Opština Tivat u prošloj je godini na ime naknade za uređenje građevinskog zemljišta (komunalija) prihodovala ukupno 1.858.684 eura.
Prema podacima Direkcije za investicije koja vrši obračun ove vrsta naknade, po osnovu prijave gradnje novih objekata naplaćeno je 1.821.280 eura komunalija. Lani je prijavljena gradnja ukupno 46 novih porodilnih stambenih objekata, sedam stambeno-poslovnih objekata, 18 objekata za kolektivno stanovanje, dva objekta mješovite namjete, tri nova poslovna i jednog objekta za turizam.
Tokom prošle godine na području Tivta prijavljena je i izgradnja ukupno četiri nova objekta saobraćajne ili energetske infarstrukture kod kojih nema naplate komunalija jer je riječ o objektima od javnog interesa.
Direkcija za investicije lani je odobrila i ukupno 17 zahtjeva za umanjenje naknade za urešenje građevinskog zemljišta po osnovu gradnje novih objekata kojima investitor riješava sopstveno stambeno pitanje, a oni su oslobođeni plačanja te vrste dadžbina u ukupnom iznosu od 83.171 euro.
Od legalizacije bespravno podignutih ili dograđivanih objekata, lani je na ime komunalija gradska kasa Tivta prihodovala ukupnno 37.404 eura. Obrađeno je ukupno 13 zatjeva za legalizaciju, od čega se 12 odnosi na stambene, a jedan na pomoćni objekat.
U obradi je na posljednji dan prošle gdoine bilo još ukupno 27 zahtjeva investitora za obračun i naplatu komunalija, od čega 21 za legalizaciju nelegalnih, a šest za gradnju novih objekata.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno deset smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19, kod pacijenata iz sledećih opština: Podgorica (3), Nikšić (3), Bijelo Polje (1), Cetinje (1), Ulcinj (1) i Pljevlja (1) od kojih je najmlađi imao 65, a najstariji 91 godinu.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1391.
Novozaraženih su iz sljedećih opština:
Opština
oboljeli
Podgorica
62
Nikšić
39
Pljevlja
18
Bijelo Polje
17
Danilovgrad
13
Andrijevica
11
Berane
8
Cetinje
7
Mojkovac
6
Herceg Novi
5
Bar
5
Rožaje
5
Budva
4
Tivat
4
Kolašin
4
Kotor
3
Tuzi
3
Šavnik
3
Ulcinj
2
Plav
2
Petnjica
2
Plužine
1
Ukupno
224
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 401 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4017.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 94643. Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedjeljak, 12. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1295 uzoraka na novi koronavirus.
Potraga za nestalom osmogodišnjom djevojčicom na području Kavča traje nesmanjenim intenzitetom, uprkos lošim vremenskim prilikama i jakoj kiši.
Kjaru traži par stotina ljudi – vatrogasaca iz Kotora i Tivta, dobrovoljaca, lovci i obični građani koji se masovno javljaju da pomognu.
Komandir Službe zaštite i spašavanja Kotora Maksim Mandić koji koordinira akcijom, kazao je da se očekuje i dolazak pasa-tragača Uprave policije Crne Gore.
U potragu su uključeni i pripadnici javnih službi Tivta i Kotora a pretražuje se čitav jugoistočni reon brda Vrmac, kao i Tivatsko polje prema Lovanji, Gradiošnici i Radanovićima.
U trgovinama i na benzinskim pumpama u ovom dijelu Tivta i Kotora jutros su dijeljeni višejezični plakati sa Kjarinom fotografijom i pozivom svima da pomognu u pronalaženju djevojčice.
Prema riječima Mandića, Uprava pomorske sigurnosti je učesnicima akcije traganja za Kjarom na raspolaganje stavila i specijalne termovizijske kamere koje “vide” u mraku i kroz šumski gustiš detektujući toplotu koju emituje ljudsko tijelo.
Mandić je kazao da ukoliko potraga do večeras ne urodi plodom, u nju će biti uključeni i pripadnici Vojske Crne Gore a možda i pomoć specijalnih timova iz inostranstva, a kakva je već ponuđena iz Hrvatske.
U birački spisak u Herceg Novom upisan je 2.691 birač sa prebivalištem u drugoj državi, što predstavlja više od deset odsto biračkog tijela te opštine, pokazuju podaci Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
CeMI je 18. marta podnio zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) za pristup biračkom spisku, ali kako birački spisak za predstojeće lokalne izbore u Herceg Novom još nije zaključen, imali su uvid u podatke koji se odnose na prošlogodišnje parlamentarne izbore.
Projekt koordinator CeMI-ja Vladimir Simonović rekao agenciji MINA da je biračko pravo u Herceg Novom na parlamentarnim izborima imalo 25.507 birača, dok prema trenutno dostupnim podacima taj broj iznosi 25.502.
Konačan broj birača koji će imati pravo glasa na predstojećim lokalnim izborima, kako je naveo, još je nepoznat, s obzirom na to da MUP zaključuje birački spisak deset dana prije dana određenog za održavanje izbora.
Simonović je objasnio da je, prije provjere biračkog spiska, bilo neophodno provjeriti sva imena sa spiska kako bi utvrdili da li i koliko birača ima dvojno prebivalište.
CeMI je sproveo uporednu provjeru sa biračkim spiskom Srbije, koji je dostupan na internet stranici www.upit.birackispisak.gov.rs, i sa biračkim spiskom Bosne i Hercegovine (BiH) koji se nalazi na stranici www.izbori.ba
Simonović je kazao da su došli do podataka da je u biračkom spisku u Herceg Novom upisan izuzetno veliki broj birača koji imaju prebivalište u drugoj državi, čime se, smatra on, može ugroziti regularnost izbornog procesa.
„Utvrdili smo da je u Herceg Novom upisan 2.691 birač sa prebivalištem u drugoj državi, što predstavlja 10,55 odsto biračkog tijela ove opštine“, saopštio je Simonović.
Prema njegovim riječima, broj birača sa duplim prebivalištem u Srbiji je 1.892, dok 717 birača iz Herceg Novog ima duplo prebivalište u BiH, a 82 birača imaju prebivalište u obje države.
„Stoga, ukupan broj birača sa prebivalištem u Srbiji je 1.974, odnosno 799 u Bosni i Hercegovini“, pojasnio je Simonović.
Kako je naveo, najveći broj birača sa duplim prebivalištem u Srbiji upisan je u Beogradu (1.203) i u Novom Sadu (187), dok su birači koji imaju dvojno prebivalište u BiH najčešće iz Trebinja (235) i Sarajeva (136).
Simonović je kazao da se među osobama sa dvojnim prebivalištem nalazi i poslanica Demokratskog fronta u crnogorskom parlamentu, Simonida Kordić, koja ima prebivalište u Beogradu.
“Da se radi o istim licima ne potvrđuje samo jedinstveni matični broj građanina (JMBG), već i činjenica da je kao biračko mjesto za nekoliko osoba sa dvojnim prebivalištem u Srbiji upisan Generalni Konzulat Srbije u Herceg Novom“, istakao je Simonović.
On je rekao da je evidencija birača iz BiH detaljnija od evidencije Srbije, pa se osim JMBG-a, provjerom dobija i ime i prezime birača, koje se podudara sa imenom za koje se vrši provjera.
Simonović je kazao da je zakonska pretpostavka da osobe koja imaju prebivalište u jednoj državi, u istoj imaju i državljanstvo, što otvara pitanje načina na koji su te osobe stekla crnogorsko državljanstvo, imajući u vidu da, za razliku od Srbije, Crna Gora nema potpisan ugovor o dvojnom državljanstvu sa BiH.
„Iako postoji mogućnost da neki građani Crne Gore imaju zakonito dvojno državljanstvo Srbije, izuzetno veliki broj građana sa dvojnim državljanstvom u samo jednoj opštini u Crnoj Gori dovodi u sumnju zakonitost sticanja istog, te stoga postoji potreba ispitivanja osnova sticanja dvojnog državljanstva za sva ova lica“, rekao je Simonović.
Sa druge strane, kako dodaje, zakon ne dozvoljava postojanje dvojnog prebivališta, pa osobe sa prebivalištem u drugoj državi ne može imati prebivalište u Crnoj Gori, i one moraju biti izbrisane iz registra prebivališta.
„Brisanje iz registra prebivališta za sobom povlači i brisanje iz biračkog spiska, jer je Ustavom propisano da pravo da bira i da bude biran ima samo crnogorski državljanin koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori“, objasnio je Simonović.
On je rekao da Srbija i BiH takođe ne dozvoljavaju postojanje dvojnog prebivališta.
Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu građana, naveo je Simonović, postoji zakonska obaveza odjavljivanja prebivališta za osobu koje se iseljava iz Srbije u inostranstvo.
„Takođe je i Zakonom o prebivalištu državljana BiH propisano da državljanin te države koji se stalno nastani u inostranstvu, ili boravi duže od tri mjeseca, kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inostranstvu“, dodao je Simonović.
On je saopštio da će CeMI predati MUP-u spisak svih birača sa duplim prebivalištem, zajedno sa fotografijama podataka sa internet stranica, sa zahtjevom da se te osobe izbrišu iz registra prebivališta i biračkog spiska.
Simonović je kazao da, s obzirom na činjenicu da su vršili uvid samo u dvije države regiona, a da je broj birača sa dvojnim prebivalištem samo u Herceg Novom preko deset odsto biračkog tijela te opštine, postoji jasna sumnja da i u drugim državama ima birača sa dvojnim prebivalištem.
„Mala je vjerovatnoća da je ovaj problem izolovan na Herceg Novi“, naveo je Simonović.
Kako je podsjetio, CeMI je nedavno potvrdio navode koji su se pojavili u javnosti da je u Nikšiću upisan 961 birač sa dvojnim prebivalištem u Srbiji, a da pritom nije provjeravao svih 58.833 birača koji su bili upisani u birački spisak.
„Očigledno je riječ o široko rasprostranjenoj pojavi kršenja propisa i jasna je potreba detaljne provjere svih birača upisanih u birački spisak Crne Gore, kako sa državama regiona, tako i šire“, ocijenio je Simonović.
Pripreme za ljetnju turističku sezonu teku prilično dobro, a u nadležnom resoru su zadovoljni pozitivnim trendom vezano za epidemiološku situaciju u zemlji, kazala je Ivana Đurović, državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja.
U Jutarnjem programu TVCG saopštile da očekuje da plan pripreme za sezonu bude spreman sljedeće sedmice, kada će biti usvojen na sjednici Vlade Crne Gore.
“Već smo dobili jako puno povratnih informacija od turoperatora iz Rusije i dijelom iz Zapadne Evrope, regiona. Očekujemo jako dobru posjetu iz regiona. Što se tiče Zapadne Evrope, već početkom jula možemo očekivati veće grupe turista i da aviokompanije koje su ranije letjele takođe već budu sa aktivnim letovima”, rekla je Đurović.
Interesovanje iz Rusije ogromno
Interesovanje iz Rusije je ogromno, tvrdi ona, naročito u kontekstu zatvaranja obustave letova iz Rusije prema Turskoj.
“Mislim da ćemo apsolutno biti spremni. Uz, svakako, planirani tok imunizacije, mislim da će ova turistička sezona biti uspješna”, rekla je Đurović.
Ona je kazala da su zadovoljni komunikacijom sa turističkom privredom.
“Bili su prisutni na sastanku hotelijeri, ugostitelji, turistički vodiči, predstavnici turoperatora. Pričali smo o svim problemima, načinu na koji se može reagovati. Mislim da je sastanak prošao prilično dobro, da smo identifikovali naredne korake”, rekla je Đurović.
Kazala je da Vlada Crne Gore razmišlja da kupi veću količinu PCR testova i donira ih privatnim laboratorijama, kako bi se smanjila cijena PCR testiranja za turiste.
Ipak se nadaju predsezoni
Sanja Marković iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) kazala je da se polako otkazuju aranžmani za predsezonu, ali da se još uvijek nadaju da će nešto ipak biti od predsezone.
“Neki se hoteli već otvaraju. Svi hoteli imaju neke aranžmane koji nijesu otkazani, ali u svakom slučaju mi optimistično gledamo i spremamo se za ljetnju sezonu”, rekla je Marković.
Jako je važno, kaže Marković, da nacionalna aviokompanija počne sa letovima, te da imamo određeni broj low cost kompanija koje će dovesti turiste sa važnih emitivnih turista.
Postoji najava direktnih avio linija za Tivat iz Rusije i Srbije, poručio je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade Dritan Abazović tokom posjete Opštine Tivat.
Kako je napisao na svom Twitter nalogu, sve aktivnosti Vlade usmjerene su na turističku sezonu.
Svi turisti iz regiona, Ruske Federacije i Izraela su dobrodošli u Crnu Goru. Sve naše aktivnosti usmjerene su na turističku sezonu. Vlada Crne Gore i Opština Tivat zajednički rade na rješavanju svih problema.
Podsjetimo, nedavno je najavljeno da će Air Serbia od 12. juna uspostaviti let na relaciji Niš – Tivat.
Ministar za kapitalne investicije Crne Gore Mladen Bojanić kaže da će predložiti sutra svom kolegi ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije Tomislavu Momiroviću da dve države zajednicki konkurišu za sredstva za završetak autoputa od Beograda do Bara.
– Crna Gora i Srbija su svakako povezane ekonomski, a da bi to pospješili potrebno je izgraditi infrastrukturu, željezničku i drumsku. Mi smo prvu dionicu autoputa Bar-Boljare priveli kraju na relaciji Smokovac-Mateševo. Taj 41 kilometar što je najteža dionica kroz Crnu Goru završen je sa 92%, ali je bilo dosta kašnjenja u realizaciji – naglasio je Bojanić.
Dodao je kako su različiti uzroci kašnjenja izgradnje, kao i da je izvođača kao jedan od njih naveo epidemiju.
– Na kraju smo ipak napravili novi dogovor, i oni su se obavezali do 30. novembra završe ovu dionicu – rekao je crnogorski ministar kapitalnih ulaganja.
Podsjetio je da su radovi finansirani kreditom Eksim banke Kine i rekao da očekuje produženje rokova realizacije kredita, jer su uslovi njegovog korišćenja poremećeni zbog kašnjenja radova.
– Prema prvobitnom ugovoru kada je počelo izvođenje radova, trebalo je da dvije godine mi koristimo taj autoput i naplaćujemo putarinu kako bismo mogli da otplaćujemo kredit, a evo dvije godine se kasni, ušli smo u zonu da bi trebalo da plaćamo autoput, a nismo ga završili – objasnio je Bojanić.
On je najvaio da će na razgovoru sa ministrom Momirovićem crnogorska strana predložiti zajednički rad na završetku ovog autoputa.
– To nam je toliko važno da ću imati razgovore sa ministrom Momirovićem, jer ostaje u Srbiji dionica od Požege do granice s Crnom Gorom, stoitnak kilometara. U CG od Mateševa kad se završi ostaće nekih sedamdesetak kilometara i jedna od ideja je da otvorimo tu temu, da li možemo zajednički da konkurišemo pred evropskim fondovima, ili nekiim drugim da to predstavimo kao zajednički projekat i da tražimo finasiranje – rekao je crnogorski ministar.
Bojanić je dodao da Crna Gora želi i završetak modernizacije pruge Beograd-Bar, prije svega zbog barske luke s kojom vlada, kako kaže, ima ozbiljne planove.
– Pruga u zaleđu ima Luku Bar koja je jedan od najvrjednijih crnogorskih resursa. Sa njom imamo značajnih planova, i uz to ide željeznička pruga koja je u dosta lošem stanju, i to je takođe jedan od prioriteta za finasiranje iz Fonda za Balkan iz Evropskog investicionog plana. Vidjećemo da i rekontrukciju kompletne pruge radimo zajednički – rekao je Bojanić.
On je potvrdio ranije najave da će do početka ovogodišnje ljetnje turističke sezone nova državna aviokomapnija ToMontenegro početi da radi.
Bojanić je naveo da je Vlada Crne Gore otkupila dva aviona embrajer koja je Montenegro Airlines zakupljivao pod vrlo lošim uslovma, radi na dobijanju dozvola za letenje i pregovara o kupovin trećeg embrajera.
– Radimo sve na tome, i optimista sam da cemo ove sezone imati ToMontenegro operativan, i da će se njeni avioni pojaviti i na beogradskom i svim ostalim aerodromima, i da će dovesti poslovne ljude, turiste i sve ostale koji žele u Crnu Goru – rekao je Bojanić.
On kaže da trenutno ne postoji predlog konkretnih mjera i uslova pod kojima će moći da se ide na crnogorsko primorje, ali najavljuje svakako otvorene granice.
Ministar Bojanić naglaššava da je za Vladu Zdravka Krivokapića prošlogodišnja odluka DPS-ove vlasti da zatvori granice bila greška, jer turizam učestvuje sa 25% u crnogorskom BDP-u.
– Namjera ove vlade je da ima drugačiju politiku otvorenih granica, naročito za turiste – rekao je Bojanić.
Objasnio je da je pooštravanje protivepidemijskih mjera sračunato da bi pao broj zaraženih i Crna Gora postala bezbjedna za dolazak gostiju.
– U Srbiji se vakcinacija uveliko sprovodi, u Crnoj Gori se na tome radi, i vjerujemo da ćemo u narednih nekoliko mjeseci biti spremni mi da dočekamo goste, a vi da dođete u Crnu Goru.
Bojanić očekuje da se do tada smiri tranutno uzavrela politička situacija koju odlikuju protesti pristalica bivše vlasti, pa i njihovi fizički napadi na neistomišljenike. On kaže da to jeste ružna slika, ali i da je u medijima predimenzionirana, i da gosti iz Srbije nikad nisu imali problema u Crnoj Gori, kakvi god da su bili odnosi na unutrašnjoj političkoj sceni.
– Što se tiče gostiju iz Srbije, ljudi koji nema veze s politikom, uvijek su dobrodošli, i to se nikad nije osjećalo kakvi god ti odnosi bili među političarima. Na nivou građana Srbije i Crne Gore to je uvijek dobro funkcionisalo. Što se tiče protesta i blokada puteva, mislim da je to kratkoročno i da ćemo možda naći neka rješenja kako bi se svako osjećao sigurno u Crnoj Gori – zaključio je Bojanić.
Japanska vlada u utorak je objavila kako planira pustiti u more više od milon tona kontaminirane vode iz uništene nuklearne elektrane Fukushima čitavo desetljeće nakon havarije.
Puštanje vode u more trebalo bi započeti za dvije godine, a čitav proces bi trebao potrajati desetljećima.
“Uz pretpostavku striktnog pridržavanja regulatornih standarda koji su uspostavljeni, izabrali smo puštanje vode u ocean”, stoji u službenoj objavi japanske vlade.
Ovakva odluka Japana zasigurno će razljutiti susjedne zemlje. Južna Koreja je već izrazila “ozbiljnu zabrinutost kako će ona imati izravni i neizravni utjecaj na sigurnost ljudi i okoliša”, a Kina je objavila kako se radi o vrlo neodgovornom potezu. Nezadovoljstvo je izrazio i Tajvan.
Građani Engleske sinoć su uživali u prvom noćnom izlasku nakon nekoliko mjeseci, s obzirom na uspješan proces imunizacije vlasti su od 12. aprila počele ublažavanje postojećeg lockdowna.
Bašte ugostiteljskih objekata sinoć su prvi put radile otkako je Engleska u lockdownu od 5. januara, a čekanje za milione ljudi, koji su u decembru živjeli pod ograničenjima 4. nivoa, bilo je još duže.
Trgovine, frizerski saloni, teretane i zoološki vrtovi takođe su ponovo otvoreni u Engleskoj, a neka pravila su ublažena i u Škotskoj i Velsu.
U londonskom Sohu lokalno stanovništvo je moglo vidjeti West End kako “ponovo bruji” od života.
Ulice su bile prepune, a ceste zatvorene kako bi se dobilo više prostora za piće na otvorenom.
Policija je bila prisutna, ali nisu intervenirali kako bi pokušali provesti socijalno distanciranje.
Mnogi ljudi rekli su da im ne smeta gužva i da nisu zabrinuti zbog rizika širenja Covida-19. Neki su već vakcinisani, dok su neki prije izlaska uzeli brze testove iz predostrožnosti, piše BBC.
Proces imnunizacije u Velikoj Britaniji ide uzlaznom putanjom, a do sada je vakcinisano 47 odsto populacije. Engleska je prošle sedmice najavila postepeno ukidanje lockdowna od 12. aprila.
Potraga za sedmogodišnjoj djevojčicom Kjarom koja je sinoć nestala na području Kavča u Kotoru, nastavljena je jutros od 6 sati ujutro.
Za malom Kjarom kojoj se od ponedjeljka predveče kada je posljednji put viđena kod prostorija MZ Kavač, gubi svaki trag, tragaju profesionalni i dobrovoljni vatrogasci iz Kotora i Tivta inviše desetina građana.
Potraga je bila obustavljena sinoć oko 2 sata i nastavljena je jutros na zoru, ali je otežava jaka kiša koja već satima pada u Boki.
Dijete ima 8 godina, nije Ruskinja kako su sinoć objavili mediji, već je rodom iz Južnoafričke Republike.
Sa roditeljima Kjara živi u Herceg Novom, a pohađa međunarodnu školu Arcadia Academy u Kotoru.
