdoblju zajedno s našim partnerima u Hrvatskoj. U 2019. godini između Skoplja i Splita preletjelo je više od 3.000 putnika. Ovu je liniju nakratko opsluživao Croatia Airlines 2015. godine. Prvobitno planirana kao sezonska ljetna operacija, otkazana je nakon samo dvije rotacije.

Balon na Škveru prelazno rješenje

1
Razglednica, panorama HN Škver

Bazen u Institutu Dr Simo Milošević biće kompletno rekonstruisan, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi. Prelazno rješenje do završetka rekonstrukcije bazena, kako su naveli, biće instalacija balona na bazenu na Škveru, što će vaterpolistima i plivačima omogućiti kontinuirani trenažni proces.

– Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta će u saradnji sa Upravom za sport i Opštinom preduzeti sve potrebne korake kako bi bazen u Institutu Dr Simo Milošević bio kompletno rekonstruisan, čime će ovo pitanje biti dugoročno riješeno – navodi se u saopštenju objavljenom na opštinskom sajtu, uz podsjećanje da su koraci i zadaci koje je potrebno preduzeti dogovoreni na nedavno održanom sastanku u Institutu.

Podsjećamo, bazen u Instututu je trenutno van upotrebe, zbog urušavanja krovne konstrukcije krajem jula tokom večernjih sati, kada je došlo do pucanja jedne od tri noseće grede, koja je za sobom u vodu povukla i ventilacione cijevi.

– Do završetka rekonstrukcije bazena Instituta, Škver će biti privremeno rješenje za sve koji se bave vaterpolom i plivanjem, što je od iznimnog značaja, posebno za djecu koja će trenirati tokom narednog zimskog perioda – istakao je Stevan Katić koji je pojasnio da će se dio sredstava iz budzeta grada koja se odnose na troškove održavanja bazena biti preusmjeren za nabavku balona, a i Uprava za sport će odvojiti dio finansijskih sredstava za instalaciju balona.

Na rad u Crnu Goru došli i sezonci sa Tajlanda, Kube, Meksika…

1
Kuvari

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) izdalo je od 1. januara do 10. avgusta 1,44 hiljade dozvola za sezonsko zapošljavanje, saopšteno je iz tog Vladinog resora.

Najviše dozvola dobili su državljani zemalja regiona, a zanimljivo je da ima sezonaca koji su na rad u Crnu Goru došli sa Tajlanda, Kube, Mauricijusa, Meksika i Nepala, piše Pobjeda.

Najviše stranih sezonskih radnika u Crnu Goru tradicionalno dolazi iz Srbije. Njih je do 10. avgusta ukupno bilo 844. Iz Bosne i Hercegovine došlo je 178 sezonaca, dok ih je nešto manje sa Kosova, 166. Kada je riječ o zemljama iz komšiluka, tu je još i 86 sezonaca iz Makedonije, 40 iz Albanije i samo četiri iz Hrvatske.

Državljanima Ukrajine izdato je 39 dozvola za sezonsko zapošljavanje, Turske 25, Rusije 16, Italije šest, Bjelorusije pet, a Gruzije četiri, a na radu u Crnoj Gori su i tri sezonca sa Kube i po dva iz Slovačke i Mađarske. Po jedan sezonac došao je iz Egipta, Francuske, Izraela, Kazahstana, Kine, Letonije, Mauricijusa, Meksika, Moldavije, Nepala, Poljske, Tajlanda, Češke i Španije.

“Dozvola za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja izdaje se sa rokom važenja do šest mjeseci u periodu od jedne godine. Ako obavljanje sezonskih poslova to zahtijeva, dozvola se može produžiti dva mjeseca kod drugog ili istog poslodavca, pri čemu rok važenja dozvole ne može biti duži od osam mjeseci u periodu od jedne godine”, objasnili su iz MUP-a.

Kada je riječ o domaćoj radnoj snazi, na sezonskim poslovima ove godine je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), uposleno 6,43 hiljade crnogorskih građana.

Najveća tražnja za sezoncima i dalje je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Prema podacima ZZZ, do 30. jula su na poslovima u djelatnosti usluge smještaja i ishrane angažovana 722 sezonska radnika iz inostranstva, odnosno 60 odsto.

waitress

U ostalim uslužnim djelatnostima zaposleno je bilo 370 sezonaca ili trećina stranaca kojima je izdata dozvola za sezonsko zapošljavanje.

“U djelatnosti saobraćaj i skladištenje zaposlena su 43 sezonska radnika iz inostranstva, u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 30, dok je za djelatnost umjetnost, zabava i rekreacija izdato 18 dozvola za sezonsko zapošljavanje”, rečeno je Pobjedi u ZZZ.

Uporedni podaci pokazuju da je ove godine broj sezonskih radnika iz inostranstva znatno porastao u odnosu na prošlu godinu, kada su, zbog pandemije koronavirusa, ogromnu većinu sezonaca činili crnogorski građani. Brojke, ipak, još nijesu na nivou onih iz 2019. godine u kojoj je 3,12 hiljada stranaca bilo na sezonskom radu u Crnoj Gori.

“Ako posmatramo dozvole za sezonsko zapošljavanje stranaca, u ovoj godini izdato ih je 5,7 puta više u odnosu na isti period prošle, kada su izdate 182 dazvole. U odnosu na isti period 2019. godine, kada su izdate 3,12 hiljade dozvola, ove godine je izdato 60,9 odsto manje”, precizirali su iz ZZZ.

Grade dva vidikovca na ruti “Slano i slatko” uz pomoć EU

Orjen foto Agencija

U cilju poboljšanja turističke ponude Herceg Novog, te podizanja atraktivnosti i prepoznavanja kulturne i prirodne baštine zaleđa kroz poboljšanje sadržaja na otvorenom u ruralnim područjima grada, Turistička organizacija Herceg Novi je ugovorila izgradnju dva vidikovca na dio makadamske rute “Slano i slatko”, u srcu Orjena.

Izgradnja dva vidikovca planirana na 1400-1500 m nadmorske visine, u skladu s visokim ekološkim standardima i primjerima dobre prakse za ovu vrstu objekata koji se primjenjuju u nacionalnim parkovima i parkovima prirode.

Odabrane lokacije pružaju pogled na padine masiva Orjen, serpentine austrijskog puta i Boke. Formiranje vidikovaca pruža odmorište na mtb ruti “Slano i slatko”, namijenjeno planinarima, biciklistima, planinarima i ljubiteljima prirode. Za opremanje odmorišta i formiranje staza i visoravni – drvo i kamen s lokacije, koristit će se samo prirodni materijali.

Zamjenom stare i postavljanjem nove mtb signalizacije uklonit će se dotrajali metalni stubovi duž trasa i postaviti novi drveni, s odgovarajućim putokazima i piktogramima. Drvene info ploče s mtb kartom zaleđa i opisom atrakcija bit će postavljene na 6 odabranih lokacija uz tri promovirane biciklističke rute. Rok za završetak radova je 31. avgust 2021. godine, navodi se u saopštenju TOHN -a.

Projekat “Biciklističke rute za poboljšanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Hercegovine i Crne Gore – Biciklističko ruralno” provodi se u okviru drugog poziva Programa prekogranične saradnje BiH – Crna Gora. Implementacija je počela 1. oktobra 2019. i trajat će 24 mjeseca. Ukupna vrijednost je 495.000 eura, od čega je Europska unija osigurala 400.000 eura bespovratnih sredstava, a sve s ciljem jačanja i poboljšanja kvalitete turističke ponude, te razvoja i promicanja biciklizma i drugih ponuda na otvorenom u ruralnim područjima pogranične regije Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Orjen – boćanje

Očekuje se da će projekt rezultirati stvaranjem novog brenda “Biciklističko ruralno”, koji će postati dio turističke ponude obje zemlje i jadranskog zaleđa. Partneri na projektu su Ured za europske integracije Županije Zapadnohercegovačke

Crnogorski pomorci: Nove mjere Vlade nas diskriminišu, dok turisti nesmetano ulaze u Crnu Goru

Brod – foto Boka News

Grupa crnogorskih pomoraca koji su trenutno na brodu jedne strane kompanije na Pacifiku obratila se portalu Feral.bar sa apelom da im neko od nadležnih izađe u susret pred skorašnji povratak kući.

Ovi pomorci tvrde da su prema sadašnjim mjerama Vlade u antiCOVID borbi oni diskriminisani, dok turisti “mogu slobodno da ulaze u Crnu Goru”.

-Na brodovima smo više od sedam mjeseci, neki čak i 14 mjeseci. Sve to vrijeme smo bez izlaska na kopno, u strogoj izolaciji, skoro kao da smo u zatvoru. Veća grupa nas sada treba da pođe kući u Crnu Goru, gdje je naša Vlada uvela nove mjere, a mi nismo u mogućnosti da uradimo test.

Zbog toga nas čeka kućna izolacija od 14 dana, poslije ove višemjesečne izolacije na brodu.

Smatramo da je takav postupak prema nama daleko od korektnog, jer turisti u Crnu Goru dolaze i odlaze bez problema, dok nama trebaju potvrde koje na putu do kuće vrlo teško možemo dobiti.

Mišljenja smo da Vlada treba da nam olakša dolazak kući, a ne da nam se u ovoj ionako teškoj situaciji dodatno otežava- navodi se u obraćanju iza kojeg stoje Vasko ČarapićZoran VukčevićGoran Knežević, Zorko Marjanović, Bojan Bjeladinović, Luka Pajević, Luka Adžić i Saša Gogalić.

Pomorci vakcinacija – foto Boka News

Oni napominju da je ključni problem što nemaju gdje da urade PCR testove jer nisu smjeli napuštati brodove, “ne zabranjuju nama kompanije izlaz u grad sa brodova, nego države u koje pristajemo”.

-Sada se na nekim brodovima vakcinišu, zavisi od toga u kojoj su zemlji, na primjer u Kanadi se može. Mi nismo nigdje bili u mogućnosti da se vakcinišemo iako smo voljni bili da platimo i vakcinu i test.

Sa drugog broda naše kompanije se vrlo brzo iskrcava takođe velika grupa, petnaestak pomoraca, u istom su problemu kao i mi. Veliko je pitanje da li će u transferu za Crnu Goru biti vremena da se testiramo na istanbulskom aerodromu-dodaju ovi pomorci.

Protest u Crnoj Gori: Nećemo dozvoliti ustoličenje mitropolita SPC na Cetinju

26

Prosvjed u Crnoj Gori: Nećemo dozvoliti ustoličenje mitropolita SPC na Cetinju

Hiljade Crnogoraca noseći nacionalne zastave poručile su u nedjelju s prosvjednog skupa na Cetinju da neće dozvoliti da poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikije bude ustoličen 5. septembra u cetinjskom manastiru.

Odluku čelništva SPC-a da ustoliče mitropolita Joanikija baš na Cetinju, prosvjednici vide kao pokušaj da se unizi nacionalno, državno i duhovno središte Crne Gore. Oni im poručuju da to urade bilo gdje drugo osim u Cetinjskom manastiru.

“Ne branimo mi srpskom patrijarhu da ustoliči svojeg namjesnika koje je izgradila ili dobila crkva Srbije u Crnoj Gori, ali ne dozvoljavamo taj okupatorski čin u stolici Svetoga Petra u Cetinjskom manastiru kao viševjekovnome i vječitome simbolu crnogorske duhovne, državne i nacionalne samobitnosti i slobode”, navedeno je u deklaraciji prosvjeda koju je pročitao Predrag Vušurović, nekadašnji predsjednik omladine liberalnog saveza Crne Gore – Slavka Perovića.

U Deklaraciji je navedeno da druge domovine do Crne Gore nemaju i da neće dozvoliti njenu klerikalizaciju, fašizaciju, asimiliaciju i nikad upatanje u “srpski svet”. Pokušaj ustoličenja mitropolta SPC na Cetinju vide kao kao simbolički dokaz pristanka na okupaciju.

“Okupaciju onih što Crnogorce ne priznaju ni kao pravoslavce, ni kao muslimane, ni katolike, što nas ne priznaju kao naciju, što nam ne priznaju ni jezik ni državu, ni crkvu ni kulturu”, saop[tio je Vušurović, istaknuvši, u ime okupljenih građana, da je najveća vrijednost suvremene Crne Gore njena multietnička harmonija.

“To je jedina balkanska zemlja čiji manjinski narodi pružaju podršku državnom suverenitetu, i mi marionetskoj vlasti tu civilizacijsku tekovinu nećemo dozvoliti da unizi. Crna Gora je stoljećima dio europske civilizacije i mi ćemo se svim raspoloživim sredstvima boriti za europske vrijednosti sekularizma, građanskog društva i multikulturalnog sklada, jer to je uslov i našeg opstanka”, poručeno je sa skupa na Cetinju.

Crnogorski mediji procijenili su da se na Cetinju okupilo oko 10 hiljada prosvjednika, kojoj nisu marili za epidemiološke mjere, nisu nosili maske i držali distancu. Skup je osiguravao veliki broj policajaca, a oko Cetinjskog manastira, u kojem bi trebalo da se održi ustoličenje mitropolita SPC Joanikija, postavljena je zaštitna ograda.

Prosvjedni skup prošao je mirno, a nakon zvaničnog dijela povorka prosvjednika prošetala je ulicama Cetinja.

Uoči današnjeg okupljanja veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država preporučilo svojim državljanima da izbjegavaju područje demonstracija ili neuobičajene gužve, da prilagode osobne sigurnosne planove i da prate lokalne medije.

Zbog naraslih napetosti u Crnoj Gori, sredinom prošlog tjedna veleposlanstva SAD-a i EU pozvali su na dijalog i upozorili da su izjave koje kreiraju etničke i vjerske napetosti u suprotnosti s europskim vrijednostima, te su naveli kako potiču crnogorske vlasti i SPC da blisko surađuju po pitanju mjesta ustoličenja novoizabranog mitropolita Joanikija, pri čemu sigurnost građana treba biti na prvom mjestu.

U crnogorskoj vladi koja je izabrana početkom decembra 2020. godine, većina ministara bliska je Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), na čiji je predlog Zdravko Krivokapić izabran za premijera.

Korona odnijela još pet života, 622 nova slučaja

1
coronavirus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 21.08.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4 217 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno su dijagnostikovana 622 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2 i to 548 među građanima Crne Gore i 74 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore Novopozitivni slučajevi među turistima UKUPNO
Podgorica 137 137
Budva 58 23 81
Ulcinj 49 23 72
Bar 54 9 63
Bijelo Polje 40 40
Nikšić 38 38
Rožaje 34 34
Herceg Novi 21 8 29
Kotor 26 26
Berane 18 5 23
Tivat 21 21
Danilovgrad 17 17
Pljevlja 9 3 12
Cetinje 8 8
Plav 4 1 5
Mojkovac 3 3
Petnjica 1 2 3
Tuzi 3 3
Gusinje 3 3
Plužine 2 2
Kolašin 1 1
Šavnik 1 1
Andrijevica 0 0
Žabljak 0 0
Ukupno 548 74 622

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 21.08.2021. godine je iznosio 14,75%.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Ulcinj (2), Rožaje (2) i Nikšić (1). Među preminulima najmlađi je bio star 58 a najstariji 81 godinu starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1 671.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 278 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6 226.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 109 962.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1322
Ulcinj 856
Budva 749
Bar 606
Nikšić 396
Herceg Novi 343
Bijelo Polje 312
Kotor 288
Tivat 265
Rožaje 264
Berane 199
Cetinje 113
Danilovgrad 93
Pljevlja 93
Plav 88
Tuzi 69
Petnjica 46
Plužine 26
Gusinje 21
Andrijevica 20
Kolašin 20
Mojkovac 16
Šavnik 13
Žabljak 8
Crna Gora 6226