Peto izdanje nezaboravne noćne šetnje kroz najljepše vidikovce hercegnovskog zaleđa biće održao u petak, 25-og juna.
U događaju „Nad Bokom po mjesečini“, u noći punog mjeseca, učesnici će obići utvrđenje-vidikovac Tajno brdo, nekadašnje vojne položaje na vrhu Gručalica i vidikovac pod brdom Šilobod. Sve tri lokacije su zanimljive po burnoj istoriji, ostacima vojnih zdanja prohujalih vjekova, prirodi, ali i izuzetnim vidicima na ulaz u Boku Kotorsku. Noćni aspekt organizovanog obilaska događaju daje notu neuobičajenosti, pa i mističnosti. Da bi priča bila zaokružena, po povratku na Kameno slijede kratke prezentacije “Šišmiši u narodnim vjerovanjima” i “Šta sve ne znamo o slijepim miševima”. Prezentacija će biti organizovana na otvorenom, u predivnom ambijentu dvorišta crkve Sv. Jovana.
Satnica:
20:30 Okupljanje na raskrsnici u selu Kameno, uvodne informacije, podjela učesnika u manje grupe.
21:00 Polazak sa vodičima na 3 atraktivna vidikovca i istorijska mjesta Tajno brdo, Gručalica i vidikovac pod Šilobodom
22:30 Porta crkve Sv. Jovana na Kamenom: prigodno osvježenje, a zatim prigodne prezentacije 23:00-23:15 “Šišmiši u narodnim vjerovanjima”
(Željko Starčević – Agencija za razvoj i zaštitu Orjena)
23:15-23:45: Prezentacija “Šta sve ne znamo o slijepim miševima”
(Belma Šestović i Marina Radonjić – NVO Wildlife Montenegro)
Obilazak Tajnog brda
DODATNE INFORMACIJE
Učešće je besplatno, a dolazak je u sopstvenoj režiji. Mjesto je udaljeno 10-ak minuta vožnje od kružnog toka u Meljinama putem ka Trebinju. Za sigurnije kretanje terenom osvijetljenim jedino mjesečinom, neophodno je imati pouzdanu baterijsku lampu i adekvatnu zatvorenu obuću (ne japanke i sandale!). Događaj je pogodan za osobe u prosječnoj fizičkoj kondiciji. Učešće je po standardnim uslovima: na sopstvenu, a za djecu na odgovornost roditelja. Prijave nisu neophodne.
Organizatori događaja su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i MZ Kameno-Žlijebi, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi, te pomoć „Cicak akustike, planinarskog kluba „Subra“ i Viteškog društva Sv. Stefan.
Predstavnici velikih trgovinskih lanaca smatraju da i njima treba obezbijediti rad nedjeljom, a ne samo malim trgovinama koje imaju do 10 zaposlenih, a sagovornici Dana ukazuju da za neradnom nedjeljom ne bi bilo ni potrebe kada bi se obezbijedila dosledna primjena Zakona o radu, prema kojem svaki zaposleni ima pravo na dva slobodna dana.
Trenutno od socijalnih partnera Unija poslodavaca insistira da se ukine neradna nedjelja kao mjera oporavka privrede, sindikati su protiv, ali ne isključuju mogućnost kompromisa, dok u Vladi insistiraju na rješenju koje bi, kako kažu, odgovaralo svima i koje bi bilo u interesuradnika.
U kompaniji Voli za Dan kažu da je u ovom ekonomskom momentu važno da svi rade, kako male i srednje trgovine, tako i trgovački lanci.
“Osim toga što je to od velikog ekonomskog značaja u cilju povećanja budžetskog priliva i ne samo zbog interesa trgovačke djelatnosti, veoma je važno i zbog domaće proizvodnje, kojoj se ovolikim brojem neradnih dana čini značajna šteta. Svakako smo za to da radnici imaju slobodne dane i da se dodatno plati rad nedjeljom. Svjesni smo da je dolazilo do nepoštovanja pravila od strane velikog broja poslodavaca, zbog čega je potrebno pojačati inspekcijski nadzor”, smatra Olivera Lakonić iz kompanije Voli.
Ona ističe da je proširenje asortimana na benzinskim pumpama na kojima se sada mogu naći suhomesnati, mliječni i cijeli niz ostalih prehrambenih proizvoda nešto što je potrebno što prije rješavati adekvatnom regulativom.
Marketing direktor Delte Dragan Perišić ističe da su oni od prvog dana protiv neradne nedjelje, te da bi sve drugačije bilo da je Ustavni sud radio blagovremeno i postupio po inicijativi za ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini u dijelu kojim je jedan dan proglašen neradnim. On ističe da treba insistirati na doslednoj primjeni Zakona o radu, po kojem radnici imaju dva slobodna dana, a ne na neradnoj nedjelji.
“Kada se kod nas pomene trgovina, svi misle samo na prehranu, ali tu imamo više sektora. Ne treba stavljati u isti koš prehranu i modu, jer kajmak i pršutu kupujete svaki dan, a modu vikendom. Mi imamo veliki problem što 12 mjeseci plaćamo sve obaveze, a radimo 10 jer zbog neradne nedjelje imamo 60 radnih dana manje. Slobodan dan ne mora da bude obavezno vikendom, već i drugim danima, a Zakon o radu jasno daje dva slobodna dana sedmično”, kaže Perišić.
On smatra da bi ukidanje neradne nedjelje koristilo trgovinama, posebno u sezoni jer je tada najveći promet zbog turista.
“Tražimo i insistiramo da tržni centri budu izuzeti, jer nije normalno da ne radimo danom vikenda kada je promet najveći i kada turisti dolaze svakog mjeseca. Ukoliko bi se rad tokom sezone obezbijedio samo za male trgovine, to bi bila diskriminacija. Zašto bi mogli jedni da rade, drugi ne? Mi smo sad za 1. maj za praznike, kao turistička zemlja imali situaciju da ni jedna trgovina ne radi tri dana, ljudi koji su došli nisu mogli flašu vode da kupe. To je nedopustivo za turističku državu”, konstatuje Perišić.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kaže da podržava dogovor socijalnih partnera, u kojem nijedna strana ne bi bila oštećena. On ističe da bi tokom sezone bilo dobro omogućiti uslove da svi rade i zarade što više.
“Kad kažem sezona, ne mislim samo na nas na primorju, nego na cijelu državu, jer turista idu svuda. Mislim da bi dosledno poštovanje Zakona o radu riješilo dosta problema, jer su njime svakako propisana dva neradna dana za zaposlene. Kada bi se to omogućilo, onda mislim da ne bi bilo problema sa neradnom nedjeljom”, kaže Katić.
On dodaje da bi omogućavanje rada jednog broja trgovina, odnosno malih, dovelo do diskriminacije.
“Onda bi se velike trgovine sigurno žalile. Najbolje bi bilo da se omogući rad svima, ali da svi oni ispoštuju zakon i omoguće dva dana odmora u skladu sa zakonom”, navodi Katić.
Ko radi da mu se dnevnica uveća 100 odsto
Generalni sekretar Saveza sikdikata Duško Zarubica kaže da su sindikati na poziciji da su protiv ukidanja neradne nedjelje, ali da ipak ne treba unaprijed odbijati mogućnost kompromisa.
“Moguć kompromis je da rade male trgovine, porodične firme, tokom sezone. Znači da se ograniči trajanje. Takođe, uslov za to je da se konačno reguliše kolektivni ugovor za sektor trgovine, te da se onima koji rade nedjeljom dnevnice uvećaju 100 odsto”, kaže Zarubica.
Na marginama sastanka turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana sa članovima Predsjedništva BiH u Turskoj bilo je razgovora sa potencijalnim investitorima zainteresovanim za gradnju solarnog parka.
– To je investicija od 85 milona eura i mi treba da nađemo prostor. Naravno, kod nas postoji značajan prostor u Hercegovini. Јedan od planskih dokumenata Evrope je prelazak na zelenu energiju i to je nešto na čemu moramo ubrzano da radimo i prihvatimo svakoga ko je značajan investitor, rekao je preddsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u razgovoru za RTRS.
Dodik kaže da su i potencijalni investitori svjesni složene političke situacije u BiH, pa kad se i odluče da investiraju uglavnom sami biraju mjesto, a za primjer navodi potencijalnog turskog investitora koji je izrazio želju da gradi bolnicu za onkološke pacijente.
– Mi dogovoramo da se jedna takva bolnica napravi u Istočnom Sarajevu i on razumije i čak je došao i rekao da želi da to bude u Istočnom Sarajevu, a ne u Federaciji jer smatra da je Republika Srpska stabilnije, fleksibilnije i bolje mjesto za ulaganje – istakao je Dodik.
Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ – Gradska galerija Kotor, priprema značajnu međunarodnu likovnu manifestaciju, pod nazivom IV Festival svjetlosti “Zasjaće palaci’’.
Festival svjetlosti ,,Zasjaće palaci’’ je osmišljen kao niz svojevrsnih likovnih izložbi na otvorenom, sa idejom da se iskoristi izvanredna i neponovljiva scenografija Kotora za promovisanje, afirmaciju i popularizaciju likovne umjetnosti. Festival podrazumjeva samostalne audio-vizuelne prezentacije akademskih likovnih umjetnika, koje će se projektovati na fasade zgrada i bedeme Starog grada.
Festival će biti realizovan na slijedeći način: u toku dvije večeri trajanja IV Festivala svjetlosti (25. i 26. juna) na Pjaci od kina i Pjaci od brašna, biće projektovano po 9 samostalnih audio-vizuelnih prezentacija umjetnika, nakon čega će se po 2 puta reprizirati. Dakle, svi zainteresovani posjetioci će moći da pogledaju kompletan program, prelazeći sa jednog trga na drugi, bez žurbe i strepnje da će nešto propustiti i bez unapred određenog i obavezujućeg redoslijeda.
Za to vrijeme, na bedemu pored Vrata od mora će biti projektovan cjelokupni večernji program.
Na isti način će se relizovati program obije večeri, ali naravno sa drugom grupom umjetnika.
Na IV Festivalu svjetlosti ,,Zasjaće palaci ’’ učestvuje 35 umjetnika iz: Bjelorusije,Ukrajine, Rusije, Meksika, Francuske, Italije, Amerike, Bugarske, Srbije, Makedonije, BIH i, naravno, Crne Gore.
IV Festival svjetlosti ,,Zasjaće palaci’’ će biti realizovan 25. i 26. juna 2021. godine, na bedemu pored Vrata od mora, na Pjaci od kina i na Pjaci od brašna, sa početkom u 21.30 sati.
Prihranjivanje plaža u Boki Kotorskoj i ovih dana se i dalje nesmetano nastavlja. Juče smo zabilježili novu akciju na popularnoj tivatskoj plaži Luka Stevovića gdje su dovezli nove količine pijeska iz rijeke Morače kako bi prihranili plažu.
Akciju da bi turistma i domaćima pružili bolje uslove uživanja na plaži, ove godine zvanično ne realizuje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, koje je to redovno činilo u proteklom periodu, na djelu je pravi organizovani ekološki kriminal, čitaj zločin, pred kojim godinama svi zatvaraju oči.
Zbog čega?
Zbog privatnih interesa!
Nasipanjem plaža mnogi zakupci su uduplali površinu na kojima kasnije postavljaju mobilijar i naplaćuju njegovo korišćenje ili nude ugostiteljske usluge. Rose i Kumbor u Herceg Novom, Seljanovo u Tivtu, pomenuta Luka kod Plavde, Žuta plaža u Kotoru, samo su neki od takvih primjera devastacije prirode radi privatnih komercijalnih interesa u Boki…
Prihranivanje plaža – foto Boka news
Prethodna vlast i JP Morsko dobro ovu vrstu „prihranjivanja turizma“ apsloutno su aminovali. Nova vlast neće da se miješa u svoj posao ali očigledno nema ništa protiv, kao ni inspekcijske službe u ovom slučaju Opštine Tivat, vjerovatno nisu nadležni kao ni oni prije.
Prihranivanje plaža – foto Boka news
Pred turističku sezonu našem portalu direktor IBM dr Aleksandar Joksimović izjavio je:
„Generalni stav Instituta je da je ovo veoma štetna aktivnost za živi svijet u zalivu, odnosno u njegovom priobalnom dijelu. Jasno je da je erozija konstantan proces i da na nekim lokacijama treba prihranjivati plaže da ne bi došlo do većih oštećenja priobalne infrastrukture, međutim u poslednjim godinama ovaj je proces dosta zloupotrebljen odnosno, primjenjivao se i tamo gdje nije bilo potrebe, a sve pod izgovorom povećanja turističkih kapaciteta“.
Odgovor je odavno jasan da bi odobrili aktivnosti.
Zbog čega?
Samo interes i profit su presudni, druge logike nema.
Decenijama domaći i turisti su se kupali na prirodnim plažama bez priharanjivanja i pijeska iz Morače. Nikome ništa nije falilo, možda je nekoga neki račić uštipnuo, ali više neće!!!
Na kraju, ko pita za biodiverzitet, ko mari za dva tri račića, školjku, more koje nam je toliko toga dalo…
Ljeto tek što je kalendarski počelo, temperature vazduha su uveliko tropskog karaktera, a kako meteorolozi kažu nas narednih dana očekuju visoke temperature i veoma toplo vrijeme.
Crna Gora i cijeli region će biti pod uticajem tople vazdušne mase sa jugozapada Evrope, koji će usloviti jako visoke temperature vazduha. Očekujemo da temperature vazduha budu iznad klimatske normale za ovo doba godine. Temperatura vazduha u dolinama Zete i Morače dostizaće do 40 stepeni
Do kraja ovog mjeseca očekuje veoma toplo vrijeme.
“Za sve turiste koji planiraju da dođu na more – idealno vrijeme. Temperatura mora čak do 24 stepen” – kazala je meteorološkinja Daliborka Gojković-Bajčeta.
Srijeda, 23.06.2021.
Pretežno sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj visoke oblačnosti. U popodnevnim satima moguća je kratkotrajna nestabilnost, prvenstveno u planinskim predjelima.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 24, najviša dnevna od 30 do 39 stepeni.
Četvrtak, 24.06.2021.
Pretežno sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. U popodnevnim satima ponegdje moguća kratkotrajno kiša i grmljavina.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 17 do 25, najviša dnevna od 30 do 40 stepeni.
Napušteno vulkanski ostrvo koji se nalazi u Tirenskom moru, a na kojem se prije 56 godina nalazio funkcionalan zatvor, italijanske vlasti planiraju da pretvore u turističku atrakciju koja će za posjetioce biti otvorena do 2025. godine.
U novom naporu da podstaknu turizam u regiji Ventotene, vlasti kažu da će obnoviti i oživjeti ostrvo pretvarajući ga u muzej na otvorenom, prenosi CNN. Poput kalifornijskog Alkatraza, Italija će od napuštenog zatvorskog ostrva napraviti turističku atrakciju. Prema planu, zatvorska pekara biće pretvorena u kafić, a fudbalska svlačionica u hostel.
Zemlja planira da potroši 86 milona dolara “preuređujući” ga u muzej na otvorenom, navodi američki medij. Osim predstavljanja prošlosti zatvora, muzej je zamišljen kao akademski centar koji će ugostiti umjetničke radionice i seminare o Evropskoj uniji. Plan je u ranoj fazi, trenutno službenici osiguravaju osiguravaju, a kasnije ovog mjeseca očekuje se da će vlasti raspisati poziv za podnošenje predloga za obnovu zatvora. Izvještaj CNN-a sugeriše da će neke zgrade i područja biti obnovljeni i da će imati svoje izvorne funkcije, dok će druge služiti potpuno novoj namjeni.
Kazneno-popravni zavod Santo Stefano dovršen je i otvoren 1795. godine, navodi Atlas Obscura. Zatvor sa 99 ćelija bio je pod strogim centraliziranim vodstvom, dok su kazne bile oštre, a količine hrane vrlo male. Tokom italijanske fašističke vladavine od 1922. do 1943. godine zatvor se uglavnom koristio za političke disidente poput Sandra Pertinija, koji je kasnije postao italijanski predsjednik.
Trenutno posjetioci mogu zakoračiti u dosta otvorenih ćelija, gdje se sa zidova ljušti boja i vrata vise na šarkama.
Prema izvještaju CNN-a, cilj vlasti je oporavak i očuvanje zgrada i djelova ostrva ekološkim pristupom koji uzima u obzir jedinstvenost prirodnog staništa. Vlasti se nadaju da će obnova Santo Stefana povećati turističku privlačnost Ventotenea. Ovo turističko odredište, prepoznatljivo je mjesto za izlete brodom i posmatranje zalazaka sunca.
Takođe, u Ventoteneu posetioci već mogu spavati u bivšim kućama zatvorenika, sada obojenim u žutu i ljubičastu boju, i jesti u menzama na seoskom trgu u blizini zamka Bourbon.
B.Karić i D.Stanivuković/Draško Stanivuković facebook stranica
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sastali su se prvi put u Banjaluci, te najavili saradnju dva grada.
Prvi je ovo susret čelnih ljudi dva bosanskohercegovačka grada, Sarajeva i Banjaluke nakon 27 godina.
”Želimo ovim susretom pokazati ono što nas spaja i to predstaviti građanima ova dva prelijepa bh. grada. Zahvaljujem se gradonačelniku Stanivukoviću što je pružio ruku, uzvraćamo i pozivamo i njega na uzvratnu posjetu ali i sve Banjalučane da dođu u Sarajevo. Sarajevo je grad mostova. Mi želimo sarađivati. Idemo graditi hiljadu mostova. Ja ću uraditi sve što u mojoj moći da mostovi budu usmjereni na najpozitivnije projekte”, kazala je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
Karić je istakla da je njen cilj pružiti ruku prema svim bh. gradovima, te “da gradimo budućnost, podržavamo mladost i ostavljamo iza sebe sve ono što su različitosti i što može biti kamen spoticanja”. Poručila je da ”trebamo biti dašak svježeg vjetra, dašak promjene, zajedno, gradeći mostove saradnje”.
Stanivuković se zahvalio na pozivu i najavio uskoro uzajamnu posjetu.
”Oba grada izabrali su pripadnike mlađih generacija kojima je prijateljstvo i saradnja imperativ”, rekao je gradonačelnik Banjaluke, te dodao „naša poruka je univerzalna, prelazi granice Bosne i Hercegovine. Poslaće poruku regiji i šire. Ponosan sam i srećan zbog toga“.
”Dogovorili smo saradnju u oblasti turizma, zajedno ćemo predstavljati turističke potencijale dva grada i na domaćem i na inostranom tržištu. Predstavljaćemo mostove, rijeke, a razgovarali smo i o saradnji u oblasti sporta”, kazao je Stanivuković.
Poručio je da ovaj susret u Banjaluci nije samo susret gradonačelnika dva grada jer šalje poruku o dobroj namjeri da se zajednički grade bolji odnosi.
Gradonačelnici su otvorili i prvu humanu česmu napravljenu u Banjaluci i najavili otvaranje jedne takve i u Sarajevu.
Humana česma je postavljena kod Hrama Hrista Spasitelja, pored skulpture Bana Tisa Milosavljevića, u centru Banjaluke.
Gradonačelnica Sarajeva ovom prilikom poklonila je Banjaluci dječiji park sa opremljenim dječijim igralištem uz poruku da treba ulagati u mlade generacije.
”Neka svako dijete koje se igra u tom parku uživa i neka gradi sretno djetinjstvo i sretnu budućnost. Neka naša djeca budu sretnija, perspektivnija od svih nas. Sretna sam što Draško i ja danas pišemo neke ljepše i bolje stranice”, kazala je Karić.
”Mi ne želimo da prošlost i različita razmišljanja o mnogim temama kvare našu priliku da danas pružimo ruku i da gradimo mostove prijateljstva. Ponosan sam što sam domaćin ovog značajnog, a u suštini jednostavnog ljudskog susreta”, kazao je Stanivuković.
U srijedu, 23. juna 2021. u 21 čas u Spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“ biće otvorena izložba akvarela „Izranjanje“ Marice Kuznjecov Boljević. Izložbu će zvanično otvoriti Radmila – Beća Radulović, diplomirani grafički dizajner.
„Tehnika akvarela, od latinske riječi aqua – voda je potpuno novi izraz u slikarstvu Marice Kuznjecov Boljević. Hrabrost da, iz veoma apstraktnog, ekspresivnog i koloristički snažnog načina slikanja prethodnih godina, napravi iskorak ka lakom, nježnom i naoko transparentnom akvarelu, je samo dokaz da u nama postoje neistražene mogućnosti i čitav svijet tananih emocija koje podjednako traže svoj put ka vani. Marica Kuznjecov Boljević je napravila taj korak i neočekivano na nepoznatom terenu uspjela potpuno da nas osvoji, da nas povede na svoje putovanje, da nas očara magijom, da nas umiri lakoćom „postojanja”, a nas ispuni emocijom i nedvosmisleno nam pokaže da je, u moru svega čega smo bili lišeni prethodnih godinu dana, izlaz, pa i suština čovjeka samo čista LJUBAV. Ta ljubav koja diše i treperi iz svakog poteza četkicom, iz svakog akvarela koji se nižu pred nama, je osnovni princip po kome živi i radi Marica. Ljubav je jedina istina i vrijednost iz koje mogu nastati vrhunska umjetnička djela poput ovih“, istakla je u tekstu kataloga Radmila – Beća Radulović.
Marica Kuznjecov Boljević je rođena 4. oktobra 1972. godine na Cetinju. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1995. godine, na odsjeku za grafički dizajn (u klasi prof. M. Grozdanića). Samostalno je izlagala u Budvi, Petrovacu, Kotoru, Herceg Novom, Podgorici i Beogradu. Značajnije kolektivne izložbe: Crna Gora, Srbija, Poljska, Mađarska, Makedonija, Sjedinjene Američke Države, Čehoslovačka. Kao umjetnički direktor agencije „Focus Communications“ iz Beograda učestvovala je u kreiranju plakata „Free Press“ (u produkciji B-92) koji je nagrađen srebrnom medaljom na festivalu Epica u Njujorku 1998. godine. Studijska putovanja: SAD (Njujork, San Francisko, Berkli – Institut umjetnosti KALA), Francuska (Marselj). Sem grafičkim dizajnom i slikarstvom, bavi se izradom unikatnog nakita. Živi i stvara u Budvi.
Izložba će biti otvorena do 10. jula 2021. godine.
Španski premijer Pedro Sanchez pomilovao je svih devet katalonskih separatističkih vođa, koji su osuđeni zbog organiziranja, po španjolskim zakonima, nelegalnog referenduma o neovisnosti i donošenja deklaracije o neovisnosti Katalonije 2017.
Sanchez je obznanio pomilovanja u televizijskom obraćanju. Pomilovanja su uvjetna i zabrana obnašanja javnih dužnosti za te katalonske vođe ostaje na snazi.
Sanchez je opisao pomilovanja kao znak dobre volje i prvi korak prema rješavanju političkog sukoba Madrida s bogatom sjeveroistočnom regijom, čija vlada traži novi referendum o neovisnosti, ali uz pristanak Madrida.
Socijalistički čelnik rekao je nakon sjednice vlade da će taj potez otvoriti “novu etapu dijaloga” koji će omogućiti “da se jednom zauvijek završi s podjelama i sukobljavanjem”.
Devet katalonskih čelnika osuđeno je 2019. na kazne između devet i 13 godina zatvora zbog pobune i zloupotrebe javnih sredstava prilikom organiziranja referenduma o neovisnosti Katalonije od Španjolske.
Madrid je zabranio održavanje referenduma koji su bojkotirali pristaše ostanke Katalonije u Španjolskoj, a katalonska regionalna vlast jednostrano je nakon referenduma proglasila neovisnost.
Tadašnji šef katalonske diplomacije Raul Romeva, koji je osuđen na 12 godina zatvora, kazao je da će se Katalonija nastaviti boriti za pravo na samoopredjeljenje.
– Pomilovanjem devet ljudi neće sakriti represiju koju nastavljaju vršiti nad stotinama separatista. Nećemo odustati od borbe: amnestija i samoopredjeljenje!, objavio je na Twitteru.
Separatistički vođe bit će pušteni iz zatvora nakon što pomilovanja, kojima se prema anketama protivi većina Španjolaca, budu objavljena u narodnim novinama.
Konzervativne španjolske opozicijske stranke objavile su da će osporiti pomilovanja na sudu, dok je nekoliko stotina separatista prosvjedovalo u Barceloni u ponedjeljak, smatrajući Sanchezov plan nedovoljnim, tražeći pritom novi referendum o neovisnosti.
