Vlade i Ana Divac za “Žene Bara”

0
Ana i Vlade Divac u Tivtu

Mohanđi Fondacija i Fondacija Ana i Vlade Divac, u srijedu 7. jula, na lokaciji Almara Beach, na Luštici kod Tivta organizuju humanitarno veče druženja i razgovora sa svjetski poznatim indijskim guruom Mohanđijem, uz tehniku Svjesnog plesanja kao specifičnog vida meditacije u pokretu koja vodi postizanju duhovne i tjelesne ravnoteže.

Ulaznica, u vrijednosti od 50 eura, istovremeno predstavlja donaciju posjetilaca i organizatora koja će biti upućena narodnoj kuhinji u Baru. Cjelokupan prihod sa ove humanitarne večeri će biti doniran u dobrotvorne svrhe, za pomoć narodnoj kuhinji pri organizaciji „Žene Bara kuvaju srcem“.

“Moja supruga Ana je razgovarala sa ženama Bara i to podijelila sa mnom. Presrećni smo što takvi ljudi postoje i ovo je prilika da ih podržimo, ohrabrimo i pomognemo im da ljudi saznaju više o njima,. To će veće biti veče druženja, ali prvenstveno prilika da pomognemo tim predivnim ljudima da istraju u svojim plemenitim namjerama.”-kazao je juče tim povodom proslavljeni jugoslovenski i srpski košarkaš Vlade Divac koji sa suprugom Anom stoji na čelu Fondacije “Ana i Vlade Divac”. Njih dvoje sa svojim prijateljima i poslovnim partnerima već četrnanst godina itenzivno se bave humanitarnim radom i društveno odgovornim akcijama. Kako ističu, NVO “Žene Bara” su “najsvjetliji primjer kako ne treba da čekamo da bi pomogli drugima”.

“One su najbolji primjer da je najvažnije da imamo razumijevanje za ljude oko nas, da imamo dobro srce, a poslije toga se nađu i sredstva i sve ostalo. “Žene Bara” hrane dnevno 100 djece i 150 odraslih samo u svom gradu i mislim da se svi trebamo pokrenuti jer niko ne treba da bude gladan oko nas. U našoj tradiciji nikada niko nije bio gladan, čak i kada su bila mnogo teža vremena u kojima se živjelo.”- istakla je Ana Divac.

Njen suprug ističe da “nema boljeg osjećaja” od toga kada kao čovjek, može uraditi neko dobro djelo i da ga takve aktivnosti čine ispunjenijim i ponosnijim nego i najveći sportski uspjesi koje je godinama postizao na košarkaškim terenima širom svijeta.

“Kada dobijete utakmicu, to je samo neko zadovoljstvo zbog onoga što ste radili fizički na treninzima i na pripremama sa suigračima i to je jako lijepo, ali kada uradie neko dobro djelo to je mnogo, mnogo više, to je za vječnost. Mi smo tu da inspirišemo ljude, da se udružujemo u dobru i da budemo jedan veliki tim, ne samo na terenu, nego uopšte.”- objašnjava proslavljeni jugoslovenski i srpski košarkaš.

Vlade Divac danas u Tivtu

Iako se i u proteklih 30 godina od početka ratova u bivšoj SFRJ, Vlade Divac bavio humaniratnim radom, posebno intenzivno on to čini preko Fondacije “Ana i Vlade Diuvac” u proteklih 14 godina. Kroz razne projekte u region, pomagali su izbjeglice u Srbiji, stipendiraju mlade, pomažu poljoprivredu, samohrane roditelje, a pomogli su u samozapošljavanju oko 3 hiljade ljudi koji su tako sebi obezbjiedili egziostzenciju.

“Radimo projekte na nivou regiona i to nam je sve veći cilj u budućnosti – da povezujemo region kroz ono što je dobro, da se ne dijelimo jer svugdje ima dobrih ljudi. Ljudi su svugdje u svijetu dobri na isti način i mislim da je vrijeme da to povežemo i ovdje i da to izađe u prvi plan, te da se ne dijelimo više.”-podvukla je Ana Divac. Ona je istakla da su njihove prethodne akcije dok su još živjeli u SAD, pomagali i podržali mnogi ljudi porijeklom iz različitih djelova svijeta, a da su svojim prijateljima  Afroamerikancima Ana i Vlade kasnije uzvratili podrškom u borbi protiv rasizma kroz akciju “Black Lives Matter”.

Ističu da im je posebno drago što na projektu sakupljanja podrške za “Žene Bara” mogu sarađivati sa svjetski priznatim humanistom i duhovnim guruom Mohanđijem iz Indije.

Vlade naglašava da je sa porodicom, sticajem okolnosti njegove sportske karijere, kao relativno mlad čovjek otišao sa ovih priostora i da je, boraveći daleko od domovine, bio dodatno pogođen tragičnim ratnim zbivanjima na prostoru bivše Jugoslavije.

“Iako sam imao uspješnu karijeru i sređen život zbog čega bi čovjek generalno, trebao da bude srećan, mi to ipak nismo mogli u potpunosti da budemo jer nam se zemlja raspala i narod se patio svih ovih godina. To nas je i pokrenulo da onoliko koliko možemo, mi nađemo načina da nekim ljudima pomognemo. Tako smo jedne godine krenuli da pomažemo izbegla i raseljena lica za koje mnogi i ne rezimšljaju da ti čljudi postoje niti ih “vide” u svakodnevnom životu. Uspjeli smo da preko 3 hiljade čljudi smjestimo i pružimo im priliku da svoj život počnu iz početka, a u međuvremenu je Fondacija “Ana i Vlade Divac” prestala biti samo naša, jer je sada čine mnogi, među kojima i neki od ljudi kojima smo prethodnih godina pomagali. To nas čini posebno ponosnim i najveća je inspiracija za nas, ali i druge ljude  da se bave ovakvim aktivnostima. To znači da smo na pravom putu i da smo prave stvari uradili, a posebno nas raduje što i mnogi drugi ljudi sada kreću sa ovakvim stvarima. Nemoguće je živjeti u ovakvoj ljepoti kao što je mi ovdje na Balkanu imamo, a ostati ravnodušan na neke loše stvari koje vidiš oko sebe.”- podvlači Vlade Diuvac dodajući da mu je posevna čast što kao javna ličnost, može na ovaj način podržati napore humanih ljudi kao što su članice NVO “Žene Bara” “jer su one to svakako zaslužile svojim odnosom, radom i žrtvom da pomognu drugima oko sebe”.

DIVAC MIR I SPOKOJSTVO NAŠAO NA LUŠTICI I JADRANU

“Ja sam našao mjesto koje im odgovara- mir i ovu ljepotu i svakog tremnutka kada imam slobodnog vremena, ja sam ovdje – u Tivtu i na Luštici.”- kazao je “Vijestima” Vlade Divac koji u turističkom resort Luštica Bay u Krtolima već nekoliko godina ima nekretninu, a od nedavno u marini na Luštici drži i svoj tek kupljeni novi 10-metarski RHIB čamac.

“I ranije sam u Los Anđelesu imao čamac i gore u Beogradu takođe, na rijeci. Nisam neki profesionalac kada je nautika u pitanju, ali sam dovoljno obučen da mogu da upravljam takvim plovilom i da uživam u plovidbi.”- ističe Vlade koji je nedavno svoj novi brod preuzeo u Kopru u Sloveniji i onda sam sa njime doplovio duž čitave istočne obale Jadrana, do Tivta i Luštice.

“Bilo je to lagano, prelijepo i opuštajuće krsterenje. Napravio sam dobru rutu tako da sam uvijek imao i lokaciju dje da odmorim sa mojom porodicom i da uz put sretnem drage prijatelje i kolege poput Dina Rađe koji je takođe pasionirani fan nautike i koji mi je i dao najbolji savjet što od plovila da uzmem kao najodgovarajuće za ove naše ovdje uslove na Jadranu.”- naglašava Vlade.

Francuski ratni brod istražuje crnogorsko podmorje, država opet dozvolila da se u priču uplete i kontroverzna firma…

Francuski brod baza protivminskih ronilaca M622 PLUTON

Specijalno plovilo, brod-baza za protivminske ronioce M-622 „Pluton“ Ratne mornarice Francuske, uplovio je juče u crnogorske teritorijalne vode i tokom cijelog dana obavljao snimanja dijela crnogorskog podmorja višesnopnim sonarom u potrazi za potonulim objektima od interesa za francusku RM.

„Pluton“ je ratni brod deplasmana 490 tona, dug je 41,6 i širok 7,5 metara. Naoružan je sa topom kalibra 20 mm i dva mitraljeza kalibra 12,7 mm ali je njegova uloga prvenstveno borba protiv tzv. na dnu ležećih protivbriodkmsih mina zbog čega je opremljen posebno osjetljivim sonarima visoke rezolucije montiranim na trupu broda, ali i tzv. tegljenim sonarom promljenjive dubine, te sa specijalnim daljinski upravljanim ronilicama-dronovima za protivminska dejsta i istraživanje podmorja. Osim 15 članova redovne posede, „Pluton“ nosi i 12 posebno obučenih protivminskih ronilaca, kao i dva ljekara-specijaliste hiperbarične medicine, a opremljen je i ronilačkom opremom i hiperbaričnom komorom.

Iz Ministarstva odbrane Crne Gore juče su „Vijestima“ saopštili da „Pluton“ u unutrašnjim morskim vodama sa usidrenjem u Kotoru i upolovljavanjem u luku Bar, boravi „u cilju unaprijeđivanja bilateralne odbrambene saradnje između Crne Gore i Republike Francuske“ boravio od 5. do 10.jula.

„Tokom boravka u unutrašnjim morskim vodama planirano je da brod ‚‚Pluton” vrši istraživanja u naučne svrhe i obavljanja hidrografskog premjera morskog dna i morskog podmorja Crne Gore. U realizaciju navedenih aktivnosti uključeni su ronioci Regionalnog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca RCUD, kao i predstavnici Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. Mornarica Vojske Crne Gore će pružiti podršku prilikom realizacije ovih aktivnosti.“-kažu u Ministarstvu odbrane. Napomenuli su da je za izdavanje odobrenja za obavljanje istraživanja, snimanja i hidrografski premjer morskog dna, po Zakonu o moru, nadležno ministarstvo za poslove prosvjete i nauke.

„Na osnovu zahtjeva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Ministarstvo odbrane je dalo saglasnost za izdavanje odobrenja za realizaciju navedenih aktivnosti.“- ističu u resoru koji vodi ministarka Olivera Injac uz napomenu da misiji „Plutona“ u našim vodama Morbnarica VCG „pruža punu podršku angažovanjem pučinskog remorkera PR-41 „Orada“ i uz učešće Bataljona za borbenu podršku.“ Istakli su da pored Ministarstva odbrane, „u realizaciju planiranih aktivnosti će biti uključeni Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i Regionalni centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca.“

„Pluton“ juče, po podacima sa traking-sajtova, krstario prvo pred ulazom u Boku, a onda pred zalivom Trašte, nakon čega je kasnije popodne, uplovio u sam zaliv Boke i obišao Topaljski, dio Tivatskog i Kotorskog, te cio Risanski zaliv.

Kako nezvanično saznajemo francuski lovac mina-brod baza protivminskih ronilica, ovdje je u misiji potrage za olupinom francuske podmornice „Monge“ koja je u južnom Jadranu stradala tokom Prvog svjetskog rata i na kojoj je tom prilikom, poginuo njen komadant – danas jedan od francuskih nacionalnih heroja, poručnik bojnog broda Rolan Morijo.

Na „Monge“ koja je u površinskoj plovidbi punila svoje baterije, u noći 29.decembra 1915.oko petnaest milja jugoistično od ulaza u Boku, naletjela je austrougarska krstrica „Helgoland“ i udarivši je pramcem, nanijela joj teška optećčenja. Francusku podmornicu koja je počela da tone, sa par topovskih hitaca dokrajči je austrougarski razarač „Balaton“. Komadant Morijo, u maniru starih kapetana starih kapetana, odbio je da napusti „Monge“ i potonuo je sa svojim brodom na dno Jadrana. Pored njega, stradala su još dva Francuza, a 25 preživjelih, spasili su austrougarski ratni brodovi. Zbog svog herojstva, Rolan Morijo je  posmrtno odlikovan najvećim priznanjem Francuske Republike – ordenom Legije časti, a Italijani su Morijoa odlikovali Zlatnom medaljom za vojničku hrabrost. Francuska Ratna mornarica kasnije je čak trima svojima podmornicama dala ime Rolana Morijoa, jednog od svojih najvećih pomorskih heroja. Njegovo i ime njegove podmornice nalaze se na Podmorničkom memorijalu koji je u Tulonu podignut u čast svih u borbi stradalih francuskih podmorničara. Imenom Rolana Morijoa zove se i Centar za obuku posada nuklearnih podmornica RM Francuske u Brestu.

Budući da previzna lokacija olupine podmornivce „Monge“ do danas nije otkrivena, Francuzi su u Crnu Goru poslali svoj specijalni ratni brd „Pluton“, a njihov domaćin je ovdje formalno Mornarica VCG, ispred koje posjetu aktivnosti „Plutona“ u našim vodama koordinira kapetan fregate Milan Jevtović. Međutim, u cijeloj priči kao jedan od učesnika pojavljuje se i kontroverzna državna firma Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje RCUD izn Podgorice, a čiji direktor Veselin Mijajlović već godinama nastoji da RCUD predstavi kao nezaobilazan autoritet u oblasti istraživanja podmorja i podmorske arhelogije. Dobro upućeni izvor „Vijesti“ tvrdi da je upravo RCUD navodno Francuzima sa „Plutona“ „servirao“ tobožju poziciju na kojoj se prema saznanjima te firme, nalazi olupina podmornice „Monge“, pa je francuski brod juče ujutro prvo pretraživao podmorje južno od Mamule na ulazu u Boku.

francuski brod istrazuje pred Mamulom

„Ovdje međutim, nije „Monge“ već britanska podmornica H-3 koja je na nepunu milju jugoistočno od Mamule, potonula 15.jula 1916. kada je upala u jedno od austrougarskih defanzivnih minskih polja pred njihovom vojnopomorskom bazom u Boki. Olupina H-3 leži na dubini od 76 do 78 metara pred Bokom i njena pozicija i istorija je vrlo dobro poznata svima koji su upućeni u tu materiju, osim rukovodstvu RCUD-a koji nastavlja da ovako bruka Crnu Goru.“- kazao je juče tim povodom „Vijestima“ Dragan Gačević, ronilac i istraživač podmorja iz Herceg Novog i autor knjige i dokumentarnog filma „Podmorje Crne Gore“.

RCUD i njegov direktor su avgusta prošle godine televizijsu ekipu RTCG doveli u plićak kod Ade Bojane i tamo pred kamerama govorili o „pronalasku nepoznatog potopljenog ratnog broda koji najviše liči na raketnu topovnjaču“. Ta priča koja je kao ekskluziva, preko RTCG obišla svijet, postala je odmah predmet sprdnje u međunardonim krugovima koji se bave podvodnom arheologijom, ali i opštom istorijom jer su RCUD i novinarka RTCG „pronašli“ i pogrešno identifikovali olupinu za koju se sve znalo već 105 godina – francusku podmornicu „Fresnel“ iz Prvog svjetskog rata, a koja je spletnom nesrećnih okolnosti i ratnih dejstava, stradala na ušću Bojane 5.decembra 1915.godine.

Prema nezvaničnim saznanjima „Vijesti“, francuski brod „Pluton“ koji bi trebalo da u naredna dva dana uplovi u luku Bar, približiće se prethodno i lokaciji olupine „Fresnela“ na ušću Bojane, a ronioci francuske RM pretražiće i detaljno snimiti ostatke te podmornice koja ima status ratnog groba jer je na njoj prilikom nasukanja i uništenja plovila, 1915. stradao jedan francuski mornar.

Tokom boravka „Plutona“ u crnogorskim vodama, njega prati remorker PR-41 Mornarice VCG, a dobro upućeni izvor ističe da su juče ujutro, dok su ta dva broda bili u području oko Mamule i ulaza u Boku, na trenutak oni zašli i u hrvatske teritorijalne vode, zbog čega je odmah propisno  reagovala Obalska straža Hrvatske i radio vezom ih upozorila da se vrate sa crnogorske strane morske granice pred Bokom.

Veoma toplo, do 39 stepeni – slijede vrući i vrlo vrući dani do…

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo, a najviša dnevna temperatura iznosiće 39 stepeni.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 23, a najviša dnevna od 27 do 39 stepeni.

Vrhunac toplinskog vala trebao bi biti u sunčani četvrtak, a prethodit će mu pretežno vedri dani tokom kojih će temperatura postupno rasti. Utisak vrućine malo će umanjivati umjeren jugozapadnjak.

Preko dana solidno ugrije i grijati će sve do vikenda kada se očekuje nova količina freškog vazduha s S Atlantika.

Bar: Morska pjena čudne boje uznemirila mještane i kupače

0
Pjena u moru – Foto: Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama

Na plaži Mali pijesak u Baru, u akvatoriju mora, juče su se pojavile velike količine morske pjene čudne boje koja je uznemirila mještane i kupače.

Predstavnici Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama uzeli su uzorke i kažu da zagađenja u ovom dijelu barskog akvatorija od brodova nema.

– Odmah nakon prijave o potencijalnom zagađenu u 12.15 časova je isplovio čamac UPSUL sa dva člana posade i uputio se u reon iz Volujice do Veliko Pjeska. Odmah iza rta Volujica kod Ujtinog potoka uočena je pjenasta masa koja je prljava i bez mirisa i primjesa hemikalija. Pjenasta masa se pružala sve do Velikog pjeska. Odmah je obaviještena Inspekcija sigurnosti pomorske plovibe Bar, a preko Pomorsko operativnog centra, sa radarskim sisteom nisu VTMIS, nisu uočena kretanja većih plovila – kazao je pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić.

Morska pjena je prirodna pojava, ali je u mnogome povezana i sa nečistim morem, pa će analize ukoliko do njih dođe pokazati i hemijski sastav morske pjene koja se, kao nikada do sada u ovoj boji nije pojavila na ovom djelu obale.

Crna Gora i BiH najavljuju izgradnju mosta na Tari

0
most ilustracija

Crna Gora i Bosna i Hercegovina gradiće most na rijeci Tari i priključne granične dionice, radi poboljšanja saobraćajne povezanosti između dvije zemlje.

Sporazum o izgradnji mosta na Tari potpisali su ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH Vojin Mitrović i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, na marginama četvrtog sastanka Ministarskog savjeta Transportne zajednice, prenosi portal Indikator.ba.

Procijenjena vrijednost investicije je oko 2,5 miliona eura, pri čemu će svaka strana učestvovati sa po 50 posto.

Mitrović je izjavio da su sredstva za izgradnju ovog mosta već obezbijeđena tako da se do kraja godine očekuje početak radova, kao i da njegova izgradnja ujedno znači i početak izgradnje dionice puta Foča – Šćepan Polje, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i transporta u Savjetu ministara.

Načelnica Podgore uklonila peškire kojima turisti rezervišu mjesta na plaži

0
Podgora

Načelnica Podgore Petra Radić odlučila je u svome mjestu riješiti problem s kojim se već dugo suočavaju na cijeloj Makarskoj rivijeri. Komunalni radnici uklonili peškire kojima gosti u apartmanima preko noći rezervišu mjesto na plaži.

Stanje koje je zatekla na plažama u svojoj opštini usporedila je s Festivalom bespravne gradnje i devastacije prirode, održanim u uvali Vruja.

Načelnica Podgore  je za Dnevnik HTV-a rekla kako su joj i u programu za lokalne izbore glavne stavke bili jednakost, zaštita okoliša i transparentnost.

“Uzurpiranje pomorskog dobra, premda to bilo i peškirima, ukazivalo je na nejednakost u pristupačnosti pomorskog dobra ljudima i na haos koji pokušavamo otkloniti. Kad volite svoje mjesto, onda otklonite ono negativno da se može pokazati pozitivno”, poručila je Radić.

Ističe kako su pojedinci doveli sve iznajmljivače u neugodnu situaciju jer navode goste na ovakve poteze.

“Pojedini iznajmljivači su doveli u neugodnu situaciju sve iznajmljivače jer gostima ukazuju na krive poteze, kao što je rezervacija plaže. Onda ostatak gostiju i mještana bude uskraćen za nešto što je javno dobro i što bi svima trebalo biti jednako pristupačno”, rekla je.

 

Spor oko šampanjca: Francuska vjeruje da se može dogovoriti s Rusijom

0
sampanajc

Francuska vjeruje da može dijalogom riješiti spor s Rusijom u vezi šampanjca, ali bude li potrebno obratit će se Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) s tim u vezi, rekao je u utorak francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian.

Le Drian je poručio da će Pariz u danima koji dolaze nastojati pronaći rješenje u saradnji sa ruskim vlastima na bilateralnoj razini, ali i na evropskoj, kako bi zaštitio interese francuskih proizvođača i zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla.

“Utvrde li se povremena kršenja pravila Svjetske trgovinske organizacije, naravno da ćemo djelovati, kako smo i prije planirali kad je riječ o Rusiji. Nadam se da će dijalog omogućiti da se riješi ovaj spor”, rekao je ministar u parlamentu.

Ruski zakon, potpisan u petak, uveo je obvezu za distributere šampanjca da na etiketi na poleđini boce navedu da je riječ o “pjenušavu vinu”, dok je naziv “champanskoïe” rezerviran za ruske proizvođače pjenušavih vina.

Odluka je izazvala nezadovoljstvo francuskih proizvođača šampanjca, koji su uputili prigovore francuskom ministarstvu vanjskih poslova i Evropskoj uniji.

“Taj zakon slijedi logiku ruskih protekcionističkih mjera u vinskom sektoru”, rekao je Le Drian, dodajući da su se već obratili WTO-u u vezi dovođenja u pitanje zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Rusija je 15. izvozno tržište šampanjca na kojem se proda oko dva milijuna boca od ukupno 150 miliona koliko se u prosjeku svake godine proda izvan Francuske.

Mladi NVO Naša akcija iz Kotora kreirali instalacije od plastike

2
Za čist Jadran

Kroz završni program projekta “Mladi za čist Jadran” koji finansira BeMed i fondacija Princ Albert II od Monaka i uz pokroviteljstvo Opstine Kotor, NVO Naša akcija je u proteklom periodu održala niz radionica za popravku, izradu i postavku instalacija za Kotorski festival pozorista za djecu.

Koristeći reciklažni materijale sa fokusom na plastiku mladi kreativci imali su priliku da pokazu svoje vještine, a zatim oplemene javne prostore svojim instalacijama.

Za čist Jadran

Naročito interesovanje se pokazalo za malu biblioteku na otvorenom i haljinom od plastike pod nazivom “Nova moda”, jer eto plastika je izgleda nova moda ovog doba.

Pozivamo sve gradjane da doniraju knjige za malu biblioteku na otvorenom koja je trenutno locirana na Pijaci od kina, a koja ce nakon festivala naci svoju novu, dugorocnu lokaciju.

Sakupljeno preko 13,2 hiljada tona raznih vrsta otpada

0
Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News

Komunalno preduzeće Tivat je tokom prošle godine sakupilo i na sanitarnu depoinju Možura kod Bara odvezlo ukupno7.475 tona miješanog komunalnog otpada.

Tivatsko Komunalno jedno je od rijetkih sličlnih preduzeća u državi koje obavlja djelimičnu selekciju i reciklažu otpada, odnosno njegovo separatno sakupljanje. Na taj način odvajaju se i na dalju preradu u sistemu reciklaže šalju papir, karton, limena ambalaža i staro gvožđe. Tokom prošle godine na ovaj način su tivatski komunalci sakupili i na dalju preradu uputili 157, 55 tona papira i kartona, 4,5 tona miješanih metala, te 1,2 tone plastike.

Prikupljeno je i 12,1 tonu PET ambalaže, te 0,20 tona aluminijusmkih limenki, kao i 2 tone starih automobilskih guma.

Sa cijelog područja opštine Tivat iz parkova i sa drugih javnih zelenih površina, ali i iz privatnih bašti, komunlaci su lani sakupili i na deponije, odnosno kompostanu u Kavču, odvezli ukupno 3.650 tona zelenog otpada.  Sakupljeno je i 1.914 tona kabastog otpada koji je takođe u većoj mjeri recikliran ili upotrebljen kao ogrev, a komunlaci su lani prikupili i na odgovarajuće deponije odvezli i ukupno 18,4 tona građevinskog otpada.

Komunalno preduzeće Tivat lani je nastavilo nastavilo sa dugogodišnjom dobrom praksom proširivanja mreže posuda za odvajanje pojedinih frakcija otpada. U tom cilju izgrađeno je šest novih kontejnerskih mjesta za po 2 do 4 kontejnera za otpad kapaciteta po 1,1 kubik, izrađeno je pet novih metaklnih boksova kapaciteta od 1 do 3 kubika  za odlaganje kartona, te postavljeno šest novih metalnih mtreža-kocki od po 1 kubik, namijenjenih za sakupljanje PET amblaže.

Komunalno je nastavilo i učešće u u akciji humanitarnog karaktera „Čep za hendikep“. Akcija podrazumijeva prikupljanje svih vrsta plastičnih čepova, koji se zatim recikliraju kao tvrda plastika, kako bi se sredstvima prikupljenim reciklažom, obezbijedila nabavka invalidskih pomagala koja ljudima, uskraćenim za slobodno I nesmetano kretanje, u velikoj mjeri olakšavaju život.

Hercegnovska Gradska luka dobija novu opremu za nadzor

12
Herceg Novi – Škver foto Željko Starcević

Početkom septembra trebalo bi da bude realizovan drugi tender za nabavku opreme za nadzor, koji je raspisala Agencija za gazdovanje Gradskom lukom Herceg Novi.

Prema riječima direktora Gradske agencije za upravljanje lukom Boža Ukropine, raspisan je novi tender za nabavku potrebne opreme za nadzor, kao i ostalih pratećih objekata koji nedostaju u luci, kako bi se osigurala veća lučka sigurnost.

– Nabavka male moderne hidrometeorološke stanice i opreme za kompletan nadzor čiji je sadržaj prijeko potreban, a našu kancelariju ćemo opremiti novim računarima. Završetkom tendera do kraja septembra, nadam se uspješno, pobrinut ćemo se za luku s video nadzorom, o svemu što je do sada radila privatna kompanija za osiguranje imovine – rekao je Ukropina.

Ukropina Božo direktor Gradske luke HN

Ugradnjom sigurnosnih kamera u luku Škver ne samo da će se povećati sigurnost, već će se ostvariti i značajne financijske uštede.

– Radi se o sigurnosti objekata i plovila koja se nalaze u luci. Imat ćemo potpuni nadzor u vodama gradske luke i na Šetalištu, gdje svakodnevno kršimo saobraćajne propise. To će značiti uštedu u sredstvima, jer kada plaćate svakog mjeseca, trošak maloj agenciji bio je zaista velik za fizičku video sigurnost – navela je Ukropina.

Vrijednost tendera je između 30.000 i 40.000 eura, a sredstva su obezbijeđena iz IPA projekta “Regal Ports”, koji se provodi kroz prekograničnu saradnju malih luka Albanije, Italije i Crne Gore.