Direktorica TO Budva: Ne smijemo dozvoliti pogrešne poteze drugu godinu zaredom

3
Budva Portret Direktorica TO Budva Maja Liješević

U redovnim okolnostima, mart je mjesec kada su sve pripreme za turističku sezonu u Budvi pri kraju, i kada ugostitelji i turistički radnici spremno iščekuju najavljene goste. Ipak, kako je ocijenila direktorica TO Budva Maja Liješević, kada je posrijedi ovogodišnja ljetnja sezona, već sada se moraju stvoriti preduslovi kako se ne bi ponovili propusti od prethodne godine.

„Prošle godine kada je kompletna turistička privreda bila spremna, i kada se povinovala svim zahtjevima zdravstvene struke, zakazali smo kao turistička destinacija kada je u pitanju otvaranje granica prema, prije svega, našim tradicionalnim emitivnim tržištima – regionu i ruskom govornom području, naravno, ne zapostavljajući i ne zaboravljajući zapadnoevropsko tržište. Turistima nije bilo dozvoljeno da uđu zato što su granice bile zatvorene usred sezone. Nasuprot tome, naši su susjedi vrlo dobro iskoristili tu priliku, pa ni u Hrvatskoj, koja je članica EU, ni u Albaniji, nije zabilježen toliki pad kao kod nas“, rekla je Liješević u izjavi za agenciju Mediabiro.

Da bi se takva situacija preduprijedila, kako je dodala, potrebno je već sada raditi na bilateralnim odnosima sa nacionalnog nivoa i to sa zemljama koje su nam najvažnije u ovom momentu, od kojih možemo da očekujemo određenu vrstu oporavka kada je turistički promet u pitanju.

„Do 01. aprila treba da imamo definisane ključne stvari kako bismo mogli da dalje razvijamo promociju, aktivnosti i sve ono što prati privredu. Složićete se, na našu zemlju, turizam najviše djeluje u ekonomskom smislu. Stoga, kao zemlja, a posebno mi kao grad koji najviše doprinosi ekonomiji naše države, ne bismo smjeli dozvoliti da već drugu godinu zaredom imamo neke pogrešne poteze. Zapravo, prošla godina pokazuje da se vrlo brzo i fleksibilno možemo preusmijeriti i uraditi ono što je do svih nas da bi sezona bila uspješna“, istakla je direktorica lokalne TO.

Budva Ljetnja turistička sezona 2020.

U prilog nužnosti bilateralne međunacionalne komunikacije govori primjer iz regiona – Sporazum Srbije i Grčke koji pojašnjava protokole koji će omogućiti građanima Srbije ulazak u Grčku od 01. maja. Liješević je takođe navela da cjelokupna turistička privreda, od izdavaoca privatnog smještaja, preko hotelijera i agencija, očekuje zdravstvene protokole koji će se poštovati, da bi ih mogli primjenjivati.

„To je ono što treba što je prije moguće da imamo da bismo se kvalitetno pripremili“, izričito je poručila Liješević.

Kada je Buva u pitanju, domaći gost nije mogao da nadomijesti gubitak turističkog prometa iz inostranstva, posebno ako se u obzir uzme rekordna 2019. godina, ali i procenat  turistička privreda Budve učestvuje u BDP-u Crne Gore. Prošla godina je pokazala da se svaki ekonomski poremećaj odnosi na ekonomiju cijele Crne Gore. Zato ohrabrije što je Crna Gora interesantna, ne samo pomenutom regionu i ruskom govornom području, već i Zapadnom tržištu – Konkretno, inputi od privrede pokazuju da je najinteresantnija tržištu Francuske i Skandinavije.

„Zato očekujemo, uz sve pomenute preduslove, da ćemo ove godine iskoristiti šansu, jer se pokazalo da turizam, kao najsenzitivnija grana ekonomije prva strada, ali se i prva oporavlja. Nakon raznih kriza, osnovni motiv ljudi jeste želja za putovanjem, i to onamo gdje će ih dočekati dobro, kao kod svoje kuće i gdje će im u ovim uslovima biti obezbijeđeni svi preduslovi da odmor provedu na najbolji mogući način“, zaključila je direktorica TO Budva.

U Britaniji od Uskrsa cjepivo za sve iznad 40 godina

0
Vakcinacija – foto EPA

Britancima iznad 40 godina bit će ponuđena prva doza cjepiva protiv covida-19 do Uskrsa, 4. travnja, jer će veća ponuda omogućiti brzo širenje programa cijepljenja, izvijestio je dnevni list Telegraph, citirajući izvor iz vlade.

Očekuje se da će se zalihe cjepiva u Britaniji i više nego udvostručiti, što će Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS) omogućiti da u idućim tjednima nudi milijun doza dnevno, objavio je taj britanski list.

Očekuje se da će ljudi iznad 50 godina starosti dobiti pozive za cijepljenje tijekom idućega tjedna, što je otprilike tri tjedna prije vladina ciljanog roka, navodd Telegraph.

Međutim, glasnogovornica britanskog ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kazala je za Reuters kako je “netačna” tvrdnja da će se starijim od 40 godina do Uskrsa ponuditi cjepivo.

– Utvrdili smo svoje vremenske rokove za program cijepljenja i to se ne mijenja. Namjeravamo ponuditi prvu dozu svim starijima od 50 godina do sredine travnja, a svim odraslima do kraja srpnja, rekla je glasnogovornica.

Od Mostara do granice sa Hrvatskom za pola sata

0
Autoput – Hercegovina Dalmacija
Buduća brza saobraćajnica Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH uvrštena je na popis prioriteta FBiH. Završetkom južne obilaznice Mostara biće realizovan tek prvi dio projekta “mostarskog prstena” koji će u konačnici saobraćajno rasteretiti samo središte ovog grada, prenosi Jabuka.tv pisanja Večernjeg lista BiH.
Radovi na ovom dijelu napreduju planiranom dinamikom te se njihov završetak očekuje do kraja 2023. godine kada bi i autoput iz smjera juga, odnosno od Bijače, trebalo da stigne do petlje Mostar jug.
Inače, saobraćajnica Mostar sjever – Polog – granica s RH, duga 64 kilometra, kada bude gotova, omogućiće da se iz Mostara do granice s Republikom Hrvatskom dođe za pola sata. Budući da je manje zahtjevna, prvo bi se gradila dionica od Pologa prema Republici Hrvatskoj. Na toj bi dionici trebalo da budu tri manja mosta, pet podvožnjaka, šest nadvožnjaka i čak devet vijadukata, od čega ih je šest u Grudama.
Buduća brza saobraćajnica Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH uvrštena je na popis saobraćajnih prioriteta FBiH.
Prema riječima ministra saobraćaja i veza Federacije BiH Denisa Lasića, izgradnja južne obilaznice je u toku, a paralelno s njom rješavaju se imovinsko-pravni odnosi s Gradom Mostarom.
Prvi dio južne mostarske obilaznice od Pologa do Miljkovića, u dužini od 6,7 kilometara, završen je krajem 2019. Međutim, za završetak kompletnog projekta potrebno je izgraditi još 8,2 kilometra, a radi se o prilično zahtjevnoj trasi. Obilaznica podrazumijeva gradnju dva tunela, tri podvožnjaka te jednog mosta.
Takođe, novac je osiguran za dvije dionice, dok se na zajam kojim bi se realizovali radovi na trećoj dionici, koja je ujedno spoj s Koridorom 5C, još čeka. Riječ je o dionici dužine 3,2 km koja će ići od vijadukta Rodoč do čvorišta magistralnog puta. Taj dio puta, na kojem će se graditi dva rotora, predviđen je kao brza saobraćajnica s četiri trake.
– Očekujemo kako ćemo za dvije godine imati spojenu južnu obilaznicu s M-17 – kazao je Lasić.
Obilaznica će se spajati s Koridorom 5C na čvorištu budućeg dijela autoputa u blizini vazdušne luke, a njenim završetkom iz središta Mostara izmjestiće se dio tranzitnog saobraćaja koji dolazi iz smjera zapadne Hercegovine.
Inače, projekat južne obilaznice star je više od 20 godina, a njegova je realizacija zbog nedostatka sredstava, ali i političke volje počela tek Lasićevim dolaskom na mjesto ministra prometa i veza Federacije BiH. Ipak, kako bi projekt “mostarskog prstena” u potpunosti bio realizovan, odnosno sav teretni saobraćaj izmješten s gradskih ulica, potrebno je završiti i sjevernu obilaznicu.
– Preko implementatora JP Autoceste Federacije BiH radimo projekt sjeverne obilaznice grada Mostara. Riječ je o idejnom projektu, te glavni projekt brze saobraćajnice od čvorišta Polog do granice s Republikom Hrvatskom. Riječ je o zahtjevnom projektu vrijednom više od 700 mil KM – kazao je ministar Lasić.
Ističe kako je ovaj projekt posebno zahtjevan u dijelu od Mostar sjevera do Pologa, odnosno spojnice sa sadašnjom južnom obilaznicom. Ranije je objavljeno kako bi izgradnja ovog dijela saobraćajnice, duge oko 20 kilometara, predviđala gradnju četiri podvožnjaka, zatim tri mosta, od kojih su dva veoma duga, sedam vijadukata, jednog nadvožnjaka te tri tunela.
– Kada dođemo do glavnog projekta, tražićemo sredstva za njegovu realizaciju i raspisati konkurs kako bi se krenulo u izvođenje tih radova – poručio je Lasić, prenosi Jabuka.tv.

Milionska šteta od požara na kruzeru MSC Lirica, nema ozlijeđenih

KRUZER MSC LIRICA NA OTOKU CORFU – Foto AFP

Čekajući početak sezone, kruzer Lirica talijanske kompanije MSC, koji je prije pandemije često uplovljavao u Boku Kotorsku, na grčkom otoku Krf zahvatio je požar. Uzrok još nije poznat, ali je potvrđeno da nema žrtava jer je putnički brod bio na zimskome vezu s minimalnim brojem posade.

Lokalni vatrogasci su vatru brzo stavili pod kontrolu, ali će šteta sigurno biti milionska.

Iako je brod dužine 250 metara sagrađen 2002. za 250 miliona američkih dolara, nije sigurno hoće li se vlasnici odlučiti za popravak. S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu moguće je da završi i u staro željezo.

Kako sam 2014. godine u romanu „Jedro nade“ predvidio koronu

2
Jedro nade-Nikola Malović foto Boka News

Pisac uvijek vidi iza okuke naših dana. Tako su Veliki rat već vidjeli da dolazi oni koji su znalački ukrštali riječi prije Prvog svjetskog rata, baš kao što su novi veliki rat vidjeli pjesnici i pisci prije Drugog sjetskog rata.

Četiri puta nagrađen roman „Jedro nade“ (Laguna, 2014, sedam izdanja, prevod na ruski i engleski) pisao sam šest godina, i ne znam da li je odlomak koji slijedi napisan šest, sedam ili više godina od izbijanja projekta korona, ali sam vidio da virus dolazi, sa sve rukavicama i maskama, u što čitalac može da se uvjeri iz redova koji slijede, kaže autor Nikola Malović.

„Nad čajem od mažurane s kriškama limuna, poda mnome su, uvećavani do prepoznatljivosti i čujnosti, kroz nebesa između oblaka, nikla oba peraška paroha u bašti konobe Verige. Isprva sam teško razlikovao njihov dijalog od turističkog fona i zveckanja escajga, sve dok nisam skinuo najnoviju verziju Google audio-filtera. Potom sam čuo rečenu dvojicu…

– U isto smo vrijeme nedeljom u crkvi, pa ne znam što ti kazuješ vjernicima. Talas je, sudeći po svemu, krenuo. O smrtno oboljelima, mediji javljaju da su nam ti bližnji sve bliži.

– Jeste, virus je opak. Kotorski biskup naložio je zato svim župnicima da hostije dijelimo kao i do sada, ali da se vino do daljeg ne ispija iz istog kaleža. Za sada su svi dobrodošli na misu, ali su zato oni s rukavicama i maskama na licu draži Bogu, jer vidno vode skrb o ostalima.

– Zaista ima logike kad svetu tajnu pričešća posmatramo kroz prizmu katoličkog učenja. Ipak, kotorski protojerej-stavrofor nastoji da kroz izvorni teološki ugao sagledava stanje stvari. Ne može se, dakle, vjerovati u to da sveta pričest jeste tijelo i krv Gospoda Isusa Hrista, i istovremeno zazirati od pričesti kao od mogućeg izvora smrtne zaraze.“

Budući da se prvo izdanje „Jedra nade“ pojavilo 2014, postavlja se pitanje šta danas potpisnik tih redova vidi da će se zbiti?

Ne pitajte. Ne biste mi povjerovali.

Francuska prešla četiri miliona zaraženih covidom-19

0
Francuska pandemija – foto EPA

Francuska je s 25.229 novih zaraza prešla četiri miliona zaraženih koronavirusom, objavilo je ministarstvo zdravstva u petak.

Broj potvrđenih zaraza od početka pandemije koronavirusa popeo se na 4,01 miliona.

Francuska je šesta u svijetu po broju zaraženih, odmah iza Velike Britanije koja ima više od 4,24 miliona potvrđenih zaraza.

U Francuskoj je 4.033 covid pacijenata na intenzivnoj njezi, najviše od 26. novembra na kraju drugog nacionalnog zatvaranja.

Umrlo je još 223 ljudi u bolnicama u petak, ukupno 64.809. Ukupan broj umrlih od početka pandemije, uključujući smrtne slučajeve u domovima za starije, prešao je 90.000.

Potres u Sjevernoj Makedoniji od 4,7 po Richteru

0
Potres – Foto: Tumisu / Pixabay

Sjevernu Makedoniju oko 22 sata pogodio je potres magnitude 4,7 po Richteru.

Epicentar potresa bio je 64 kilometra jugozapadno od Skopja, objavio je Euromediteranski seizmološki centar (EMSC). Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama i materijalnim štetama.

Stanovnici s toga područja ostavili su poruke dojmova o potresu na internetskom portalu EMSC. S područja mjesta Mavrovi Anovi kažu da je potres bio snažan i kratko trajao, a javljali su se da su ga osjetili i u Gostivaru.

„Resilient Lady“ uplovljavaće u Boku tokom krstarenja po Jadranu i Egeju

1
Novi brod kompanije Virgin Voyages

Novoformirana kruzing kompanija Virgin Voyages iza koje stoji čuveni britanski biznismen i preduzimač Ričard Brenson, svoj najnoviji, treći po redu kruzer koji se još uvijek gradi, od ljeta naredne godine (2022.) redovno će dovoditi u Crnu Goru.

Riječ je o brodu simbolično nazvanom „Resilient Lady“ (Otporna Dama) sa namjerom da pokaže da će se svjetska kruzing industrija izboriti i sa pandemijom kovida koja ju je žestoko pogodila, blokirajući većinu svjetske kruzer flote po raznim lukama i praveći haos u ekonomskim bilansima najvećih svjetskih brodskih putničkih kompanija, ali i ogromne minuse na destinacijama širom svijeta koje su kruzeri do lani intenzivno posjećivali.

Jedna od takvih destinacija je i Kotor koji je lani prije koronakrize, imao najavljene dolaske čak 560 kruzera, ali je prije nego što je Crna Gora uvela sredimom marta lockdown za dolaske putničkih brodova na turističkim krstarenjima u njene luke, u Kotor uplovilo samo devet, i to manjih brodova. Kako će se stvari odvijati u prestojećoj sezoni još nije potpuno jasno, iako se industrija polako oporavlja a sve veći broj kruzing kompanija najavljuje ponovna isplovljavanja svojih brodova, uz posebne epidemiološke i  organizacione mjere prilikom dolaska tih putnika na određene destinacije.

Ipak, najave za 2022. su mnogo optimističnije, a potvrda da će nova kruzing kompanija Virgin Voyages i njen najnoviji brod od ljeta naredne godine redovno posjećivati Kotor i Boku, jedan je od dokaza da će se kruzing i kod nas brzo obnoviti u punoj mjeri.

„Resilient Lady“ je treći u seriji od četiri nova kruzera – blizanca koje je Virgin Cruises prije izbijanja pandemije, naručio u italijanskom brodogradilištu Fincantieri u Đenovi. „Resilient Lady“ ima 110.000 bruto-tona, duga je 278 i široka 38 metara, a može primiti2.770 putnika i 1.100 članova posade. Ovaj brod vrijedan je oko 700 miliona dolara i poput svoje tri sestre-blizankinje, gradi se po vrlo inovativnom projektu koji pored ostaloga, podrazumijeva i korišćenje niza naprednih tehnoloških rješenja koja umanjuju štetne uticaje broda na životnu sredinu – od smanjenja emisije izduvnih gasova, korišćenja  sistema katalizatora i tzv. skrabera za prečišćavanje izduva, preko recikliranja energije kroz korišćenje toplote od izduvnih gasova za proizvodnju elektrilčne energije.

RESILIENT LADY animacija

Prvi brod Virgin Voyages pod imenom „Scarlet Lady“ je dovršen i u komercijalnu upotrebu će biti stavljen u julu ove godine, sa matičnom lukom u Majamiju u SAD i kruzing itinerarima po Karibima. Drugi brod „Valiant Lady“ na tržištu će debitovati u novembru ove ghodine, sa matičnom lukom u Barseloni u Španiji i kruzing itinererima po Mediteranu.

„Resilient Lady“ koja na tržište dolazi u julu 2022. imaće matinu luku u Pireju u Grčkoj, putnicima će nuditi dvije vrste sedmodnevnih krstarenja – jednu koje uključuje grčka ostrva po Egeju i Jonskom moru, i drugo koje osim dijela grčkih ostrva poput Krfa i Argostolija, uključuje i krstrenje po Jadranu sa posjetama Dubrovniku i Kotoru. Inače, Virgin Voyages je kompanija koja je uvela niz novina u koncept po kome inače funkcioniše kruzing industrija, pa su tako njeni kruzeri namijenjeni samo za odrasle putnike bez djece, i fokusirani su na dobru zabavu, zdrave stilove života i bogato ugostiteljsko iskustvo koje pružaju putnicima, Potvrda tome je činjenica da će „Resilient Lady“ na 17 paluba nuditi svojim putnicima čak preko 20 restorana, mnoštvo barova i kafea, ogroman fitnes centar, bazene i slično, a za razliku od drugih kompanija, na Virginu putnici neće imati nepredviđene troškove u obliku napojnica koje im se zaračunavaju za posadu broda, jer je kompletna ponuda na brodu organizovana po all inclusive sistemu i uračunata je u cijenu krstarenja, a putnici neće za razliku od drugih kompanija, morati da se pridržavaju strogog dres-koda i da u restoranima sjede na za njih prethodno određenim i rezervisanim mjestima.

Tivatska gradska riva Pine dobila je naziv po mediteranskim borovima…

8
Pine-Foto Boka News

U jednom od svojih prethodnih članakâ iznio sam teoriju da naziv za tivatsku gradsku rivu- u formalno-gramatičkom pogledu- vodi porijeklo od nominativa množine leksema pinija: pinije, od kojeg je, poslije izvršenih određenih glasovnih procesâ i promjenâ, nastao toponim Pine. Ova teorija uzeta sama po sebi- dakle kao čisti misaoni konstrukt- sasvim je održiva i može se akademski dokazivati i braniti. Ipak, kroz proces saznavanja nekih novih činjenicâ, zaključio sam da pomenutu teoriju o porijeklu toponima Pine ipak treba unekoliko dopuniti i revidirati, kako bismo došli došli do cjelovite spoznaje i apsolutne istine o nastanku naziva za našu gradsku rivu.

Podatke koji su me naveli da revidiram svoju prvobitnu hipotezu o formalno-gramatičkom porijeklu toponima Pine iznijela je- u svojoj knjizi “Ime- znak života”- naša ugledna bokeljska romanistica prof. Gracijela Čulić.

Evo što ona, u pomenutoj njenoj knjizi, kaže o toponimu Pine:”Mikrotoponim Pinus (Pine) notari pominju 1327. godine (…) que est in Pino sub vinea (…) (MCI, str. 158., no 440- koji je u Pinu ispod vinograda…). Toponim je romanske provenijencije od latin. Pinus, bor, pinija. Naziv je još jedan od mnogih primjera fitonimije u toponomastici. Različitost biljnog pokrivača, prisustvo mnogih biljaka, drveća, korova, bili su česta supstanca sadržaja toponimskih likova. Budući da se i izgled tla mijenjao posebno u odnosu na vegetaciju, referenti su često ostajali bez prave relacije sa imenom. Slučaj Pina to, srećom, nije”. (Gracijela Čulić, Ime- znak života, Kotor 2009., 72 str.). Kao i kad je u pitanju bilo njeno objašnjenje porijekla i smisla toponima Kalimanj, i kod objašnjenja porijekla i smisla toponima Pine  prof. Čulić na dobrom je tragu. Ali- kao i kod Kalimanja- i ovdje su njenoj eksplikaciji nužne neke dopune i dodatna pojašnjenja. U naučnom smislu veoma su značajna dva podatka koja nam prezentuje prof. Čulić: a) relativno velika starost toponima Pine, koji je, kako vidimo, potvrđen već u prvoj polovini XIV stoljeća; b) ablativni lik ovog toponima formalno oličen u predložno-padežnoj konstrukciji in Pino. Ablativ Pino upućuje nas na činjenicu da nominativ te imenice glasi Pinus, -i m. Ovaj lik nominativa- tj. spoznaja da toponim Pine pripada drugoj deklinaciji imenicâ u latinskom jeziku- može (naizgled) stvoriti bitan morfološki problem pri objašnjenju fonetskog lika Pine. Jer, naziv tivatske gradske rive- na temelju toga što su na njenom današnjem prostoru postojali mediteranski borovi, i to svakako značajan broj tih borovâ- u smisaonom pogledu nesumnjivo moramo izvoditi iz nominativa množine imenice Pinus, i m. Nominativ množine leksema pinus ne glasi, međutim pine, nego pini; u skladu s tim, očekivali bismo da i naziv naše gradske rive bude *Pini, a ne Pine. Ovaj morfološki problem, međutim, samo je naizgled težak i nerješiv. Naime, nastavak – e umjesto nastavka – i  u nominativ množine vremenom ušao je u taj padež iz akuzativa množine našeg jezika, u kojem taj nastavak, dakle – e, nalazimo u akuzativu množine najproduktivnijih osnovâ i muškog, i ženskog roda: dakle, i kod – o- osnova muškog roda (npr. akuz. mn. dječake), i kod –a- osnova ženskog roda (npr. akuz. mn. žene). Da smo na pravom putu kad nastavak – e u nominativu množine toponima Pine  tumačimo na predstavljeni način, potvrđuje nam i jedan jezični proces kojem svjedočimo danas: naime, u mnogim riječima stranog porijekla u savremenom jeziku nalazimo dvojaki oblik nominativa množine: špagete/špageti, skaline/skalini, cigare/cigari itd. Sličan proces svakako je bio na djelu i kod morfološkog uobličenja nominativa množine Pine.

Pine izgradnja rive – foto arhiv Boka News

Rezimirajući, možemo reći da se smisaona suština naše eksplikacije porijekla toponima Pine  nije promijenila: tivatska gradska riva nesumnjivo dobila je naziv po mediteranskim borovima koji su postojali na potezu današnjih Pina. Ono što smo revidirali jeste formalno-gramatički aspekt porijekla toponima Pine: umjesto objašnjenja da je toponim Pine  nastao od nominativa množine lekseme pinija: pinije, iznijeli smo novu tezu koja sasvim odgovara naučnoj istini: da Pine vode porijeklo od imenice pinus, -i, m., na način koji smo opisali. Ovim sjedinjenjem smisaonog i formalnog aspekta objašnjenja porijekla toponima Pine uspješno smo zaokružili naše istraživanje ovog fenomena i definitivno u potpunosti riješili pitanje porijekla naziva za našu gradsku rivu.

Ova revizija formalno-gramatičkog načina nastanka toponima Pine ima i dublji značaj od samo tumačenja nastanka jednog toponima. Ista svjedoči o stalnom napretku spoznajnog procesa, o potrebi da se- ako se za to nađe osnova- revidiraju prethodne teorije i postave nove, koje su saobraznije naučnoj istini. To je, konačno, jedini put kojim se može graditi humanije i bolje društvo.

/Prof. dr Miomir Abović/

Tivat pobjednik u kategoriji “Priroda i ekoturizam” Green Destinations Story Award 2021.

1
Solila

Na danas održanoj ceremonija Green Destinations Story Award 2021. u okviru međunarodnog sajma turizma ITB u Berlinu, Tivat je proglašen za pobjednika u kategoriji “Priroda i ekoturizam” za priču o dobroj praksi: Restauracija prirodnih vrijednosti kroz upravljanje Posebnim rezervatom prirode “Tivatska solila”.

Drugo mjesto u ovoj kategoriji pripalo je destinaciji Kočevsko, Slovenija a treće Sabi, Karipska Holandija.

Sve destinacije sa liste Top 100 za 2020. godinu takmičile su se  za jednu od  Green Destinations nagrada, s tim što je žiri izvršio nominaciju 30 destinacija u 5 kategorija. Važni kriterijimi za odabir bili su: nivo inovativnosti, koliko su priče efikasne u rješavanju stvarnih problema u održivosti turizma i u kojoj mjeri se mogu primijeniti drugdje.

Podsjećamo da je Tivat nominovan za Green Destinations Sustainable Story Award 2021 u kategoriji “Priroda i ekoturizam”. Za ovu nagradu su aplicirali Turistička organizacija Tivat i JP “Morsko Dobro” sa primjerom dobre prakse upravljanja Posebnim rezervatom prirode “Tivatska Solila”.

Albert Salman, predsjednik Green Destinations je istakao da je cilj da destinacije putem ovih primjera dobre prakse razmjenjuju ideje koje mogu pomoći boljem razvoju turizma, kao i da ove priče služe kao inspiracija i turističkoj privredi ali takođe i turistima da posjete ove destinacije.