Oko 22.13 sati registrovan je zemljotres magnitude 4.8 po Rihteru koji je pogodio Albaniju. Zemljotres se osjetio i u više djelova Crne Gore.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore je izvijestio da je registrovan zemljotres srednje jačine sa epicentrom na 16 kilometru istočno od Medove u Albaniji.
Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 km.
-Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne štete u epicentralnom području-navodi se na sajtu Zavoda za seizmologiju.
Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) je, povodom, saopštila da je među onima koji nemaju mogućnosti da zadovolje svoje osnovne životne potrebe i žive ispod granice siromaštva, veliki broj osoba s invaliditetom (OSI).
– Iako se Crna Gora potpisivanjem Konvencije UN-a o pravima OSI, pored ostalog, obavezala na obezbjeđivanje njihovog adekvatnog životnog standarda i socijalne sigurnosti bez diskriminacije po osnovu invalidnosti, svjedočimo njihovoj sve većoj nezaposlenosti, siromaštvu i isključenosti – saopšteno je iz te organizacije.
Podsjećaju da je u Strategiji za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti u Crnoj Gori upozoreno da blizu 60 odsto OSI živi na granici siromaštva ili ispod nje, što govori da ova populacija spada u najsiromašnije i najmarginalizovanije društvene grupe. Usljed ekonomske krize i posljedica izazvanih pandemijom kovid-19, situacija je dodatno pogoršana.
– Podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore pokazuju da je na birou, od skoro 54.000 nezaposlenih, čak 11.000 OSI, što je znatno više nego ranijih godina. Stopa zaposlenosti OSI, uprkos brojnim povlasticama države i povoljnostima Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, izuzetno je niska. Tako je prošle godine na evidenciji Zavoda bilo pet i po puta više OSI (10.970), nego onih čiji su poslodavci koristili podsticaje za zapošljavanje ove grupe (2.040). S druge strane, materijalna davanja za OSI i njihove porodice, propisana Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti, ni onima koji su ostvarili pravo na njih, nijesu dovoljna za podmirenje osnovnih životnih potreba – ističe se u saopštenju.
Četiri od šest OSI, pripadnika romske nacionalnosti i članova njihovih porodica, koje je Inicijativa mladih s invaliditetom Boke intervjuisala prilikom izrade situacione analize u okviru projekta „Prava OSI u Crnoj Gori – Gdje smo i gdje treba da idemo“, kazalo je da im materijalna materijalna davanja nijesu dovoljna.
– Iznos lične invalidnine na mjesečnom nivou je 187,76 eura, dodatka za njegu i pomoć drugog lica 68,86 eura mjesečno, dok je naknada roditelju ili staratelju korisnika/ce prava na ličnu invalidninu 203,35 eura mjesečno. S obzirom na iznos potrošačke korpe koji je mjesečno skoro 660 eura i dodatne troškove koje OSI usljed invaliditeta imaju, materijalna primanja su ispod svih mjerila za zadovoljavanje najosnovnijih životnih potreba. Da ne govorimo da, iako različite po prirodi, pravo na ličnu invalidninu i pravo na dodatak za njegu i pomoć drugog lica, Zakon međusobno isključuje – dodaje se u saopštenju.
Ukazuju da, pored navedenih socioekonomskih problema, OSI ne mogu da ostvare većinu usluga podrške za život u zajednici, kakve su personalna asistencija, pomoć u kući, tumačenje i prevođenje na znakovni jezik, koje doprinose samostalnom životu i prevazilaženju socijalne isključenosti.
– O mogućnostima rješavanja stambenih pitanja, nema ni govora. Iako je uspostavljen dobar zakonski okvir za zaštitu od diskriminacije, ovu oblast karakteriše slaba primjena propisa, a zabrinjava činjenica da u bužetu nema jasnih i prepoznatljivih linija za sprovođenje zakona, politika i programa za ostvarivanje prava OSI. Sve to otežava socioekonomski položaj OSI i gura ih dublje na marginu društva – ističe se u saopštenju.
Stopa rizika od siromaštva, prema Monstatu, u prošloj godini iznosila je 24,5 odsto. Iako su dostupni podaci o riziku od siromaštva različitih starosnih grupa, takvih uporednih podataka nema za OSI i osobe bez invaliditeta.
– Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar (priznat od UN-a), obilježava se od 1987. godine, kada se u Parizu, na otkrivanju spomenika u čast žrtava ekstremnog siromaštva, nasilja i gladi, okupilo oko 100.000 ljudi. Cilj obilježavanja tog datuma je širenje svijesti o potrebi iskorjenjivanja siromaštva u svijetu, a naročito u zemljama u razvoju – zaključeno je u saopštenju.
Promocija knjige Lazara Seferovića i Mateja Pašete „Herceg Novi – grad monumentalnih tvrđava“, posvećena prijemu Herceg Novog u Evropsku Federaciju gradova i odbrambenih fortifikacija – Efforts, održana je sinoć u foajeu Dvorane Park, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i JUK „Herceg fest“.
Profesor Seferović zahvalio se na pruženoj podršci Opštini Herceg Novi i njenom predsjedniku, Stevanu Katiću, predstavnicima lokalne samouprave i ustanova kulture, ali i svim pojedincima – preko 250 Novljana i Novljanki, koji su doprinijeli stvaranju knjige „Herceg Novi – grad monumentalnih tvrđava“.
Prema riječima predsjednika Katića, monografija profesora Seferovića sjajno se uklopila u ono što su namjere lokalne samouprave – afirmacija, promocija i očuvanje novskih tvrđava.
-Nastavljajući dugogodišnji, vrijedan i predan rad na pisanju o vrijednostima i posebnostima koje naš grad krije, profesor nam svojom najnovijom monografijom nudi osvrt na tvrđave, ali i poručuje da treba raditi na njihovoj zaštiti i punom vrijednovanju potencijala ovog izuzetnog graditeljskog nasljeđa, kazao je Katić i podsjetio da se Herceg Novi u proteklom periodu učlanio u Evropsku mrežu utvrđenih gradova i odbrambenih fortifikacija, a kroz prekogranične projekte otvoren je visokotehnološki Centar za posjetioce na Kanli kuli i obezbijeđena sredstva za digitalnu opremu na Forte Mare.
-Takođe, u saradnji sa državom radimo na kandidaturi tvrđave Forte Mare na Unesko listu, u okviru nominacije Venecijanskih utvrđenja od 16. do 17. vijeka. U proteklom periodu ispoštovane su preporuke Unesko Komiteta za svjetsku baštinu, koji je prepoznao da postoji „izuzetna, univerzalna vrijednost“ ovog dobra. Nastavljamo komunikaciju sa svim relevantnim subjektima, kako bismo osigurali upis ove tvrđave, jer Forte Mare bez sumnje zaslužuje da se nađe na listi svjetske baštine, poručio je Katić.
Sa promocije knjige
Kako je ukazala Sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, 2018. godine izrađena je prva Studija zaštite kulturnih dobara, koja predstavlja sistemski pravni okvir za zaštitu svih kulturnih dobara na teritoriji novske opštine. U toj studiji prepoznate su 4 tvrđave koje posebno trebamo štititi: Kanli kula, Forte Mare, Mamula i Španjola.
-Na Kanli kuli je kroz međunarodni projekat došlo do unaprijeđenja programskih sadržaja, tvrđava Forte Mare se nalazi na tentativnoj listi za upis na Unesko listu, a kroz predloge za kapitalni budžet smo kandidovali tvrđavu Mezzaluna i tražili podršku države za izradu projektne dokumentacije i faze koje bi uslijedile u narednom periodu, kazala je Zambelić Pištalo, uz osvrt na projekat „Fortitude“ u kojem Herceg Novi učestvuje zajedno sa Šibenikom, Banja Lukom, Barom i Karlovcem.
-Zaključak sastanka protekle sedmice je da bi kroz kulturne rute koje Savjet Evrope još od 1987. godine promoviše, novske tvrđave trebalo da budu definitivno uvrštene, kroz segment austrougarskih utvrđenja. Nadamo se da će nam organizacija „Forte Cultura“, koja je strateški partner Efforts-a, u tome svestrano pomoći, naglasila je Zambelić Pištalo i istakla da je u okviru projekta dogovoreno da se krajem aprila iduće godine u našem gradu održi manifestacija „Noć tvrđava“, koja će, pored utvrđenja sa „ove strane zaliva“, obuhvatiti i one na Luštici.
Sa promocije knjige
Direktorica Herceg fest-a, Gordana Porobić Krcunović, ocijenila je da je predstavljena knjiga nastala kao alarmantan odgovor na prijem Opštine Herceg Novi u Efforts, koju u ovoj velikoj porodici evropskih gradova sa fortifikacijama predstavlja ustanova na čijem je čelu.
-Uvidjevši važnost članstva Herceg Novog u mreži Efforts, i priliku za bolju turističku valorizaciju hercegnovskih tvrđava, ali i priliku da se Evropa kroz EU projekte i druge izvore finansiranja uključi u revitalizaciju tvrđava, posebno Citadele, koja je za profesora i za sve nas Novljane bolna tačka našeg bogatog fortifikacionog blaga, Lazar Seferović je odgovorio podarivši našem gradu knjigu – a knjiga je, kako kaže jedan egipatski zapis, vrijednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onog koji ih čita. Knjiga „Herceg Novi – grad monumentalnih tvrđava“ je svojevrsna galerija nastala iz pera istoričara umjetnosti, kazala je Porobić Krcunović.
Specijalni gost večeri bio je Generalni Sekretar Efforts-a, Rafael Deroo, koji je predstavio aktivnosti i ciljeve organizacije, nakon čega je informisao o nagradi koju ta organizacija dodijeljuje svake godine najinovativnijem i najaktivnijem članu, pod nazivom „European Fortress Summer“. Ove godine je učestvovalo 10 gradova, a nagrada je otišla samo jednom – Herceg Novom!
Ova nagrada dodijeljena je za uspješno poslovanje i dugogodišnje uspješno vođenje i održavanje ljetnih programa na tvrđavama Herceg Novog. Plan Efforts-a je da ponudu Herceg Novog predstave na globalno tržište i time doprinesu proširenju turističke valorizacije naše kulturne baštine.
Sinoćnjoj promociji knjige prisustvovali su i poslanica u Skupštini Crne Gore, dr Tamara Vujović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur i direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Aleksandar Kovačević.
Sudija suda za prekršaje u Budvi – odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić danas je P.S. iz Budve izrekla kaznu zatvora u trajanju od 15 dana zbog toga što je upravljao autom u alkoholisanom stanju.
“On je danas oko 00.34 sati na magistralnom putu Kotor – Budva u mjestu Škaljari uprvaljao vozilom pod dejstvom akohola u organizmu u koncentaciji od 2,34g/kg”, saopštio je vršilac dužnosti predsjednika suda i sudija portparol Marko Đukanović.
Uz kaznu mu je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseci, kao i tri kaznena boda.
Okrivljeni je povratnik u vršenju prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 16.10.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate 2 698 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 368 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
152
Nikšić
47
Berane
31
Pljevlja
24
Bar
20
Budva
18
Herceg Novi
14
Tivat
14
Bijelo Polje
6
Kotor
6
Danilovgrad
5
Kolašin
5
Mojkovac
5
Ulcinj
5
Rožaje
4
Plav
3
Plužine
3
Tuzi
3
Cetinje
2
Andrijevica
1
Ukupno
368
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 16.10.2021. godine je iznosio 13,63 odsto.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (1), Pljevlja (1) i Danilovgrad (1). Među preminulima najmlađi je imao 76, a najstariji 86 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2023.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 348 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4840.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 137769.
Nakon prošlogodišnje pauze zbog situacije sa pandemijom koronavirusa, menadžment Doma starih Grabovac u Risnu je ove godine uspio da realizuje treću po redu “Noć mode u Grabovcu”.
Događaj je organizovan u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje pa je broj prisutnih bio ograničen zbog čega nije bilo moguće prisustvo rodbine i prijatelja korisnika, ali je manifestacija prenošena uživo putem društvenih mreža.
Modnom pistom prošetalo je 16 korisnika doma, osam muškaraca i osam žena, koji su nosili modele butika „Vens“, vlasnice Jelene Mandić.
-Potrudili smo se da odjevne kombinacije budu prilagođene njihovim godinama i građi i zadovoljni smo kako je sve izgledalo.
Naravno sve odjevne kombinacije koje su korisnici nosili su skroman poklon butika Vens- kazala je Mandić.
Nataša Milosavljević, bivša mis Crne Gore i idejni tvorac manifestacije, zadovoljna je kako je ovogodišnja manifestacija protekla s obzirom na okolnosti i situaciju sa koronavirusom.
Foto CG News
-Korisnici su sami izrazili želju i pored brojnih ograničenja, kao što je nemogućnost prisustva rodbine i prijatelja, pa smo ipak uspjeli da napravimo događaj za njih.
Manekeni i manekenke iz Doma starih su, kao i prošlih puta, imali potpuni doživljaj poput njihovih profesionalnih kolega i koleginica-istakla je Milosavljević.
I direktor Doma Srđan Dragomanović zadovoljan je kako je manifestacija protekla, napominjući da je sama noć kruna priprema koje su “na zanimljiv i kvalitetan način upotpunile vrijeme korisnicima”.
On je za sve imao samo jednu poruku, a to je da se građani vakcinišu u što većem broju.
-Mi trenutno imamo 253 korisnika od čega je 96 odsto njih vakcinisano i revakcinisano, što je dobra poruka koja se šalje javnosti Crne Gore imajući u vidu i da je ustanova trenutno kovid free zona-istakao je Dragomanović.
Foto CG News
Za frizure učesnika “Noći mode u Grabovcu” pobrinuo se frizerski salon iz Kotora “Sunflower”, dok je za šminku bio zadužen „Farmasi“. U muzičkom dijelu programa nastupio je Danijel Alibabić.
Trsteno – Na fotografiji glavna zgrada ljetnikovca. foto HINA/Baldo Marunčić/ bm
Centar za edukaciju i multimedijalnu prezentaciju Arboretuma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Trstenom kod Dubrovnika svečano je otvoren u subotu, a dio je 18,2 milona kuna vrijednog projekta EU „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“.
Voditelj Arboretuma Igor Anić istaknuo je kako je Centar smješten u tzv. pojati, gospodarskoj zgradi u kojoj je dubrovačka vlastelinska obitelj Gučetić na svom ladanju uz ljetnikovac iz 16. stoljeća držala stoku.
“Tokom povijesti je pojata skroz propala, a HAZU je 2006. godine odlučila zgradu prenamijeniti u edukativni centar s uredom uprave. Proglasili smo projekt strateškim, ali nismo uspjeli financirati svojim sredstvima pa je prijavljen na fondove EU”, rekao je Anić.
Naglasio je kako je Centar namijenjen za lokalno stanovništvo, učenike i studente, ali i znanstvenike te turiste.
“Svi oni moći će više saznati o uzgoju maslina i vinove loze te uzgoju i upotrebi aromatskog i ljekovitog bilja. Također i o ornitofauni i entomofauni, odnosno pticama i kukcima u Arboretumu, te o važnosti mediteranske šume”, naveo je Anić i dodao kako HAZU očekuje građevinska dozvola za obnovu glavne zgrade ljetnikovca s glorijetom.
Napomenuo je kako projekt, osim izgradnje Centra, donosi i skoru nabavu broda za Rezervat Lokrum s kapacitetom 50 putnika, te turistički proizvod brodske linije od otoka Lokruma do Arboretuma Trsteno.
Upravitelj Arboretuma Ivan Šimić naglasio je kako Centar predstavlja dodatnu ponudu Arboretuma, gdje će se provoditi radionice s caffe barom i suvenirnicom s posebno osmišljenom ponudom.
“Uz Centar nudimo i prekrasne šetnje te priču o povijesti. Imamo nekoliko perivoja, a u sklopu projekta smo napravili i edukacijsku stazu kroz maslinik”, izjavio je Šimić.
Dodao je kako je Arboretum, koji na 28 hektara broji 517 vrsta drveća i grmlja, u 2021. godini ostvario 12 tisuća posjetitelja, što je dobar rezultat u odnosu na pandemijsku 2020., dok su srpanj i kolovoz bili na razini 2019. godine.
“Najviše je bilo individualnih posjeta, dok je manja posjećenost bila preko agencija, zbog manje dolazaka kruzera”, rekao je Šimić.
Vrpcu su na otvaranju svečano presjekli glavni tajnik HAZU-a Dario Vretenar i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je podsjetio kako je Centar za edukaciju, nakon Lazareta, drugi projekt kulturne baštine u Dubrovniku financiran europskim sredstvima.
“Projekt spaja dva vrijedna prostora, otok Lokrum i ovaj arboretum, u jedan turistički proizvod koji doprinosi ostvarenju cilja da novim atrakcijama disperziramo goste”, izjavio je Franković.
Centar za edukaciju i multimedijalnu prezentaciju Arboretuma HAZU u Trstenome izgrađen je u sklopu projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“, koji se počeo provoditi 1. prosinca 2018. unutar poziva „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“.
Uz korisnika projekta, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, u projektu sudjeluju Javna ustanova Rezervat Lokrum, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Dubrovačka art udruga bez granica (DART).
Centar je izgrađen primjenom kriterija zelene, odnosno održive nabave što je prikazano u korištenju autohtonih materijala i proizvoda, poput drvene stolarije (prozori i vrata), završne obrade pročelja kamenom i drvenim konstrukcijama pergola na terasama.
Cjelokupna vrijednost projekta iznosi 18.289.422,37 kuna, a odobrena bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, iznose 10.932.344,70 kuna.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore bila je domaćin autoru emisije Kulturista Bošku Kozarskom koji je boravio u studijskoj posjeti Crnoj Gori.
Kako su istakli, rezultat ove posjete je turistička reportaža o Crnoj Gori.
Kozarski je gledaoce upoznao sa ljepotama Luštice, Plavom špiljom, Mirištem, sa bivšim vojnim tunelom Potkop, a bio je i masliniku porodice Moric. Više u reportaži.
Pomorsko operativni centar, u sastavu Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama u subotu je nešto prije 11 sati je dobio poziv preko OKC 112, da se kod Svetog Stefana nalaze dvije osobe na ”Stand up” dasci, a koje jaka bura nosi ka otvorenom moru.
Spasilački čamac SAR-1 sa posadom Asović Stevan, Zaganjor Ekram i Pačak Željko su odmah isplovili ka Svetom Stefanu u potragu. Akcija izvedena po jakom sjevernom vjetru.
U isto vrjeme je vlasnik ribarskog čamca Vlatković Luka koji se nalazio na otvorenom moru nekih 1 nautičku milju, uočio ugoržene osobe i pritekao im u pomoć.
Odmah nako toga čamac iz Bara je stigao i posada je preuzela jednu stariju ženu i jedno maloljetno lice ruski državljani, te ih odvezao do Luke Budva, gdje su zbrinuti na sigurno.
Nesmotrenost da se prilikom jakog sjeverenog vjetra izlazi na more, pogotovo sa rekvizitima za razonodu, mogao je prerasti u ozbiljnu nesreću na moru.
Cijela koordinacija spašavanja ugroženih osoba se odvijala preko POC, a operateri Đurović Dragan i Kasalica Vlado su o svemu obavještavali OKC 112, SGP Budva i Lučku Kapetaniju Bar.
Ruska ekipa koja je snimila prvi film u svemiru vratila se na Zemlju Foto: Roscosmos / Handout via REUTERS
Ruska glumica i redatelj koji su 12 dana proveli na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) kako bi snimili prvi film u svemiru sletjeli su u nedjelju ujutro na Zemlju.
Svemirski brod Sojuz MS-18, s Julijom Peresildom, Klimom Čipenkom i kozmonautom Olegom Novickim, prizemljio je u kazahstanskoj stepi tačno u predviđeno vrijeme, 4,36 sati ujutro. Ruska svemirska agencija je direktno prenosila slijetanje Sojuza.
Roskozmos je na Twitteru objavio da je spuštanje bilo uspješno i da se “ekipa dobro osjeća”.
Kozmonauta i filmski dvojac je na mjestu slijetanja dočekao direktor ruske svemirske agencije Dimitrij Rogozin.
Želja je ruske ekipe, koja je 5. oktobra poletjela s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu, bila preduhitriti konkurentski američki projekt s Tomom Cruiseom.
Njihov film privremenog naslova “Izazov” prikazuje kirurginju koja otputuje na ISS kako bi spasila život jednog kozmonauta.
U kontekstu rusko-američkog rivalstva, ta kinematografska avantura podsjeća na početak svemirskih istraživanja, 60 godina nakon što je tadašnji SSSR poslao u orbitu prvog čovjeka, Jurija Gagarina.
Как звезды готовятся к возвращению космического киноэкипажа? Смотрите в репортаже @1tvru_news!
Сама актриса Юлия Пересильд, вернувшаяся в воскресенье с МКС, после посадки призналась, что у нее грустное настроение, поскольку ей не хотелось попрощаться с космосом pic.twitter.com/31XWuECNPp
