Regulišu vožnju električnih romobila, neki će morati na registraciju, evo što se sve mijenja

7
električni trotinet

Nakon više od dvije godine korištenja na hrvatskim cestama, električni romobili konačno će biti ozakonjeni. Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu raspravu RH uputilo je izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se u Hrvatskoj vozilo bez sjedećeg mjesta definira kao “osobno prijevozno sredstvo”, a čiji radna zapremina nije veća od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, donosi Jutarnji.

Riječ je o električnim romobilima, monociklima s motornim ili električnim pogonom. No što je s el. romobilima koji postižu brzinu veću od 25 kilometara na sat? Naime, na ulicama možete naići na sve više el. romobila koji razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat. Prema pojašnjenju iz MUP-a, svi ti električni romobili, prođe li ovaj prijedlog, kao i oni sa sjedećim mjestom, morat će biti homologirani i registrirani da bi mogli sudjelovati u prometu na cestama. Ista je stvar i s električnim biciklima. Svi oni kojima je snaga veća od 0,25 kW i razvijaju brzinu veću od 25 km/h također će morati biti homologirani i registrirani. U MUP-u smatraju kako će ova odredba dovesti do pada prodaje vozila sa sjedećim mjestom, a građani koji već imaju takve el. romobile imat će povećanje troškova. Uz to, mikro i mali poduzetnici koji se bave iznajmljivanjem električnih romobila sa sjedećim mjestom neće se moći baviti djelatnošću ako ta vozila ne registriraju.

Na pješačkom prelazu do 5 km/h

Prema prijedlogu MUP-a, el. romobile bi mogle voziti osobe starije od 14 godina. Korisnik bi ga mogao voziti po biciklističkoj stazi ili traci. Ako toga nema, mogao bi ga koristiti po pješačkom prelazu, ali u tom slučaju bi morao ići brzinom pješaka. Odnosno maksimalno 5 kilometara na sat. I tu dolazimo do važne razlike između bicikla i el. romobila. U slučaju kada nema biciklističke staze, biciklist se mora spustiti na kolnik, a korisnik el. romobila mora ići na nogostup. Ako se neće držati te odredbe, može biti kažnjen s 500 kuna.

Neki naši sugovornici tvrde da je trebalo el. romobile izjednačiti s biciklima i omogućiti im vožnju po kolniku. Osim toga, navode kako će romobilisti teško kontrolirati brzinu po nogostupu jer je pri 5 kilometara na sat vozilo gotovo pa neupravljivo. Oni koji su iščitali prijedlog izmjena Zakona smatraju kako se njima jedino želi usvojiti zakonski alat kojim će se u slučajevima prometnih nesreća moći kazneno procesuirati vozače el. romobila što do sada nije bilo moguće.

Zakonodavac također propisuje da korisnik el. romobila noću koristi reflektirajući prsluk, a mlađi od 16 godina koji voze el. romobil morat će nositi zaštitnu kacigu. Iako se u pojašnjenju prijedloga izmjena zakona navodi kako svakodnevno svjedočimo činjenici da u prometu na cestama sve više sudjeluju različita vozila koja se pokreću na električni pogon, ovim izmjenama zakona nisu obuhvaćeni i električni bicikli kojih na cestama sve više. Tako nije definirano kojim prometnim površinama se oni smiju kretati niti koja je njihova najveća dopuštena snaga i brzina.

Osim električnih automobila, zakonski se prvi put definira i potpuno automatizirano vozilo. Riječ je o vozilu koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača. Izmjenom zakona se predlaže da samo u takvom vozilu osoba ne mora sjediti na vozačkom mjestu, dok se propisuje kazna od 3 do 7 tisuća za sve one koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo) u kojem vozač ne sjedi na vozačkom sjedalu za vrijeme vožnje te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima. Takvo ponašanje smatra se izrazito teškim prekršajem, počinjenim s izravnom namjerom.

Samo jedna slušalica

Predlaže se i povećanje iznosa kazne za vožnju brzinom neprilagođenom uvjetima na cesti, koja je česti uzrok prometnih nesreća. Kazna sada iznosi 500 kuna i predlaže se povećanje na 1000 kuna. Izmjenom zakona radnici “pauka“ moći će ukloniti automobil koji je parkiran na mjestu za punjenje električnih automobila.

Prema ovom prijedlogu vozači koji u automobilu razgovaraju na mobitel uz pomoć slušalica iste neće smjeti imati u oba uha već samo u jednom. Policija namjerava stati i na kraj vlasnicima stranih vozačkih dozvola koji divljaju po hrvatskim cestama. Predlaže se ozakonjenje primjene zaštitne mjere zabrane korištenja strane vozačke dozvole u trajanju od mjesec dana do dvije godine, donosi Jutarnji.

Dopustit će se i turističko jahanje konja na cestama

Ovim izmjenama Zakona dozvoljava se i jahanje konja na cestama. To je uvedeno zbog “očuvanja tradicije i kulturne baštine pokladnih i drugih jahanja, te jahanja u turističke svrhe”. Naime, sadašnjim odredbama Zakona “nije regulirano sudjelovanje jahača koji jašući na jahaćim životinjama sudjeluju u prometu na cestama”.

Jahač mora biti stariji od 16 godina te je dužan noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom. Dok jaše po cesti, ne smije imati više 0,50 promila alkohola u krvi.

U svijetu svake minute od gladi umre 11 osoba

0
glad ilustracija

Broj ljudi koji umiru od gladi povećao se šest puta u protekloj godini i nadmašio smrtne slučajeve uzrokovane korona virusom, prema novom izvještaju Oxfama.

Prema izvještaju te međunarodne organizacije, svakog minuta u svijetu od gladi umre 11 osoba. Zbog usporedbe, od posljedica zaraze korona virusom u minuti umre sedam osoba. Izvještaj koji je objavljen petak naslovljen je kao “Virus gladi se umnožava”.

Predsjednica Oxfama, Abby Maxman je rekla da je statistika zastrašujuća, da se mora uzeti u obzir da su to osobe koje pate te da je i jedan čovjek koji umre od gladi previše, prenosi Beta, pozivajući se na AP.

Globalne cijene hrane takođe su porasle za 40 posto, što je najveći rast cijena hrane u više od deset godina, navodi se u izvještaju.

Glad je uglavnom prouzrokovana vojnim sukobima u državama. Oxfam je razorene zemlje poput Afganistana, Etiopije, Južnog Sudana, Sirije i Jemena označio kao neka od najtežih žarišta gladi na svijetu.

Maxman je dodala da sada oko 155 miliona ljudi u svijetu živi u neizvjesnosti što se tiče hrane. “Izgladnjivanje se i dalje koristi kao ratno oružje; civilima se uskraćuju hrana i voda, a ometa se i dostava humanitarne pomoći”, kaže Maxman. “Ljudi ne mogu živjeti sigurno ili pronaći hranu kad su njihove tržnice bombardirane, a usjevi i stoka uništeni.”

Pulski filmski festival bez kovid pasoša, ali uz manje publike

0
pulski filmski festival

Pulski filmski festival, koji će se održati od 17. do 24. jula bez kovid pasoša, ali uz ograničen broj posjetioca i epidemiološke mjere, u Hrvatskom programu donosi šest hrvatskih filmova, od kojih neki dolaze s prestižnih evropskih filmskih festivala.

‘Imali smo jako malo vremena, a hrvatski filmovi su se zbog pandemije, našli u zastoju, neki su ‘zapeli’ u postprodukciji, neki u finansiranju, a neki čekaju A- festivale’, rekao je novi umjetnički ravnatelj festivala Pavo Marinković u četvrtak na konferenciji za novinare.

Dodao je da se u jednom trenutku bojao da će imati samo dva filma u Nacionalnom programu, što ne bi bilo dobro, no ipak ih je šest, ‘što nije previše, ali je u ovom trenutku više nego realno.’

Manjinske koprodukcije prikazat će se u sklopu Međunarodnog programa, njih samo tri koje su dovršene od čak dvadesetak u postprodukciji, a bit će tu i sedam novih europskih ostvarenja.

Po Marinkovićevim riječima, ti filmovi pokazuju društvene odnose koji su imanentni Europi i Hrvatskoj, a nalaze se u produkcijskim gabaritima hrvatske kinematografije. ‘Pokušao sam se u programskom smislu približiti onome što je naša stvarnost’, dodao je.

Posebno je izdvojio svjetsku premijeru filma ‘Južni vjetar 2’, za koji kaže da već sada prodaja karata pokazuje da će publika na njega dobro reagovati.

Direktorica Pulskog filmskog festivala Gordana Restović rekla je da će u Areni s novim mjerama imati 1500 mjesta, neće se ulaziti s kovid pasošima nego će biti ograničen broj publike uz poštivanje epidemioloških mjera.

Festival će otvoriti film ‘Murina’, debitantice Antonete Alamat Kusijanović, kojemu će to biti prvo prikazivanje nakon svjetske premijere na Filmskom festivalu u Kanu.

‘Pokušali smo ne naštetiti hrvatskom filmu i stvoriti homogenu grupu gledatelja te pružiti publici najbolje što se može u pandemijskim danima’, rekao je Marinković.

Izuzetno je sretan što će žirijem Hrvatskog programa predsjedati višestruko nagrađivani scenarist i redatelj, Oskarovac Paweł Pawlikowski .

‘Počašćeni smo što dolazi međunarodni redatelj takvog kalibra i da je prihvatio predsjedavati pulskim žirijem. Bitno je da se naučimo gledati očima drugih, da prekinemo ćakule s pulskim nagradama, okrenemo se promoviranju filma i prepustimo u ruke nekorumpiranim, pametnim ljudima koji će donijeti prave odluke’, naglasio je.

Sve projekcije programa Filmski klasici i Posebne projekcije, osim onih u Areni, besplatne
Novost je što će festivalski industrijski program 68. Pulskog filmskog festivala ‘Filmovi u nastanku’ biti takmičarski – svaki projekt predstavlja reditelj, producent ili koproducent filma na engleskom jeziku, predstavnicima međunarodnih filmskih festivala, prodajnim agentima i distributerima.

O najboljem projektu odlučuje međunarodni ocjenjivački sud, sastavljen od stručnjaka iz područja filmske produkcije i plasmana, koji će dodijeliti vrijedne postprodukcijske nagrade u protivrijednosti više od 110.000 kuna.

Prvi bulk-carrier s nultom emisijom stiže 2024.

0
Bulk -carrier- Foto: Egil Ulvan Rederi/SD

Brodari su svjesni činjenice da će, u skladu s novim ekološkim smjernicama, morati graditi ili nabavljati komercijalna plovila sa što manjom emisijom štetnih plinova kako bi se sačuvala klima, piše Slobodna Dalmacija

Zbog toga svako malo stižu najave o brodovima koji neće zagađivati atmosferu, u čemu prednjače Norvežani. Oni su već napravili cijeli niz trajekata s električnim pogonom, a nedavno je najavljen i prvi bulk-carrier s nultom emisijom opasnih plinova.

Norveška kompanija Egil Ulvan Rederi iz Trondheima je već potpisala ugovor o gradnji 88 metara dugog broda za rasuti teret koji će ploviti u akvatoriju te države.

Riječ je o projektu nazvanom With Orca – Powered by Nature, odnosno o prvom svjetskom zelenom bulk-carrieru u čijoj su kreaciji sudjelovali i eksperti kompanije Norwegian Ship Design.

Brod istisnine 5000 tona će pokretati motori uz pomoć vodikovih gorivnih ćelija, kao i dva rotirajuća jedra.

Ovaj bulk-carrier u budućnosti će zaploviti 2024. godine.

Objavljena nova COVID karta Evrope, Crna Gora u zelenoj zoni

0
kovid karta

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) objavio je ažuriranu kartu Europe. Na ovonedeljnoj karti cijela Crna Gora je u zelenoj zoni što pokazuje povoljnu epidemiološku sliku.

Karta po bojama prikazuje 14-dnevnu incidenciju, stopu zaraženih koronavirusom,  u pojedinoj evropskoj zemlji na 100.000 stanovnika.

U zelenom su i zemlje u okruženju Crne Gore kao i većina Evrope.

Žutom bojom označeni su dio  dio Skandinavije i Irska, a crvenom Portugal, veći dio Španije i Kipar.

ECDC je evropska agencija sa sjedištem u Stockholmu, a njene COVID karte pokazatelj su i za turiste je li sigurno ići na neku destinaciju.

Ukrajinske državljanke kažnjene sa po 450 eura jer su nage šetale Kotorom i fotografisale se

22
Foto – društvene mreže

Sutkinja Suda za prekršaje u Budvi – odjeljenje u Kotoru Ivana Vukasović je, po zahtjevu Uprave policije, kaznila sa po 450 eura tri ukrajinske državljanke zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru.

Naime, Ukrajinke D.O. (19), V.R. (21) i R.K. (21) je kotorska policija privela juče oko 15 sati, nakon što su se u mjestu Škaljari, na dijelu regionalnog puta Kotor-Trojica nage fotografisale. Kako se može vidjeti na snimku koji kruži internetom, nage djevojke koje se polivaju vodom iz šmrka vatrogasnog vozila kotorske Vatrogasne jedinice, fotografisala su dvojica muškaraca. Snimak je izazvao lavinu negativnih i osuđujućih komentara.

Sutkinja Vukasović ih je proglasila krivim jer su se „8. jula oko 15 sati u mjestu Škaljari na javnom mjestu, odnosno na dijelu regionalnog puta Kotor- Trojica, „ponašale bestidno, skinule su se nage i pozirale na asfaltnom putu , praveći snimke i fotografije u trajanju od deset minuta“.

Foto – društvene mreže

One su time počinile prekršaj iz člana 7 st 2. Zakona o javnom redu i miru, zbog čega se na osnovu navedenog zakonskog propisa kažnjavaju novačnom kaznom u iznosu od po 450 eura .

Komandir Slušbe zaštite i spašavanja Kotor Maksim Mandić objasnio je za Pobjedu da iako se u javnosti i o tome špeklisalo, da ta služba nema veze sa spornim događajem. On je pojasnio da su varogasno vozilo na zahtjev organizatora Međunarodne brdske auto trke Kotor – Trojica koja će biti održana 10. i 11. jula, ustupili kako bi oprali put.

– S obzirom da je pokrovitelj auto trke Opština Kotor,a mi smo opštinska služba, dobili smo nalog da ustupimo vozilo sa šoferom kako bi se oprao put. Naši vatrogasci nijesu učestvovali u pranju, već organizatori. Tako da naša služba, osim ustupanja vozila za pranje, sa ovim događajem nema nikakve veze – kazao je Mandić.

Inače, ovo nije prvi slučaj eksplicitnih scena u Kotoru koje su izazvale nelagodu, osudu kotorske javnosti.

Prije nekoliko dana pojavila se fotografija tri nage djevojke koje poziraju u Starom gradu,a na zidinama Starog grada snimljen je kraći pornografski sadržaj.

Prema pisanju pojedinih medija riječ je o porno filmu sa izvjesnom Jojom Grej u glavnoj ulozi. U najavi filma koja je objavljena na jednom popularnom sajtu za odrasle vidi se kako se Joja skida i pokazuje svoje atribute ispred kotorskih srednjovjekovnih palata.

Nadležni opštinski organi se nijesu oglašavali, tako da za sada nije poznato da li je i ko je dozvolio ovakve neprimjerene sadržaje u gradu pod zaštitom UNESKO-a.

/I.K/

Izložba likovnih radova slovenačke umjetnice Cvetke Hojnik u crkvi Sv. Pavla

0
Cvetka Hojnik, poziv na izložbu

„Put u beskraj“  naziv je izložbe likovnih radova Cvetke Hojnik, akademske umjetnice iz Slovenije, koja će biti otvorena u ponedjeljak 12. jula 2021. u 12 sati u Crkvi Svetog Pavla u Starom gradu.

Cvetka Hojnik je rođena u Murskoj Soboti (Slovenija). Nakon završene gimnazije u Murskoj Soboti diplomirala je na Prirodno-tehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, Odjel za tekstil, studijski program Dizajn tekstila i odjeće u klasi prof. Darka Slavca. Studirala je na Akademiji za likovnu umjetnost (savremene slikarske tehnike).

Za svoj rad dobila je nekoliko nagrada i priznanja, trostruka je dobitnica priznanja DLUM-a (Udruženja likovnih umjetnika Maribor), dobila je i Grand Prix na međunarodnoj izložbi „Ženske slikarke” u Majdanpeku u Srbiji i posebnu nagradu stručnog žirija na 3. Međunarodnom bijenalu radova 2020. u Prijedoru (Bosna i Hercegovina). Živi i radi u Lendavi u Sloveniji.

Izložba je početkom 2020. godine selektovana od strane Umjetničkog savjeta OJU Muzeji Kotor kojim je predsjedavala istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.

„Put u beskraj“  će za posjetioce biti otvoren 14 dana.

Nacionalni parkovi Crne Gore čine sve da turistička sezona bude što uspješnija

0
Prokletije

Prethodna dva dana predsjednica Upravnog odbora JPNPCG Marina Jočić sa saradnicima obišla je nacionalne parkove Prokletije i Durmitor s ciljem da se uvjeri kako teče turistička sezona i šta još može da se učini na njenom poboljšanju.

U NP Prokletije je naplata ulaznica uvećana u odnosu na rekordnu 2019. godinu za 148 odsto.

Predsjednica UO JPNPCG Marina Jocic sa saradnicima u NP Prokletije

U NP Durmitor prihod od očito manjeg broja turista pokušavamo da povećamo novom ponudom. Ovih dana NP Durmitor kreće sa sopstvenim raftingom, kružnim turama turističkim vozićem, a u planu je ponovno stavljanje u funkciju i planinarskog doma u Sušici.

Zaposleni u Nacionalnim parkovima sve čine da ova turistička sezona bude što uspješnija i tako doprinese i dobrobiti Preduzeća, ali i budžeta Crne Gore.

Tivat – budžetski prihodi za 2020. ostvareni sa 83,7%

4
Tivat – foto Miko Đuričić

Opština Tivat prošle je godine ostvarila ukupne pihode u iznosu od 15.951.042 eura što je 83,7%  od ukupno planiranih prihoda koji su Odlukom o rebalansku budžeta za 2020. bili predviđeni na iznos od 19.056.400 eura.

Podaci su to iz završnog računa budžeta Opštine Tivat za 2020. na koji je ovlašćena revizorska kuća „HLB Mont Audit“ iz Podgorice dala pozitivno mišljenje.

Računajući i tzv. prenešene prihode od 2,88 miliona eura iz 2019., lokalna uprava Tivta je lani formalno raspolagala sa ukupno 18,83 miliona eura, ali je zapravo, ta suma značajno manja je u nju ulazi i oko 1,9 miliona eura koliko Opština formalno ima na svom računu u Atlas banci, ali je taj novac u sušptini izgubila jer ga prethodna DPS-SD-HGI gradska uprava bivšeg gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS), nije na vrijeme potrošila ili podigla iz banke koja je u međuvremenu završila u stečaju.

Podaci iz završnog računa budžeta za 2020. pokazuju i da je Kusovčeva uprava grada lani i prije nastanka ekonomnske krize uzrokovane koronom, loše uprvaljala gradskim novcem, pa je za oko milion eura manje neutrošenih sredstava iz 2019. nego što je to bilo planirano, prebacila u budžet za 2020. Od kraja prvog kvartala lani, finansijsko stanje grada dodatno je usložila korona i sa njom povezano smanjenje ekonomskih aktivnosti i povećani izdaci, pa je Tivat došao u prilično lošu finansijsku situaciju. To potvrđuju i podaci iz završnog računa budžeta koji pokazuju da je sa 100% u odnosu na plan, realizovan samo planirani prihod od 2 miliona eura na ime uzimanja kredita kod poslovnih banaka, dok sve ostale prihodovne stavke bilježe manje ostvarenje od očekivanog. Tako je planirani prohod od poreza od 8 miliona eura, ostvaren na nivou od 97,4%, prihod od naknada planiran na nivou od 2,47 miliona ostvaren je sa 83,2%, dok je priohod od taksi planiran na iznos od 385.000 eura, lani ostvaren tek nešto više od polovično (57,2%). Opština Tivat lani je prodala tek 16,10 odsto od imovine koja je bila predviđena za prodaju u ukupnom iznosu od 800.000 eura.

Što se rashoda tiče, Opština Tivat kojom je u oktobru prošle godine upravljanje preuzela nova vlast koalicije građanskih listi NP-BF-GB, je za plate i doprinose lokalne administracije u 2020. potrošila 3,02 miliona eura što je za oko 11% manje od planiranih 3.42 miliona eura izdataka po tom osn ovu. Rashodi za materijal iznosili su nepunih 340 hiljada eura što je tek 51,3% plana koji je predviđao utrošak 662.751 eura po tom osnovu. Za usluge je lokalna uprava u 2020. potrošila 462.797 eura što je 62,9% od planiranih ukupno nešto preko 735 hiljada eura po tom osnovu, dok su sa procentom blizu 98% realizivani planirani izdaci za otplatu duga od 1,5 miliona eura, odnosno obaveza iz prethodnog perioda u iznosu od 327.000 eura.

Loše ekonomske prilike odrazile su se i na isto tako lošiji nivo realizacije izdataka za transfere instutucijama, pojedincima i NVO sektoru za što je lani iz gradske kase pošlo 602,5 hiljada eura, što je oko dvije trećine ukupno za 2020. planiranih izdvajanja od 901 hiljadu eura po tom osnovu.  Opština je umjesto 1,2 miliona, za „ostale tranfsfere“ lani izdvijila 985,3 hiljade eura (81,96%) dok su kapitalni izdaci koji su bili planirani na niovo od 8,92 miliona eura, ostvareni u iznosu od tek 5,49 miliona eura (61,5%).

Revizor je upozorio da je prema “Pregledu sudskih sporova pokrenutih od strane većeg broja fizičkih i pravnih lica protiv Opštine”, sa stanjem na dan 31.12.2020. godine dostavljenom od strane Direkcije za imovinsko-pravne poslove Opštine Tivat, potencijalna  vrijednost suskih sporova i pratećih troškova postupaka na 31.12.2020.godine iznosila  čak 32.424.721 eura.

“Revizoru nije data na uvid procjena pravne službe Opštine, odnosno procjena njenog pravnog zastupnika o realnosti predmetnih sporova, pa se ovom revizijom ne može s pouzdanošču procijeniti eventualni odliv sredstva u 2021. godini po navedenom osnovu.”- stoji u izvještaju revizora.

Kustudić novi direktor kompanije “Sveti Stefan hoteli”

0
Sveti Stefan – Foto Boka News

Saša Kustudić, kadar Pokreta za promjene biće imenovan za novog izvršnog direktora “Sveti Stefan hoteli” AD, kompanije u većinskom vlasništvu Vlade, na koju su uknjiženi grad hotel Sveti Stefan i Vila Miločer.

To je “Vijestima” potvrđeno iz više izvora.

Na predlog Vlade 14. juna je razriješen prethodni i imenovan Odbor direktora, konstituisan od predstavnika Vlade, manjinskih akcionara.

Po partijskoj raspodjeli funkcija predsjednika Odbora direktora pripala je Demokratama, dok je DF dobio mjesto direktora.

Do sada su u ovom odboru sjedjeli kadrovi Vlade Duška Markovića.

Budući da se radi o preduzeću kojim gazduje država, a polazeći od činjenice da je na državnom nivou usaglašeno djelovanje, to se za imenovanje novog direktora, na sjednici Odbora direktora zakazanoj za narednu sedmicu, očekuje podrška svih članova upravnog odbora preduzeća.

Kustudić je dugogodišnji zamjenik direktora Mediteranskog sportskog centra u Budvi.

Od novog direktora očekuje se da će, ne samo izvršiti kontrolu rada dosadašnje uprave ove kompanije, nego i uspostaviti veze sa mještanima i Mjesnom zajednicom, što to nije bio slučaj.

Kustudić dolazi na mjesto direktora u najtežem periodu, kada je otvranje hotelskog kompleksa neizvjesno.