Kotor – Očekuju dolazak prvih kruzera

7
Vladimir Jokić

Turistička sezona u Kotoru ove godine bi trebalo da bude na nivou od oko 50 odsto ostvarenja iz 2019, saopštio je predsjednik te opštine Vladimir Jokić i dodao da se ovog mjeseca očekuje i dolazak prvih kruzera.

„Očekujemo da ove godine imamo sezonu na nivou od nekih 50 odsto sezone iz 2019. godine. Ipak, njena uspješnost će najviše zavisiti od stanja epidemije u gradu i državi“ kazao je Jokić.

On je za agenciju CGNews rekao da je najveća reklama za ovu sezonu masovna vakcinacija, koja je počela na punktovima širom Crne Gore.

„Ohrabruje dobar odziv građana i gužve koje su se od prvog dana mogle vidjeti na punktovima za vakcinaciju”, dodao je Jokić.

On je rekao da je uvjeren da će to stvoriti sliku o Crnoj Gori kao sigurnoj zdravstvenoj destinaciji, kao i da je to ove godine najbolja promocija.

“Razlog za optimizam dali su i dani uskršnjih praznika kada je u Kotoru boravio veliki broj posjetilaca“, saopštio je Jokić.

Ovog mjeseca očekuje se i dolazak prvih kruzera, a nekoliko kompanija moglo bi da dovodi goste na sedmičnom nivou.

“Lokalna uprava, iz dijela svojih nadležnosti, spremno dočekuje sezonu i učiniće sve da gosti ponesu dobru sliku grada i destinacije”, poručio je Jokić.

On je podsjetio da vlade Crne Gore i Hrvatske, na njegovu i inicijativu gradonačelnika Dubrovnika, rade na pronalaženju modela kojim bi se obezbijedio brži i lakši tranzit na graničnim prelazima za organizovane grupe turista, kako bi pomogli turističkoj privredi.

Kada je riječ o infrastrukturnim objektima značajnim za Kotor ove godine bi se, prema riječima Jokića, mogli vidjeti opipljivi rezultati kada je riječ o projektu izgradnje žičare i novog luksuznog hotela.

Lokalna uprava ulaže napore da se riješe aktuelna pitanja na tekućim kapitalnim objektima, kao što su rekonstrukcija zatvorenog bazena i izgradnja sportske dvorane u Škaljarima.

“U direktnom razgovoru sa novim direktorom Uprave za javne radove, Borom Lučićem, i nakon zajedničkog obilaska kapitalnih investicija u gradu, imamo najave da je bazen blizu završetka. Postoje neka tehnička pitanja koja se tiču uvoza stakala, kako bi bazen bio zatvoren, i onda bi se moglo ući u proces tehničkog prijema. Nakon toga bazen će biti pušten u funkciju“ rekao je Jokić.

On je podsjetio da je sportska hala u Škaljarima trebalo da bude završena 2011. godine.

„Formirana je radna grupa koja treba da utvrdi stanje na terenu, odnosno da se ustanovi dokle se došlo sa tim projektom i šta su čije obaveze kada je u pitanju država, Resursni centar i Opština. Odlučeno je da se napravi presjek stanja i trenutno smo u tom procesu. Daćemo sve od sebe da taj projekat dovedemo do kraja“ poručio je Jokić.

On je rekao da raduje najava da će se krenuti sa gradnjom velikog hotela na URC-u.

„Riječ je o objektu iz lanca hotela Marriott. Nedavno su odobrene HIA studije za izgradnju hotela iz lanca Marriott u Kotoru i rekonstrukciju hotela Teuta u Risnu” zaključio je Jokić.

Green Home – Konferencija o razmjeni iskustava i znanja za efektivno upravljanje zaštićenim područjima u moru

0
Ssa konferrncije

Predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore su protekle nedjelje učestvovali na konferenciji „Uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjem u moru“ koja je održana u Hotelu „Palas“ u Petrovcu. Domaćin konferencije bila je NVO „Green Home“, a ista je organizovana u okviru projekta „Podrška lokalnim zajednicama u zaštiti i promociji budućeg zaštićenog područja u moru – Katič“.

Konferencija je bila organizovana u cilju razmjene iskustava i znanja o neophodnim zakonskim, institucionalnim i operativnim osnovama za efektivno upravljanje zaštićenim područjima u moru. Ovom prilikom, predstavnik Javnog preduzeća, održao je prezentaciju pod nazivom „Iskustva Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u upravljanju zaštićenim područjima“, u okviru koje je predstavljen zakonski okvir koji uređuje ovu oblast, kao i stanje zaštićenih područja u zoni morskog dobra.

Tokom prezentacije posebno je istaknuto iskustvo u upravljanju i realizaciji aktivnosti na području Posebnog rezervata prirode „Tivatska Solila“ i pješčanih dina na Velikoj plaži. Tokom diskusije, pored brojnih pohvala na račun aktivnog i odgovornog upravljanja zaštićenim područjima u zoni morskog dobra, prisutne su posebno zanimali planovi u oblasti upravljanja novim, prvim, zaštićenim područjem u moru Parkom prirode „Platamuni“.

Na kraju konferencije prepoznato je da je saradnja državnih institucija, lokalnog stanovništva i NVO sektora, ključni model u uspješnom upravljanu zaštićenim područjima.

Ovom događaju prisustvovali su još i predstavnici Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma; Instituta za biologiju mora iz Kotora; Uprave za inspekcijske poslove – ekološka inspekcija; JP Nacionalni parkovi; Opštine Budva; Opštine Bar; predstavnici Udruženja lokalnih ribara i NVO sektora.

Turističkim vodičima jednokratna pomoć

1

 

Kotor foto Boka News

Ministarstvo ekonomskog razvoja pozvalo je sve pojedince koji posjeduju rješenje i legitimaciju turističkog vodiča da do kraja mjeseca podnesu zahtjev za dodjelu jednokratne pomoći u iznosu od 300 EUR.

Dodjela jednokratne pomoći turističkim vodičima predviđena je Vladinim mjerama podrške privredi i građanima za drugi kvartal.

U javnom pozivu objavljenom na sajtu Ministarstva navodi se da turistički vodič, da bi dobio jednokratnu pomoć, mora da posjeduje važeće rješenje i legitimaciju turističkog vodiča i da se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) na dan 31. mart ove godine.

Za ostvarivanje tog prava, turistički vodiči su dužni da Ministarstvu dostave zahtjev za dodjelu jednokratne pomoći sa brojem žiro-računa i kontakt telefonom, važeće rješenje i legitimaciju, kao i dokaz da se nalaze na evidenciji Zavoda.

Zahtjevi se dostavljaju preporučenom poštom ili predajom arhivi Ministarstva u zatvorenoj koverti ili na mejl prijave@mek.gov.me.

Kontakt osobe su nikola.raznatovic@mek.gov.me i nebojsa.rackovic@mek.gov.me

“Pravac djelovanja lokalne uprave u Novom mora biti ekološki”

“Ovdje smo da pokažemo da Herceg Novi može drugačije, bolje. Svake godine se u svijetu iskoristi na stotine milijardi plastičnih kesa, od kojih mnoge završe u vodi koju pijemo, u prirodi, u našim morima, na obalama. Akcijom podjele cegara za višekratnu upotrebu čistimo naš grad“, saopštila je kandidatkinja za odbornicu koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški Sofija Rakonjac prilikom dodjele eko cegera na Gradskoj pijaci u Herceg Novom.

Kandidat za odbornika Milan Isaković tom prilikom istakao je da je ribarstvo od vitalnog značaja za Herceg Novi, i da je to jedan od mnogih razloga zbog čega pravac djelovanja mora biti ekološki. ,,Sada kada je vrijeme da se ponovo obnovi i da se vrati stari sjaj Herceg Novom, neophodno bi bilo da počnemo da razmišljamo u ekološkom pravcu. Naše ribarstvo je od vitalnog značaja za Herceg Novi. Mnoge porodice se time bave. Koliko ćemo moći da se odupremo navali plastike na naše more, zavisiće od nas samih“, naveo je Isaković.

Prema riječima kandidata za odbornika Dejana Roganovića, koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški će posebno pažnju usmjeriti ka razvijanju seoskog turizma u Novom. ,,Turizam i poljoprivreda svrstani su u strategijske pravce razvoja Crne Gore i odnose se na djelatnosti koje su od izuzetnog značaja za razvoj kako Herceg Novog, tako i čitave države. Svjesni činjenice da bez kvalitetne razvijenosti sela, nema ni kvalitetne turističke ponude, mi u koaliciji Crno na bijelo – Može Bokeški odlučni smo da posebnu pažnju posvetimo razvijanju seoskog turizma, a to bi umnogome poboljšalo sumornu sliku naših sela“, kazao je on.

Kako ističe kandidatkinja za odbornicu koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, svako od građana, na svoj način, može doprinijeti tome da Herceg Novi postane moderan i zelen grad. ,,Do nas je. Crno na bijelo – Može Bokeški“, zaključila je Rakonjac.

Eko sanacija brodogradilišta Bijela do kraja novembra

0
Bijela Brodogradilište – foto arhiv Boka News

Iz bivšeg brodogradilišta Bijela, juče je isplovio prvi od pet brodova kojima je planiran izvoz 30 hiljada tona industrijskog otpada grita za Španiju.

Španske vlasti dale su i preliminarnu dozvolu za izvoz 40 hiljada tona kontaminiranog zemljišta iz bivšeg brodogradilišta.

U Agenciji za zaštitu prirode i životne očekuju da tokom narednog mjeseca španske vlasti daju uvoznu dozvolu, a potom će Agencija izdati izvoznu dozvolu.

“Sa ovim dozvolama riješili smo girući problem vezan za izvoz otpada iz brodogradilišta Bijela”, kazala je, za Radio Crne Gore, projekt menadžerka iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Almina Bučan.

Ona je navela da će eko sanacija tog prostora biti završena do kraja novembra ove godine.

Nakon čiščenja lokacije, prostor će biti predat koncesionaru na dalje korišćenje.

Izložba superautomobila i revija kubanskih cigara

0
Luštica bay – foto Miko Đuričković

Ljubitelji luksuznih premijum automobila i čuvenih duvanskih brendova sa Kube, ovog vikenda imaju priliku da u turističkom resortu Luštica Bay kod Tivta, provedu dio prvog Montenegro Smoking weekend-a i posjete Supercar show, koji će se u hotelu „The Chedi Luštica Bay“ i u Marina naselju odvijati od petka, 7.maja.

“Uparivanje vrhunskih brendova viskija, vina, koktela, drugih pića i gastrodelicija sa edicijom kvalitetnih kubanskih duvanskih brendova počeće u petak u 16 sati u hotelu Čedi Luštica Bay, a u subotu i nedjelju će se nastaviti na hotelskoj terasi i prostoru infiniti bazena, od 14 do 16, odnosno od 11 do 14 sati“- saopštili su iz menadžmenta Luštice Bay.

Reviju pića i proizvoda najstarijih duvanskih fabrika Latinske Amerike pratiće  izložba  superautomobila na promendi Luštica Bay. Ljubiteljima autmobilskih premijum brendova biće predstavljeno 14 vozila brendova Ferrari, Bentley, Lamborghini, Audi, Rolls-Royce i Porsche, a premijerno i nova verzija Rolls-Royce Ghost-a. Događaji se organizuju u partnerstvu sa kompanijama Habano Podgorica, I&S Premium Cars i Rokšped.

“Ovi zanimljivi događaji koje organizujemo predstavljaju nastavak razvoja i ponude destinacije, iako suočeni sa već drugom godinom globalnih pandemijskih izazova. Uprkos tome, nastavili smo sa realizacijom naših planova, a stanovnike i posjetioce će ove godine u Luštici Bay dočekati još atraktivnija ponuda i novi sadržaji u sklopu projekta,  a čije će zvanično otvaranje  uslijediti“- saopštio je Marc De Rujter, direktor destinacije u kompaaniji Luštica Bay.

Vlada preuzela koncesiju na dijelu puta od Herceg Novog do Trebinja

36
Naplatna rampa -Trebinje – HN

Vlada Crne Gore je preuzela koncesiju na dijelu puta od Herceg Novog do Trebinja, saopšteno je nakon sjednice Vlade.

Kako se dodaje granica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine će biti jednostavnija za prelaženje.

“To će biti od koristi i za privrednike i za predstojeću turističku sezonu”, rekao je premijer Zdravko Krivokapić.

Građani Herceg Novog, Trebinja i drugih gradova plaćaju putarinu za saobraćajnicu Meljine-Petijevići.

Taj put je otvoren 2009. i prva je koncesija na nekoj saobraćajnici u Crnoj Gori, po BOT sistemu (uzmi, izgradi, koristi i vrati).

Ugovor je bio potpisan na 20 godina, a kada istekne “Univerzal Monte” treba da vrati put Opštini.

IJZ: Pet smrtnih slučajeva, 112 novopozitivnih, H. Novi 2

0
corona

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 05. maja 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1423 uzorka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 112 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 36
Pljevlja 16
Nikšić 12
Rožaje 12
Bijelo Polje 7
Ulcinj 6
Budva 4
Berane 4
Bar 4
Mojkovac 4
Petnjica 3
Herceg Novi 2
Danilovgrad 1
Tuzi 1
Ukupno 112

 

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 kod pacijenata iz sledećih opština: Berane (2), Bijelo Polje (1), Ulcinj (1) i Podgorica (1), od kojih je najmlađi imao 57, a najstariji 95 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1526.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 132 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2025.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 98042.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 670
Pljevlja 222
Nikšić 216
Bijelo Polje 109
Bar 99
Berane 98
Ulcinj 94
Rožaje 87
Herceg Novi 67
Danilovgrad 55
Mojkovac 47
Andrijevica 43
Budva 37
Cetinje 36
Kotor 36
Tuzi 32
Tivat 25
Kolašin 16
Petnjica 11
Žabljak 10
Plav 9
Gusinje 4
Plužine 2
Šavnik 0
Crna Gora 2025

Crno na bijelo – Može Bokeški: Imamo rješenje za cataru, Herceg Novi će ponovo prihodovati od korišćenja opštinskih obala

Dušan Vukić

“Trajektna linija Kamenari-Lepetani jedina je u Crnoj Gori i predstavlja značajan resurs Boke. Kao takva mora služiti i interesu lokalne zajednice, a ne enormnom bogaćenju pojedinaca. Imamo rješenje za cataru. Radićemo na tome da se ubrza koncesija za nju i da se detaljno provjeri privatizacija Pomorskog saobraćaja“, saopštilo je danas kandidat za odbornika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški Dušan Vukić.

Kako navodi, nedopustivo je da ta trajektna linija i dalje funkcioniše bez koncesionog akta, a samo na osnovu Ugovora o zakupu djelova trajektnih pristaništa u Kamenarima i Lepetanima, koji datira još iz 2004. godine i aneksa tog ugovora iz 2019. godine. ,,Naše djelovanje biće usmjereno na to da se ubrza proces pripreme nacrta koncesionog akta i raspisivanje tendera za dodjelu koncesije za obavljanje trajektnog prevoza. Osim toga, detaljno preispita privatizacija Pomorskog saobraćaja, da se pregleda kompletna dokumentacija i posebno obrati pažnja na kontrolu prihoda koje catara ostvaruje, naročito imajući u vidu revizije i mišljenja Državne revizorske institucije (DRI)”, ističe Vukić ispred Crno na bijelo – Može Bokeški.

Trajekt – Pomorski saobraćaj – foto Boka News

Neprihvatljivo je, kako napominje, da se za korišćenje opštinskih obala ništa ne plaća Herceg Novom i susjednom Tivtu. ,,Apsolutno je neprihvatljivo da se građanima Boke naplaćuje karta po punoj cijeni, u iznosu od četiri i po eura, kao i da se sve to radi samo na osnovu ugovora sa Morskim dobrom. Ta firma je za tri godine, od 2017. do 2020. godine, ukupno prihodovala oko 17.7 miliona eura, a prijavila je 6.5 miliona eura čiste neto dobiti. Od 6.5 miliona eura u opštinski budžet Herceg Novog nije se slio niti jedan jedini cent”, objašnjava Vukić.

Naročito će, naglašava kandidat za odbornika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, insistirati da se utvrde kršenje prava radnika i obračun sa sindikalnim predstavnicima u tom preduzeću koji su se događali u prethodnom periodu. ,,Imamo viziju i rješenje za pitanje catare. Insitucionalno ćemo se boriti za to da se konačno donese koncesioni ugovor, u kom će postojati klauzula kojom će se odrediti koncesiona naknada u funkciji punjenja budžeta opština Herceg Novi i Tivta. Osim toga, odredićemo i klauzulu prema kojoj će karta za lokalno građanstvo Boke biti i za 50 odsto jeftinija”.

Dušan Vukić pocrtava da će koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški posebnom klauzulom obezbijediti poštovanje najstrožijih ekoloških standarda. ,,Osim toga, istim putem ćemo zaštititi prava radnika catare. Štitićemo interese Herceg Novog i svih njegovih građana. Sve mora biti crno na bijelo. Može Bokeški”, zaključuje.

Zaštita bogate baštine cilj je konferencije “Identitet Hrvata Boke Kotorske”

10
Gospa od Škrpjela – Foto Zoran Nikolić

Hrvatski identitet Boke Kotorske i stoljetna baština Bokelja ugroženi su i nepravedno zanemareni, a to će pokušati promijeniti konferencija Identitet Hrvata Boke Kotorske.

Prvi dio konferencije održan je u Zagrebu u četvrtka 6. maja u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar dok će se drugi dio održati u Tivtu 8. maja. Cilj konferencije je uvrstiti naučne činjenice iz hrvatske baštine Boke u predmetne kurikulume obje države te tako zaštiti bogato kulturno naslijeđe bokeljskih Hrvata od prešućivanja, svojatanja i zaborava.

„Novonastala društveno politička situacija u Crnoj Gori potaknula je na razmišljanje što još treba učiniti kako bismo zaštitili hrvatsku autohtonu baštinu Boke, ali i Hrvata Boke, Bokelja koji se našao u sličnoj situaciji iz devedesetih godina prošlog stoljeća. S druge strane turistički vodiči o Boki kotorskoj ne prepoznaju baštinu, ne nazivaju je i ne prezentiraju kao takvu što je na određeni način kulturocid pa je cilj potaknuti crnogorske obrazovne strukture da udžbenik o bokokotorskoj kulturnoj baštini uključe u obveznu literaturu i time iskažu kako pijetet prema onomu što je Hrvat Boke Crnoj Gori donio kao i da ispune obveze iz temeljnih prava manjina.“ – ističe jedna od pokretačica inicijative, prof. dr.Vanda Babić, Bokeljka i profesorica na Sveučilištu u Zadru.

Prvo izdanje konferencije Identitet Hrvata Boke kotorske okupilo je važne znanstvene institucije na čelu s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar (HKS, HS, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Zavod pa povijesne znanosti HAZU), a održava se uz pokroviteljstva nadležnih Ministarstava vanjskih i europskih poslova, znanosti i obrazovanja, kulture i medija te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Drugi dio znanstvenog skup održat će se u subotu, 8. maja u Tivtu. Josip Uglešić, Josip Renić i Jakov Momirović  govorit će o Boki kotorskoj – biseru hrvatske kulture koji treba poznavati kroz viđenje studenata zadarske Kroatistike. Milica Mihaljević i Lana Hudeček s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavit će što nam mrežni izvori govore o Boki dok će Vanda Babić Galić s odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru govoriti o porukama monografija Boka Kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture. U Tivtu izlaže i don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije, dr. sc. Miljan Gogić i Marijan Bitanga.

Na ovim znanstvenim skupovima kroz 26 biranih tema donijet će se zaključci koji će biti svečano potpisani te proslijeđeni nadležnima u Hrvatskoj i Crnoj Gori kako bi se potaknule prijeko potrebne promjene i zaštitila hrvatska autohtona baština Boke, Hrvati Boke i Bokelji.