Humanitarno veče druženja i meditacije – Guru Mohanđi gost Luštica Bay

0
Poster

Luštica Bay je mjesto za uživanje i opuštanje koje nudi mnoštvo dešavanja i aktivnosti, otvarajući posjetiocima nove vidike, prilike za upoznavanje i razmjenu iskustava. Mohanđi Fondacija i Fondacija Ana i Vlade Divac, u srijedu 7. jula, na lokaciji Almara Beach, organizuju humanitarno veče druženja i razgovora sa svjetski poznatim indijskim guruom Mohanđijem, uz tehniku Svjesnog plesanja kao specifičnog vida meditacije u pokretu koja vodi postizanju duhovne i tjelesne ravnoteže.

Cjelokupan prihod sa ove humanitarne večeri će biti doniran u dobrotvorne svrhe, za pomoć narodnoj kuhinji pri organizaciji „Žene Bara kuvaju srcem“.

Kao integrisano naselje koje živi 365 dana u godini, Luštica Bay nudi raznovrsna dešavanja po mjeri svakog gosta i posjetioca. Morski ambijent je idealno okruženje za opuštanje i meditaciju, a kada čovjek razmišlja o sopstvenom duhovnom razvoju uporedo sa brigom o drugima još je više razloga za posvećeno djelovanje Luštice Bay kako bi pomogla napretku lokalne zajednice kojoj pripada.

Prema riječima Maše Radulović, menadžerke korporativnih komunikacija u Luštici Development, slikoviti ambijent naselja ušuškanog u bajkovito okruženj mjesto je na kome primorska tradicija opuštenog pristupa životu susreće savremene inovacije uz pomoć kojih se brzim korakom hvata svaki dan u letu. „U današnjem vremenu, kada jedna od najvećih mudrosti za čovjeka predstavlja traganje za ravnotežom u užurbanom svijetu obaveza i izazova, prihvatanje sebe samoga, empatija i briga o drugima, podjednako su važni za napredak društva i cijele planete kao globalne zajednice“, kaže Radulovićeva.

Gostovanje Mohanđija je organizovano u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac. Svjetska javnost je upoznata sa djelovanjem ovog indijskog gurua, kao osnivača brojnih dobrotvornih i neprofitnih organizacija širom svijeta u kojima ljude podstiče na duhovni razvoj i izražavanje saosjećanja humanim postupcima koji imaju vrijednost za širu društvenu zajednicu. Duhovnost koju njeguje Mohanđi izražava se kroz svjesnost sa kojom prolazimo kroz sva životna iskustva, uz ideju da se duhovni razvoj odvija uporedo sa iskustvima svakodnevnog života.

Luštica bay – foto Miko Đuričković

„Veoma smo privilegovani što imamo priliku da Mohanđija upoznamo sa prekrasnim ambijentom koji istovremeno pruža duboka duhovna i raznolika materijalna iskustva. Želimo da se vodimo mudrim riječima Mohanđija koji kaže da pravo bogatstvo dolazi od onoga što dajemo ovoj planeti, šireći ljubav i humanost, a ne kroz ono što od nje uzimamo”, kaže Ana Divac, u ime Fondacije Ana i Vlade Divac.

U toku jedinstvene večeri, svi prisutni gosti će, uz egzotičnu muziku, iskusiti tehniku Svjesnog plesanja, meditaciju koja pomaže postizanju savršenog balansa duše i tijela na jednostavan način, kroz slobodu prirodnog, spontanog pokreta.

Tokom druženja komunikacija se odvija na engleskom jeziku, uz obezbijeđen prevod. Ulaznica, u vrijednosti od 50 EUR, istovremeno predstavlja donaciju posjetilaca i organizatora koja će biti upućena narodnoj kuhinji u Baru.

“Nikola J. Zec – kapetan od mora”

0
Sa otvaranja izlozbe

Multimedijalna izložba ,”Nikola J. Zec – kapetan od mora” otvorena je u petak veče u Pomorskom muzeju Crna Gore u Kotoru.

Izložba čiji je autor Ilija Mlinarević, kustos Pomorskog muzeja, prati život Nikole J. Zeca, kapetana duge plovidbe rodom sa Cetinja, a koji je preminuo prije nekoliko godina u Budvi gdje je dugo živio.

Kroz niz materijala, dokumenata, ličnih predmeta i video zapisa, izložba prati životni put kapetana Zeca, preko Pomorskog tehnikuma koji je on završio 1949.godine u Kotoru, do plovidbi na brodovima kompanija “Jugolinija” iz Rijeke i “Jadranske slobodna plovidba” iz Splita. Prvo ukrcanje bilo mu je 1949. godine u Rijeci na “Jugolinijin” parobrod “Durmitor” sa kojim se uputio na putovanje ka lukama Sjeverna Afrike u Mediteranu i na Atlantiku. U narednim decenijama, kapetan Zec je više puta oplovio zemaljsku kuglu, ali je najviše vremena proveo na linijama iz Jugoslavije za Kanadu i SAD na kojima je plovio od 1964. do 1986.

Postavka posebno obrađuje taj period kada je kapetan Zec na brodovima ove dvije kompanije održavao redovne teretno-putnilke linije iz Jadrana za Velika jezera u SAD i Kanadi i kada se on proslavio kao jedan od najboljih pomoraca “Jugolinije”, odnosno “Jadroslobodne”, pa je čak postao i počasni građanin Čikaga i grada Iri u Pensilvaniji.

Kapetan Nikola Zec na brodu

Osnovu izložbe i bogatog kataloga koji je prati, čine materijali i predmeti koje je Pomorskom muzeju u Kotoru donirala Asja Zec, kćerka pokojnog kapetana Nikole Zeca.

“Pomorski muzej je započeo svoj rad u godinama kada je kapetan Zec započeo svoje putovanje po morima. Okupili smo se da se prisjetimo pomorstva naše bivše države u kojoj su pomorci iz Crne Gore ostavili trag, a na ovaj način dokazujemo da je taj trag neizbrisiv. Želim da ovo bude podstrek i drugim porodicama pomoraca da svojim donacijama muzeju zauvijek sačuvaju sjećanje na svoje pretke koji su plovili morima, a Kotor, Boka i Crna Gora imaju ih veliki broj.”- kazao je, pozdravljajući prisutne na otvaranju izložbe, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović.

Prema riječima kustosa llije Mlinarevića, izložba o kapetanu Nikoli Zecu istovremeno je i način kojim se može pratiti nagli razvoj trgovačke flote socijalističke Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata.

,,Odajemo počast kapetanu Zecu o čijim uspjesima, naročito o najranijem otvaranju plovnog puta San Lorens nakon uobičajenog zimskog prekida saobraćaja zbog zaleđivanja kanala i jezera, te plovidbama na Velikim jezerima, sa uvaževanjem je  pisala štampa SAD-a i Kanade. Ovu izložbu posjećujemo svim pomorcima iz druge polovine 20. vijeka, da im odamo priznanje za njihov rad, trud i doprinos u svim segmentima života.”- istakao je Mlinarević dodajući da je izložna istovremenio i podstrek  “svim mladim pomorcima koji u svom pozivu trebaju da traže viši smisao i postanu reprezenti svoga kraja, gdje god se nalazili na kugli zemaljskoj, a kakav je bio i kapetan Zec”.

Brod SPLIT u ledu na Velikim jezerima

Kapetan Nikol Zec je naime 1974. prvi, nakon zimskog prekida saobraćaja od polovine decembra do polovine aprila kada su Velika jezera pod ledom, brodom “Split” već prvih dana aprila,  prvi probio proljećni led i prvi stigao kroz rijeku Sen Lorens do Montreala. Jugoslovenski brod “Split” je te godine bio prvi trgovački brod koji je nakon zimske pauze uplovio u luke Toronto, Klivlend, Detroit i Čikago, zbog čega su taj brod i kapetana Zeca pohodili gradonačelnici tih gradova, ali i guverner američke savezne države Ilinoj. On je tom prilikom dobio i počasnu zastavu grada Čikaga.

Kćerka kapetana Nikole Zeca, Asja istakla da je želja njenog pokojnog oca bila da se njegovi predmeti poklone muzeju u Kotoru.

,,Mnogi ljudi koji su dolazili kod nas kući bili su oduševljeni predmetima i pričom koju oni pričaju. Kada je on zauvijek “odplovio”, odlučila sam da ti predmeti ne ostanu unutar porodičnog kruga već da to i građanstvo može da vidi. Izložba se može sagledati transverzalno i sa tehničke i emotivne strane.”- istakla je Asja Zec.

Izložba ,,Nikola J. Zec – kapetan od mora” biće postavljena u galeriji Pomorskog muzeja u Kotoru do 15. avgusta.

Javnost nema informacije o bušenju podmorja

0
istraživanje nafte

Domaća javnost, ni 100 dana od početka prvog istražnog bušenja mora u potrazi za naftom i gasom, nema pouzdane informacije šta sve naftne kompanije Eni i Novatek rade nedaleko od Ulcinja, saopštila je grupa nevladinih organizacija (NVO) i aktivista.

Takođe nije poznato ni koliki je stvarni uticaj na turizam i životnu sredinu, ni šta je urađeno da zemlja nabavi odgovarajuću opremu kako bi mogla da drži pod kontrolom sve rizike projekta, ali ni kako će biti obezbijeđen relevantan stručni kadar, koji će imati dovoljno znanja i biti sposoban da prati rad naftnih giganata tokom istraživanja.

“Sve ovo, makar i djelimično, nije poznato ni nakon nedavnog, oštrog izvještaja Državne revizorske institucije (DRI), koji je naslikao pravnu, institucionalnu, finansijsku i kadrovsku nespremnost države za izuzetno rizičan projekat, kakvo je istraživanje i proizvodnja nafte i gasa”,navodi se u saopštenju NVO Green Home, NVO CZIP, MSJA, Eko Korjen, NVO Brda i ekološki aktivista, Mustafa Canka.

Ovaj projekat je, kako su kazali, pod netransparentnim okolnostima, pokrenula i dogovorila bivša Vlada Demokratske partije socijalista (DPS), dajući posao italijansko-ruskom konzorcijumu Eni i Novatek.

“Nova Vlada je projekat bukvalno „slijepo nastavila“, iako bi odgovorniji pristup zahtijevao da se preispita koncesioni ugovor i donesu potrebna zakonska i podzakonska akta za njegovo eventualno sprovođenje (na održiv način), pa tek onda preduzimaju drugi koraci, dok je izvještaj DRI svakako morao biti „crveni alarm“ donosiocima odluka”, navodi se u saopštenju.

Oni su podsjetili da je izvještaj potencirao opasnost od rizika zagađenja i uticaja na životnu sredinu, koje bi značajno moglo da ugrozi ekonomske aktivnosti i nanese višestruke štete. Apostrofirao je i zastarjelost podataka, gdje se navodi da su posljednje studije rizika rađene još 2012. godine, i nedostatak opreme za slučaj zagađenja većeg obima.

“Takođe je i veoma zabrinjavajući nalaz DRI-a da je zakonski i podzakonski okvir za ovako složene projekte nepotpun i nedovoljan, što najbolje pokazuje koliko je bivša vlast ušla u ovaj rizičan projekat „grlom u jagode“”, navodi se u saopštenju.

Uprkos svemu ovome, ali i izraženim strahovima u javnosti u vezi projekta nafte i gasa, resorno Ministarstvo kapitalnih investicija do danas, kako su rekli, nije preduzelo niti jedan jasan korak da argumentima i nedvosmislenim podacima, a ne pukom retorikom, umanji te strahove.

“Saznali smo tek da je prije nekoliko dana nova Vlada imenovala komisiju koja će pratiti aktivnosti u cilju zaštite životne sredine, što ranija nije učinila u punom mandate”, dodaje se u saopštenju.

Imajući u vidu ogroman potencijalni uticaj projekta istraživanja nafte i gasa, načina na koji je dogovoren, štetnost zaključenog koncesionog aranžmana, za ukazati je da je javnosti što prije potrebno prikazati nedvosmislene informacije u vezi projekta, a bilo da su pozitivne ili negativne.

“Najnovije filmske scene pakla iz Meksičkog zaliva sve razumne, a posebno odgovorne, na to obavezuju”, zaključuju potpisnice saopštenja.

IJZ: Preminula jedna osoba, 11 novopozitivnih

0
Coronavirus

Institutu za javno zdravlje je tokom jučerašnjeg dana prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom, dok je registrovano 11 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 03. jul 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.241 uzorak na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 11 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 6
Budva 2
Kotor 2
Nikšić 1
Ukupno 11

Tokom jučerašnjeg dana Institutu je  prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom, i to kod osobe starosti 74 godine iz opštine Bar.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.615.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod  21  pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 288.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 327.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 126
Budva 36
Pljevlja 26
Bar 17
Bijelo Polje 15
Kotor 13
Tivat 13
Nikšić 9
Cetinje 7
Herceg Novi 7
Berane 5
Andrijevica 3
Petnjica 2
Rožaje 2
Tuzi 2
Žabljak 2
Danilovgrad 1
Kolašin 1
Plav 1
Gusinje 0
Mojkovac 0
Plužine 0
Šavnik 0
Ulcinj 0
Crna Gora 288

Dan borca 4. jul obilježen u Sutorini 

0
Dan borca 4. jul obilježen u Sutorini

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, predstavnici boračkih organizacija Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve, kao i Saveza boraca Sutorina i te mjesne zajednice, položili su vijence u spomen parku posvećenom palim borcima, obilježavajući 4. jul, Dan borca. Ceremoniji su prisustvovali i konzul Republike Srbije u Herceg Novom, Zoran Dojčinović, ministar savjetnik u Ambasadi Republike Srbije u Podgorici, Mićo Rogović, v.d. direktora Uprave javnih radova Crne Gore Boro Lučić i direktorica hercegnovskog “Vodovoda” Olivera Doklestić.

Kako je kazao predsjednik Katić, svi moramo biti svjesni značaja antifašističke borbe i 4. jula, datuma kada je 1941. godine u Beogradu donesena odluka o podizanju oružanog ustanka. Događaji koji su potom uslijedili ostavili su trajan ožiljak u našem narodu, ali i razlog za vječni ponos na one koji su prkosili okupatoru i živote položili za slobodu, naglasio je predsjednik lokalne samouprave.

-Ma o kojoj vremenskoj epohi da govorimo, naš narod je uvijek bio pred izazovom – ujedinjeni pobjeđujemo, razjedinjeni gubimo sve. Gubimo svoju slobodu, svoj identitet, gubimo svoje „ja“. Zahvaljujući herojima Sutorine, Igala, Herceg Novog, ali i mnogih drugih okolnih mjesta i gradova, mi danas znamo ko smo i čiji smo, duboko svjesni cijene više puta osvojene slobode, istakao je Katić uz poruku da se u svim narednim izazovima sjetimo palih boraca, njihovih imena, lekcija i naslijeđa, i da, bez sumnje, nećemo pogriješiti.

Ceremonija u Sutorini otpočela je intoniranjem himne „Hej Sloveni“, himnom koja je pjevana do unazad tridesetak godina i koja je pobuđivala velike emocije i sjećanja na zemlju koja je izrasla iz rata i borbe, kazala je Doklestić.

Dan borca 4. jul obilježen u Sutorini

-Ovdje sa nama su i Katići, i Čeprnići, i Konjevići, i Beko, i srećom pa ta prezimena i danas žive i oplođena su novim potomstvom. Upravo zato, zbog njihovog i potomstva svih građana Herceg Novog, treba da se sjećamo svih onih koji su nesebično dali svoje živote za slobodu, bilo da je u pitanju 1941, 1991, 1914. ili 1875. godina. U današnjem vremenu vrlo je teško zamisliti nekoga da daje svoj život za ideologiju, za slobodu drugih, istakla je Doklestić i naglasila da treba da znamo da se izdignemo iznad trenutka i da poštujemo žrtvu, „jer je to zapravo svjetlost jedne nacije“.

-Nacija koja nema pale žrtve nema na šta da se oslanja. U tim tužnim trenucima zapravo znamo da je to temelj za svijetliju budućnost, zaključila je Doklestić.

Dan borca 4. jul obilježen u Sutorini

Predsjednik OBNOR-a Herceg Novi 1941-1945 Đoko Zloković zahvalio se predstavnicima lokalne samouprave na dugotrajnoj i kvalitetnoj saradnji, članovima boračkih organizacija, kao i KUD „Ilija Kišić“ čiji su članovi svojim performansom uveličali događaj.

U okviru spomen parka nalazi se spomenik Bokeljima i Crnogorcima koji su savladali vojsku Napoleona, bista vojvode Luke Vukalovića – vođe Hercegovačkog ustanka čiji je važan centar bila upravo Sutorina, spomenik palim borcima Narodnooslobodilačkog rata, spomenik palim borcima u ratu 1991-1995, kao i spomenici dobrovoljcima u Hercegovačkom ustanku, Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu.

Eros Picco: Crna Gora ima potencijal koji bi mogao da privuče i zadrži inspektore mišlenovog vodiča

0
Eros Picco, gastronom u hotelu Case del Mare

Crna Gora ima potencijal koji bi mogao da privuče i zadrži inspektore mišlenovog vodiča, kazao je glavni gastronom u hotelu

 za Agenciju Mediabiro ističući da je srećan što ima priliku da radi na projektima u Crnoj Gori.

Što se samih enogastonomskih prozvoda tiče, kada je u pitanju kvalitet, baza je tu ali, kako dodaje, treba i dalje da se istražuje kako bi se pronašao taj bolji kvalitet koji je neophodan za projekat na kom radi.

Njega, kako je rekao, posebno inspiriše spoj mora i planine.

„Ono što sa enogastronomske strane mora i planine mogu da ponude su riba i meso“, kaže Picco.

Komentarišući Crnu Goru i Italiju, rekao je da nije primijetio neke veće razlike.

To je upravo ono što ga privlači – sličnost između dvije zemlje, ali ga i različitost i izazovi zadržavaju.

„U Crnoj Gori postoji puno prostora za razvoj što se tiče enogastronomije“, poručio je Picoo.

Casa del Mare ugostila Michelin star chef-a

Na pitanje koliko je teško dobiti zvezdicu mišlen, Picco kaže da uprkos mišljenju da je to teško, potrebno je ispuniti dvije stvari: kvalitet i kontinuitet.

„Treba biti istrajan u samom kvalitetu usluge. Što se tiče mišlenove zvezdice u Crnoj Gori mislim da ovdje postoji veliki potencijal koji bi mogao da privuče i zadrži same inspektore mišlenovog vodiča. Dokaz za to su i mnogi restorani u kojima sam bio ovdje i koji su me zaista oduševili“, rekao je on.

On smatra da Crna Gora ima dosta potencijala kada je gastronomija u pitanju.

„Čovjek se uvijek uči u životu i to učenje nikada ne prestaje. Što se tiče Crne Gore, ovdje sam upoznao veliki broj ljudi koji sa strašću rade svoj posao i to mi garantuje da ovdje ima mjesta za napredak i da će rezultati to ispratiti“, zaključuje Picco.

Koncert Amire Medunjanin na Pinama u ponedeljak, 5. jula

0
Amira Medunjani Photo Edvin Kalić

Amira Medunjanin, pjevačica čije je ime postalo sinonim za sevdah i sevdalinku, već dugi niz godina je jedna od najpoznatijih interpretatorki tradicionalne bosanske muzike, a svoje izvanredne vokalne sposobnosti i jedinstven način komunikacije s publikom imaće priliku da podjeli i sa Tivćanima, u ponedeljak, 5. jula na gradskom šetalištu Pine.

Koncert počinje u 21:30, a pjevačicu će pratiti Crnogorski simfonijski orkestar pod palicom dirigenta Ventona Marevcija.

Ovaj nastup samo je jedan od sadržaja ovogodišnjih (Post)Puragtorija. Program ovog Festivala mediteranskog teatra mozete pogledati ovdje.

Dobro staro dalmatinsko jelo zbog kojeg nećete morati “dežurati uz špaher – Sipa na brodet

0
Sipa na brodet – foto Slobodna Dalmacija

Tražite li ideju za lagano, ukusno i “morsko” jelo oko kojeg se nećete morati pretjerano potruditi? Pitate li nas za savjet, pripremite ovo staro dalmatinsko jelo, kao stvoreno za vrele dane u kojima nemamo previše volje za stajati uz “špaher”. Sipa na brodet lijepa je alternativa klasičnom brodetu, kao i uobičajenom načinu pripreme tog sočnog glavonošca.

Sipa na brujet

Sastojci:

1 sipa

2 luka

3-4 režnja češnjaka

5-6 krumpira

1 žlica koncentrata rajčice

100 mililitara vina

100 mlilitara octa

maslinovo ulje

pola vezice peršina

sol, papar

Priprema:

Sipu očistite, crnilo i kožu odstranite pa meso narežite na deblje rezance. Luk nasjeckajte pa prodinstajte na maslinovu ulju. Kad svene, dodajte sipu i kuhajte dok meso ne pobijeli. Dodajte ocat pa kad ishlapi i nasjeckani češnjak te peršin.

Koncetrat rajčice razrijedite u vinu pa dodajte sipi. Kad alkohol ispari, dodajte vodu pa kuhajte poklopljeno dok ne omekša. Zatim ubacite očišćenje i narezane krumpire, posolite pa kuhajte dok se krumpir ne skuha, a umak zgusne.

Hrvatska traži od Komisije da zaštiti vino Prošek od italijanskih “sabotaža”

0
Dalmatinski Prošek

Zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula u petak je upozorio evropskog povjerenika za poljoprivredu na ponovne italijanske pokušaje sabotiranja zaštite izvornosti hrvatskog desertnog vina prošeka koje, kako objašnjava, nema nikakve poveznice sa italijanskim pjenušcem proseccom.

Tonino Picula, hrvatski zastupnik u EU ropskom parlamnetu u i zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, u pismu povjereniku Januszu Wojciechowskom objasnio je razlike između dva vina te izrazio očekivanje da će Europska komisija (EK) zaštititi hrvatski autohtoni proizvod od “sabotiranja” od strane italijanske vinarske industrije.

“Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino koje se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti bogdanuše, maraštine i vugave proizvodi u središnjoj i južnoj Dalmaciji i nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, koji se industrijski puni CO2 plinom kako bi se postigla pjenušavost”, objašnjava u pismu hrvatski europarlamentarac.

Picula ističe da nema riječi o ikakvoj sličnosti vina, osim tek sličnosti u nazivu proizvoda.

Takođe podsjeća kako su hrvatski vinari do sada doista pokazali dobru volju i spremnost na kompromis dodavanjem pridjeva “Dalmatinski” kako bi se učinila dodatna razlika između naziva ionako različitih vina.

U pismu Wojciechowskom istaknuo je kako je riječ o još jednom nasrtaju snažne talijanske vinarske industrije da osujeti napore Hrvatske da s punim pravom, kao članica EU-a, zaštiti jedan svoj autohtoni, tradicionalni proizvod.

“Nažalost, ponovno svjedočimo negativnim interpretacijama koje dolaze od etabliranih i puno većih italijanskih proizvođača koji se protive objavi hrvatskog zahtjeva za zaštitu u Službenom glasniku EU-a”, stoji u pismu.

Njihovi komentari, nastavio je, o sličnosti naziva hrvatskog Prošeka i talijanskog pjenušca Prosecca i navodnom imitiranju jednostavno nisu temeljeni u činjenicama.

“Upravo suprotno, optužbe za imitiranje su prilično uvredljive prema našoj tradiciji i našim vinarima”, rekao je Picula.

“Prosecco je pjenušavo vino, dok je Prošek slatko vino i ne dijele nijednu sortu grožđa. Prosecco se proizvodi u velikim, industrijskim količinama, dok se Prošek proizvodi u malim količinama u hrvatskoj regiji Dalmaciji. Nemaju ništa zajednički u načinu proizvodnje, cjenovnom rangu ni kategorizaciji”, tumači Picula u obraćanju Komisiji.

Od ovog sastava Komisije, poručio je, očekuje da omogući zaštitu Prošeka.

“Europska zaštita tradicionalnog vinarstva kao dijela naše kulturne baštine i najboljih poljoprivrednih praksi je od presudne važnosti, posebno za manje države članice u ovim izazovnim vremenima”, istaknuo je Picula.

Picula je još u avgustu 2013. od Komisije zatražio pojašnjenje situacije oko prošeka te istaknuo postojanje brojnih povijesnih i tehnoloških argumenata kako hrvatski prošek i italijanski prosecco nisu istovjetni proizvodi, odnosno da se radi o autohtonim hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat viševjekovne tradicije, a zemljopisno porijeklo neupitno.

Prva svemirska šetnja kineskih astronauta sa nove svemirske stanice

0
Posada /foto EPA

Kineski astronauti koji su prije dvije sedmice stigli na svemirsku postaju Tiangong, bili su u nedjelju u prvoj svemirskoj šetnji, izvijestila je državna televizija.

Astronauti Liu Boming i Tang Hongbo prikazani su kako napuštaju postaju u svojim svemirskim odijelima radi višesatne misije u kojoj će instalirati opremu na vanjski dio stanice i provoditi testiranja.

To je druga kineska svemirska šetnja nakon kineskog astronauta koji je 2008. godine izašao iz svemirske letjelice Shenzhou 7. No ta je misija potrajala tek oko 20 minuta.

Kineski inženjeri razvili su novo svemirsko odijelo koje teži oko 100 kilograma, trebalo bi biti udobnije i omogućiti duže misije u svemiru.

Trojica astronauta, predvođena zapovjednikom Nieom Haishengom, stigla su do kineske svemirske stanice prije dvije sedmice u prvoj kineskoj svemirskoj misiji s ljudskom posadom u posljednjih pet godina.

Ondje bi trebali provesti tri mjeseca, a očekuje se da će obavljati radove na stanici, testirati ključne funkcije i provoditi naučne eksperimente.

Svemirska postaja trebala bi biti dovršena 2022. godine.