Tivat: Znanstveni skup o identitetu Hrvata Boke

38

Konferencija “Identitet Hrvata Boke kotorske”, kojoj je cilj zaštititi bogato kulturno nasljeđe bokeljskih Hrvata kroz njegovo uvrštavanje u nastavu u Hrvatskoj i Crnoj Gori, počela je s radom u četvrtak u Zagrebu, nastavljena je ovog vikenda u Tivtu.

Hrvatski identitet Boke kotorske i stoljetna baština Bokelja ugroženi su i nepravedno zanemareni, a to ćemo pokušati promijeniti ovom konferencijom, kazala je organizatorica, kroatologinja na Sveučilištu u Zadru Vanda Babić, dodajući da će biti zaštićena baština i pružena ruka europskoj Crnoj Gori.

Na konferencijama u Zagrebu i Tivtu predstavljeno više od 25 radova hrvatskih i crnogorskih znanstvenika iz različitih disciplina.

Na konferenciji u Tivtu svoje radove o identitetu Hrvata Boke kotorske predstavili su Miljan Gogić (Istorijski institut Univerziteta Crne Gore): O kotorskom episkopu Grimoaldu, don Robert Tonsati (Kotorska biskupija): Vizualni identitet – masovni javni izričaji (katoličke) vjere u Boki u IX. i XX. stoljeće, Josip Uglešić – Josip Renić – Jakov Momirović (studenti 2. i 3. godine Kroatistike Sveučilišta u Zadru): Boka kotorska, biser hrvatske kulture koju treba poznavati – viđenje studenata zadarske Kroatistike, kolegija Hrvatska književna i kulturna baština Boke Kotorske.

„Novonastala društveno politička situacija u Crnoj Gori potaknula je na razmišljanje što još treba učiniti kako bismo zaštitili hrvatsku autohtonu baštinu Boke, ali i Hrvata Boke, Bokelja koji se našao u sličnoj situaciji iz devedesetih godina prošlog stoljeća. S druge strane turistički vodiči o Boki kotorskoj ne prepoznaju baštinu, ne nazivaju je i ne prezentiraju kao takvu što je na određeni način kulturocid pa je cilj potaknuti crnogorske obrazovne strukture da udžbenik o bokokotorskoj kulturnoj baštini uključe u obveznu literaturu i time iskažu kako pijetet prema onomu što je Hrvat Boke Crnoj Gori donio kao i da ispune obveze iz temeljnih prava manjina.“ – kazala je jedna od pokretačica inicijative Babić, Bokeljka i profesorica na Sveučilištu u Zadru.

Skupu u Tivtu prisustvovao je ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, koji je na kraju znanstvenog skupa pozdravio sudionike i izrazio podršku u nastojanjima očuvanja hrvatskog identiteta u Boki kotorskoj.

Skupu su prisustvovali kotorski biskup mons. Ivan Štironja, izaslanik predsjednika Crne Gore Boris Bastijančić, veleposlanik RH Veselko Grubišić, predsjednik HNV CG Zvonimir Deković, predsjednik HGI Adrijan Vuksanović.

Simbolično, na brodu tokom plovidbe Bokom kotorskom donijeti zaključci su svečano potpisani, koji će biti proslijeđeni nadležnima u Hrvatskoj i Crnoj Gori kako bi se potaknule prijeko potrebne promjene i zaštitila hrvatska autohtona baština Boke, Hrvati Boke i Bokelji.

Grlić Radman: Turistima treba približiti bogatu ostavštinu bokeljskih Hrvata

Sa skupa u Tivtu – foto Boka News

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u subotu u Tivtu da djeca u školama u Hrvatskoj i Crnoj Gori trebaju učiti o kulturnom nasljeđu bokeljskih Hrvata te da je potrebno educirati turističke vodiče u Crnoj Gori kako bi se zaštitio hrvatski identitet Boke kotorske i stoljetna baština.

Gordan Grlić Radman je rekao da Hrvatska želi zaštititi “bogatu ostavštinu” bokeljskih Hrvata kroz obrazovni kurikulum u obje zemlje te edukacijom turističkih vodiča u Crnoj Gori.

– Ponudit ćemo Crnoj Gori da se turističke vodiče korigira, na neki način dopuni, usavrši taj kulturološki prikaz Boke kotorske, zaljeva svetaca…, rekao je hrvatski ministar.

Grlić Radman je istaknuo da starost katedrale svetog Tripuna svjedoči o snažnom kršćanskom i hrvatskom identitetu Boke kotorske.

Tivat – pohvatano dvadesetak grla poludivljih goveda

22
Zatvorena lutajuća stoka

U akciji koja je sinoć i jutros sprovedena na području Mjesne zajednice Gradiošnica u Tivtu, pohvatano je dvadesetak grla poludivljih goveda koje nesavjesni uzgajivači inače, već godinama puštaju da slobodno lutaju ovim područjem opštine Tivat i susjednim Kavčem u opštini Kotor.

Pohvatana stoka je smještena u improvizovani obor na dijelu nekadašnjeg poljoprivrednom dobra Montepranzo-Bokaprodukt u blizini aerodroma Tivat.

U poslijepodnevnim časovima stoka će biti transportovana u posebni karantin u Spužu gdje će biti pod nadzorom Veterinarske inspekcije i predstavnika Ministarstva poljoprivrede nekoliko dana. Ukoliko se u tim periodu ne pojave vlasnici sa dokazima da su uhvaćena grla njihova, stoka će završiti u klanicama.

Na ovaj način učinjen je prvi značajan korak u riješavanju problema lutajuće krupne stoke na području Gradiošnice a koja je stanovnicima tog naselja pričinjavala velike štete upadajući im u dvorišta i uništavajući zasade, povrtnjake, voćnjake, vinograde i maslinjake.

Pohvatana lutajuća stoka

Poludivlji bikovi bili su i velika opasnost za mještane ali i turiste-izletnike na obližnjem Vrmcu, a zbog krupne stoke koja je povremeno izlazila i na Jadransku magistralu, desilo se i nekoliko saobraćajnih udesa.

Zbog toga kod obora sa uhvaćenom stokom trenutno dežuraju Komunalna policija i inspekcija, kao i pripadnici tivatske policije.

U međuvremenu se tamo, kako nezvanično saznajemo, pojavio i jedan lokalni farmer koji sada tvrdi da je dio uhvaćenih grla zapravo njegov, iako je ranije dok su goveda nesmetano lutala ovim područjem i bukvalno terorisala sve ovdašnje mještane, taj farmer odlučno negirao da ima bilo kakve veze sa tim grlima.

Zbog toga je policiji naloženo da istraži veze ovog farmera sa stokom koja godinama nanosi štetu čitavom jednom naselju, kao i da se ukoliko se te veze i dokažu, nesavjesni vlasnik stoke procesuira a grla mu se oduzmu.

Tri smrtna slučaja i 95 novoinficiranih, H.Novi 2, Tivat 2

0
Covid 19

U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka, od posljedica korona virusa preminule su tri osobe dok je registrovano još 95 novopozitivnih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 07. maja 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1278 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 95 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 33
Rožaje 12
Pljevlja 11
Nikšić 7
Bar 6
Bijelo Polje 6
Berane 5
Ulcinj 3
Herceg Novi 2
Cetinje 2
Tivat 2
Mojkovac 2
Tuzi 2
Danilovgrad 1
Plav 1
Ukupno 95

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno tri smrtna ishoda povezanih sa COVID-19 kod pacijenata iz sledećih opština: Nikšić (1), Andrijevica (1) i Herceg Novi (1), od kojih je najmlađi imao 58, a najstariji 72 godine starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1536.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 148 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1902.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 98237.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 652
Nikšić 211
Pljevlja 200
Bijelo Polje 109
Rožaje 94
Ulcinj 94
Berane 84
Bar 78
Herceg Novi 58
Danilovgrad 45
Mojkovac 44
Kotor 35
Cetinje 34
Tuzi 34
Andrijevica 32
Budva 31
Tivat 23
Kolašin 12
Petnjica 11
Plav 9
Žabljak 7
Gusinje 3
Plužine 2
Crna Gora 1902

Inicijativa – Galerija u Kotoru da nosi ime Vaska Lipovca

7
Centar za kulturu Kotor foto Boka News

Kustos Pomorskog muzeja Crne Gore i odbornik u kotorskom parlamentu, Ilija Mlinarević uputio je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ u Kotoru inicijativu da se umjetničkoj galeriji koja se nalazi u sklopu zgrade Kulturnog centra dodjeli ime proslavljenog slikara, kipara i grafičara Vaska Lipovca.

Mlinarević smatra da bi time odali „dužno poštovanje, prema našem cijenjenom sugrađaninu, velikom likovnom stvaraocu, rođenom Kotoraninu, koje je do sada izostalo“.

-Kao što je Vasko bio neraskidivo vezan za svoj grad tako je i Kotor vezan za ličnost skulptora i slikara Vaska Lipovca, radovima koje je ostavio svom gradu, a koja se nalaze u Kulturnom centru, Pomorskom muzeju, Istorijskom arhivu, Crkvi Sv. Marije Koleđate, Bogorodičnom hramu na Prčanju, Crkvi Sv. Dujma u Škaljarima, kao i u brojnim privatnim zbirkama; vlasništvu porodice, prijatelja i brojnih ljubitelja njegovog umjetničkog stvaralaštva-navodi se u inicijativi Mlinarevića.

Vasko Lipovac – snimio:Sasa Buric

Stvaralaštvo Vaska Lipovca je poznato i priznato u cijelom svijetu što se ogleda i u velikom broju međunarodnih izložbi i dodijeljenih nagrada uvaženom autoru. U velikom broju njegovih radova prisutni su Kotor i Boka, što ga čini svojevrsnim ambasadorom kulture Boke Kotorske, jer je u radovima posvećenim Boki, pokazao izvanrednu emociju prema rodnom kraju, vizuelno prikazao način života i sve segmente življenja, ljubav muškarca prema ženi, mornara prema moru, kotorsku pjacu….

Mlinarević ističe da predmetna galerija, smještena u Kulturnom centru grada Kotora, do sada nije imala zvanično ime, te se često koristilo neprikladno ime ,,staklena galerija“ što svakako nije primjereno.

On podsjeća da se ove godine obilježava 90 godina od rođena i 15 od smrti cijenjenog umjetnika, te da je stoga ova incijativa pokrenuta u pravo vrijeme.

Mlinarević je naglasio da inicijativu da galerija u Kulturnom centru dobije naziv Umjetnička galerija „Vasko Lipovac“ pokreće uz saglasnost porodice Lipovac iz Splita koji su pravni nasljednici njegove bogate zaostavštine.

Potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture u Hrvatskoj porasla na više od 20 kilograma po glavi stanovnika

0
Riba

Potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture u 2019. je iznosila više od 20 kilograma po glavi stanovnika, što je rast od 11 posto prema godini ranije, pokazalo je istraživanje čije je rezultate u petak objavilo Ministarstvo poljoprivrede.

Istraživanju o potrošnji proizvoda ribarstva i akvakulture u 2018. i 2019. godini provela je Uprava ribarstva resornog Ministarstva poljoprivrede.

Istraživanje je pokazalo da je u 2019. godini neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture iznosila 85.679 tona, od čega je potrošnja turista 4.292 tone te je stanovnicima Republike Hrvatske ukupno dostupno bilo 81.387 tona.

“Kada se dostupna neto ponuda podijeli s brojem stanovnika, kojih je u 2019. bilo 4,065 milijuna, prosječna potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika u 2019. godini iznosila je 20,02 kilograma, što predstavlja povećanje od 11 posto u odnosu na 2018. godinu”, navode iz Ministarstva.

Po podatcima iz istraživanja, najviše se konzumirala svježa ili rashlađena riba (30,14 posto), riblji fileti (20,30 posto) te pripremljena ili konzervirana riba (14,2 posto), a manje sušena, soljena ili dimljena riba (6,25 posto).

U neto dostupnoj ponudi proizvoda ribarstva i akvakulture u 2019. godini uz ostalo su glavonošci imali udio od gotovo 18 posto (17,95 posto), dok je znatno manji udio rakova (4,12 posto) i mekušaca (3,99 posto).

POTROŠNJA U 2018. IZNOSILA 18,06 KG/PER CAPITA

U 2018. godini je, pak, neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture iznosila 78.079 tona, od čega je izračunato da su turisti utrošili 4.242 tone te je stanovnicima Hrvatske ukupno dostupno bilo 73.838 tone.

Najviše se i u 2018. konzumirala svježa ili rashlađena riba, glavonošci i riblji fileti te pripremljena ili konzervirana riba, a manje sušena, soljena ili dimljena, rakovi i mekušci (osim glavonožaca).

Prosječna potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika u 2018. je iznosila 18,06 kilograma.

SZO odobrila Sinopharm vakcinu za hitnu upotrebu

0
SAD vakcinacija – foto ilustracija Shutterstock

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) odobrila je za hitnu upotrebu vakcinu protiv COVID-19 koju proizvodi kineska kompanija Sinopharm, prenosi BBC.

To je prva vakcina razvijena u nezapadnoj zemlji koja je dobila podršku SZO. Njome su već vakcinisani milioni ljudi u Kini i u još 45 zemalja.

Do sada je SZO odobrila samo vakcine proizvedene od strane kompanija Pfizer, AstraZeneca, Johnson & Johnson i Moderna.

Međutim, pojedinačni zdravstveni regulatori u raznim zemljama – posebno siromašnijim u Africi, Latinskoj Americi i Aziji – već su odobrili kineske vakcine za hitnu upotrebu.

Sa malo podataka koji su objavljeni na međunarodnom nivou, efikasnost različitih kineskih vakcina već dugo nije poznata.

Brazilska ispitivanja druge vakcine, Sinovac, pokazala su stopu efikasnosti od oko 50,4 odsto, što je jedva preko 50 odsto od praga potrebnog za odobrenje SZO.

Druga ispitivanja u Turskoj i Indoneziji ukazala su na veću stopu efikasnosti.

Zeleno svetlo globalnog zdravstvenog tela je smernica nacionalnim regulatorima da je vakcina sigurna i efikasna.

To takođe znači da se vakcina može koristiti u globalnom programu Covax, čiji je cilj pružanje oko dve milijarde vakcina zemljama u razvoju.

Odluka da se kineska vakcina uvrsti u one za hitnu upotrebu dala bi značajan podsticaj Covaxu, koji je trenutno usporen zbog nestašice snabdevanja, uglavnom uzrokovane zaustavljanjem izvoza vakcina u Indiji. Do sada je uspeo da isporuči samo oko 50 miliona doza.

Vakcinu koju je proizveo Sinovac, nazvanu CoronaVac, samo je Kina odobrila za upotrebu, ali vlada je već poslala milione doza u niz zemalja koje su joj dozvolile hitnu upotrebu.

U Evropi su Turska i Ukrajina potpisale velike ugovore za kompanijom Sinovac.

Smatra se da je vakcina takođe posebno važna za afričke zemlje, gde su do sada Zimbabve, Somalija, Džibuti, Benin i Tunis primili vakcine iz Kine.

Jedna od glavnih prednosti kineskih vakcina je ta što se mogu čuvati u standardnom frižideru na 2-8 stepeni Celzijusa, poput vakcine AstraZeneca.

Dve kineske vakcine se značajno razlikuju od nekih drugih vakcina protiv COVID-a koje se trenutno koriste, posebno od onih iz kompanija Pfizer i Moderna.

Razvijene na tradicionalniji način, to su takozvane inaktivirane vakcine, što znači da koriste ubijene virusne čestice da izlažu imuni sistem virusu bez rizika od ozbiljnog odgovora na bolest.

Poređenja radi, vakcine BioNtech/Pfizer i Moderna su mRNK vakcine. To znači da se deo genetskog koda korona virusa ubrizgava u telo, obučavajući imuni sistem kako da odgovori na njega.

Britanska vakcina AstraZeneca je još jedna vrsta vakcine gde je verzija virusa prehlade kod šimpanzi modifikovana tako da sadrži genetski materijal koji deli korona virus. Jednom ubrizgan, on uči imuni sistem kako se boriti protiv pravog virusa.

BioNTech/Pfizer i Moderna imaju stopu efikasnosti od oko 90 odsto ili više, dok AstraZeneca, ima kako se smatra oko 76 procenata.

U aprilu je najviši kineski zvaničnik za kontrolu bolesti rekao da je efikasnost vakcina protiv COVID-a u toj zemlji niska, iako je kasnije insistirao da su njegovi komentari pogrešno protumačeni.

Trgovci najavljuju ustavnu tužbu u slučaju zabrane rada nedjeljom

0
supermarket

Hrvatska – Bude li zabranjen rad trgovina nedjeljom i blagdanima, uz mogućnost rada samo 16 nedjelja u godini, kako je to prezentirao premijer, dio branše već najavljuje da će podnijeti ustavnu tužbu.

Potvrdili su to Jutarnjem listu i predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik i direktor FO Grupe koja upravlja trgovačkim centrom Westgate Denis Čupić. Do sada su takve tužbe u Hrvatskoj dvaput dovele do ukidanja zabrana rada trgovina nedjeljom, 2004. i 2009. godine. Osnovni razlog je bio, podsjećaju iz Hrvatske gospodarske komore, da su spornim odredbama Zakona o trgovini bile narušene poduzetničke slobode zajamčene Ustavom.

Obojica naših sugovornika također ukazuje na to da, ako je namjera Vlade da zaštiti radnike, onda ona treba mijenjati Zakon o radu, što znači da bi se odredbe odnosile na sve djelatnosti, a ne samo na trgovinu.

Kako stoji u prezentaciji Ministarstva gospodarstva o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, namjera im je urediti “temeljno pravo na tjedni odmor te pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života građana”, a pozivaju se pritom i na ispitivanje javnog mnijenja koje je pokazalo da je to građanima bitno.

U pitanju je istraživanje koje je proveo Ipsos, a u interpretaciji rezultata se kaže da “rad nedjeljom, i ako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan dan, nije prihvatljiv većini građana”, dok većina njih smatra i da bi satnice za rad nedjeljom trebalo povećati 100 posto ili više.

Neprehrambena trgovina najavljenim bi ograničenjima rada mogla biti snažno pogođena.

“Nedjeljom ostvarujemo oko 20 posto prihoda”, kaže Školnik.

Ocjenjuje da bi ukupno trgovina u Hrvatskoj mogla zabilježiti pad prihoda od tri posto, a to će se osjetiti i na padu BDP-a. U spomenutoj prezentaciji takvih podataka ni analize nema, samo se navode iznosi ostvarenih prometa u 2017., 2018., 2019. i 2020. godini, izvučeni iz sustava fiskalizacije Porezne uprave, kojima se pokazuje da su najprometniji fiskalni dani u cjelokupnoj trgovini petak i subota, a najmanje nedjelja.

Što se tiče trgovačkih centara, nešto više od 15 posto prihoda dolazi od nedjelje, a gotovo 20 posto od subote. Ministarstvo je iskoristilo podatke iz prošle godine, od 27. travnja do 27. svibnja, kada su kao dio protupandemijskih mjera trgovački centri morali zatvoriti vrata, kako bi ilustriralo da se promet znatno pojačao u ostalim danima.

Trgovci su na pitanju rada nedjeljom podijeljeni, pri čemu su oni iz prehrambene trgovine daleko manje uznemireni jer očekuju i daleko manji udarac. Njihov nedjeljni promet, očekuju, prebacit će se na druge dane “jer ljudi moraju jesti”, uglavnom na subotu i ponedjeljak, a nedjeljni promet trgovačkih centara i neprehrambene trgovine nije baš tako jednostavno nadomjestiti. Kako upozorava Čupić, dio će se preseliti i online, pa u konačnici i u inozemstvo, jer se većina robe u online trgovini naručuje izvana. On iznosi i podatak da 80 posto radnika u trgovini radi 25 nedjelja u godini.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca sada su se našli u nezgodnoj situaciji i priznaju da trgovci nemaju ujedinjeni stav, ali ipak napominju da je “svima zajednički stav da vrijeme pandemije nije nikako dobar trenutak za zabrane rada u bilo kojem smislu s obzirom na to da se trgovina još nije oporavila od posljedica zatvaranja i pada prodaje uzrokovanih restrikcijama koje je propisivao Stožer civilne zaštite”. Spominju također da općenito, s obzirom na udio trgovine i turizma u BDP-u, nije pametno ograničavati rad tim sektorima u krizi u kojoj se nalazimo.

Prema podacima koje smo dobili od HGK, lani je zabilježen pad prometa u trgovini na malo od 5,8 posto u odnosu na 2019., pri čemu je situacija u travnju bila dramatična, s padom od 25,5 posto zbog lockdowna, a u prva tri mjeseca ove godine promet je porastao šest posto. Ističu također da je u njihovu Vijeću Udruženja trgovine “tijekom aktualne pandemije jedan od zaključaka bio da se odgodi moguća regulacija jer cjelokupno gospodarstvo, uključujući i trgovce, posluje u otežanim uvjetima”.

Trideset godina prijateljstva Dutea i Tivta

3
Sa sadašnjim gradonačelnikom Tivta Željkom Komnenovićem, u radio-emisiji „Suncobran“ radio Tivta – foto: instagram – kod.dutea

Ukoliko na TripAdvisor-u ukucate termin „Buregdžinica AS“ moći ćete da vidite ocjenu – čista petica.

A ocjena je samo odraz onoga kako se građani i gosti Tivta osjećaju kada je u pitanju ovaj porodični posao, koji već 30 godina diše u Tivtu.

Buregdžinica „AS“ je među Tivćanima ipak poznatija kao „Kod Dutea“.

Dute je 7. maja 1991. godine otvorio radnju u Tivtu u kuću Penovića (prekoputa Onogošta). Iako je prvenstveno želja bila da se „usidri“ na Hvaru, odluka je pala na Tivat, gdje je počela izgradnja lokalnog „brenda“ i prepoznatljivosti širom svijeta. Jer znate, Duteovi gosti su i ljudi iz Amerike, Kolumbije, Meksika, itd.

Juče su svi gosti mogli da se počaste limunadom i baklavom, u čast proslave 30. rođendana buregdžinice.

Od 1993. do 1999. godine Dute je boravio na Turkovoj poljani, današnjem Trgu Magnolija, da bi 2000. godine prešao na lokaciju ispod sidra, kod današnjeg butika Uno, u blizini ljetnje pozornice i kultne tivatske igraonice „Betmen“.

Dute burek AS

Dute ispred radnje na Turkovoj poljani – foto: privatna arhiva

Ova godina je važna u njihovoj istoriji zato što su tada počeli da prave i pice, a do tada je u ponudi bio samo burek.

Dute je imao još par selidba nakon ove, a činjenica da skoro svi mještani znaju za sve Duteove selidbe, pokazuje koliko je svima njima bilo važno da u svakom momentu znaju gdje mogu pojesti svoj omiljeni burek ili picu.

Nakon selidbe kod parkinga iza ljetnje pozornice, kod ulaza u Porto Montenegro, 2004. godine vraćaju se na Turkovu poljanu, jer je kako kažu ta lokacija bila više za tokom cijele godine.

Iz buregdžinice „AS“ kažu da su uvijek više ciljali na mještane, nego na turiste, iako su popularni među strancima, pogotovo gostima iz regiona.

Na lokaciju gdje se nalaze i dan danas dolaze 2005. godine i formiraju svoju malenu oazu i sigurnu luku, u ulici Palih Boraca. Nakon godina seljakanja, od lokacije do lokacije, počinjanja ispočetka, Dute je dobio svoje matično mjesto i sa te lokacije već godinama od jutra do mraka dočekuje mještane, strance, domaće, turiste sa svojim prepoznatljivim osmijehom i toplim riječima…

Njegova upornost i izdržljivost su u našem malem gradu za divljenje, a svako će reći da je Dute vrijedan i srdačan. Među njegovim mušterijama su bili i Milena Dravić i Dragan Nikolić koji su u Tivtu uživali status domaćih, uz ostale mnogobrojne domaće glumce, pjevače.

Milena Dravić u AS-u

Milena Dravić kod Dutea – foto: instagram – kod.dutea

Svaki grad ima neka mjesta koja su kultna, koja su dio priča građana toga grada, koja kod ljudi koji pričaju o njima izazivaju osmijeh i lijepe riječi. Ne možete pronaći osobu kojoj se ne sviđa Duteov burek.

Mještani kažu da je Dute postao skoro kao obaveza kada imaju goste. Kada neki gost dođe, mještani ga obavezno pored turističkim destinacija, plaža i slično, odvedu kod Dutea, da osjeti tu energiju koja se prenosi preko bureka. Hrana je najveća spona među ljudima.

Gostujući jednom na Radio Tivtu, Duteov sin Erden prepričao je kako se pravi burek:

„Burek nastaje od komada tijesta – „jufke“ od 200 do 250 grama koja se ručno mijesi i prođe „pet ruka“ dok ne dođe do tanjira. Moj tata to obrađuje. Tijesto se pravi uveče, da bi „preležalo“, ta se „jufka“ ujutro razvija, pa ispeče, pa posluži mušteriji ili zapakuje da bi došli do pazara. Nikad nijesmo prebrojali koliko bureka dnevno napravimo. Brojimo količinu vode koja je potrebna za tijesto.

Tada je Erden ispričao kako ovaj porodični posao ne bi nikada mijenjao:

„Ovaj porodični posao nikad ne bih mijenjao. Ova porodična tradicija se prenosi sa koljena na koljeno. Baviti se tim poslom je stvarno teško, a nekima i neisplativo. Jedino ako radiš za sebe onda možeš sebe naći u tome. Radi se dugo, i tokom noći i cijelog dana. Dio čitave priče je kontakt sa mušterijama. Snalazim se sa jezicima dobro jer Tivat se mijenja. Prije deset godina su bili samo turisti iz regiona sa kojima smo mogli pričati naš jezik.

Sad već pričamo sa njima na engleskom, ruskom i turskom jeziku. Sa Turcima je lako. Oni znaju šta je burek. Kad dođu Rusi pitaju šta je, a mi im objasnimo da je to pita ili pecivo slično njihovom pirogu. Oni burek miješaju sa svojim pecivom sličnog imena koji se prži u ulju kao krofna. Kad burek probaju, oduševe se i obavezno vraćaju. Vole ga i Englezi. Burek je tradicionalna hrana Balkana. Ako nijesu bili u Crnoj Gori, bili su u Srbiji, Bosni ili Makedoniji, na Kosovu“, rekao je tada Erden.

Proslavom trideset godina postojanja, buregdžinica „AS“ potvrđuje svoj status kod mještana i turista, status jednog mjesta gdje ljudi idu da uživaju u hrani koja je produkt ljudi koji vole ono što rade i koji su svojom upornošću dočekali da proslave trideset godina svog porodičnog posla.

Na lokalnim manifestacijama, poput Fešte od žućenice, mogli ste vidjeti i sto na kojem se predstavljaju Duteovi proizvodi. Oni su od početka dio Tivta i promovišu ga na najbolji mogući način, preko hrane.

AS

Duteova supruga predstavlja njihove proizvode, foto: instagram – kod.dutea

Duteov burek je postao obilježje grada Tivta i njegove ponude. Ljudi sa različitih strana svijeta su na TripAdvisor-u ostavili svoje komentare, a pošto o kvalitetu najbolje mogu reći mušterije, evo nekih od njih:

„Sjajna usluga i najbolja hrana u gradu po vrlo pristupačnoj cijeni! I jako prijateljski nastrojeni radnici!“, napisao je Luka.

Aleksej je napisao da jede kod Dutea od kako je bio mali: “Jedem ovdje od kako sam bio mali, ljubazan i prijateljski porodičan posao sa najboljom hranom u gradu! Ovo mjesto je potrebno posjetiti dok boravite u Crnoj Gori. Niska cijena, najbolji kvalitet.”

Povodom trideset godina, reklamu za buregdžinicu “AS” snimio je glumac Saša Pantić, koji je našoj publici najpoznatiji po ulozi u “Kursadžijama”.

A neka za kraj, riječi Moma Kapora objasne šta je burek običnom čovjeku i zbog čega nam je važno da Dute postoji još dugo u našem gradu:

„Ali, burek nije samo jelo; on je više od toga: on je ritual, tip života, nostalgični komad ukusa koji nećete naći nigdje sem u svom gradu i koga ni najbolja domaćica neće moći da ispeče, ma koliko bila vješta. Burek je jutarnja poezija; jeli smo ga i kad smo bili najsiromašniji, a da nam se nije ogadio, a jedemo ga i od kad smo se okućili i od kada nam ljekari zabranjuju nešto tako masno.“

Dute, hvala ti i srećan ti 30. rođendan!

/Bojana Moškov/

ANIMA podsjeća na 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope

11
ANIMA Kotor

Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje podsjeća na jedan od najvažnijih evropskih datuma: 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.

9. maja 1945 Njemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju čime je čovječanstvo oslobađeno najmračnije ideologije koja je odnijela preko 50 miliona života. 9. maja 1950 Šumanovom deklaracijom postavljeni su temelji zajednici koja je trebalo da obezbijedi pozitivan i održiv mir i blagostanje na tlu Evrope. Borba protiv fašizma nije završila 1945. godine.

I ovog 9. maja podsjećamo da fašizam nije pobijeđen i iskorijenjen i da gdje god ima mržnje, neprijateljstva ili netrpeljivosti prema drugima i drugačijima njegova logika istrajava, gdje god se individualna prava i slobode ograničavaju i krše on postoji, gdje god se proizvode žrtvena jagnjad nad kojima će frustrirana većina iskaljivati svoj bijes ili tražiti satisfakciju na račun tuđe nesreće on živi i jača.

U našem  društvu raste stepen zabrinutosti za razvoj ekonomske i političke situacije u Crnoj Gori nakon promjene vlasti, pandemije corona 19 i sve jače  polarizacije vlasti i opozicije na temeljima nacionalne različitosti. Opozicija traži neuralgične tačke kako bi opstruirala vlast i izazvala krizu a vlast sve vidljivije pokazuje  nesnalaženja sa izazovima koji predstoje. Nacionalna homogenizacija na istorijskim traumama ugrožava racionalno funkionisanje ljudi.

Suprostavimo se na svakom mjestu proizvodnji straha i mržnje prema onima koji su drugačiji ili drugačije misle. Važno je da se sjetimo tragičnih lekcija iz prošlosti, zločina koji su rađeni u naše ime, da preuzmemo odgovornost za budućnost i svi budemo odgovorni ljudi.

Antifašizam je donio Evropi i ovim prostorima mir. Antifašizam mora biti temeljna vrijednost  Crne Gore . Antifašizam je naš izbor.

Tim ANIME

Akcija čišćenja kamenog djela obale plaže Pržno

0
Akcija čišćenja

Akcija čišćenja kamenog djela obale plaže Pržno biće održana u nedelju, 9. maja, kao i čišćenje planinarske staze Przno – Grabovac. Akciju organizuje Opstina Tivat i NVO Naša akcija, a pridruzuju se Sluzba zastite Tivat, Dobrovoljna vatrogasna drustva Tivat, Komunalno preduzece Tivat i Omladinski tim Tivat. Akciji ce se takodje dati doprinos Asocijacija za istrazivanje morskih sisara i Drustvo za obrazovanje i i razvoj INESKA.  Aktivnosti ce biti podeljene u dva vremenska perioda.

Naime u 7 sati čišćenje pjesacke staze pocinje sa sluzbama grada Tivata, a u 10 sati stizu volonteri koji se dijele u dvije grupe kako bi se ocistili kameni kraci obale sa jedne i druge strane uvale od nanosa plastike i drugog otpada.

Ova aktivnosti ce imati i humanitarni momenat jer ce volonteri donjeti artikle za facebook grupu Humanitarne licitacije – “Nase malo je nekom presudno” i time doprinjeti da se kroz licitacije skupe sredstva za jos djece.

Ova aktivnost podržana je kroz projekat “Advancing the Resolute and Tangible Environ-mental Implementation of Standards (ARTEMIS)”, sa financijsko podrskom od strane Balkan Trust for Democracy, projekat German Marshall Fund of the United States i the Royal Norwegian Embassy in Belgrade, i projekta “Mladi za cist Jadran” kojeg podrzava BeMed i fondacija Princ Albert II od Monaca.