Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović primio je vakcinu protiv koronavirusa i pozvao građane Tivta da učine isto.
„Ovo je borba za ekonomiju i turističku sezonu. Ukoliko u najkraćem roku ne izvršimo imunizaciju, dovodimo u pitanje turističku sezonu i privredni rast koji je zabilježen tokom prazničnih dana.
Stigao je kontigent od 2400 „Sinofarmovih“ vakcina, što zadovoljava potrebe Tivta u ovom trenutku. U sali DTV „Partizan“ su stvoreni optimalni uslovi. Vakcinacija kratko traje. Procedure su sasvim jasne i molim sve sugrađane da se odazovu pozivu.
Punktovi za vakcinaciju
Pozivam sve sugrađane da se vakcinišu, da se što prije vratimo normalnom životu i normalnim uslovima rada i poslovanja“ – rekao je Komnenović.
DTV Partizan – masovna vakcinacija u Tivtu
U Tivtu je danas počela masovna vakcinacija, u prostorijama DTV „Partizan“. Na četiri punkta, u dvije smjene angažovano je 8 doktora. Punktovi će raditi svakog dana od 8:00 do 20:00 časova. Predsjednik opštine primio je kinesku “Sinofarm” vakcinu, koja je na raspolaganju, za sve koji se odluče za vakcinaciju.
Naknada za roming u zemljama regiona potpuno će biti ukinuta od 1. jula, što će građanima ovih zemalja, ali i poslovnim subjektima značiti i više novca u budžetu, izjavila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu.
– Građani će imati malo više novca u džepu, onoga koji bi bio potrošen ako bi plaćali te račune u regiji zbog tarifa uzrokovanih roamingom. Kao drugo, mislim da je važno naglasiti da se nije samo povećao broj ljudi koji koriste internet, već smo tokom pandemije shvatili da se povećala količina vremena koju ljudi provode na internetu, što, takođe, daje određenu težinu – rekla je ona za Radio Slobodna Evropa.
Primijećeno je da mladi u regionu smatraju olakšice u romingu jednako korisnim kao slobodu kretanja, zbog čega će, kako kaže, to i za njih biti odlična poruka.
S obzirom da je pandemija uticala na ekonomski razvoj zemalja, Savjet za regionalnu saradnju ocjenjuje da bi se boljom saradnjom među njima mogle napraviti značajne uštede.
Kao primjer, Bregu izdvaja “zelene koridore”. Radi se o međunarodnim transportnim linijama za prevoz životnih namirnica i drugih neophodnih roba, koji su otvoreni 13. marta 2020. godine.
Ona je ocijenila i da je odlično što su lideri u regionu prihvatili u novembru plan o zajedničkom regionalnom tržištu.
– Tržište koje će imati zajedničku politiku u oblasti inovacije, industrijalizacije, čak i pomoći turizmu i tako dalje. Ono što mislim da će biti najvažnije je da će se, od sada ne samo fokusirati na to da se dostavi ono što treba. Očekujemo da se prve stvari koje će biti na tom polju predstave na Berlinskom samitu, što će se desiti do jula, naročito one koje se tiču slobode kretanja u regiji sa ličnim kartama – rekla je Bregu.
U Crnoj Gori jutros je počela masovna imunizacija stanovništva protiv koronavirusa Sinofarm vakcinom. Građani će moći da se vakcinišu bez zakazivanja.
Masovna vakcinacija je organizovana na više od 140 punktova u svim crnogorskim opštinama, a radno vrijeme punktova će biti od osam do 20 sati.
Prvu dozu vakcine protiv koronavirusa primile su do sada 40.843 osobe, odnosno 6,6 odsto stanovništva, a drugu dozu 24.674 građana.
Revakcinisano je četiri odsto od ukupnog broja stanovnika, a dolaskom novog kontingenta od 200 hiljada kineskih Sinofarm vakcina stekli su se uslovi za masovnu imunizaciju.
Poštovanje epidemioloških mjera neophodnoje i u periodu između primanja prve i druge doze vakcine, kao i 15-ak dana nakon revakcinacije.
Punktovi u Boki Kotorskoj:
Kotor: 6 punktova u Centru za kulturu „Škaljari“
Herceg Novi: 10 punktova u Institutu Igalo, stara faza
“Informativna brošura-sve što treba da znate o vakcinama protiv SARS-CoV-2 virusa’’, u knjižici pod ovim nazivom deset članova i alumnista Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) pokušali su da široj populaciji na jednostavan i razumljiv, ali opet stručan, prenesu sve potrebne informacije o svim vakcinama koje su trenutno dostupne na tržištu.
Brošuru će se moći pronaći na sajtu OSCI ( https://omsa.me/ ) u utorak 04.05. u 14:00 sati CET, ali će biti dostupna i u štampanom formatu.
“Nastojali smo da se osvrnemo na detalje poput tehnologije koja stoji iza svake od njih, način djelovanja, moguće neželjene efekte, kao i da odgovorimo na neka od najčešće postavljenih pitanja”, objašnjava jedna od autorki Anđela Kovačević.
Ona ističe da nakon što su prve vakcine protiv SARS-CoV-2 virusa počele da pristižu u region, a zatim i kod nas, autori su primijetili da se javlja velika doza skepticizma prema njima – da li su efikasne s obzirom na to koliko su brzo napravljene, da li su podjednako efikasne, kako djeluju i slično.
Brošura naslovna
“Mi, kao mladi stručnjaci iz te oblasti smo osjećali određenu dozu odgovornosti da odgovore na ta pitanja prenesemo do šire crnogorske populacije. Smatramo da je to u ovom trenutku važno, jer ovakva skupina informacija na jednom mjestu kod nas još uvijek ne postoji, većina je dostupna samo na engleskom jeziku. Strah od vakcinacije u mnogome je uzrokovan nedostatkom adekvantnih podataka iz provjerenih naučnih izvora. Takođe, za nama je i svjetska nedelja imunizacije, kao i predstojeći period masovne imunizacije u Crnoj Gori, tako da smo smatrali da je sada idealan trenutak da ovakva brošura ugleda svjetlost dana”, kaže Kovačević.
Ističe da projekat nema za cilj nametanje mišljenja ni preferenci prema bilo kojoj od vakcina na tržištu, već pružanje informacija pomoću kojih čitaoc može da izgradi svoj stav i donese odluku o imunizacji. Krajnji cilj je da građani prilikom izbora vakcine i prilikom diskusija na tu temu, raspolažu adekvatnim podacima.
Brošura je podijeljena na tri cjeline. Na početku se nalaze informacije o SARS-CoV-2 virusu, njegovoj građi i bolesti koju izaziva. Objašnjen je princip stvaranja imuniteta, kao i značaj imunizacije kroz istoriju. Pojašnjen je i čitav proces razvoja vakcine i to kako je moguće da ove vakcine imamo na tržištu za jako kratak period, obzirom na to da je upravo ovo razlog skepticizma kod mnogih građana. U drugom dijelu brošure detaljno su objašnjeni mehanizmi funkcionisanja različitih vakcina protiv SARS-CoV-2 koje su trenutno dostupne na tržištu. Na kraju su odgovori na najčešće postavljena pitanja koja su ispitanici ankete imali priliku da postave.
Anđela Kovačević
U izradi brošure su učestvovali Amira Idrizović, magistarlka molekularne biologije i genetike, dobitnica prestižne stipendije za mlade istraživače u sklopu koje sada radi doktorsko istraživanje anemije srpastih ćelija u Barseloni. Anđela Kovačević koja je magistrirala biotehnologije u medicini na rimskom univerzitetu La Sapienza. Student medicine, Jovana Savić koja studira u Bolonji i Filip Mičijević koji uči u Amsterdamu. Magistar bioinformatike, Katarina Elez – trenutno je na doktorskim studijama u Berlinu. U timu su i dva mikrobiologa – Katarina Gačević i Kristina Đenđinović koje svoje magistarske studije nastavljaju u Beču.
“Posljednja, ali najstručnija od svih nas je Milena Stanković Brunner. Svoj doktorat iz oblasti imunologije odradila je na prestižnom institutu Francis Crick u Londonu, a danas radi u jednoj biotehnološkoj firmi u Londonu. Milena je bezbroj puta pregledala sve tekstove i odradila lekturu s naučnog aspekta”, ističe Kovačević.
Brošura
Za istraživanje koje je prethodilo brošuri, zaslužna je Mirjana Adžić (studentkinja magistarskih studija psihologije potrošača, Južna Koreja), dok je lekturu i korekturu radila Marija Raspopović (magistar evropskih studija i medjunarodne ekonomije, SAD/Belgija/Crna Gora).
I svi članovi OSCI doprinijeli su realizaciji ovog projekta.
“Važno nam je da pomenemo da je kroz brošuru prošlo i nekoliko stručnjaka i ljekara, kako iz Crne Gore, tako i iz inostranstva. Pored toga, veliku zahvalnost za finansiranje štampane verzije brošure i njenu distribuciju dugujemo našim sponzorima, među kojima su: Opština Herceg Novi, Apex Capital, Neregelia, Porto Montenegro, CDS Project, Ordinacija Balans, Penef inženjering i Riva Print”, navodi Kovačević.
OSCI
Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu je osnovana u decembru 2011. godine i predstavlja najkompletniju globalnu mrežu crnogorskih studenata u inostranstvu (CSI), kojih trenutno po procjenama ima oko 1300, ne računajući veliki broj njih u državama okruženja. Organizacija je uspostavljena kao platforma za efikasnu saradnju među crnogorskim studentima u inostranstvu u cilju stimulisanja profesionalne, naučne idrugih vrsta saradnje. Pored toga, OCSI aktivno radi na održavanju saradnje sa matičnom državom i njenom dijasporom.
Treći maj je Svjetski dan slobode medija i ovaj dan sam izabrala da prokomentarišem medijsko okruženje u Crnoj Gori.
Crna Gora je član Koalicije za slobodu medija. Ova koalicija je incijativa koju su Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada pokrenuli prije dvije godine, a Crna Gora je jedna od 47 zemalja koje su se tada, u Londonu, obavezale na poboljšavanje medijskih sloboda. Vlade ovih zemalja, uključujući crnogorsku, su se složile da se pozabave izazovima sa kojima se novinari suočavaju, prate slučajeve prijetnji novinarima na pojedinačnoj osnovi, podstiču raznolikost i nezavisnost medija u interesu javne dobrobiti, kao i da podržavaju slobodu medija u multilateralnim tijelima.
Nama je stalo do slobode medija jer su profesionalni i nezavisni mediji suštinski dio demokratije. Zaista dobro istraživačko novinarstvo je velika prednost za bilo koje društvo. Takvo novinarstvo otkriva detalje problema koje često i ne primijetimo. Ono čini vlade, kompanije i druge organizacije odgovornima. Ako u našem medijskom okruženju imamo visok nivo pluralizma, imamo raznolikost medija koji predstavljaju različita mišljenja sa kraja na kraj političkog spektra, onda možemo da formiramo uravnoteženo mišljenje o tome šta se u našem društvu dešava. Ako imamo odgovarajuće regulatorno okruženje za novinarski rad onda možemo uspješno da se suočavamo sa dezinformacijama i da budemo sigurni da postoji odgovornost za ono što se napiše. Slobodni i profesionalni mediji su suštinski dio funkcionalnog društva koji doprinose poboljšanju stabilnosti i prosperiteta.
Medijsko okruženje u Crnoj Gori je malo izazovnije. Jemstvo medijskih sloboda je dokument koji je potpisala prethodna vlada; nova vlada se prošle godine, po preuzimanju vlasti, obavezala da popravi uslove pod kojima novinari rade – što je dobrodošlo. Međutim, prošlog mjeseca imali smo verbalni napad na novinara koji je radio svoj posao. Prije dva mjeseca došlo je do fizičkog napada na novinara drugog medija. U toku kratkog perioda mog boravka ovdje obaviještena sam i o drugim slučajevima. Ovakvi napadi, čiji cilj je vjerovatno pritisak na novinare koji imaju politički stav različit od stava napadača, ne smiju ostati bez odgovora. Ne treba zaboraviti ni i istoriju slučajeva nasilja koji nisu do kraja istraženi.
Kao članica međunarodne zajednice, kao nezavisni posmatrač, vidim da se izvještava o napadima na novinare sa kraja na kraj političkog spektra. Ne reagujem uvijek javno na svaki pojedinačni incident, niti namjeravam da to radim u budućnosti. Novinare vidim kao ljudska bića koja rade težak posao i ne vrednujem ih na osnovu njihovih političkih stavova. Danas želim zvanično da izjavim da potpuno jasno osuđujem nasilje nad novinarima u bilo kom obliku, o kojem god novinaru ili mediju da se radi.
Mislim da postoji dovoljno prostora u crnogorskom društvu za izražavanje različitih političkih mišljenja, kao i za medijsko izvještavanje iz različitih političkih perspektiva. Medijski profesionalci za nas ovdje otvaraju prozor kroz koji možemo bolje da spoznamo i shvatimo različite političke pravce, bilo da se sa njima slažemo ili ne. Kad počnemo da gušimo te različite glasove mi gubimo dio bogatstva društva i ograničavamo svoj kapacitet da ga shvatimo.
Na Svjetski dan slobode medija željela bih da odam priznanje hrabrosti i izdržljivosti ovdašnjih novinara. Ohrabrila bih vladu da nastavi sa svojom ambicijom da ojača i stepen zaštite i regulatorno okruženje za novinare u Crnoj Gori, kao i da nam se pridruži u ispunjavanju našeg Jemstva medijskih sloboda.
Od posljedica infekcije izazvane koronavirusom u Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka preminulo pet osoba, a registrovano je 99 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 2. maj 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 585 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovan 99 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Podgorica
29
Pljevlja
23
Nikšić
11
Rožaje
8
Ulcinj
7
Bijelo Polje
6
Bar
3
Budva
2
Berane
2
Andrijevica
2
Tuzi
2
Herceg Novi
1
Cetinje
1
Danilovgrad
1
Petnjica
1
Ukupno
99
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19, kod pacijenata iz Budve (2), Podgorice (1), Pljevlja (1), i Bijelog Polja (1) od kojih je najmlađi imao 69, a najstariji 86 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.510.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 142 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2.196.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 97.718.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Mladi iz Kotora učesnici su u projektu Youth4Cohesion koji direktno finansira DG Regio u okviru inicijative „Angažovanje građana u kohezionoj politici“ a sprovodi ga Jadransko-jonska Euroregija (AIE).
Projekat ima za cilj da sa mladima i omladinskim organizacijama Jadransko-jonskog područja podijeli neophodno znanje i vještine za aktivno i smisleno uključivanje u kohezionu politiku. Akcija se zasniva na dugotrajnoj posvećenosti Jadransko-jonske Euroregije uključivanju mladih u proces donošenja odluka.
Kroz poziv za iskazivanje interesa upućen mladim ljudima i omladinskim organizacijama u 10 zemalja jadransko-jonskog područja, mladi su pozvani da se uključe u projekat i prisustvuju programu onlajn seminara koji se fokusiraju na pet političkih prioriteta nove kohezione politike 2021 – 2027 koji će trajati od maja do decembra 2021. godine i tako postanu „graditelji kohezije“.
Početna online konferencija projekta Youth4Cohesion održana je krajem prošle sedmice.
U uvodnom dijelu, preko 60 učesnika konferencije pozdravio je Francesco Cocco, Generalni sekretar Jadransko-jonske euroregije. Angažovanje građana u kohezijskoj politici predstavio je Francesco Amodeo, predstavnik Generalnog direktorata za regionalnu i urbanu politiku Evropske komisije dok je na temu učešća mladih u strategiji EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR) govorila Staša Mesec iz Vladine kancelarije za razvoj i evropsku koheziju Republike Slovenije. Aktivnosti angažovanja mladih u Jadransko-jonskoj euroregiji predstavila je Maria Luisa ESPOSITO, predstavnica Jadransko-jonske euroregije. Najbolje prakse angažovanja mladih u Jadransko-jonskom području približili su visoki predstavnici AI-NURECC inicijative, Balkanske i Crnomorske komisije (BBSC), Konferencije perifernih pomorskih regija (CPMR), Omladinske volonterske inicijative (IVI), i Asocijacije evropskih pograničnih regija (AEBR).
Opština Kotor aktivna je članica Jadransko – jonske Euroregije od njenog osnivanja 2006. godine. Ova organizacija predstavlja model saradnje koji objedinjava transnacionalno, prekogranično i međuregionalno povezivanje u skladu sa savremenim standardima i brojnim primjerima širom Evrope.
Jadransko-jonska Euroregija je institucionalni okvir za identifikaciju i rješavanje najvažnijih zajedničkih pitanja na Jadranu u skladu sa Akcionim planom za implementaciju Evropske strategije za Jadransko-jonski makroregion (EUSAIR). Najveća je mreža regionalnih i lokalnih vlasti Jadransko – jonskog makroregiona iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke i dio AI NURREC inicijative koja okuplja preko sto institucija iz regiona kao i mreže univerziteta, privrednih komora, gradova i regija.
Masovna vakcinacija u Tivtu počinje sutra i građani će moći da se vakcinišu svakog dana od 8 do 20h na punktu za vakcinaciju u prostorijama DTV “Partizan” (ul. Luke Tomanovića 6, pored Centra za kulturu).
Na raspolaganju su kineske “Sinofarm” vakcine. Nije potrebno prethodno zakazivanje, a građani su dužni sa sobom ponijeti ličnu kartu ili važeću putnu ispravu. Rad će biti organizovan u dvije smjene, a u svakoj smjeni biće angažovano po četiri doktora.
Uporedo će se odvijati i revakcina “AstraZeneka” vakcinom, pa se mole građani da u dogovorenom terminu za revakcinu dođu u prostorije DTV “Partizan”.
Iz Doma zdravlja Tivat pozivaju građane da se u što većem broju odazovu i pristupe vakcinisanju, zarad svojeg i zdravlja cijele zajednice.
Telefon za informacije o vakcinisanju: +382 (0)67 068 993
“Povezivanje dvije strane Bokokotorskog zaliva i spajanje dva kraja novske obale bili su česta priča decenijama unazad. Gradnja mosta na Verigama je projekat sa kojim se najviše licitiralo u javnosti, a njegova realizacija bi uticala na status Boke kao UNESCO-vog zaštićenog područja. Trajekta linija između Kamenara i Lepetana, koja je trenutna spojnica dvije bande zaliva, godinama unazad funkcioniše bez koncesionog akta, a koristi od nje ima samo mala grupa pojedinaca. Zato se koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški zalaže za izgradnju podmorskog tunela od Zelenike do Luštice, na način koji ne bi ugrozio status Boke na listi svjetske prirodne i kulturne baštine. Dio novca za ovaj kapitalni projekat obezbijedio bi se iz EU fondova”, saopštio je danas kandidat za odbornika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški Nikola Radman.
Kako je istakao, nedopustivo je da od trajekta, nekadašnjeg javnog preduzeća, opštine Herceg Novi i Tivat sada ne prihoduju ni jedan jedini euro.
“Zalažemo se za izgradnju podmorskog tunela od Zelenike do Luštice, čime bi se spojile dvije strane novske opštine. Dužina samog tunela iznosiće oko 1700 metara, a ukupna dužina pristupnih saobraćajnica sa kružnim tokovima oko 2000 metara. Tunel će se sastojati od dvije saobraćajne trake – po jedna u oba smjera. Sastavni dio tunela su i staze za pješake i bicikla. Poseban dio tunela je i prolaz za evakuaciju u slučaju neplaniranih nezgoda”, objašnjava Radman.
Kako još navodi kandidat za odbornika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, taj kapitalni projekat će se realizovati uz strogo poštovanje ekoloških normi i propisa. ,,Za razliku od projekta izgradnje mosta, izgradnja podmorskog tunela ne bi ugrozila status Boke na listi svjetske prirodne i kulturne baštine. Tunel ne bi ugrozio plovne puteve kroz zaliv, jer je prosječna dubina za plovni put u središnjem dijelu tunela od 20 do 22 metra. Podmorski tunel Zelenika – Luštica bio bi sastavni dio projekta izgradnje planirane obilaznice oko Herceg Novog”.
Radman napominje da bi se realizacijom ovih kapitalnih projekata značajno rasteretila postojeća saobraćajna infrastruktura u Novom i smanjile gužve, pogotovo u ljetnim mjesecima. ,,Usmjeravanjem saobraćaja i transporta kroz podmorski tunel i preko Luštice značajno bi se smanjile gužve i u Tivtu i u Novom. Izgradnja tunela bi doprinijela i da se ubrzaju investicije i valorizuju potencijali Luštice, jer bi to poluostrvo dobilo direktnu saobraćajnu vezu sa Novskim dijelom zaliva”.
Nikola Radman
Ukupni troškovi investicije, prema navodima predstavnika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, iznose oko 60 miliona EUR-a, a dio novca obezbijedio bi se iz EU fondova. ,,Slično kao i tunel Sozina ovaj kapitalni projekat bi sam sebe isplatio u periodu od 12 do 15 godina od trenutka puštanja u saobraćajni promet. Projekat podmorskog tunela je od velikog značaja, ne samo za Boku, već i za čitavu Crnu Goru. Tunel direktno utiče na poboljšanje turističke ponude, a uz to bi predstavljao i svojevrsnu turističku atrakciju. Slični tuneli do sada su izgrađeni na Farskim ostrvima i u Norveškoj”.
Prihod od putarine kroz tunel išao bi direktno u opštinske i državnu kasu za razliku od catare od koje Novi i Tivat nemaju nikakve finansijske koristi, ističe još Radman. ,,Cijene putarine za stanovnike novske i tivatske opštine bile bi 30 odsto niže, a za lokalno stanovništvo uvele bi se mjesečne i godišnje pretplatne karte. Krajnja je ura da povežemo dva dijela naše opštine. Moramo priforcat’ razvojne projekte u Herceg Novom, jer Herceg Novi mora i može bolje. Crno na bijelo, može Bokeški”, zaključuje.
Na autoputu u Crnoj Gori, koji treba da vodi od Jadranskog mora do granice sa Srbijom, angažovano je oko 1100 radnika koji privode kraju radove na dionici od Podgorice do Kolašina.
„Od toga oko 400 radnika su kineski državljani. Oko stotinjak se odnosi na domaću i radnu snagu iz regiona angažovanu od strane CRBC-ja. Preostali dio se odnosi na osoblje podizvođača”, kazao je za agenciju Mediabiro Jovan Ivanović, zamjenik Vođe Tima inženjera(nadzora) francusko-italijanskog Konzorcijuma INGEROP-GEODATA
On je istakao da su radovi intezivni, posebno na dionicama I i II (prvih dvadesetak kilometara trase).
“Na tom dijelu, su vremenski uslovi bili uglavnom povoljni, pa nije bilo obustave radova ni tokom zimskih mjeseci. Na drugih dvadesetak kilometara (dionice III i IV) zimski vremenski uslovi su diktirali dinamiku radova, tako da postoji određeno kašnjenje u planiranoj dinamici i stepen gotovosti radova nije kao na prvom dijelu”, poručio je Ivanović.
S obzirom na to da je pred nama period sa povoljnim vremenskim uslovima za rad, Ivanović očekuje da se radovi i na ovim dionicama inteziviraju. Trenutni status izvedenih radova, kako je naveo, je oko 95 odsto.
Autoput u CG – foto Mediabiro
„Građevinski radovi su uglavnom završeni na svim objektima (mostovima, tunelima, otvorenoj trasi) pogotovo na prvoj polovini trase. Intezivno se izvode i radovi na opremanju autoputa tzv. elektro -mašinski radovi. Oprema i uređaji u tunelima su uglavnom montirani. To su instalacije slabe i jake struje, hidrotehničke i protivpožarne instalacije, ventilacija, rasvjeta, horizontalna i vertikalna saobraćajna signalizacija i ostalo. Projekat vodosnadbijevanja autoputa je u završnoj fazi kao i Projekat napajanja elektirčnom energijom”, rekao je Jovan Ivanović.
On je poručio da ne očekuje iznenađenja u pogledu daljeg prolongiranja roka, a to će biti, kako je kazao Ivanović, do kraja tekuće godine.
“Ukolko samo tehnički parametri budu diktirali dinamiku i rok za završetak radova, možemo očekivati da svi radovi budu završeni do kraja godine. Ukoliko određeni sporovi između Strana na Projektu, čija je procedura za rješavanje definisana Ugovorom, budu uticali na dinamiku radova, a posebno pojedinih pozicija za koje strane imaju spor, krajni rok može imati drugačiji ishod”, kazao je Jovan Ivanović.
Iz svog iskustava, naglasio je da postoje određeni parametri koji mogu, ali ne moraju uticati na konačan rok.
“Vrijeme potrebno za fazu testiranja svih ugrađenih instalacija i sistema, simulacije raznih scenarija i takozvano fino podešavanje opreme i uređaja na Projektu, kao i organizacija tehničkog prijema svih radova, često bude potcijenjeno”, rekao je zamjenik Vođe Tima inženjera.
Na dionici autoputa, koja povezuje Podgoricu i Kolašin, predstoje završni radovi uglavnom na objektima na drugom dijelu trase.
“Između ostalih, radovi na izradi završnih slojeva kolovozne konstrukcije, asfalta, zaštita kosina, završni radovi na izgledu portala tunela i sl. Predstoje izavršni radovi na instalacijama u tunelima i bazi za održavanje na Pelevom Brijegu, završni radovi na saobraćajnoj signalizaciji na otvorenoj trasi. Takođe, implemntacija softvera za kontrolu i upravljanje sistemima na autoputu. Testiranje i simulacije mogućih scenarija i sl. Na kraju, predstoji da se uradi Tehnički prijem od strane Inženjera i Državne Komisije za tehnički prijem kako bi put u potpunosti bio spreman za predaju Investitoru na upravljanje i ekploataciju”, zaključio je Ivanović.
