Opština Tivat uputila je početkom marta molbu Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, kako bi bio uspostavljen rad Uprave za nekretnine Crne Gore – Područne jedinice Tivat.
Kancelarija Uprave za nekretnine u Tivtu zatvorena je već više mjeseci, pa građani imaju veliki problem završavanja i najjednostavnijih administrativnih poslova. Kako stoji u dopisu koji je potpisao predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, problem predstavlja nemogućnost pribavljanja listova nepokretnosti, te nemogućnost sprovođenja prometa nepokretnosti. Takođe izgubljeno je vrijeme u postupcima eksproprijacije, a nemoguće je pribaviti i potrebnu dokumenatciju u svrhu vođenja sudskih postupaka.
Opština Tivat moli Ministarstvo da pomogne kako bi se uspostavio rad tivatskog Katastra i time se adekvatno odgovorilo na potrebe građana Tivta. Od novog rukovodstva Uprave za nekretnine, Opština Tivat očekuje hitnu reakciju, efikasan rad i saradnju.
Iako je ožujak tek počeo, pelješki školjkari već znaju da ni ove godine za blagdan Svetog Josipa neće biti Dana malostonske kamenice. Ljubitelji najpoznatijeg morskog afrodizijaka ponovno će biti na prinudnom postu, a Mali Ston drugu godinu zaredom neće dočekati tisuće gostiju koji su u redovima čekali na porciju kamenica i čašu vrhunskih peljeških vina, piše Dubrovački vjesnik.
A kamenice nisu odavno bile ovako izdašne, ukusne i zdrave kao sada. Aroma je vrhunska, no školjku se može kupiti samo na Pelješcu i pojesti pod vedrim nebom, u izvornom ozračju uzgojnih polja ili doma. Uzgajivačima krnja prodaja neće mnogo pomoći: u moru će ostati stotine tisuća kamenica vrhunske kvalitete i konzumne veličine.
A nakon uspješnog upisa u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije, školjkari su vjerovali da će blagdan 19.ožujka na najbolji način najaviti sezonu 2021. i otkloniti egzistencijalnu neizvjesnost.
PRODAJA “VISI U ZRAKU”
– Kamenice su kao loza: ako je jednu godinu ne orežete, ne dolazi više. I kamenice su višegodišnji kontinuirani rad od kojeg nema odustanka. Situacija je loša jer ih lani nismo prodali, nećemo vjerojatno ni ov sezone. Nadamo se pomoći države da bismo se održali na životu – priča uzgajivač Mario Radibratović.
Bivši čelnik udruge Stonski školjkari Boris Franušić dodaje kako se protiv pandemije ne može:
– Valjda će sezona 2021. ipak biti bolja nego 2020. inače će sav trud propasti u more gdje, ako ostare, može uginuti 50 do 60 posto! Jedina nada je obećanje države da će sufinancirati dio proizvodnje i plaća zaposlenika. Inače, ove godine visi u zraku uobičajena prodaja 150 do 200 tisuća komada kamenica!
Ston
dilični prizor pitoresknog Malostonskog zaljeva i mirnu morsku površinu remeti tek poneka barka kojom školjkari obilaze ‘nasade’ s kamenicama. O njima svjedoče stotine bova što se lijeno ljuljuškaju, a na prošlost školjkara podsjećaju drveni stokovi koji su još od 1927. godine u moru Zamasline, gdje ih je postavio Luko Maškarić, djed predsjednice udruge Stonski školjkari Marije Radić:
– Iako smo se nadali, manifestacije ni ove godine neće biti. Turistička zajednica je, da se ljudi ne grupiraju, predložila istodobno održavanje na više lokacija, a ne samo u Malom Stonu. To smo dogovorili da održimo kontinuitet, ali zbog pogoršanja epidemiološke situacije smo odustali, iako su stigle najave autobusa iz Makarske, Splita… Bolje je stati, nego postati novo žarište. Ne možemo gostima, kad već uzmu kamenice, reći da nema zadržavanja. Kako? Prodaja je minimalna, samo posredstvom virtualnih tržnica, a restorani ne rade. Lani je promet pao i školjkari su se našli u nezavidnoj situaciji. Muče se, moraju i dalje ulagati, proizvodnja se nastavlja, a prihodi su nula! Proizvodni proces od prikupljanja mlađi do stola traje dvije- tri godine. I treba imati sreću jer je bilo godina kad mlađi uopće nije bilo! Sve ovisi o vremenskim uvjetima i prirodnim ciklusima. Tu su i plimni valovi koji mogu povući cijele instalacije. Tad su štetu velike i traže nova ulaganja, rad i monitoring. Mlađ možda i ne uhitimo, a treba je “čupati” i slagati u velike, zatvorene zaštitne gajbe zbog ovrate koja ih proždire. Ovako, u moru će ostati dosta kamenica, bit će mortaliteta, obraštaja i velike štete. Srećom, Ministarstvo poljoprivrede nam je izašlo u susret i imat ćemo dosta izdašne kompenzacijske mjere. Ufamo se u sezonu: neka bude kao lani, bit ćemo sretni da se barem dio proizvodenog proda, da trud nije uzalud – opisuje aktualnu neizvjesnost Marija Radić.
Ston 2017.
EU SVE PLAĆA!
Udruga ima 37 članova, a još toliko je izvan udruge. Sad crpe zalihe, ali su optimistični iako će izostati manifestacija tijekom koje se proda 15- 20 tisuća kamenica. Godišnje proizvedu 1,5 – 2 milijuna komada koje nikad dosad nije bio problem plasirati.
Nakon stjecanja zaštićene oznake izvornosti, certifikat se obnavlja svake godine, a cerificiranje financira Dubrovačko-neretvanska županija:
– To je prvi zaštićeni proizvod iz mora, a ove će ih godine certificirati 14 proizvođača. Ovo je specifična godina. Školjkari dosad nisu bili u ovakvoj situaciji jer smo ugostiteljima uglavnom sve prodavali! Jednostavno nismo imali što izvesti! Znali smo da je kamenica jedinstvena, posebna, tradicijski očuvana i nije im bilo teško mučiti se dvije- tri godine do konzumne veličine. Ako se do svibnja pandemija smiri, nadamo se da će mjere uroditi, a turizam iznova krenuti da bi uz poštivanje mjera odradili nekoliko mjeseci bez prekida – naglašava na kraju čelnica Udruge koja je pokrenula i izradu monografije Malostonskog zaljeva u kojoj će nakon dugo godina stare vještine i tradicija biti sažeti na jednom mjestu.
Voditelj projekta je Vedran Kunica koji je pridonio i u dobivanju oznake izvornosti.
– Još od 2006. školjkari zajednički funkcioniraju kroz udrugu i većina proizvodnje kamenica je na njima, što je rezultiralo uspjesima. Za EU-oznaku izvornosti borili sm ose pet godina i dokazali da je posebna i različita od svih sličnih u Europi. Nakon tog priznanja, 14 školjkara je već zainteresirano za proces certificiranja. Oni čine većinu proizvodnje u zaljevu, ali na tom projektu nismo stali jer smo upravo dobili novac EU-fondova za marketing kamenice koji se temelji na oznaci izvornosti. Ta oznaka nije gotova stvar nego temelj brendiranja, a projekt kreće ovog mjeseca. Kakva god sezona bila, planiramo snažni marketing kako bi povećali protrošnju po osobi, jer je ona naš prepoznatljivi gastronomski proizvod, da se ona mora kušati te da im brendiranje poveća cijenu.
Redovito docjepljivanje protiv koronavirusa bit će potrebno zbog novih varijanti koje ga čine zaraznijim i sposobnijim zaobići ljudski imunitet, rekla je čelnica britanskog instituta koji radi na sekvenciranju genoma virusa.
Koronavirus je od pojavljivanja u Kini krajem 2019. do danas ubio više od 2,65 milijuna ljudi diljem svijeta. Virus mutira svaka dva tjedna, sporije nego gripa ili HIV, no dovoljno da su potrebne modifikacije cjepiva.
Sharon Peacock, čelnica britanskog instituta za genomiku koronavirusa COG-UK, koji je sekvencirao polovicu svih genoma tog virusa u svijetu, naglasila je da je zbog igre „mačke i miša” s virusom potrebna međunarodna suradnja, piše agencija Reuters.
„Moramo prihvatiti da će nam uvijek biti potrebno docjepljivanje – imunitet protiv koronavirusa ne traje zauvijek”, rekla je Peacock na svom kampusu pored Cambridgea.
„Već mijenjamo cjepiva kako bi se nosili s njegovom evolucijom – pojavljuju se varijante s kombinacijom veće zaraznosti i sposobnošću da dijelom zaobiđu odgovor našeg imuniteta”, dodala je.
Peacock je uvjerena da će redovito docjepljivanje, kao ono protiv gripe, biti potrebno zbog budućih varijanti, no naglasila je da napredak u proizvodnji cjepiva omogućava da se ono razvija na vrijeme.
COG-UK je uspostavila sama Peacock, profesorica na sveučilištu Cambridge, prije točno godinu dana, uz pomoć glavnog znanstvenog savjetnika britanske vlade Patricka Vallancea.
Institut sad predstavlja najveću svjetsku mrežu znanja o genetici tog virusa. Na lokacijama diljem Britanije sekvencirano je 346 tisuća genoma, dok je u svijetu to učinjeno na otprilike 709 tisuća genoma.
Na institutu rade stotine znanstvenika, mnogi od njih na volonterskoj bazi. Procesuirano je oko 19 milijuna uzoraka PCR testova, a sekvencira se oko 30 tisuća genoma tjedno, više nego što je Ujedinjeno Kraljevstvo ranije činilo u godinu dana.
Tri varijante
Posebnu pozornost dobivaju tri varijante virusa – B.1.1.7, identificirana u Velikoj Britaniji, brazilska P1 i južnoafrički B.1.351.
Peacock najviše brine južnoafrički soj jer je „zarazniji, ali i ima promjenu u mutaciji gena koju zovemo E484K”, a koja je povezana sa smanjenim imunitetom.
Zbog više od 120 milijuna slučajeva koronavirusa u svijetu teško je pratiti sve varijante virusa, pa Peacock i njezin tim govore o „konstelacijama mutacija”.
Ona upozorava kako i dalje treba biti ponizan pred tim virusom koji je donio toliko smrti i ekonomskih problema diljem svijeta.
„Jedna od stvari koje me virus naučio je da mogu svakog dana biti potpuno u krivu – moram biti skromna u pogledu tog virusa o kojem još uvijek znamo jako malo”, kazala je i dodala da možda postoji varijanta koja još nije otkrivena.
Peacock ne sumnja da će i u budućnosti biti pandemija.
„Mislim da je neizbježno da će se pojaviti još neki virus kojim ćemo se baviti. Nadam se da smo iz ove globalne pandemije nešto naučili i da ćemo biti spremniji detektirati ga i obuzdati”.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU Dječji savez Podgorica tradicionalno, ove godine jubilarni dvadeseti put, organizuje Nagradni Konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori. Stalni povod Konkursa je Svjetski dan bez duvana – 31. maj (World No Tobacco Day – 31. May 2021.), za koji je SZO (WHO) odredila 07. januara tekuće godine temu: „Posveti se prestanku” („Commit to quit”). Ovo predstavlja apel, ne samo za ovaj dan, nego i način u borbi za smanjenje pušenja u svijetu tokom cijele 2021. godine.
Tema našeg ovogodišnjeg jubilarnog dvadesetog nagradnog Konkursa, kako za likovne, tako i za literarne radove je: „Slika svijeta je ljepša bez cigareta”, što pogotovo treba znati i poštovati u vrijeme pandemije izazvane virusom Covid – 19.
Likovni radovi moraju biti rađeni na formatu bloka broj 5 (pet), a tehnika rada je dozvoljena svim mogućim likovnim sredstvima, dok bi literarni radovi trebalo da budu napisani najduže na dvije stranice.
Konkurs je otvoren za učenike od četvrtog do devetog razreda naših osnovnih škola u vremenu od 10. marta do 30. aprila tekuće godine kada je posljednji dan do kada treba dostaviti radove na adresu: JU Dječji savez Podgorica – ulica Bokeška br. 2, 81000 Podgorica.
Tročlani žiri će odabrati po tri najbolja rada iz obje oblasti i nagraditi ih, s tim što je prva nagrada za mlade likovnjake i literate sedmodnevni boravak u Odmaralištu Dječjeg saveza Podgorice na Veruši. Nagrade za druga i treća mjesta, kao i specijalne nagrade i pohvale najboljima u obje konkurencije, obezbjedio je CDPR u vidu kompleta
CD-a, kao i knjiga – monografija slikara u saradnji sa Crnogorskom akademijom za nauku i umjetnost (CANU).
Nagrade će biti dodijeljene na Izložbi najboljih i izabranih radova, koja je predviđena da bude održana na sam Svjetski dan bez duvana u jednom od izložbenih prostora u Podgorici ukoliko situacija sa pandemijom izazvanom virusom Covid – 19 dozvoli.
Istovremeno očekujući skori konačni pozitivan ishod u borbi protiv pandemije izazvane virusom Covid – 19 preporuka mladima kao i svima je: „Budite Odgovorni” i poštujte uvijek osnovne i najefikasnije mjere: održavanje fizičke distance – 2 m, nošenje maske i stalna higijena ruku kako je to predviđeno, navodi se u saopštenju CDPR-a.
Novoimenovani direktor “Morskog dobra“ Mladen Mikijelj smijenio je sve pomoćnike direktora i načelnike službi u tom državnom preduzeću, koje je godinama optuživano za brojne malverzacije oko ustupanja djelova obale i uknjižavanje imovine na pojedince.
Mikijelj je čistku rukovodećeg kadra okončao za svega tri dana, nakon što ga je Vlada premijera Zdravka Krivokapića imenovala za direktora preduzeća kojim je gotovo tri decenije, od osnovanja, upravlja prvo kadar SDP-a, pa potom DPS-a.
Mikijelj, kadar Nove sprske demokratije, zahvalio se na saradnji pomoćniku direktora Rajku Maaloviću, za koga je pokrenuta procedura penzionisanja. Malović je bio desna ruka prvo nekadašnjeg direktora Rajka Barovića, a potom i Predraga Jelušića, protiv kojih je Specijalno tužilaštvo pokrenulo istragu u okviru slučaja “Mile“.
Smijenjen je i pomoćnik direktora Dragoljub Marković, a razriješeni su i šefovi ključnih službi preduzeća – službe za uređenje i izgradnju, za kontrolu zone morskog dobra, za upravljanje lukama od lokalnog značaja i pomorstvo, kao i šef ekonomsko-finansijske službe.
Mikijelj je kompletan kabinet Jelušića uputio na godišnji odmor, a nakon stupanja na snagu nove sistematizacije, pojedini će navodno biti raspoređeni na nova radna mjesta, a za druge će biti pripremljeni ugovori o sporazumnom prekidu radnog odnosa.
Nakon što ga je Vlada razriješila dužnosti direktora, Jelušić, još aktuleni lider budvanskog DPS-a, primaće platu još godinu.
Prioritet Mikijelju biće formiranje novog tima, koji bi prvo uradio sistematizaciju, a potom bi navodno uslijedilo detaljno češljanje dokumentacije – od sklopljenih ugovora, pa do načina trošenja novca i beneficija koje su pojedinci godinama imali pored astronomskih zarada.
Sistematizacijom će navodno biti smanjen broj radnika u jednom od najprofitabilnijih javnih preduzeća, a potom i broj službi.
U pripremi je i izrada novog kolektivnog ugovora preduzeća, čiji godišnji budžet je veći od kasa nekih opština.
Nekadašnji sekretar za investicije u Opštini Budva i dugogodišnji zamjenik direktora banke, predvidio je navodno i formiranje Komisije za preispitivanje svih dugoročnih investicionih i ugovora o zakupu plaža koje godinama drže isti ljudi.
Rečeno je da će biti pročešljani ugovori oko ustupanja budvanske luke, kao i ugovora sa “Pomorskim saobraćajem”, biznismena Dejana i Duška Bana, oko trajektnog prevoza.
Trajekti u pristanistu Lepetane
Mikijelj je navodno naredio i da se ključevi svih službenih automobila donesu u njegov kabinet i da svako korišćenje mora biti opravdano.
Time je navodno sproveo u djelo uredbu koja postoji u preduzeću, a koju su godinama pojedinci zloupotrebljavali, vozeći službena vozila van radnog vremena – u privatne svrhe.
Upućen je i zahtjev Vladi da vrati finansijski plan koji je prethodno rukovodstvo izradilo i poslalo na verifikaciju, kako bi bio dorađen uz značajne promjene. “Morsko dobro” od parlamentarnih izbora na kojima je DPS izgubio vlast navodno nije raspisalo ni jedan tender, iako na računu ima novca za realizaciju brojnih investicionih aktivnosti.
Očekuje se da bi ubrzo trebalo da raspiše tendere i za djelove obale koji nijesu ustupljeni u zakup i obavi pripreme za sezonu.
Smanjuju zarade za 20 odsto
“Morsko dobro” godinama važi za preduzeće u kojem je zapošljavan isključivo partijski kadar, a prepoznato je i po visokim zaradama.
Plata bivšeg direktora Predraga Jelušića, kako se navodi u imovinskom kartonu, iznosila je 2.852 eura, a predsjednika Borda direktora Dževdeta Cakulija 3.604 eura.
Pomoćnici direktora i brojni službenici zarađivali su, uz razne naknade, više od 2.000 eura
Novim kolektivnim ugovorom plate će navodno biti smanjene za 20 odsto, a biće ukinute i naknade.
Ministarstvo ekonomskog razvoja i Nacionalna turistička organizacija (NTO), predstaviće crnogorsku ponudu na Međunarodnom turističkom sajmu MITT 2021 koji u utorak počinje u Moskvi.
Iz Ministarstva je saopšteno da je rusko tržište jedno od najvažnijih za turistički promet u Crnoj Gori.
– Crnu Goru je 2019. godine posjetilo skoro 400 hiljada turista iz Rusije, što je bilo povećanje od 14 odsto u odnosu na 2018. Ovi podaci ukazuju da se turisti iz Rusije nalaze na prvom mjestu kada je riječ o ostvarenim noćenjima i na drugom, nakon turista iz Srbije, kada su u pitanju strani dolasci – kazali su iz Ministarstva.
Crnu Goru je u prošloj godini posjetilo manje od 40 hiljada turista iz Rusije, što je deset odsto od ostvarenog broja dolazaka tokom 2019.
– Ovakva realizacija turističkog prometa je čak manja i od prosječne u zemlji, koja je bila najlošija u Evropi. Crna Gora je zabilježila pad turističke aktivnosti za prošlu godinu od 85 odsto u odnosu na 2019, što je znatno otežalo ekonomsku i fiskalnu situaciju u zemlji – dodaje se u saopštenju.
Ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, kazao je ranije, prilikom gostovanja na jednoj od crnogorskih televizija, da su tome, pored pandemije, doprinijele i često politički motivisane odluke prethodne Vlade, prije svega u dijelu upravljanja granicama, što, kako je rekao, neće biti slučaj sa ovom Vladom.
– Računamo da će ova ljetnja sezona biti puno uspješnija u odnosu na prethodnu godinu. U uslovima neizvjesnosti ljudi putuju uglavnom na ona mjesta koja dobro poznaju i zato računamo na povratak turista iz regiona i Rusije. Intenzivno radimo i na imunizaciji građana, kako bi u narednom periodu uz vakcinaciju i dodatni dio populacije, koja je već preležala koronavirus, Crna Gora postala sigurna destinacija – naveo je Milatović.
MITT je najveći sajam turizma u Rusiji i jedan od najznačajnijih turističkih sajmova u svijetu.
Sajam okuplja lidere iz oblasti turizma, kao i predstavnike vlada, koji imaju važnu ulogu u turističkoj industriji.
Crnogorsku delegaciju će predvoditi državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ivana Đurović.
Crnogorska delegacija će tokom trodnevnog boravka održati sastanke sa predstavnicima najvećih ruskih turoperatora, avio-kompanija, investitora i agencija, ali i Komitetom za turizam grada Moskve.
Iz Ministarstva su podsjetili da je jedan od najuticajnijih ruskih dnevnih listova, Rosijska gazeta, objavio specijalni turistički dodatak o Crnoj Gori na osam strana, sa naglaskom na ponudu primorskog, centralnog i sjevernog regiona, plaže, nacionalne parkove, ali i tradicionalno crnogorsko gostoprimstvo.
Ovaj dodatak objavljen je u tiražu od 150 hiljada primjeraka, kao i na portalu čija posjećenost broji 33 miliona na mjesečnom nivou.
– Imajući u vidu da su upravo turisti iz Rusije naši tradicionalni gosti, ponovno uspostavljanje direktnih avio-letova, koji su obustavljeni u martu prošle godine, je od presudne važnosti za nesmetan dolazak turista. Zato je ova tema visoko na agendi Ministarstva – navodi se u saopštenju.
Prema trenutno dostupnim informacijama, sedam avio-prevoznika iz Rusije najavilo je letove ka Tivtu tokom predstojeće ljetnje turističke sezone, što je, kako su ocijenili, dobar preduslov za značajan povratak ruskog tržišta u predstojećoj sezoni.
Zbog loše epidemiološke situacije, u najvećem dijelu Dubrovačko-neretvanske županije prvoga ožujka nisu otvorene terase kafića i restorana, učenici nastavu pohađaju na daljinu, a takvo će se stanje produljiti još dvije sedmice.
Umjesto punog Straduna, vjesnika za sezonu, tek su manje skupine bile u vođenom obilasku grada. Strože epidemiološke mjere su dale rezultate. Četrnaestodnevna incidencija zaključno s današnjim danom bilježi pad od 8%, najveći pad je u drugom, odnosno ovom tjednu i to od 19%. Epidemiolozi upozoravaju da su brojke ipak još uvijek visoke. Mjere su produžene do 28. marta.
U Konavlima se situacija stabilizirala, a najveći broj zaraženih ima grad Dubrovnik. Epidemiološka situacija utječe na najave za turističku sezonu. Prvi kruzeri očekuju se krajem svibnja, a inteziviranje međunarodnog zračnog prometa očekuje se u lipnju, no najave se mijenjaju i više puta u jednom danu, izvijestila je Ivana Brailo Drnas.
Prije pandemije – ožujak je za Dubrovnik značio buđenje iz zimskog sna i početak turističke sezone.
– Svi u životu moramo biti optimisti, pa i ove godine očekujemo da će ipak biti malo mrvicu bolje nego prošle godine, jer ima malo reda, smatra Nikša Baničević, umirovljeni turistički djelatnik.
Epidemiološke su mjere na krajnjem jugu strože nego u ostatku države, terase ugostiteljskih objekata zatvorene su i radi samo nekoliko hotela.
– Nekakve su brojke 25 do 30 soba preko tjedna, a vikendom oko desetak soba. Prosječan boravak je jedna i po noć. To je pokazatelj da su to sve poslovni ljudi koji dolaze unutar Hrvatske, navodi za HRT Srđan Pujo, direktor Hotela “Lero”.
Ljetni red letenja trebao bi početi 28. marta, no najave stranih letova, o kojima uvelike ovisi dubrovački turizam, mijenjaju se iz dana u dan.
– Prema trenutnim najavama i prema trenutnim očekivanjima, Velika Britanija da bi trebala početi od 17.5. Međutim, kao što smo rekli, i to ovisi o epidemiološkoj situaciji i mjerama kod njih koje će biti na snazi, a intenzivniji nekakav, zapravo, međunarodni zračni promet možemo očekivati od lipnja, rekla je Ana Hrnić, direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika.
Dubrovački gradonačelnik predložio je Vladi da se uvede posebno označavanje zemalja iz kojih turisti dolaze, ovisno o njihovoj epidemiološkoj situaciji.
– Zelene zemlje, dakle one koje nemaju više problem s koronavirusom, ne bi trebala nikakva testiranja, nikakve potvrde i slično. Narančaste zemlje, dakle, one koje imaju objektivni problem, ali ne velik, gosti iz tih zemalja, koji bi dolazili u RH bi trebali napraviti 72 sata ranije PCR testiranje, istaknuo je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.
Posjetitelji iz zemalja označenih crveno testirali bi se nakon dolaska i brzim antigenskim testom. No, prije svega Hrvatska treba osigurati svoje mjesto na popisu epidemiološki sigurnih zemalja.
U ponedjeljak će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa kišom, ponegdje pljuskovi i grmljavina, a u sjevernim, višim centralnim i višim planinskim predjelima na jugu snijeg i susnježica, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U popodnevnim satima postepen prestanak padavina, na jugu krajem dana i razvedravanje. Vjetar umjeren do jak, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -3 do 9, najviša dnevna od -1 do 13 stepeni.
Ugostitelji bi, ukoliko turistička sezona bude na nivou od oko 50 odsto one iz 2019. godine, mogli da prebrode krizu i kvalitetno se pripreme za 2022, saopštio je predsjednik Skupštine Udruženja ugostitelja Crne Gore, Vido Markićević.
„Povoljni krediti će biti od presudnog značaja za ugostitelje zbog čega ćemo tražiti od resornih ministarstava da pomognu u pronalaženju načina da se ugostiteljima stvore uslovi i pomogne u pripremi sezone“, kazao je Markićević.
On je rekao da su Budva, i mjere koje su u njoj uvedene, dobar primjer cijeloj državi kako se treba odgovorno ponašati, jer je i to jedan vid pripreme za turističku sezonu koja ne smije biti loša kao prošlogodišnja.
„To bi bilo pogubno za cjelokupnu privredu“, smatra Markićević, prenosi CGNews.
On je kazao da su ugostitelji u prethodnih godinu, koliko pandemija traje, pretrpjeli značajne gubitke, napominjući da je situacija uslovila da će vjerovatno određen broj njih biti primoran da promijeni profesiju.
Markićević je podsjetio da je država pomogla ugostitelje onoliko na koliko su radnici bili osigurani – na minimalac.
„Sada se pokazalo da dosadašnja praksa dobrog dijela ugostitelja da radnike osigurava na minimalnu zaradu nije dobra i da to treba mijenjati“, poručio je Markićević.
On je naveo da je Udruženje apelovalo da se smanje obaveze po osnovu poreza i doprinosa, kako bi mogli da prijave realne zarade radnika.
Markićević je precizirao da 80 odsto ugostitelja Budve nije ispunilo uslov da aplicira za pomoć u okviru paketa pomoći koji je Vlada donijela u septembru prošle godine, zbog neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa.
Perast – ljeto 2020.
„U tako lošoj sezoni jednostavno nijesmo bili u mogućnosti da isplatimo te obaveze. Očekujem da ćemo uskoro imati sastanak sa predstavnicima nadležnih institucija i da će razumjeti probleme u kojima se ugostitelji nalaze“, saopštio j Markićević.
On smatra da bi, u cilju bolje pripreme turističke sezone, i radnici koji rade u toj oblasti trebalo da budu u prioritetnoj grupi za vakcinaciju.
Markićević je naveo da i ugostitelji moraju da prihvate dio krivice zbog loše epidemiološke situacije, jer se nijesu apsolutno svi pridržavali propisanih mjera, dodajući da oni većinom i nijesu članovi Udruženja.
“Zbog toga je neophodno i u ugostiteljstvu krenuti sa licenciranjem. Onoga trenutka kada Udruženje bude izdavalo licence onda će svi članovi biti u obavezi da poštuju propisane kodekse ponašanja“, tvrdi Markićević.
Markićević, ne umanjujući propuste pojedinih ugostitelja, je ocijenio da su se i sami građani prilično neodgovorno ponašali okupljajući se, nakon zatvaranja lokala, na otvorenom u većem broju.
„U prevazilaženju krize u ugostiteljstvu veliku ulogu ima bankarski sistem koji mora imati sluha i biti fleksibilniji prilikom davanja kredita“, zaključio je Markićević.
U posljednja 24 sata, od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori preminulo je sedam osoba. Ukupno je dijagnostikovano 528 novopozitivnih.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Pljevalja (1), Berana (1), Cetinja (1), Nikšića (1), Bara (1), Ulcinja (1), i Kotora (1) od kojih je najmlađi imao 49, a najstariji 79 godina starosti.
opština
oboljeli
Podgorica
153
Nikšić
106
Bar
40
Pljevlja
35
Bijelo Polje
29
Cetinje
26
Ulcinj
26
Berane
19
Kotor
16
Danilovgrad
16
Rožaje
12
Budva
10
Tuzi
9
Herceg Novi
8
Kolašin
6
Tivat
5
Mojkovac
5
Andrijevica
3
Šavnik
2
Plužine
1
Žabljak
1
Ukupno
528
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1129.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 667 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8953.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 83.693.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli.
