Tivat pobjednik u kategoriji “Priroda i ekoturizam” Green Destinations Story Award 2021.

1
Solila

Na danas održanoj ceremonija Green Destinations Story Award 2021. u okviru međunarodnog sajma turizma ITB u Berlinu, Tivat je proglašen za pobjednika u kategoriji “Priroda i ekoturizam” za priču o dobroj praksi: Restauracija prirodnih vrijednosti kroz upravljanje Posebnim rezervatom prirode “Tivatska solila”.

Drugo mjesto u ovoj kategoriji pripalo je destinaciji Kočevsko, Slovenija a treće Sabi, Karipska Holandija.

Sve destinacije sa liste Top 100 za 2020. godinu takmičile su se  za jednu od  Green Destinations nagrada, s tim što je žiri izvršio nominaciju 30 destinacija u 5 kategorija. Važni kriterijimi za odabir bili su: nivo inovativnosti, koliko su priče efikasne u rješavanju stvarnih problema u održivosti turizma i u kojoj mjeri se mogu primijeniti drugdje.

Podsjećamo da je Tivat nominovan za Green Destinations Sustainable Story Award 2021 u kategoriji “Priroda i ekoturizam”. Za ovu nagradu su aplicirali Turistička organizacija Tivat i JP “Morsko Dobro” sa primjerom dobre prakse upravljanja Posebnim rezervatom prirode “Tivatska Solila”.

Albert Salman, predsjednik Green Destinations je istakao da je cilj da destinacije putem ovih primjera dobre prakse razmjenjuju ideje koje mogu pomoći boljem razvoju turizma, kao i da ove priče služe kao inspiracija i turističkoj privredi ali takođe i turistima da posjete ove destinacije.

Sve je više sumnji oko AstraZenece: danas je 30 posto hrvatskih građana odbilo vakcinisanje

1
Covid – vakcina

Oko 30 posto hrvatskih građana danas je odbilo doći na zakazani termin za vakcinisanje vakcinom koje je proizvela AstraZeneca, procijenila je dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, u razgovoru za portal Index.hr. Hrvatski građani nisu usamljeni u nepovjerenju prema vakcini tog proizvođača. Jutros je objavljeno da se Tajland pridružio grupi zemalja koje su zaustavile upotrebu vakcine AstraZenece zbog straha od navodnih smrtonosnih nuspojava.

Popis država koje su privremeno odustale od korištenja oksfordskog vakcine, ili jedne njegove serije, time se povećao na 11. Usprkos tome, zdravstvena tijela Europske unije i dalje ukazuju na to da nema dokaza kako vakcina potiče stvaranje krvnih ugrušaka. U međuvremenu su se javili i predstavnici nekoliko europskih država koje su odlučile nastaviti korištenje AstraZenece, sljedeći tako savjete stručnjaka koji upozoravaju kako bi prekid cijepljenja donio više štete nego koristi.

Dok se Europa dijeli oko pitanja je li važnije što prije zaustaviti koronavirus ili pričekati da se otklone sumnje oko oksfordskog vakcina, hrvatske zdravstvene vlasti čvrsto su na strani onih koji vjeruju da je opasnost od nuspojava minimalna. Građani koji trebaju primiti cjepivo pokazuju manje povjerenja, pa je moguće da će program cijepljenja u Hrvatskoj još više kasniti.

IJZ:Četvoro preminulo, pozitivna 581 osoba, Kotor 22, H.Novi 21, Tivat 5

0
HEALTH CORONAVIRUS PANDEMIC – foto EPA

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak, 11. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 2305 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovan 581 novopozitivni slučaj infekcije sa SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Podgorica 179
Nikšić 133
Bar 43
Pljevlja 32
Ulcinj 27
Cetinje 25
Kotor 22
Herceg Novi 21
Bijelo Polje 21
Budva 16
Berane 15
Rožaje 10
Tuzi 7
Danilovgrad 6
Mojkovac 6
Tivat 5
Andrijevica 4
Kolašin 3
Plav 2
Petnjica 2
Plužine 1
Šavnik 1
Ukupno 581

Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (2), Bijelog Polja (1) i Rožaja (1), od kojih je najmlađi imao 72, a najstariji 86 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1117.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 626 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 9003.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 82.610.

Predsjednici opština H. Novi, Tivat i Budva traže od države subvencije

3
Herceg Novi

Predsjednici opština Tivat, Budva i Herceg Novi, Željko Komnenović, Marko Carević i Stevan Katić, uputili su danas zajedničku molbu ministru finansija i socijalnog staranja Milojku Spajiću da, u pomenutim opštinama, djelatnostima kojima je zabranjen rad shodno važećim mjerama u borbi protiv pandemije koronavirusa, omogući pomoć u vidu subvencija.

U molbi se navodi kako su u opštinama Tivat i Budva od 10.02.2021. godine, a u opštini Herceg Novi od 25.02.2021. godine na snazi mjere potpunog zatvaranja privrednih društava i preduzetnika koji se bave trgovinom neprehrambenim proizvodima, te se ovim putem predlaže odobrenje subvencija u iznosu od 100% bruto zarade za vrijeme u kome su zatvoreni za rad, za svakog radnika.

Budva – foto Boka News

„Opštine Tivat, Budva i Herceg Novi će pomenutim privrednim društvima i preduzetnicima i iz svojih nadležnosti omogućiti dodatnu podršku“, navodi se u dokumentu koji potpisuju predsjednici ove tri opštine.

Prva istražna bušotina nafte – početak bušenja 25. marta, 14 nautičkih milja od obale

istraživanje nafte

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić kazao je da Vlada u narednih sto dana namjerava da krene u aktiviranje projekata koje je bivša vlast započela i za koje su ocijenili da su dobri. On je time najavio da će kompanije Eni i Novatek početi prvu istražnu bušotinu nafte uz ocjenu da su veliki optimisti da će država ubirati značajne benefite.

Početak bušenja se očekuje 25. marta, 14 NM od obale.

– To je jedna od ključnih stvari kojom ćemo diverfisikovati svoju ekonomiju i što će omogučiti da se oslanjamo samo na turizam – reako je Bojanić na pres konferenciji.

Projekt, kako kaže Bojanić, izazvao je priličnu medijsku pažnju po pitanju ekologije. Bojanić je kazao da će učiniti sve da projekat ne ugroze životnu sredinu i da budu rađeni po svim svjetskim standardima za zaštitu životne sredine.

– Uvjereni smo da mogu da se razviju važni projekti u Crnoj Gori uz zaštitu životne sredine. Uostalom ne možemo da saniramo ni crne ekološke rupe ako nema novca – objasnio je Bojanić.

Optimistični preliminarni podaci

Državni sekretar za energetiku, Marko Perunović, kazao je da koncesioni ugovor sa Eni Novatek predviđa da se projekat razvija u dvije faze. Prvom fazom su obuhvaćene četiri godine od 2016.

– Konzorcijum je uradio sva seizmička istraživanja i definisao lokaciju gdje će raditi prvu istražnu bušotinu. Druga faza je počela ove godine i riječ je o fazi u kojoj se radi jedna duboka bušotina od 6.725 metara i druga bušotina, gasna, koja će mnogo manje zahtijevati u tehnološkom smislu. Eni-Novatek je napravio ugovore sa najboljim svjetskim kompanijama. Rentiran je check-up rig koji je na putu ka Crnoj Gori. On je na Otrantskom prolazu i očekuje se da na lokaciji bude 13. marta u 23 sata. Kad dođe na lokaciju neophodne su dodatne inspekcije i očekuje se početak istražnog bušenja 25. marta – kazao je Perunović.

Posao će, kako je najavio, trajati od četiri i po do šest mjeseci i očekuje se “dosta veliko ležište nafte”. – Preliminarni podaci su jako optimistični – rekao je državni sekretar.

Pojasnio je da se projekat radi na 28 kilometara od obale u okviru koncesionog bloka konzorcijuma Eni-Novatek.

– Drugi koncesionar koji se pojavljuje je Energean. Oni su tražili aneks ugovora. U fazi su traženja partnera kako bi ušli u projekat. Mislim da je sami Eni-Novatek bitan za sve to. Ako se potvrde značajne rezerve, nafte ili gasa biće mnogo interesantnije za sve potencijalne partnere – rekao je Perunović.

Do 68 posto ide Crnoj Gori

Perunović je rekao da će nakon završetka bušotine pristupiti fazi kojom se definiše potencijal ležišta kada se može imati preliminarni odgovor što će se s tim dešavati u narednih 8-9 mjeseci i nakon toga isprojektovao mogući način proizvodnje, koji bi mogao zaživjeti od tri do pet godina od završteka bušotine.

-Benefiti su izuzetno veliki, po najtransparentnijem norveškom modelu. Prethodna uprava je to uradila jako dobro. 54 posto ide Crnoj Gori, na 54 posto imamo još dodatnih pet do 12 i royalty fee čime dolazimo do 62 do 68 posto procenata koji idu Crnoj Gori u odnosu na ono što je proizvedeno – rekao je državni sekretar odgovarajući na pitanja novinara.

Nevladine organizacije za zaštitu životne sredine se protiv projektima istraživanja nalazišta nafte i gasa u crnogorskom podmorju, posebno onima koje ne prate strateške procjene uticaja na životnu sredinu.

Zatraženo je uvođenje moratorijuma na ta istraživanja.

Zimski kotorski karneval – “Karampana” u prodaji od subote 13. marta

4
Karampana

Tradicionalni humorističko – satirični list “Karampana” biće u prodaji na Kamenom kiosku, na ulazu u Stari grad od subote 13. marta 2021.g.  Cijena je 2,00 eura.

Podsjetimo, Pomorski muzej CG je odlučio da objavi u digitalnoj formi izdanja „Karampane“ humorističkog lista, štampanog u periodu od 1926. do 1987. godine, a koji se čuva u muzejskoj biblioteci.

U pitanju su „Karampane” koje su dio bibliotečkog legata mr Jovana Martinovića uz čije odobrenje se pristupilo digitalizaciji građe.

Digitalnim verzijama, u PDF formatu, listovima „Karampana“ moguće je pristupiti na početnom meniju web sajta Pomorskog muzeja.

Na  literarnom i likovnom konkursu, koji za temu ima kotorski Karneval stiglo je oko 200 radova.

Oni radovi koji prođu selekciju biće štampani u publikaciji posvećenoj Tradicionalnom zimskom kotorskom karnevalu, čija je publikacija planirana za april, ukoliko to dozvoli epidemiološka situacija.

Podsjetimo, zbog aktuelne epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor ove godine snima dokumentarni zapis o Tradicionalnom zimskom kotorskom karnevalu  koji će se emitovati u nedjelju 14. marta 2021.g. od 18h na drugom programu TVCG, kao i putem you tube kanala,  FB i Instagram profila  Kulturnog centra.

Umjesto petnaestodnevnog programa, u zapisu će biti prikazani sadržaji i manifestacije koje godinama čine ovu koloritnu priču.

Prisjetićemo se ranijih fešti, karnevalskih povorki i grupa koje su zasigurno ostavile pečat po brojnosti učesnika i po maštovitim kreacijama.

Srbija će do kraja godine proizvoditi i rusko i kinesko cjepivo

0
Cjepivo/Vakcina – foto REUTERS

Srbija će do kraja ove godine početi proizvodnju kineskog cjepiva Sinopharm i ruskog Sputnjika V, objavili su danas predsjednik Aleksandar Vučić i ministar bez portfelja Nenad Popović.

Vučić je proizvodnju kineskih cjepiva objavio iz Abu Dhabija, gdje je s čelnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) dogovorio gradnju zajedničke tvornice s Emiratima i Kinom, a početak proizvodnje očekuje se 15. oktobra.

Ranije danas početak proizvodnje cjepiva Sputnjik V najavio je srbijanski ministar bez portfelja Nenad Popović, poslije razgovora s ruskim ministrom industrije i trgovine Denisom Manturova, a prva faza proizvodnje odnosno pakiranja Sputnjika V trebala bi početi do 20. svibnja.

Vučić je u uključenju za Radio-televiziju Srbije, tokom posjeta Emiratima, rekao da će u roku od dva tjedna biti organizirano “javno potpisivanje” te da je riječ o  “potpuno greenfield” projektu nove tvornice Sinopharm cjepiva.

“Imat ćemo velike količine cjepiva za nas, ali i za cijelu regiju, a ono što sam naučio večeras jest da ćemo morati – pa makar po samoj cijeni koštanja – davati cjepiva regiji jer to što mi budemo naše ljude izliječili ili preventivno djelovali – ne vrijedi ako u regiji postoji problem”, rekao je Vučić za RTS.

Srbija trenutačno koristi četiri cjepiva – Pfizer-BioNTech, Sputnjik V, Sinopahrm i AstraZeneca, a s više od 1,7 milijuna ukupno primijenjenih doza i dalje je među vodećim zemljama u svijetu i regiji po broju cijepljenih i docijepljenih na 100.000 stanovnika.

Na dubrovčkom području izvjesno produženje strožih mjera!

0
Dubrovnik – foto Boka News

Epidemiološka slika hrvatskog juga u zadnje dvije sedmice od kada je došlo do naglog rasta broja novozaraženih, stagnira. Brojke se dnevno kreću od 65 do 90, pa iako se zadržavaju u spomenutim okvirima, još uvijek su visoke. U cijeloj zemlji bilježi se rast covid pozitivnih, no Dubrovačko-neretvanska županija neslavno se drži samog vrha.

– U Konavlima je broj u padu ali ipak dosta visok, Župa je na platou pa bi mogla i ona lagano dole ali to još treba vidjeti, a Dubrovnik stalno lagano raste. Broj je dosta niži nego Župa i Konavle, ali raste. Vjerojatno je dijelom uzrok i taj britanski soj, svakako je i on kumovao da bude gore nego što bi bilo da nije njega – kaže ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Mato Lakić na aktualnu epidemiološku situaciju. Iako još nisu stigli, očekuju i rezultate je li na ovom području prisutno i drugih sojeva osim britanskog. Što se cijepljenja tiče, za iduće sedmice na raspolaganju je tisuću i pol doza AstraZenece, u tijeku je podjela cjepiva.Valja spomenuti kako je obje doze cjepiva do sada dobilo 1700 žitelja Županije, što je otprilike 1,5 posto. Prvu dozu dobilo je njih 7800.

Početkom ovog sedmice organizirano je cijepljenje protiv Covida 19 u Sportskoj dvorani u Gospinom polju. Cijepilo se 592 sugrađana na tom punktu, a još ih je cijepljeno između 300 i 400 kroz obiteljske ordinacije u kojima je do sada procijepljeno oko dvije i pol tisuće ljudi, podatak je Doma zdravlja Dubrovnik. Dinamikom cijepljenja nitko nije zadovoljan zbog nedostatka doza cjepiva, kaže direktor Doma zdravlja Branko Bazdan.

S ovakvim tempom cijepljenja, kada možemo očekivati zadovoljavajuću procijepljenost, jer i to je jedan od uvjeta zbog kojih možemo očekivati kakvu takvu sezonu, Bazdan kaže ‘to u Hrvatskoj ne zna niko’.

Što se pak doza cjepiva tiče, prema riječima župana Nikole Dobroslavića ‘razgovaralo se s Vladom o mogućnosti da u Županiju dođe više cjepiva od prosjeka u RH, kako bi se doskočilo katastrofalnoj lanjskoj turističkoj sezoni što se jedino može dobrom procijepljenošću i pridržavanjem mjera’.

U Budvi će se graditi najveći saborni hram na crnogorskoj obali

13
Hram

U Budvi će biti izgrađen Hram Svetog apostola i jevanđeliste Marka. Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović obavijestio je gradonačelnika Budve Marka Bata Carevića da je taj vladin resor pristupio izradi urbanističkog projekta kojim će biti obuhvaćeno dva hektara zemlje Mitropolije crnogorsko-primorske – dobru crkve Sveta Petka na zaobilaznici, kako bi se stvorile mogućnosti da se gradi najveći saborni hram na crnogorskoj obali – Hram Svetog apostola i jevanđeliste Marka.

Carević je tražio od Vlade da što prije započne izradu tog planskog dokumenta, jer je to preduslov kako bi Srpska pravoslavna crkva mogla da na mjestu gradske kapele izgradi pravoslavni hram.

Imajući u vidu da je u više navrata isticao da će za vrijeme njegovog mandata započeti gradnja hrama čiju maketu drži u svom kabinetu, Carević je nakon što je imenovan novi ministar urbanizma zatražio da se radi urbanistički projekat. Ministar Mitrović dostavio je Careviću i predlog odluke o izradi urbanističkog projekta, koji je potpisao premijer Zdravko Krivokapić.

– Molimo da nam dostavite sugestije u odnosu na planirane kapacitete, broj vjernika za koji se predviđa kompleks, kao i vrstu i tipove objekata koje bi kompleks obuhvatao: administrativne objekte, paraklisi, zvonici… – naveo je u dopisu Mitrović gradonačelniku Budve.

U Odluci o izradi urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog sabornog hrama u Budvi, koju potpisuje Krivokapić, navodi se da izrada “urbanističkog projekta predstavlja planski osnov za uspostavljanje prepoznatljive arhitektonske fizionomije u kompleksa kroz izgradnju pravoslavnog Sabornog hrama na crkvenom zemljištu”.

– Površina obuhvata urbanističkog projekta iznosi oko 20.493 kvadrata. Za UP će se raditi strateška procjena uticaja na životnu sredinu, a finansijska sredstva potrebna za izradu UP obezbijediće se iz budžeta Crne Gore u iznosu od 12.000 EUR. Rok za izradu urbanističkog projekta je 12 mjeseci od potpisivanja ugovora sa rukovodiocem izrade planskog dokumenta. UP se radi na osnovu programskog zadatka – navodi se u odluci.

Na odluku da započne gradnju svakako je uticao i poslovni aranžman SPC sa kompanijom HDL, jer je Mitropolija susjednu parcelu, pored kapele ustupila u dvodecenijski zakup trgovačkom lancu, koji je na tom mjestu izgradio dvoetažni veliki hipermarket.

Saborni hram, u prvobitnom idejnom rješenju koje je dostavljeno Opštini i na osnovu koga je urađena maketa, trebalo bi da bude kapaciteta 500-700 ljudi.

Planiran kao centralno dominantna građevina u sklopu duhovno-sakralnog kompleksa kod postojećeg hrama Svete Petke, krstionice Svetog Jovana i parohijskog doma.

– Hram ima dužinu 31,65, širinu 26,8 metara, a ukupna visina hrama od platoa do vrha krsta kupole je 24,48 metara. Objekat hrama osmišljen je kao trobrodna bazilika po ugledu na ranohrišćanske bazilike poput kojih osnova ima formu upisanog krsta – navodi se u idjenom rješenju.

Interesantno je da je u okviru kompleksa planirana u drugoj fazi i gradnja vrtića Heruvim.

Održana obuka za turističke vodiče u okviru Redicover projekta

1
Kotor – foto Opština Kotor

Opština Kotor, u okviru aktivnosti na projektu Rediscover- Istraživanje i prezentacija materijalnog i nematerijalnog jevrejskog kulturnog nasleđa, održala je danas obuku za turističke vodiče.

Ovom obukom omogućeno je turističkim vodičima da prošire svoju ponudu znanjem objedinjenim u toku sprovođenja Rediscover projekta, kao i novom- Jevrejskom rutom. Nova ruta, između ostalog, obuhvata malo jevrejsko groblje u Škaljarima koje je restaurirano kroz ovaj projekat i vilu Karmel u naselju Prčanj. Na ovaj način proširiće se i sama kulturno-turistička ponuda Kotora.

Obuci je prisustvovalo devet turističkih vodiča, a ovom prilikom ustupljene su im dvije studije koje su rezultat sprovedenih istraživanja: ‘Jevreji u Kotoru tragovima arhivskih nalaza od XV-XX vijeka’ i ‘Cemetery studija turizma’. Predavači su bili Marija Novaković, arhitekta konzervator, Jasminka Grgurevic restaurator, Msc Bogdan Kusevic arhitekta i Mrsc odrzivog razvoja i turizma Slaven Radimiri Levi.