Na 4. Festivalu lutkarstva “Lutvid fest” u Bijeljini, koji je održan online u ponedjeljak, 22. marta, predstava “Zidanje Skadra” u produkciji JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor osvojila je sljedeće nagrade: III mjesto za najbolji plakat, čiji je autor Jovan Ognjanović, III mjesto za najbolju interpretaciju uloge, Anastasija Sredojević, II nagradu za najbolju produkciju trejlera, čiji je autor Miloš Vujović, za najbolji trejler u cjelini III nagradu, kao i specijalnu nagradu za prvu neparavansku predstavu na festivalu.
Podsjećamo da je dječija lutkarska predstava “Zidanje Skadra” rađena po istoimenoj epskoj pjesmi, a da u predstavi glume: Anastasija Sredojević kao Gojkovica, Milica Mačić kao vila, Doris Dončić, kao grad Skadar, Danilo Milivojević kao Gojko i Pavle Krivokapić kao guslar. Lutke je izradila Suzana Milošević iz umjetničke radionice “Kadinela”, a instruktor na animaciji lutaka bio je glumac Slaviša Grubiša.
Autorke predstave su Aleksandra Tomović i Ksenija Stanković.
(Saopštenje Kulturnog centra “Nikola Đurković” koje je potpisala Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade)
Talijanska vlada u četvrtak je objavila da će velike putničke brodove privremeno preusmjeravati u industrijsku luku Margheru te se oni više neće smjeti približavati centru Venecije.
Ministri okoliša, kulture, turizma i infrastrukture odlučili su privremeno preusmjeriti kruzere u Margheru “kako bi zaštitili povijesnu i kulturnu baštinu koja ne pripada samo Italiji nego i svijetu”, navodi se u zajedničkom saopštenju.
Četvero ministara koji su to dogovorili tokom videokonferencije također su pozvali na podnošenje ideja kako usidriti te brodove izvan Venecijanske lagune te kako “riješiti na strukturan i konačni način pitanje velikih brodova koji su u tranzitu u Veneciji”.
Kruzeri u Veneciji godinama su izvor kontroverzija.
Kritičari kažu da su turističke grdosije neugodne za oko i predstavljaju prijetnju okolišu, te pridonose turističkim gužvama, a njihovi branitelji ističu da ta industrija stvara radna mjesta za grad.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) pozvala je građane da u subotu, 27. marta u 20,30 sati isključe svjetla za “Sat za planet Zemlju” kao simboličan poziv na akciju protiv klimatskih promjena.
U WWF-u kažu kako će u subotu na sat vremena građani, tvrtke i institucije diljem svijeta isključiti svjetla kako bi obilježili “Sat za planet Zemlju”. Ističu kako će se ključnim svjetskim znamenitostima poput Eiffelovog tornja u Parizu, Koloseuma u Rimu, Opere u Sidneyu ili egipatskih piramida, koje će u subotu u 20,30 sati utonuti u mrak, pridružiti i brojni hrvatski simboli poput Gradskih zidina u Dubrovniku, pulske Arene, splitske Dioklecijanove palače, katedrale u Zagrebu…
Brojni hrvatski gradovi pridružit će se također svjetskim metropolama simboličnim gašenjem javne rasvjete u svojim središtima: Vukovar, Slavonski Brod, Varaždin, Čakovec, Slatina, Virovitica, Požega, Ogulin, Duga Resa, Umag, Rovinj, Kastav, Rab, Crikvenica, Šibenik, Kaštela, Korčula, cijela Makarska rivijera…
“Svi mi koji se uključujemo u akciju, ovom gestom utvrđujemo svoju posvećenost zaštiti okoliša i pozivamo na hitnu i posvećenu akciju protiv klimatskih promjena”, poručuje izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Ističe kako taj jednostavan čin gašenja svjetala za “Sat za planet Zemlju” sam po sebi možda nema opipljiv učinak, ali ako taj sat iskoristimo da razmislimo o problemu, da planiramo kako pronaći rješenja i primijeniti ih, to može imati izuzetan značaj.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, koja akciju “Sat za planet Zemlju” organizira već 14 godina, u našoj regiji priređuje virtualni događaj „Pokreni se za planet“ tijekom kojeg će biti predstavljena i istoimena pjesma skladana baš za tu prigodu. Događaju se u subotu, 27. marta u 20,30 sati uz prethodnu registraciju mogu pridružiti svi građani koji se i na taj način žele uključiti u ovu akciju.
“Sat za planet Zemlju” simboličan je poziv na akciju protiv klimatskih promjena. Prvi put je organiziran 2007., kada je WWF u Australiji predstavio svoju ideju kako da se građani zainteresiraju za temu klimatskih promjena. To je dovelo do prvog gašenja svjetala u Sidneyu, u kojem je sudjelovalo oko 2,2 milijuna građana. Već se sljedeće godine ovo pretvorilo u globalnu akciju, dok su klimatske promjene polako postale sve značajnija tema u našim životima, ističu u WWF-u.
Dok su restorani u Francuskoj još uvijek zatvoreni, bez stvarne ideje o budućem datumu ponovnog otvaranja, u Alzasu, regionu koji je najgore pogođen krizom, pojavio se prvi eksperimentalni “covid free” restoran.
Riječ je, zapravo, o već postojećem restoranu koji ima i Mišlenovu zvijezdu La Maison des Tetes, u Kolmaru. Taj restoran vode šef Erik Žirarden i njegova supruga Merilin koji su u poslednjih nekoliko mjeseci učinili sve da svoj restoran transformišu u svojevrsnu laboratoriju za inovacije i mirne glave sačekaju odluku o ponovnom otvaranju restorana u Francuskoj.
Na ulazu u restoran nalaze se dezobarijere, a na svakom stolu bočica dezinfekcionog gela i jednokratni meniji. Pregrade od pleksiglasa između stolova u francuskim restoranima se podrazumijevaju još od početka pandemije, kao i one između gostiju za jednim stolom. U kuhinji restorana, koriste se samo jednokratne krpe, radne stanice su opremljene beskontaktnim slavinama i dozatorima za sapun, dok se kante otvaraju samo nogom, pritiskom na pedalu.
Zanimljivo je i to što ovaj restoran ima i tunel za UV dezinfekciju koji omogućava, kako kažu, “gotovo trenutni tretman svakog pripremljenog jela” prije nego što se posluži za stolom, uz potvrdu iz laboratorije za viruse i bakterije. Ručke u restoranu, toaletima i zajedničkim prostorijama prekrivene su dekontaminirajućim premazom, a sve gore navedeno francuske ugostitelje koštalo je oko 12.000 EUR.
Inače, ovo nije prvi eksperiment koji se događa u francuskom ugostiteljstvu u toku pandemije. Prošlog ljeta je čuveni šef Alen Dikas otkrio novi antivirusni vazdušni sistem u svom malenom restoranu Allard u Parizu, kako bi prevazišao ograničenja socijalnog distanciranja.
Pomorsku liniju Bar-Bari i ove sezone će povezivati putnički brod Dubrovnik kompanije Jadrolinija, a prema ugovoru, koji je potpisan u njenom sjedištu u Rijeci, prvo ovogodišnje putovanje zakazano je za 1. jun.
Feribot hrvatske pomorske kompanije već pet godina povezuje crnogorsku i italijansku obalu, pišu Dnevne novine.
Ugovor su potpisali vršilac dužnosti izvršnog direktora Barske plovidbe, Mirsad Tršić i predsjednik uprave Jadrolinije, David Sopta.
– Liniju će održavati Jadrolinijin trajekt Dubrovnik koji, zahvaljujući svom kapacitetu i sadržajima poput kabinskog smještaja i restorana, putnicima nudi ugodno spajanje obala Jadrana. Početak plovidbe na liniji Bar-Bari zakazan je za 1. jun – saopšteno je iz Barske plovidbe.
Prema ugovoru, brod Dubrovnik će na liniji Bar-Bari saobraćati do 24. novembra.
Taj ugovor se već tradicionalno potpisuje od 2016. godine, a njime se definiše povezivanje luke Bari sa lukom Bar, u sklopu međunarodne linije Dubrovnik-Bari.
Saradnja između Barske plovidbe i Jadrolinije podrazumijeva, osim održavanja linije, poslove agenture, prodaje usluga i promocije međunarodnih linija.
Tivat panorama / Gornja Lastva – foto Roko Stjep;ević
Tivat bi od početka aprila, konačno trebalo da dobije sopstvenog glavnog gradskog arhitektu (GGA). Prema nezvaničnim saznanjima na tu dužnost biće postavljen diplomirani arhitekta Marko Popović iz Podgorice, a koji je pored ostaloga , u svom poslovnom rezumeu ima i angažman za italijansku komapniju „Pizzarotti“ koja je glavni izvođač radova u turističkom rizortu Portonovi u Herceg Novom.
Inače, od kada je prije nekoliko godina donošenjem novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata uveden institut glavnog gradskog arhitekte, Opština Tivat nije uspjela da u tom gradu pronađe adekvatno stručno lice koje bi se prihvatilo tih poslova, niti da u punoj mjeri formira službu Glavmog gradskog arhitekte u lokalnoj smaoupravi. Niko od tivatskih arhitekata koji ispunjavaju zakonom priličino strogo postavljene uslove da bi bili imenovani za GGA, nije bio spreman da se prihvati te dužnosti, a koja podrazumijeva nerijetko i konfrontaciju sa investitorima i kolegama-arhitektima koji objekte „crtaju“ u skladu sa željama investotora ne vodeći dovoljno računa o izdatim urbanističko-tehničkim uslovima ili prostorno-planskoj dokumentaciji, a sve to za opštinsku platu koja lokalnim arhitektama najčešćenije dovoljno atraktivna.
Stoga je sve poslove koje bi trebao da obavlja gradski, za Tivat proteklih par godina vršio glavni državni arhitekta čime je centralizacija u oblasti planiranja i gazdovanja prostoromu Crnoj gori na primjeru Tivta, bila još i izraženija. Jedno kraće vrijeme, posao GGA u Tivtu Opština je potpisivanjem ugovora o poslovoj saradnji, povjerila glavmom gradskom arhitekti Nikšića, da bi na osnovu sporazuma o saradnji opština Tivat i Bar koji je napravila bivša tivatska gradska DPS-SD-HGI uprava, od 26.maja prošle godine na poslovima GGA za Tivat, angažovan glavni gradski arhitekta Bara Igor Milošević. Angažman sa njime, formalno je istekao 1.fenruara, ali je taj poslovni odnos ipak kako nezvanično saznajemo, produžen do aprila kada bi lokalna NP-BF-GB vlast u Tivtu obaveze GGA u Tivtu trebalo da preuzme arhitekta Marko Popović.
Inače, prema izvještaju o radu službe GGA u Tivtu, od 26.maja do kraja prošle godine barski GGA Milošević je radeći za lokalnu upravu Tivta, primio ukupno 133 predmeta, od čega je u tom roku riješio njih 95. Od 98 podnešenih predmeta koji se tiču davanja saglasnosti u vezi sa stalnim objektima, do kraja godine riješena su njih 72, dok je od 12 predmeta u vezi sa legalizacijom bespravno podignutih objekata, riješeno četiri. Od 23 predmeta u vezi sa privremenim objektima u zoni morskog dobra, do kraja prošle godine riješeno je njih 19.
Koliko je prošlogodišnja turistička sezona u Tivtu bila loša, pored ostaloga pokazuju i podaci o naplati boravišne takse koje je tokom 2020. naplaćeno za čak 74% manje nego godinu dana ranije.
Prema evidenciji Sekretarijata za privredu Opštine Tivat, lani je na području najmanje bokeljske opštine naplaćeno ukupno 165.327 eura boravišne takse, što je za tri četvrtine manje nego 2019. kada je od boravišne takse prihodovano ukupno 641.744 eura.
Pad je lani zabilježen i u naplati boravišne takse za objekte nautičkog turizma pa su jahte koje su uplovljavale u Tivat, lani platile ukupno 18.303 eura te dadžbine. To je za 58% manje nego tokom 2019. kada je od naplate boravišne takse za plovne objekte nautičkog turizma prihodovano 44.247 eura.
Najmanje je pala naplata članskog doprinosa lokalnoj, odnosno nacionalnoj turističkoj organizaciji a koga plaćaju gotovo svi segmenti tivatske privrede čije se poslovanje može povezati sa turizmom. Lani je na ime članskog doprinosa naplaćeno 108.865 eura, što je 28% manje nego 2019. kada je na ime članskih doprinosa prihodovano 152.685 eura.
Ranije objavljeni zvanični podaci pokazuju da je Tivat lani imao 35.028 dolazaka turista, što je čak 76 odsto manje nego 2019. kada je u svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri boravilo ukupno 155.857 turista. Broj ostvarenih noćenja kojih je lani bilo 327.693, za 71% je manji nego godinu ranije kada je realizovano 1.139.232 noćenja.
Evropski parlament je u četvrtak u rezoluciji o morskom otpadu ukazao na štete koje nanosi ribarstvu i zatražio hitno donošenje mjera za smanjenje morskog otpada, od dodatnog ograničenja upotrebe jednokratne plastike do zagovaranja sakupljanja i reciklaže otpada.
U četvrtak je sa 646 glasova za, tri protiv i 39 suzdržanih usvojena rezolucija o “uticaju morskog otpada na ribarstvo”, izvjestiteljice Catherine Chabaud iz kluba liberala (Renew Evrope).
U rezoluciji se ističe da morski otpad, osim što ugrožava životinjske vrste u moru, vrlo negativno utiče i na sektor ribarstva, ali i dobrobit i zdravlje potrošača.,
Zastupnici su stoga zatražili niz mjera za smanjenje otpada u moru, poput dodatnog ograničenja upotrebe jednokratne plastike, osnaživanja kružnog gospodarstvo kroz sakupljanje, reciklažu te prenamjenu i povećanje vrijednosti proizvoda, kao i oblikovanje ribolovne opreme na održiviji način.
U skladu s tim, izvješće naglašava da bi se ribari trebali “uključiti u utvrđivanje novih materijala, ekološkog dizajna, dizajna novog ribolovnog alata i recikliranje ribolovnog alata”.
Kružno gospodarstvo u sektoru ribarstva moguće je ojačati “postupnim ukidanjem nepotrebne plastike i ambalaže i pretvaranjem otpada u resurse”, navodi se u dokumentu.
EP smatra da luke trebaju imati važnu ulogu u pravilnom gospodarenju otpadom jer bi se na taj način “osigurali odgovarajući objekti za prihvat i skladištenje prikupljenog izgubljenog ribolovnog alata i morskog otpada” zbog čega zastupnici predlažu nadogradnju infrastrukture za lučke uređaje u svim europskim lukama.
Izvještaj ističe da prosječni potrošač sredozemnih školjkaša svake godine proguta oko 11 000 komadića plastike.
U tekstu je, osim toga, navedeno da “prema procjenama morski otpad uzrokuje gubitak prihoda u visini od 1 do 5 posto ribarske industrije”.
Izvjestiteljica Chabaud je u srijedu predstavila ključne zahtjeve u svrhu smanjenja morskog otpada.
U izvješću EP poručuje da je potrebno steći dublje znanje o nano i mikro česticama plastike, tj. spoznati kako ona utječe na život riba i ljudsko zdravlje. Nadalje, europske politike trebaju uzeti u obzir poveznicu između mora i kopna, osobito kada je u pitanju gospodarenje otpadom.
Plastic Floating in the Great Pacific Garbage Patch
Poželjno je ubrzati cirkularnu ekonomiju u sektoru ribarstva te povećati zastupljenost biorazgradivih materijala, misli parlament te ističe da je nužan i plan djelovanja protiv divljeg otpada, posebice na područjima ušća rijeka.
Jedan od ključnih problema jest prekomjerna upotreba plastike i neprimjereno odlaganje iste, istaknula je izvjestiteljica.
“Osam miliona tona plastike završi u oceanima svake godine. (…) Govorimo o pet hiljada milijardi mikročestica plastike koje su raštrkane po moru”, kazala je Chabaud.
“Ovdje se radi o paradoksu. (…) Na plažama, 27 posto otpada koji sadrži plastiku potiče iz ribolovnih alata ili akvakulture”, rekla je izvjestiteljica istaknuvši važnost primjene kružnog gospodarstva koje podrazumijeva prikupljanje, recikliranje, nadogradnju i kvalitetniji dizajn ribolovnog alata.
S njome se složio Virginijus Sinkevičius, povjerenik Komisije, naglasivši da “otpad nije samo izravna prijetnja oceanima, morima i bioraznolikosti, već i budućnosti ribolovnog sektora”.
Osim ekološke štete postoji i veliki uticaj na gospodarstvo EU-a, specifično na sektore ribarstva i turizma gdje, kako je procijenjeno, gubici iznose 476,8 milijuna eura godišnje.
Plastika u moru
Jadransko more čini više od 4 posto površine Sredozemnog mora, a morski otpad u Jadranu, pogotovo u sjevernom, zbog malih dubina 40-60 m kao i dugog vremena zadržavanja vode, predstavlja specifičnu opasnost zbog osjetljivosti i ekološke važnosti tog područja.
U Centru za istraživanje mora, Instituta Ruđer Bošković dugi niz godina provodi se sustavno praćenje morskog ekosustava sjevernog Jadrana, a unatrag nekoliko godina prati se stanje i opterećenost morskim otpadom. Podaci dobiveni kroz projekte i nacionalni monitoring u sklopu Referentnog Centra za more ukazuju da stanje u Jadranu ne odstupa od trenutačne globalne slike kao ni Mediterana.
Mirta Smodlaka Tanković, znanstvena saradnica u Centru za istraživanje mora u Rovinju Instituta Ruđera Boškovića, u izjavi za Hinu je pojasnila posljedice takovg otpada u ribarstvu.
Riba
“Morski otpad u Jadranu, osobito u sjevernom Jadranu (…) predstavlja specifičnu opasnost. (…) Negativni uticaj morskog otpada na životinjski svijet je posebno zabilježen, gdje morske životinje i ptice unose otpad u tijelo umjesto hrane ili se u otpadu zapetljaju. Takvi slučajevi nerijetko završe ugibanjem životinja. Pretpostavka je da je morski otpad i jedan od čimbenika koji utječe na smanjenje ribljeg fonda“, rekla je Tanković.
Sastav morskog makro i mikro otpada koji se prati u različitim odjeljcima morskog ekosustava na istraženim postajama Jadrana je pretežito plastika, 60 do 90 posto.
Prisutnost morskog otpada, pogotovo plastike, je zabilježena u svim analiziranim uzorcima. Prema analizi ustanovljeno je da je većina otpada iz nepoznatog ili kopnenog izvora u Jadranu dok postotak koji otpada na izvore s mora (ribarstvo, nautički i transportni pomorski promet i marikultura) iznosi između 10 i 30 posto, ovisno o lokaciji.
Plastični otpad, tokom vremena se dijeli na manje komadiće veličine do 5 mm, odnosno mikroplastiku, i miješa s fitoplanktonom te tako ulazi u hranidbeni lanac a takve mikročestice mogu sadržavati toksične tvari koje dodatno mogu utjecati na morski ekosustav. Neke riblje vrste unose plastiku u organizam i nakon toga mogu završiti na našem tanjiru, međutim još uvijek njeni učinci na ljudsko zdravlje nisu u potpunosti utvrđeni.
Srbija, uprkos ograničenjima i djelomičnom zatvaranju,već danima ne uspijeva obuzdati širenje koronavirusa, o čemu u četvrtak svjedoče podaci o 36 umrlih te ponovno više od 5000 novozaraženih, uz dodatni pritisak na covid odjele koji su iznad razine od 90 posto raspoloživih kapaciteta.
Zdravstvene vlasti prijavile su danas 5226 novih slučajeva covida-19 od testiranih 17.530 uzoraka, što je pokazuje da je, kao i prethodnih dana, više od 30 posto pozitivnih.
Na bolničkom liječenju danas je 6.577 pacijenata, a 242 su na respiratorima, dok liječnici tvrde da više od 75 posto zaraza nosi znatno opasnija britanska varijanta koronavirusa.
Krizni stožer smatra da je besmisleno i razmišljati o ublažavanju mjera, na čemu inzistiraju ugostitelji i brojne druge djelatnosti pogođene zatvaranjem ili propisanim ograničenjima.
“Sve dok god imamo više primljenih nego otpuštenih pacijenata zaraženih koronavirusom ne možemo govoriti o popuštanju mjera, bilo bi besmisleno”, poručio je danas član Kriznog stožera, imunolog Srđa Janković i podsjetio na zahtjeve medicinskog dijela stožera da mjere budu još oštrije, uz potpuno dvotjedno zaključavanje.
Janković je za Radio-televiziju Srbije ponovio poziv da se sve postojeće mjere striktno poštuju i upozorio da broj zaraženih nastavlja rasti, što stvara veliki pritisak na zdravstveni sustav pa se na bolničko liječenje primaju samo najteži pacijenti.
On rekao kako ne može “dovoljno snažno naglasiti” koliko je situacija ozbiljna, naglašavajući da su trijažni centri preopterećeni jer su kliničke slike teže i takvih pacijenata je sve više.
Janković je ukazao na sve veću prisutnost britanske varijante koronavirusa, upozoravajući da je “zaraznija i agresivnija”.
Od početka epidemije u Srbiji je dosad registrirano 571.895 zaraženih covidom 19, a službeno je prijavljeno 5.075 umrlih od posljedica infekcije.
Usporedbe radi, u srijedu je potvrđeno 5297 novih slučajeva zaraze, na bolničkom liječenju bilo je 6349 pacijenata, a na respiratorima 243, dok ih je u utorak bilo 6178, a 238 na 24-satnoj intenzivnoj njezi.
Krizni stožer u srijedu, uprkos očekivanjima, nije značajnije pooštrio epidemiološke mjere, a nova sjednica mogla bi biti održana u petak.
