Vlada Sjeverne Makedonije proglasila je vanredno stanje na teritoriji cijele države u trajanju od 30 dana, zbog povećanog broja požara.
Situacija s požarima u Sjevernoj Makedoniji je alarmantna, trenutno je aktivno 10 požara, a najozbiljnija je situacija u općini Makedonski Brod, kao i u regiji Pehčevo i Delčevo, prenosi Tanjug pozivajući se na makedonsku agenciju MIA.
Na lokaliziranju i gašenju požara angažirani su svi raspoloživi kapaciteti – lokalne samouprave, Centar za krizne situacije, vojska, policija i građani.
Pomoć je stigla i iz susjednih država, Srbije i Bugarske, a danas se očekuje i dolazak pomoći iz Slovenije u vidu 16 vatrogasnih vozila i 46 vatrogasaca.
Prema posljednjim podacima koje je jučer saopćio direktor Centra za krizne situacije Stojanče Angelov, u državi je 10 aktivnih požara.
Zbog alarmantne situacije, Upravni odbor za koordinaciju i upravljanje kriznim situacijama predložio je Vladi Sjeverne Makedonije da u roku od 30 dana donese odluku o postojanju krizne situacije na cijeloj teritoriji države.
„Situacija se mijenja iz sata u sat. Ne možemo unaprijed predvidjeti kako će se požari ponašati, jer isključivo suha vegetacija, visoke temperature i vjetar doprinose njihovom brzom širenju i promjeni pravca“, rekao je Angelov u izjavi za MIA.
On je najavio pomoć iz Slovenije i u avionima, a to je zatraženo i od Grčke i očekuje se, kako kaže, pozitivan odgovor.
Za gašenje velikog šumskog požara u Pehčevu, koji je zahvatio sela Mačevo, Robovo i Umlena, prvo je poslano pet helikoptera, dva makedonska i tri srbijanska, ali su odmah po dolasku povučeni zbog izuzetno visokih temperatura.
Naporima stanovnika, vatrogasaca i svih uključenih spasen je manastir Svete Petke od požara.
Navečer su na području Prilepa bila aktivna dva požara, a bilo je i aktivnih žarišta u mjestu Lipac, u kumanovskom kraju.
U utorak, 10. avgusta održaće se promocija romana „Ostaci sveta“ Igora Marojevića u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ i Gradske biblioteke i čitaonice. Sa autorom će razgovarati prof. dr Jelena Knežević.
Igor Marojević rođen je 1968. godine u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Napisao je „Beogradsko petoknjižje“: zbirku priča „Beograđanke“ (2014) i romane „24 zida“ (1998, 2010), „Parter“ (2009), „Prave Beograđanke“ (2017) i Tuđine (2018). Drugi ciklus „Etnofikcija“ čine romani „Majčina ruka“ (2011), „Šnit“ (2007, 2008, 2014) i „Žega“ (2004, 2008). Napisao je, između ostalog, i tri drame koje su izvođene u Španiji i Srbiji. Djela su mu prevođena na 16 jezika i zastupljen je u desetak reprezentativnih proznih antologija. Dobitnik je više nagrada. Živi u Zemunu.
Jelena Knežević rođena je u Novom Sadu 1977. godine. Teoretičarka je književnosti i docent za oblast njemačka književnost na Univerzitetu Crne Gore. Doktorirala je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je završila i osnovne studije na grupi Opšta književnost i teorija književnosti. Od oktobra 2018. angažovana je kao gostujući predavač na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu na katedri za germanistiku, a svjetsku književnost predavala je na Fakultetu za Crnogorski jezik i književnost na Cetinju kao i na Studijskom programu za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti u Nikšiću. Istražuje i objavljuje u oblasti komparatistike, na teme iz njemačke i svjetske književnosti. Bavi se književnim prevođenjem.
Promocija će se održati u Atrijumu Kulturnog centra sa početkom u 21 sat.
U subotu, 7. avgusta 2021. godine, u 20 časova, One&Only Portonovi rizort organizuje ekskluzivnu večeru u sklopu projekta Artist in residence u svom restoranu La Veranda. Domaćin večere je istaknuti crnogorski umjetnik, Momčilo Macanović.
Ova večera humanitarnog karaktera predstavlja završnu fazu samostalne izložbe slika Momčila Macanovića u rizortu One&Only Portonovi. Tokom večere, jedno umjetničko djelo će biti licitirano i prodato tihom aukcijom, a sav prihod će po završetku projekta biti doniran u dobrotvorne svrhe – Dječjem Domu „Mladost“ iz Bijele. „U srži One&Only filozofije je kreiranje radosti,“ kaže Tomislav Hrala, direktor prodaje i marketinga u rizortu, „i zato je društvena odgovornost važan dio našeg poslovanja. Ovaj projekat nam je posebno drag jer nam pruža priliku da, slaveći umjetnost i humanost, pomognemo lokalnoj zajednici.“
Uz predivnoj atmosferi One&Only rizorta u Bokototorskom zalivu, gosti će kroz posebno osmišljeni set meni uživati u rafiniranim ukusima i specijalitetima izvršne kuvarice Nensi Kinčele. „Želimo gostima da pružimo svjetski doživljaj ručavanja uz najbolje lokalne proizvode, kreirajući jedinstvenu kombinaciju tradicionalnog i savremenog“, kazala je ona. Večeru će pratiti i stručno uparivanje sa vinima od strane glavnog somelijera, Rafaele Pons.
Ciklus “Artist in Residence” organizuje se u saradnji sa crnogorskom galerijom Pizana. Direktorica galerije Pizana, Ljiljana Milošević kaže da je raduje ovakva inicijativa koja predstavlja “još jedan dokaz da umjetnost širi naše poimanje svijeta u svim njegovim pojavnim oblicima.”
Cijena za ovaj gastronomsko-umjetnički događaj iznosi 110 eura po osobi. Rezervacije se vrše putem broja +382 31 691 000, ili mail-om na la.veranda@oneandonlyportonovi.com.
Grupa bivših radnika Vektra Boke u smjenama je provela noć ispred hotela Plaža, gdje od četvrtka protestuju zbog nepoštovanja socijalnog programa.
Radnici, koji su najavili i moguću radikalizaciju u vidu štrajka glađu, poručili su da se neće povući dok ne ostvare svoja prava.
Predsjednik nevladine organizacije (NVO) Bivši radnici Boke, Đorđe Rajak, kazao je Radiju Jadran da su novo obraćanje medijima zakazali za večeras, kada bi na skupu trebalo da se pridruži i neko od predstavnika Vlade, ali i predsjednik hercegnovske opštine Stevan Katić.
„Dogovorili smo se da dežuramo u grupama po deset, međutim, zbog zdravstvenog stanja većine mojih kolega, to je bilo nemoguće. Ja sam sa svojih 67 godina bio najmlađi. Bilo je četvoro koji nijesu mogli izdržati i otišli su oko sat iza ponoći, dvoje je otišlo oko tri sata, a nas petoro je ostalo do jutra, kada je došla smjena oko osam sati“, rekao je Rajak.
On je naveo da im se iz menadžmenta kompanije niko nije obratio.
Rajak je podsjetio da u 20 sati ističe rok od 36 sati da im se obrate, nakon čega bi trebalo da radikalizuju protest štrajkom glađu.
Komentarišući obraćanje menadžmenta medijima u kojem se, između ostalog, navode da su bivši radnici napali imovinu preduzeća, Rajak je saopštio da se radi o „njihovim starim trikovima” i dodao da je skup legalno prijavljen i da nijesu ništa uzurpirali.
On je poručio da ostaju na ulazu u hotel Plaža dok „ne pomru ili ne ostvare svoje ciljeve”.
Dobrovoljno vatrogasno društvo „Boka“ iz Tivta dobilo je danas od Službe zaštite i spašavanja Opštine Budva na korišćenje malo navalno vatrogasno vozilo marke „zastava 650“ kapaciteta 1.500 litara vode.
To je već drugo vozilo koga najmlađe dobrovoljno vatrogasno društvo u Tivtu dobija od svog osnivanja jer su prethodno DVD-u „Boka“ krajem prošlog mjeseca, specijalno terensko vatrogasno vozilo za šumske požare makre „berliet“ kapaciteta 3.000 litara vode, ustupile kolege iz Službe zaštite i spašavanja Opštine Kotor.
„U međuvremenu smo takođe većinom donacijama naših kolega iz profesionalnih Službi zaštite, nabavili dosta lične zaštitne i druge sitnije opreme, izoolacionih aparata, crijeva, mlaznica, naprtnjača i sličnog, tako da smo obezbjedili sve neiophodne predulove za početak organizovanog rada i djelovanja našeg DVD-a na intervencijama gašenja požara, prije svega na otvorenom prostoru. Uspostavili smo kontakte i saradnju i sa nekoliko DVD-a u zemljama regiona, a uredili smo i prostorije za rad društva površine 57 kvadrata, u dijelu objekta Doma kulture u Gradiošnici koji nam je na besplatno korišćenje ustupila Opština Tivat- kazao je juče „Vijestima“ član Upravnog odbora DVD-a „Boka“, Igor Petković.
vozilo dobijeno od budvanskih vatrogasaca
On je dodao da je u toku potpisivanje ugovora sa kompanijom Porto Montenegro u čijem je vlasništvu veliko prateće vatrogasno vozilo FAP 2226 koje je više nije u redovnoj upotrebi u Službi zaštite i spašavanja Tivta, kako bi i taj vatrogasni kamion preuzelo DVD „Boka“ i osposobilo ga za akciju u gašenjima požara.
Uskoro će i to vozilo biti predato ovom volonterskom udruženju koje trenutno, po riječma Petkovića, ima 46 aktivnih članova.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, registrovano još 279 novopozitivnih slučajeva korona virusa, i to 239 među građanima Crne Gore i 40 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore. Nije bilo preminulih od posljedica korona virusa.
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 05.08.2021. godine je iznosio 6,5%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod obolijevanja od COVID-19 infekcije.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1635.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 63 pacijenta.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
59
59
Budva
41
16
57
Herceg Novi
19
5
24
Bar
18
4
22
Tivat
17
4
21
Ulcinj
16
2
18
Kotor
12
3
15
Nikšić
14
14
Cetinje
13
13
Pljevlja
7
1
8
Berane
4
3
7
Bijelo Polje
7
7
Danilovgrad
4
4
Plav
1
2
3
Tuzi
3
3
Petnjica
2
2
Mojkovac
1
1
Šavnik
1
1
Ukupno
239
40
279
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2244.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 103 158.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zatražilo je juče od rukovodstva Opštine Tivat da tom organu dostavi svu dokumentaciju vezanu a kontroverzno javno-privatno partnerstvo Opštine i kompanije “Građeviunar” iz Podgorice, vlasnika DPS-u bliskog biznismena Miloša Šukovića, a iz kojeg je nastao aktuelni stambeno-poslovni kompleks na Trgu Magnolija u centru Tivta i napravljena aktuelna poslovna zgrada lokalne uprave u tom gradu.
Prema pouzdanim saznanjima, SDT je dokumentaciju tražio na osnovi više natpisa proteklih godina u “Vijestima” o kontroverznim i sumnjivim aspektima ovog višemilionskog posla u koji su ušli “Građevinar” i lokalna uprava Tivta, u vrijeme kada je predsjednik Opštine bio Dragan Kankaraš (DPS).
Opština je u relizaciju tog posla uložila vrijednost zemljišta i komunalija, a „Građevinar“ je finansirao radove. Podgorička firma biznismena Miloša Šukovića koji je poručivao da je ovaj projekat u Tivtu „kruna njegove karijere poslije koje će se povući u penziju“, na super-atraktivnoj lokaciji u centru Tivta napravila je nekvalitetni mastodontski betonsko-stakleni kompleks, potpuno neusklađen sa mediteranskim ambijentom, čak i idejnim riješenjem po kojem se trebao graditi, „probivši“ pri tome predviđenu maksimalnu spratnost objekata, ali i ne poštujući ono što je ugovorila sa Opštinom Tivat.
Tako je objekat Gradske kuće koji je po ugovoru trebala da ima površinu od 2,2 hiljade kvadrata „narastao“ na čak 4.945 kvadrata od kojih je Opštini Tivat na kraju pripalo 4.200 kvadrata. Iako „Građevinar“ nije ispoštovao ugovor već je izgradio mnogo više od dogovorenog i iako Opština nije imala svoj nadzor tokom izvođenja zajedničkog posla, 2010.godine po nalasku mješovite komisije Opštine i podgoričke firme, napravljeno je međusobno „poravnanje“. Po njemu je Opština ostala bez skoro svih drugih poslovnih i stambenih prostora na Trgu Magnolija koje je trebalo da dobije po prvobitnom ugovoru, a pored već uložene višemilionske vrijednosti zemljišta i komunalija, Šukovićevoj firmi morala je da isplati i još oko 2 miliona eura keša na ime otkupa pergola na trgu i „nepredvidjenih, naknadnih i viškova radova“.
To je bio rezultat „Izvještaja o razgraničenju međusobnih obaveza izmedju Opštine Tivat i preduzeća „Građevinar“ iz Podgorice koje proističu iz Ugovora o zajedničkoj izgradnji stambeno-poslovnog kompleksa na lokaciji Turkova poljana – Tivat“, a koji je 2010. usvojio lokalni parlament. Izvještaj izradila je mješovita komisija koju su činili tadašnji potpredjednik Opštine Krsto Bošković (SDP), savjetnici gradonačelnika Kankaraša Petar Vujović (DPS) i Jovanka Laličić (DPS), diplomirani pravnik Ivan Perišić, rukovodilac izgradnje kompleksa Goran Pešić i direktor i vlasnik „Građevinara“ Miloš Šuković.
Uprkos brojnim brojnim nedostacima objekta koji je dobila Opština i uprkos činjenici da je gad ostao bez svih ostalih ugovorenih poslovnih i stambenih prostora, ova Komisija je u svom zvaničnom izvještaju ocijenila je da je „ukupna saradnja partnera iz ovog posla bila profesionalno korektna i da je ukupno vođenje objekata od pripremne dokumentacije, do završetka radova rađeno kvalitetno, profesionalno i odgovorno.“
Komisija je u izvještaju koji je kasnije usvojila i SO Tivat kojom je tada vladala koalicija DPS-SDP, ocijenila da „kao plod saradnje, imamo objekte koji su ukrasili grad“ i da bi „bilo bi korisno da se isti partneri nađu na novom poslu”.
Krsto Bšković sada je zvanično penzioner a nezvanično, on i dalje iz sijenke rukovodi sa OO SDP-a u Tivtu. Jovanka Laličić sada je predsjednica OO DPS-a u Tivtu, a Vujović koji je u bivšoj gradskoj upravi gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS) obavljao dužnost opštinskog sekretara za turizam i preduzetništvo, trenutno je nezaposlen nakon što mu je aktuelna gradska uprava koalicije NP-BF-GB krajem prošle godine dala otkaz.
KANKARAŠ ŠUKOVIĆA ČASTIO SA JOŠ 220 HILJADA EURA GRADSKOG NOVCA?
Prije pet godina lokalna NVO “Tivatska antikorupcijska akcija” prezentovala je papire na osnovu kojih je optužila bivšeg gradonačelnika Dragana Kankraša je ovaj častio vlasnika “Građevinara” Miloša Šukovića sa preko 220 hiljada eura novca koji je trebao biti uplaćen u budžet Optine, zbog kako su naveli, nelegalne rekonstrukcije dijela stambenog prostopra na Trgu Magnolija u poslovni i otvaranja hotela “Magnolija” 2012. godine.
Hotel je napravljen rekonstrukcijom stambenog prostora u lameli „B“ kompleksa, što je urađeno krajem 2011 i početkom 2012, a TAA je došla do podatka da za taj posao nikada nije izdata građevinska dozvola, niti su „Građevinaru“ naplaćene sve takse.
„Građevinsku dozvolu za taj poduhvat nisu 2011-12. izdali ni Sekretarijat za urbanizam Opštine Tivat, ni Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Dakle, na 50 metara od opštinske kuće, desila se ilegalna rekonstrukcija, a nadležni u Opštini Tivat nisu znali da se to dešava. Naravno da su znali – i Tatjana Jelić (tadašnja sekretarka za urbanizam – prim.aut) čiji je Sekretarijat nadležan za izdavanje građevinskih dozvola, i Peđa Obradović, načelnik Direkcije za investicije i razvoj čiji je posao obračun i naplata naknade za komunalije. Kako da ne znaju kada je tadašnji gradonačelnik Dragan Kankaraš lično otvorio ovaj hotel koji je nastao bez građevinske dozvole, ilegalnom rekonstrukcijom i prenamjenom stambenog prostora u poslovni, za koji naravno, nikada nije plaćena naknada za komunalije”- objansio je tada Mirko Kovačević iz TAA, dodajući da je prema proračunima te NVO, budžet Opštine Tivat u tom slučaju uskraćen za ukupno 223.546,16 eura.
Taj novac ostao je u džepu vlasnika „Građevinara“.
“Ne samo što se gradonačelnik Kankaraš usudio na takvu drskost, nego je ovo još učinio pred same lokalne izbore 2012. godine i hvalio se otvaranjem novih hotelskih kapaciteta. Posebno pitanje za nadležne organe je kako je ovaj objekat uopšte mogao biti kategorisan kada je izgrađen bez građevinske dozvole.”- istakao je Kovačević, koji je prije pet godina pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ispita ovaj slučaj, kao i kompletno javno-privatno partnerstvo Opštine i „Građevinara“, vezano za kompleks na Trgu Magnolija.
“Kako je moguće da Opština kao suinvestitor nije imala svoj nadzorni organ, kako je moguće da se u ugovoru sa „Građevinarom“ pominje mogućnost povećanja gabarita objekta, a bez novog projekta i nove građevinske dozvole. Kako je moguće da se „naknadni i nepredviđeni radovi“ obavljaju bez novog projekta i nove dozvole, bez novog tendera, kako je moguće i na osnovu kojeg zakona da se post-festum, nakon završenog posla, obračunavaju tzv. naknadni i nepredviđeni radovi za koje je Opština rado pristala ga „Građevinaru“ plati još 2 miliona eura”, zapitao se Kovačević.
SDT je odgovore na ova pitanja i pisanja “Vijesti” o ovoj aferi, međutim, odlučio da potraži tek juče.
Na Festivalu KotorArt u četvrtak, 05. avgusta, organizovana su dva događaja. Koncert pod nazivom Betovenova pisma kao i otvaranje izložbe istaknutog slikara Dimitrija Popovića, pod nazivom Dimitrije i Dante.
Publika u Crkvi sv. Duha je uživala u intimnom doživljaju Betovena koji su zajednički prenijeli članovi ansambla ARS-INDUSTRIA, glumac Aleksandar Radulović, violinistkinje Milana Bjelobaba i Marija Đuranović, violista Uroš Lapčević i violončelista Dmitrij Prokofjev.
Otvorena izložba Dante i Dimitrije
Prije početka koncerta, u Galeriji solidarnosti, sa početkom u 19 sati, otvorena je izložba cjenjenog slikara, našeg savremenika, Dimitrija Popovića. Izložba pod nazivom Dimitrije i Dante dio je programa kojim KotorArt obilježava 700 godina od smrti čuvenog Dante Aligijerija. Na otvaranju izložbe prisutnima su se obratili admiral bokeljske mornarice, diplomata i predsjednik savjeta Fondacije Don Branko Sbutega, dr Antun Sbutega, sam autor izložbe, g. Dimitrije Popović a izložbu je otvorio Nj.E. Veselko Grubišić, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori. Izložba se može posjetiti do 15. avgusta a festival KotorArt ju je organizovao u saradnji sa ambasadom Republike Hrvatske u Crnoj Gori.
Otvorena izložba Dante i Dimitrije
Međunarodni festival KotorArt, održava se ovog ljeta uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Opštine Kotor, uz podršku EU Kreativne Evrope, kao i brojnih sponzora.
Sredozemno more postaje najbrže zagrijavajuće i najslanije more na svijetu, poručuju u svojem najnovijem izvještaju stručnjaci iz neprofitne organizacije WWF Adria (World Wide Fund for Nature).
Temperature se tu povećavaju za 20 posto brže od globalnog prosjeka, s porastom razine mora većim od jednog metra do 2100. godine, stoji u izvješću “Učinak klimatskih promjena u Sredozemlju: priče iz pregrijanog mora”, koje ukazuje na šest glavnih aspekata utjecaja klimatskih promjena na morsku bioraznolikost te mutacije koje se pojavljuju kod ključnih vrsta riba i njihovih staništa kao rezultat klimatskih promjena, a izravno utječu na lokalno stanovništvo.
– Jadransko more, kao uostalom ni jedno drugo more, nije izolirani sustav, pa se svi pritisci koji djeluju na Mediteran u većoj ili manjoj mjeri pojavljuju i u Jadranu. S obzirom na to da se radi o plitkom i poluzatvorenom moru, povećan je i rizik od ozbiljnih i trajnih posljedica koje imaju klimatske promjene u sinergiji s intenzivnim ljudskim aktivnostima poput turizma ili ribarstva, a da o eksploataciji nafte i plina uopće ne govorimo. Jačajući zaštitu Jadrana jačamo njegovu otpornost, a time i našu opstojnost kao pomorski orijentirane nacije. Možemo reći da je to naša nužnost i dužnost – kazao je biolog i ekolog Mosor Prvan iz WWF Adrije.
Klimatske promjene, visoke temperature i ekstremni vremenski događaji itekako imaju utjecaj i na život ispod morske površine. Mijenja se i morsko dno. Livade morske cvjetnice posidonije, koralji i plemenite periske postaju vrlo rijetki na nekim područjima, dok na drugima potpuno nestaju.
Potpuni gubitak tih vrsta imao bi tragičan utjecaj na kompletan morski ekosustav jer mnogim vrstama služe kao staništa, vežu ugljik, a korisni su i u ekonomskom smislu s obzirom na to da privlače brojne turiste i ronioce.
Plivarica – mreža, riba
Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske inicijative, kaže da se Sredozemno more pretvara u tropsko more.
– Sredozemno more nije kao što je nekad bilo. Klimatske promjene nisu prijetnja za budućnost, one su prijetnja već danas, čemu svjedoče znanstvenici, ribari, ronioci, obalne zajednice i turisti. Puno toga stavlja se na kocku u ekološkom smislu jer je Mediteran veliki opskrbljivač nas ljudi. Ako želimo okrenuti postojeći trend, moramo smanjiti ljudski pritisak na more i izgraditi njegovu otpornost. Zdravi ekosustavi i rastuća bioraznolikost najbolja su prirodna obrana protiv utjecaja klimatskih promjena – kazao je Di Carlo.
Ubrzano zagrijavanje Sredozemnog mora nesumnjivo će ostaviti posljedice ne samo na život u moru, nego i na život ljudi, ne samo onih s Mediterana. U moru se događaju migracije, pa strane životinjske vrste zamjenjuju endemske vrste Sredozemlja.
Tome doprinose i sve ekstremniji vremenski uvjeti, koji uništavaju morsko dno i cijele morske ekosustave, što će imati značajne posljedice za ekonomski sektor, posebno u ribarstvu i turizmu, a bitno će izmijeniti i naše navike konzumacije proizvoda iz ribarstva.
Neke od tih promjena bit će nepovratne. Ipak, trenutno poduzimanje konkretnih akcija moglo bi smanjiti emisije stakleničkih plinova i omogućiti nam da se prilagodimo na novu realnost sve toplijeg mora.
Tradicionalna 47. Lastovska fešta, koja se održava prve subote u avgustu, održati će se u subotu, 7. avgusta u 21 sat ispred crkve i ispred Doma kulture ”Ilija Marković” u Gornjoj latvi.
Zbog pandemije COVID 19 tradicionalni program Fešte ove godine je izmijenjen i skraćen.
PROGRAM
Nastup Bokeljske mornarice Kotor, Podružnica Tivat
Nastup Glazbeno prosvjetnog društva Tivat
Koncert na kitari trio ‘Fatal’ – Marko Prentic, Petar Dobričanin i Dražen Jokovic
Svirat će se popularna djela kompozitora Astora Piazzolla, Paco de Lucia, Tonino Baliardo, Nino Rota…
Ulaz je slobodan.
Organizovan je besplatan prijevoz do Gornje Lastve, kombi kreće u 20:30 sati s autobuske stanice u centru Tivta. Lastovsku feštu sufinansira Opština Tivat na osnovu Odluke o manifestacijama iz oblasti kulture koje se sufinanciraju iz budžeta Opštine kao i Turistička organizacija Tivat.
