Lokalna uprava Tivta djelimično se povukla pred odlučnošću Vlade da podrži građevinski lobi

10
Seljanovo / Tivat

Novi, izmijenjeni nacrt Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, djelimično usklađen sa primjedbama koju je na oruginalnu verziuju tog dokumenta poslatu mu još prije skoro pola godine, iskazalo Ministrarstbvo finansija i socijalnog staranja, trenutni je rezultat višemjesečnih nastojanja Optine Tivat da napokon kod Vlade premijera Zdravka Krivokapića ishodiuje zeleno svjetlo za svoje namjere da promijeni lokalnu politiku kada su komunalije u pitanju.

Ova naknada jedan je od glavnih izvora prihoda lokalne uprave a  novac koji Opština prikupi naplatom te takse od investotora koji grade nove ili rekonstruišu postojeće objekte na njenoj teritoriji, strogo je namjenski opredijeljen za unapređenje postojeće ili izgradnju nove javne i komunalne infrastrukture. Administracija tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje) još u decembru prošle godine pripremila je novu Odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kojom se taj lokalni propis uskađuje sa odredbama nedavno izmijenjenog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. To je iskorišteno i da se u djelo sprovedu predizborna obećanja aktuelne tivatske vlasti koju čini koalicija građansjmih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za boji Tivat“, a koje su pored ostaloga, Tivćanima obećale da će izmjenama fiskalne politike u domenu komunalija, destimulisati sve izraženiju gradnju stanova za tržište, te da će većim iznosima tenaknade opteretiti investitore elitnih i ultraskupih turističkh rizorta kakav je naprimjer, Porto Montenegro.

Stoga je nacrtom nove Odlukom o komunalijama pored ostaloga, predviđeno ukidanje popusta od 40% koji je za nove stambene, poslovne i stambeno-poslovne objekte površine do 500 kvadrata predviđen još uvijek važećom odlukom što ju je prije tri godine donijela tadašnja tivatska DPS-SD-HGI uprava. Ukidanjem popusta za objekte do 500 kvadrata aktuelna tivatska vlast je odlučila da destimuliše posljednjjh godina vrlo izraženu izgradnju novih stambeno-poslovnih zgrada manjeg gabarita sa stanovima za prodaju na tržištu, čime žele i da sačuvaju već dobrano načet i preizgrađen prostor, pogotovo u centru grada i nekim od prigradskih naselja Tivta.

Administracija gradonačelnika Komnenovića je novom odlukom predvidjela i da u najekskulzivniju, zonu Ia gdje su komunalije najskuplje, uvrsti i područje koje pokrivaju izmjene i dopune DSL “Dio Sektora 22 – Arsenal” po kome se gradi elitni nautičko-turistički centar Porto Montenegro. Bivša DPS-SD-HGI tivatska lokalna vlast nije našla za shodno da to uradi ranije,  pa je Porto Montenegro u bio „jedan stepen niže” na ljestvici za obračun i naplatu ove naknade, i bio je u rangu objekata koji se grade u centru Tivta ili obalnom pojasu Lepetana, Donje Lastve, Župe i Bonića.

Sve to međutim, nije se dopalo Ministarstbu finansija i socijalnog staranja, pa je resor koji vodi ministar Milojko Spajić u proceduri koja prethodi izjašnjavanju Vlade o davanju saglasnosti na ovu odluku Opštine Tivat, izrazio stav da su ovakve  namjere tivatske Opštine destimulativne za investitore.

„U mišljenju je konstatovano predloženo povećanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za objekte površine do 500m2, za oko 67%. Iskazana je nesaglasnost sa ovakvim povećanjem naknada, uzimajući u obzir da će, prije svega, uticati na građane te mikro i male privrednike, koji žele da realizuju izgradnju objekata za lično stanovanje ili mali biznis.“- obrazložili su ovaj svoj strav iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, dodajui da je takva njihova sugestija „na liniji obavezujućih preporuka Evropske komisije koje se tiču unapređenja regulatornog ambijenta, u dijelu uspostavljanja novih i povećanja postojećih fiskaliteta i parafiskaliteta, posebno na lokalnom nivou.“

Nespremnost   Vlade da prihvati novu tivatsku Odluku o komunalijama, Opštinu je od kraja prošle godine do danas koštala preko 2 miliona eura na koliko se procjenjuje gubitak nastao neprimjenjivanjem novog propisa. Uprkos toj i činjenici da je Tivat u veoma lošoj finansijskoj situaciji jer je prethodna DFPS-SD-HGIuorava grada ostavila praznu kasu i nepolaćene dugove od skoro 5 miliona eura, ministarstvo kojim rukovodi Spajić nije odustalo od tvrdoglavog stava da ne dozvoli ukidanje do sada važećčih velikih povlastica u smanjenju komunalija za gradnju objekata površine do 500 kvadrata u Tivtu. Pritisak građevinskog lobija je očito toliko jak da mu Vlada podvodi čak i napore lokalne uprave da fiskalnim mjerama obuzda prekomjerno trošenje prostora i svojevrsnu „budvanizaaciju” Tivta gradnjom novih stambnenih objekata za prodaju na tržištu. Stoga je stoga lokalna uprava u međuvremenu pripremila i novi nacrt Odluke o komunalijama i ponovno ga uputila na ratzmatranje Vladi.

U odnosu na dosadašnji nacrt koji nije mogao dobiti saglasnost ministra Spajića, u novom je ostalo ukidanje popusta u komunalijama za objekte do 500 kvadtrata, ali je ta restrikcija djelimično ublažena  na način da je predviđeno umanjenje te naknade od 30% za površinu objekat do 250 kvadrata i dodatno umanjenje od 10% u slučaju jednokratnog plaćanja ove takse.

Nominalna visna komunalija inače, ni ovim nacrtom nije mijenjanja u odnosu na onu iz još uvijek važeće Odluke o komunalinjama koju je donijela bivša DPS-SD-HGI vlast Tivta, pa će one i dalje iznositi od 60 do 210 eura za kvadrat zavisno od zone u kojoj se novi objekat gradi. Određeni su međutim, novi  procenti za umanjenje ove dadžbine kod pojedinih kategorija objekata. Tako se komunalije za pola smanjuju za stambeni prostor do 150 kvadarata površine kojim investitor riješava svoje stambeno pitanje. Isti procenat umanjenja predviđen je za objekte koji se grade u biznis zoni, kao i za otvoreni prostor na parceli koji je predviđen za obavljenje djelatnosti.

U novom nacrtu međutim, ukinuta je odredba iz do sada aktuelnog koji nije prolazio kod Vlade, da na smanjenje komunalija koje može ići i do 50 odsto, mogu računati i investitori objekata koji imaju solarne kolektore za potrebe unapređenja energetske efikasnosti tih objekata. Ta odredba je izbrisana ali je dodata nova da se za 70% umanjuju komunalije u slučaju pretvaranja posebnog i zajedničkog dijela stambenog objekta u poslovni i obžratno. Ostala je i ranije predložena odredba da se stepen umanjenja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kreće i do 80% za nove garaže, odnosno vjerske objekte. Isti procenat umanjenja ove naknade predviđen je i za rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama, odnosno objekata upisanih u registar kulturnih dobara.

I SA NOVOM ODKLUKOM BIĆE MEĐU NAJJEFTINIJIMA

Paradoks je da će Opština Tivat uporakos ovakvoj nespremnosti Ministarstva finansija da se opšti, pretpostavi interesima građevinskog lobija i podrži fiskalnu politiku lokanje vlasti, i dalje biti jedna od najeftinijih na primorju kada su komunalije u pitanju. Sa cijenama i popustima predviđenim u najnovijem nacrtu, Tivat će sa posječnom cijenom komunalija od 65,52 eura za kvadrat novog objekta u najvećoj i za gradnju najznačjnijoj trećoj opštinkosj zoni, biti jeftiniji od Budve gdje je cijena za takve objekte u odgovarajuć zoni 82,75 eura, Herceg Novog (76,5 eura) Bara (78,4 eura) i Kotora gdje taj izdatak investitoru iznosi čak 136 eura za kvadrat.

„U namjeri da se zaštiti interes lokalne uprave u Tivtu i povećaju prihodi Opštine Tivat po ovom osnovu, a time stvore uslovi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta koje privodi namjeni sve veći broj investitora, predlogom ovog propisa iznos naknade je povećan je sa 49,92 na iznos od 65,52 € (31,25 %) uz umanjenje od 30 % u odnosu na nominalni iznos od 104,00 € (72,80 €) i umanjenje od 10 % za jednokratno plaćanje za III zonu.

Na ovaj način postiže se i efekat zaštite prostora od pretjeranog privođenja namjeni postojećih planova izgradnjom objekata, ponajviše za prodaju i stanovanje, a manje za izgradnju privrednih i poslovnih objekata, što je do sada bio slučaj. I to ne treba da nas iznenađuje, jer se mnogo gradilo u Tivtu zbog ovako niske naknade. Direkcija za investicije Opštine Tivat se u ovom periodu suočava sa zahtjevima investitora za izgradnju objekata komunalne infrastrukture koji značajno i višestruko premašuju iznos njihovih obaveza za naknadu za komunalno opremanje. Sa postojećom odlukom Opština Tivat ne može efikasno podržati ovakve investicije.”- stoji u analizi koja je o najnovijem nacvrtu Odluke o komunalijama Opštine Tivat, predočena Vladi.

Nakon Rusije, politička blokada i za letove iz Bjelorusije

14
Screenshot – Flightradar24

Najnovije komplikacije u odnosima Evropske Unije i Bjelorusije izazvale su veike probleme za tivatski aerodrom, ali i potencijalnu veliku štetu za crnogorski turizam uopšte.

Naime, zbog zatvaranja vazdušnog prostora država EU za njene letove, bjeruska nacionalna aviokompanija Belavia, prinuđena je da uvede i značajne promjene, a potencijalno možda i uskoro obustavi svoj saobraćaj sa Crnom Gorom. Tako su prošle nedjelje otkazana dva redovna leta na relaciji Minsk-Tivat, ali je juče oko 17.30 sati na tivatski aerodrom ipak sletio jedan Belavijin boing B737-800 na liniji iz Minska. Taj avion je prema podacima sa sajtova specijalizovanih za praćenje letova komercijalne avijacije, umjesto tradicionalnom i najkraćom rutom, direkno na jugoistok, za Crnu Goru letio zaobilaznim putem, prvo istočno preko Ukrajine i Crnog Mora gdje je postepeno okretao na jug, ali je na kraju ipak ušao u vazdušnji prostor EU,  kada je okrenuo zapadno da preleti teritoriju Bugarske.

Iako Belavia formalno još nije odustala od slotova za ovo ljeto koji je uzela od ACG na aerdromu Tivat, gotovo je sigurno da  ovog ljeta neće biti ništa od relaizacije ambiciozno zamišljenih planova te kompanije kada je saobraćaj sa Crnom Goriom u pitanju. To je ogromna šteta kako za Aerodrome Crne Gore koji su, prema ranijim najavama Belavie, ove sezone trebali da imaju ukupno preko 300 rotacija njenih aviona u tivatskoj vazdušnoj luci, kao i za crnogorsku turističku industriju koja će ovako, ostati bez značajnog broja gostiju iz te istočnoevropske države.

Bjeloruska nacionalna aviokompanija Belavia je iz Minska za Tivat ove sezone počela da saobraća početkom maja i  namjeravala je da sa dva nedjeljan leta, postepeno tokom ljeta na toj liniji povećava broj sedmičnih letova dok ih ne bude jedan svakog dana u sedmici. Osim ovih, Belavia je tražila slotove i za dva sedmična leta za Tivat iz Bresta, te po jednu rotaciju nedjeljno iz Gomela, Grodna i Vitebska. Sve to međutim, palo je u vodu prošle nedjelje nakon što je Samit Evropske unije (EU) odlučio da zatvori vazdušni prostor EU za vazduhoplove iz Bjelorusije i da sankcioniše režim predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka. Kako je jučerašnji let za Tivat “prešao” preko dijela vazdušnog prostora EU nad Bugarskom ostaje tek da se vidi, kao I to  da li će i ubuduće avioni Belavie zaobilaznom i mnogo dužom rutom preko Ukrajine, Crnog Mora, Turske, Mediterana i južnog Jadrana moći da dolaze u Crnu Goru.

AerCap-Belavia-EMB E2

EU je bloadu saobraćaja za Belaviu zbog nedavnog nezapamćanog poteza Lukašenka da  silom u Minsk preusmjeri putnički avion irske komapnije Ryanair na unutarevropskoj redovnoj liniji, kako bi uhapsio jednog disidenta koji je bio među putnicima. Let Ryanaira iz Atine za Viljnus u Litvaniji, prema zvaničnim tvrdnjama bjeloruskih vlasti,  preusmjeren je u Minsk zbog navodne prijetnje bombom. Kada se avion prizemljio u glavnom gradu Bjelorusije, tamošnje vlasti su međutim, uhapsile bjeloruskog opozicionog novinara Romana Protaseviča koji je bio među putnicima.

Na samitu u Briselu 24.maja je stoga 27 država-članica EU takođe zatražilo od svojih avio-kompanija da izbjegnu prelet Bjelorusije, a zahtijevale su i “puštanje smjesta na slobodu” Protaseviča (26) i njegove djevojke Sofije. Iako se Crna Gora nije zvanično izjašnjavala da će i ona uvesti sličnu restriktivnu mjeru prema zvaničnom Minsku, činjenica da je EU zatvorila svoj vazdušni prostor za letove Belavie, napravila je gotovo nepremostivu prepreku jer avioni iz Bjelorusije sada moraju znatno dužom trasom do nas.

Sankcije EU prema Bjelorusiji najnoviji su indirektni, ali drastičan udar na crnogorsku ekomoniju jer je iz sličnih političkih razloga i pridruživanja naše države svim sankcijama koje je EU proteklih godina uvela Rusiji zbog aneksije Krima i postupanja Moskve sa tamošnjim opozicionarima, Crna Gora već godinu dana bez direktnih avio veza sa Rusijom. Moskva ne želi da dozvoli ni svojim, ni crnogorskoj aviokompaniji da lete  između dviju država, a što se posebno lose odražava na poslovanje aerodroma Tivat kojem su ruske aviokompanije i putnici iz te države minulih godina, bile glavno tržište.

Otvorena izložba fotografija Prvih dvadeset u okviru KotorArt Don Brankovih dana muzike

0
Izložba KotorArt

U Galeriji solidarnosti u Kotoru u utorak 1. juna  otvorena je izložba fotografija pod nazivom Prvih dvadeset. Ovu retrospektivnu izložbu KotorArt Don Brankovih dana muzike otvorio je predsjednik opštine Kotor, Vladimir Jokić. Gostima su se obratili i Ratimir Martinović, pijanista i direktor Festivala, kao i Duško Miljanić, fotograf, selektor izložbe.

Postavka izložbe obuhvata više od 40 fotografija autora Duška Miljanića, Radoja Milića, Krsta Vulovića, Aleksandra Kaluđerovića, Stevana Kordića i Zorana Radonjića, koji su objektivom fotografskog aparata trajno zabilježili i dočarali dio sjećanja i uspomena na postojanje prve dvije decenije rada KotorArta.

Gostima se obratio Duško Miljanić iskazavši zadovoljstvo što uspješno sarađuje sa Festivalom od 2013. godine, zahvalio se kompletnoj ekipi festivala na dosadašnjem radu a poslužio se izjavom američke fotografkinje, Berenice Abot kako bi opisao zajednički rad na ovom dugoročnom projektu: “Fotograf je savremeno biće par ekselans, u čijim očima sadašnjost postaje prošlost”.

Ratimir Martinović, direktor festivala, zahvalio se “ekipi fotografa predvođenim Duškom Miljanićem, Galeriji solidarnosti na gostoprimstvu, kao i gradonačelniku Kotora, g. Jokiću na razumjevanju potreba kada se radi o kulturi kao i na kontinuiranoj podršći festivalu.” Martinović je dodao da se nada “da ćemo nakon početnog vizuelnog segmenta imati auditivnu završnicu festivala, u vidu snimanja duplog albuma sa kompozicijama koje su bile porudžbine festivala tokom prethodnih 15 godina.”

“Uvjeren sam da ćemo sredinom jula svi zajedno moći da uživamo u onome što je otvaranje Don Brankovih dana muzike, da ćemo u punom kapacitetu moći da uživamo u KotorArtu.” – istakao je g. Vladimir Jokić. Posluživši se parafraziranju Balaševićevih stihova, predsjednik opštine je iskazao da mu je veliko zadovoljstvo što ima priliku da otvori izložbu manifestacije koja nosi ime nekoga, moglo bi se reći, ko je bio dobri duh ovoga grada.

Nakon Kotora, od 10. juna, izložba će biti postavljena na Cetinju, u Ministarstvu kulture, a 21. juna, na dan obilježavanja svjetskog dana muzike, izložba se seli za Podgoricu a fotografije će biti izložene u Perjaničkom domu.

Akcija čišćenja morskog i obalnog područja Risanskog zaliva 5. juna

0
Risan – foto Boka News

Povodom obilježavanja Svjetskog dana životne sredine, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma će u subotu 5. juna  organizovati akciju čišćenja morskog i obalnog područja Risanskog zaliva.

Ovo je jedna od aktivnosti koja će se organizovati u okviru Programa aktivnosti povodom obilježavanja 30 godina od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.

Planirano je da akcija počne u 9.30, okupljanjem učesnika na parkingu kod luke Risan.

Akciji će se pridružiti predstavnici nacionalnih institucija, ambasada i ostalih inostranih predstavništava u Crnoj Gori, akademija i NVO sektora.

Tivat – 45.000 eura za podršku projektima proizvodnje hrane i ruralnog turizma

0
Ruralni turizam – Boka News

Sekretarijat za privredu Opštine Tivat u skladu sa Planom podsticajnih mjera u poljoprivredi  za 2021. godinu  objavio je danas javne pozive za podršku lokalnim poljoprivrednim proizvođačima.

U budžetu Opštine za 2021. giodinu za te svrhe opredijeljeno je ukupono 45.000 eura.

Kako navode iz lokalne uprave, ta sredstva se mogu dodjeljivati za podršku za učešće u izradi projektne dokumentacije renoviranja postojećih ruiniranih kuća i ostataka seoskih kuća u svrhu pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnim područjima opštine Tivat;  za podršku za opremanje ugostiteljskog, turističkog ili smještajnog objekta u funkciji pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnom području opštine Tivat; za podršku za uređenje terena, bašti, livada ili vidikovaca u sklopu domaćinstva koje je u funkciji pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnom području opštine Tivat kao i za podršku razvoju voćarske i vinogradarske proizvodnje.

Za opštinske subvencije se može konkurisati i priojektima koji se odnose na  podršku razvoju maslinarstva, razvoju povrtarske i cvjećarske proizvodnje, pčelarstva, stočarstva, razvoju organske poljoprivrede, ribarstva i marikulture, te za podršku održivom upravljanju zelenim otpadom iz poljoprivredne proizvodnje.

Javni pozivi se objavljuju po osnovu Odluke o podsticajima u razvoj poljoprivrede i Plana podsticajnih mjera u poljoprivredi za 2021. godinu, kojima su utvrđeni uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja.

Školjke Boke

„Imajući u vidu aktuelnu epidemiju koronavirusa u Crnoj Gori,  Planom za ovu godinu uveli smo izmjenu u proceduru korišćenja podsticajnih mjera, odnosno omogućili smo avansno plaćanje podrške za mjere kroz koje se vrši nabavka određenih sredstava, opreme, mašina i slično. Ova izmjena omogućiće poljoprivrednim proizvođačima lakši pristup do neophodnih finasijskih sredstava i podsticaja kojima bi održali svoja poljoprivredna gazdinstva“ – napominju iz Sekretarijata za privredu, precizirajući da su pozivi zainteresovanim poljopriovrednicima da konkurišu za sredstva iz opštinskog budžeta otvoreni do 31.oktobra.

Četiri inspektora stalno u Tivtu tokom špica sezone

3
Sastanak Opstine Tivat i Uprave za inspek poslove

V.d. direktor Uprave za inspekcijske poslove (UIP) Ilir Harasani sastao se danas sa Željkom Komnenovićem, predsjednikom Opštine Tivat, kako bi se na što efikasniji način organizovao rad lokalnih i državnih inspekcijskih organa tokom trajanja turističke sezone.

UIP je informisala predstavnike Opštine Tivat da je formirano Koordinaciono tijelo za praćenje turističke sezone od strane Ministarstva ekonomskog razvoja, te da će se pojačan inspekcijski nadzor na primorju vršiti tokom jula i avgusta ove godine. Na području opština Tivat i Kotor biće angažovano 14 inspektora, dok će četiri inspektora stalno boraviti i vršiti inspekcijski nadzor u Tivtu.

Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News

Na sastanku je, kako su saopštile Opština Tivat i UIP,  bilo riječi i o rješavanju postojećih problema poput uvođenja reda kada je u pitanju taksi prevoz na Aerodromu Tivat i kontrola nelegalnog privatnog smještaja, a tu su i problemi iz nadležnosti komunalnih službi kao što su pojava tzv. “lutajućih” goveda i prosjačenje na javnim površinama.

Sastanku su prisustvovali predstavnici opštinskog Sekretarijata za privredu, Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor i Turističke organizacije Tivat, dok su u ime Uprave za inspekcijske poslove sastanku prisustvovali pored direktora UIP i Višnja Orban, pomoćnica direktora, kao i Svetlana Šljivančanin, glavna turistička inspektorka.

IJZ: Preminula dva pacijenta, 31 novoinficirani, Kotor 2, H. Novi 2

0
coronavirus

U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka, registrovan 31 novi slučaj infekcije koronavirusom, a od posljedica Kovida-19 preminula su dva pacijenta, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Novoregistrovani slučajevi su iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 10
Pljevlja 4
Bar 3
Bijelo Polje 3
Kotor 2
Herceg Novi 2
Cetinje 2
Budva 1
Nikšić 1
Danilovgrad 1
Rožaje 1
Ulcinj 1
Ukupno 31

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 01. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.286 uzoraka na novi koronavirus”, saopštili su iz IJZ.

Tokom jučerašnjeg dana Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa Kovid-19 infekcijom, iz opština Bar i Budva, od kojih je mlađi imao 64, a stariji 69 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.587.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak  69 pacijenata.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 745. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99.683”, navode iz IJZ.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 246
Rožaje 86
Pljevlja 80
Bijelo Polje 65
Nikšić 49
Berane 39
Bar 32
Kotor 19
Tivat 19
Budva 17
Ulcinj 16
Herceg Novi 13
Tuzi 11
Andrijevica 8
Danilovgrad 7
Šavnik 7
Žabljak 7
Cetinje 6
Plav 6
Mojkovac 5
Kolašin 3
Petnjica 3
Gusinje 1
Plužine 0
Crna Gora 745

Nakon sedam godina, “Aeroflot” opet svakodnevno povezuje Dubrovnik i Moskvu

1
Aeroflot u Dubrovniku – foto HINA

Avion ruskog nacionalnog avioprijevoznika “Aeroflot” s 86 putnika sletio je u utorak navečer u Zračnu luku Dubrovnik čime je, nakon sedam godina, jug Hrvatske ponovno svakodnevno povezan izravnom zračnom linijom s Moskvom.

Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić izjavio je kako očekuje da će se interes Rusa preliti i u još bolju popunjenost na letovima.

“Ako se situacija s pandemijom nastavi poboljšavati, očekujem da će srpanj i kolovoz biti izvrsni”, rekao je Luetić te dodao kako se još uvijek čeka otvaranje britanskog tržišta, s kojeg je dubrovačka zračna luka ostvarivala 30 posto prometa.

“Nadam se da neće dalje odgađati i da će s prvim danima srpnja krenuti letovi četiri zrakoplovne kompanije”, istaknuo je Luetić.

U dubrovačkoj Zračnoj luci otvoren je i Covid punkt za antigensko i PCR testiranje, dostupan i svim građanima po komercijalnoj cijeni. Novost je i terminal za poslovno zrakoplovstvo, najmoderniji u Hrvatskoj.

“Lani smo imali jako dobru povezanost baš u tom segmentu, a ove godine očekujemo i još bolju. To su gosti visoke platežne moći koji odmor provode na jahtama na Jadranu. Terminal je vrlo moderan, s kontrolom putovnica i carinske kontrole, zaštitnog pregleda i cateringa te VIP salona”, izjavio je Luetić.

Direktorica dubrovačke Turističke zajednice Ana Hrnić istaknula je kako su Dubrovnik i Hrvatska vrlo zanimljivi ruskim turistima.

“Prošlog tjedna smo imali snimanje popularne turističke emisije pa očekujemo dodatni rast interesa”, rekla je Hrnić, koja očekuje da će turistički promet biti osjetno bolji nakon 15. lipnja.

Inače, Rusija će Hrvatsku od 10. lipnja staviti na listu epidemiološki sigurnih zemalja te će time biti označena kao sigurna destinacija za putovanja ruskih turista.

Zračna povezanost Rusije i Hrvatske u ovoj godini ostvarit će se od lipnja do rujna s više od petsto letova, a ulaskom Hrvatske u ‘zelenu zonu’ otvara se mogućnost i charter letova.

Osim Dubrovnika “Aeroflot” će s Moskvom u sezoni povezivati Pulu, Split i Zagreb.

Hrvatska je obnovila izdavanje turističkih viza za ruske državljane, a na ruskom tržištu trenutno vlada dobar interes za odmorom u Hrvatskoj. Prema podacima iz sustava eVisitor, tijekom ove godine gosti iz Rusije ostvarili su oko 30 tisuća noćenja, odnosno 48 posto više nego tijekom istog razdoblja prošle godine.

Ponovo aktuelizovano premošćavanje Boke: Most isplativiji, ali je tunel bolje rješenje

22

NVO Ekološko društvo “Boka” je, sagledavajući oba rješenja, protiv bilo kakve intervencije u zalivu

Most – Boka Kotorska – kompijuterska simulacija

Pitanje načina premošćavanja Boke kotorske na relaciji rt Sv. Neđelja – rt Opatovo, u neposrednoj blizini tjesnaca Verige, staro je preko pet decenija, a ponovo ga je aktuelizovao Mladen Bojanić, ministar kapitalnih investicija.

On je saopštio da se traži idealno rješenje prelaza preko Veriga u Boki, odnosno da li će biti građen most ili tunel. Premošćavanje zaliva sastavni je dio brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja, od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom.

-Ključna je obaveza, komunikacija sa UNESCOM i izrada procjene uticaja na baštinu. Zaštita Bokokotorskog zaliva je prioritet. Oko 30 kilometara oko Budve je dogovoreno. Dalje je pitanje saobraćajnice ka Herceg Novom. Imamo dvije alternative, jedna je preko Bokokotorskog zaliva mostovskog tipa, druga je novija tunelskog tipa. Nezvanično i u razgovoru sa projektantima pojavio se problem uspona od 11 procenata. To je neprihvatljivo i traže se rješenja. Dobio sam interesantnu informaciju, takođe nezvanično, da se podmorski tuneli rade mnogo jednostavnije nego ranije. Sve su opcije na stolu, kazao je nedavno ministar Bojanić.

Podsjetićemo da se prethodna Vlada nije proslavila realizacijom obećanog mosta.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su 2019.godine saopštili da ne odustaju od mosta, te da je odredbama Prostornog plana posebne namjene obalnog područja definisana obaveza izrade posebne tzv. HIA studije za sve veće objekte, pa tako i za most preko Bokokotorskog zaliva. Definisana je obaveza da se urađeno idejno rješenje i HIA studija prije dalje realizacije dostave na uvid Unesku.
S druge strane, tunel predstavlja starije rješenje za premošćavanje zaliva na već pomenutoj lokaciji, kojeg je prije više od dvije decenije izradio inženjer mr Mirko Balabušić. Tunel bi bio dug 1.400 metara.

NVO Ekološko društvo “Boka” je, sagledavajući oba rješenja, protiv bilo kakve intervencije u zalivu. Olivera Doklestić, inženjer hidrogradnje i ekolog, smatra da ukoliko dođe do izgradnje mosta, konstrukcija će biti mnogo atraktivnija od prirodne datosti okruženja zaliva Boke kotorske.
-Zaliv će mnogo izgubiti u estetskom i ekološkom smislu, ali dobija u ekonomskom i socijalnom. Naime, izgradnja mosta podrazumijeva, izgradnju novih prilaznih saobraćajnica, jer su postojeće uske i nedovoljne, izmjenu značajnih konfiguracijskih elemenata, poput novih zasjeka i betonskih i čeličnih konstrukcija, uništavanje autohone vegetacije, ugrožavanje postojećih naselja, crkvenih areala, pa i samih sakralnih objekata, poput Crkve Sv. Neđelje u Kamenarima, a izgradnja novih saobraćajnica, povećava rizik od pojave požara, smatra Doklestić. Ona smatra da će se, ukoliko se bude pitala ekonomija, odlučiti za most, a ako se budu pitali oni koji štite estetske elemente tada će izbor pasti na tunel.

Doklestić je kazala da ni postojeći trajektni prevoz nije najsrećnije rješenje, jer stvara buku, zagađuje more, formiraju se kolone automobla ljeti, pa Kamenari i Lepetani ne mogu računati na sopstvene razvoje kao turističke sredine, ali ni kao luke.

Presjekli bi se tokovi podzemnih voda

Doklestić smatra da je podmorski tunel kvalitetnije rješenje u smislu trajnog premošćavanja problema prevoza, ali da i ono u ekološkom smislu ima nedostatke. Izrazila je bojazan da bi se izgradnjom tunela presjekli tokovi podzemnih voda, kojima se “hrane” brojni izvori, u više nivoa, na potezu od Bijele do Morinja. Ukazala je i na problem geološkog sastava tla, jer se pretpostavlja da postoje duboke pukotine u tlu, rasjedne zone, koje se u vrijeme zemljotresa otvaraju, progutaju dio tla, a s njim i objekte.

/K.Matović/

Utopila se najmanje 23 afrička migranta u brodolomu kod Tunisa

0
migranti – foto AFP

Najmanje 23 afrička migranta utopila su se u brodolomu kod obala Tunisa dok su pokušavali preći Mediteran na putu iz Libije za Italiju, a 70 je spašeno, saopštiča je tuniška humanitarna organizacija Crveni polumjesec u utorak.

Više od 120 migranata poginulo je posljednjih nekoliko  nedelja u sličnim incidentima u blizini Tunisa nakon što je sa poboljšanjem vremenskih uslova porastao broj putovanja iz Tunisa i Libije prema Italiji s ciljem dolaska u Europu.

-(Tuniška) mornarica spasila je 70 migranata, dok su se 23 utopila,u plovilu u kojem je bilo više od 90 ljudi koji su iz Libije krenuli prema Evropi-, rekao je Rojtersu službenik Crvenog polumjeseca Mongi Slim.

Mornarica je spasila i 39 migranata s drugog čamca koji je potonuo u blizini obala Sfaksa.

UN-ova agencija za izbjeglice, UNHCR, saopštila je da je manje od 23.500 ljudi uspjelo da dođe do Evrope morskim putem ove godine, a većina dolazaka zabilježena je u Italiji i Španiji iz Tunisa i Alžira.