CEDIS je tokom prethodnih šest mjeseci obračunao oko 9.3 miliona kWh (kilovatsati) po osnovu neovlašćene potrošnje električne energije, čija je vrijednost oko 1.1 milon eura. Oko 30 odsto je obračunato po osnovu neovlašćene potrošnje – krađa, dok je oko 6.3 miliona kWhobračunato kao neovlašćena potrošnja kod samovoljno priključenih korisnika.
Akcija suzbijanja neovlašćene potrošnje električne energije koja je započeta u julu prethodne godine, biće nastavljena i u narednom periodu na području svih crnogorskih opština.
Ukupni gubitci u elektrodistributivnom sistemu su u diskretnom padu, pritom je tokom prethodne godine preuzeto čak 10 odsto više, odnosno 250MkWh više električne energije u odnosu na vrijednosti koje su ostvarene tokom 2020. godine. Intencija CEDIS-a je kontinuitet, odnosno dugoročna intenzivna aktivnost na terenu sve do minimiziranja prakse neovlašćene potrošnje na elektrodistributivnoj mreži.
CEDIS raspolaže najmodernijom opremom za utvrđivanje neovlašćenih aktivnosti na mjernim mjestima, dok radnje na terenu sprovode stručne ekipe sa višegodišnjim iskustvom, upoznate sa svim vidovima neovlašćenog preuzimanja električne energije i detaljnim informacijama o karakteristikama konzuma, naročito o problematičnim područjima.
Zakon o energetici zabranjuje neovlašćeno korišćenje električne energije i obavezuje CEDIS da ukoliko utvrdi krađu, bez prethodnog upozorenja, obustavi isporuku električne energije korisniku. Dalje postupanje propisano je Pravilima za sprovođenje postupka za otkrivanje, utvrđivanje i sprečavanje neovlašćenog korišćenja električne energije i Metodologijom za obračun i naplatu neovlašćeno preuzete električne energije.
U prethodnom periodu putem korisničkih servisa CEDIS-a značajan broj korisnika je prijavljivao neovlašćenu potrošnju, zbog čega je aktivirana i posebna mail adresa: neovlascenapotrosnja@cedis.me , putem koje se anonimno može zahtijevati kontrola mjernog mjesta zbog sumnje na neovlašćenu potrošnju.
U sklopu sportskog djela Praznika Mimoze, a u organizaciji Triatlon kluba Herceg Novi 8. Novska Skalinada biće održana 13.februara.
Sada već tradicionalnom putanjom, ova sporstko-rekreativna manifestacija će vas sprovesti uzanim prolazima grada od Škvera do Španjole.
– Skale i konstantna pedenca, i ove godine će staviti na test snagu i izdržljivost učesnika, a veličanstven pogled na Bokokotorski zaliv biće nagrada svima onima koji su se odvažili da uzmu učešće u ovom događaju – saopšteno je iz Turističke organizacije Herceg Novog.
Prijave se vrše isključivo elektronskim putem preko sledećeg linka. Za prijave do 1. februara iznos startnine je 10, a nakon toga iznosi 15 eura. Prijave su otvorene do 10. februara.
Brojčano stanje je isto, 646 skala i 1280 metara dužine i 178 nadmorske visine.
SUBOTA, 12. Februara 2022.
12h – Obilazak staze u pratnji vodiča (gradska luka Škver)
12 -17h – Preuzimanje startnih paketa
NEDELJA, 13. Februara 2022.
8:30 – 10h – Preuzimanje startnih paketa
10:30h – Start (pojedinačan start na svakih 30 sekundi po rednim brojevima)
13h – Dodjela nagrada, završna ceremonija
NAGRADE:
– Svi takmičari koji završe trku dobijaju FINISHER medalju
– Apsolutni pobjednici (M i Ž) dobijaju pehare i medalje, drugo i treće mjesto medalje
– prvo, drugo i treće mjesto u starosnim kategorijama dobijaju medalje
Osim sporskog-rekaretivnog karaktera, ova manifestacija ima i kulturno istorijski značaj koji se odnosi na povezivanje fortifikacionih objekata Herceg Novog, od Škvera (Citadele), preko Sat Kule, Kanli Kule, i konačno, Španjole. Svaka od ovih tačaka zauzima važno mjesto o kultunom identitetu našeg grada – navode iz To Herceg Novi.
Mali admiral Bokeljske mornarice Tomislav Radović, iz Kotora, tačno u podne 27. januara izgovorio je Lode, pohvale u čast sveca zaštinika grada Kotora, nakon čega je podignuta zastava Svetog Tripuna, što i simbolično označava početak Tripundanskih svečanosti u Kotoru.
“Na ovu višestoljetnu tradiciju ponosni smo kao narod, koji je vrata svojih srdaca, domova i crkava uvijek držao otvorenim kako bi se u njima svi, bez obzira na različitost vjere ili nacije mogli dobrodošlo i slobodno osjećati”, poručio je kotorski biskup Ivan Štironja.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv raka, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Žarkom Vučinićem – popularnim „Kuvarom Žarkom”, priznatim humanistom, organizuje obrok za oboljele od raka.
“Ovim simboličnim gestom želimo oboljelim od najteže bolesti pokazati podršku i solidarnost, ali i široj javnosti ukazati na značaj podrške oboljelim i njihovim familijama”, kazali su iz CDPR-a.
Oboljeli od raka, kojima je obrok potreban i žele da ga dobiju, potrebno je da se jave na broj telefona CDPR-a 069 530 666 u ponedjeljak, 31. januara od 10 do 16 sati, kako bi bili predviđeni, a obrok za njih pripremljen blagovremeno.
Iz CDPR-a su podsjetili da se Svjetski dan borbe protiv raka obilježava svake godine kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije.
“Njegov cilj je usmjeren na četiri osnovne tačke: promocija zdravog načina života, omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelim.”
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju zajedno sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka.
“SZO je saopštila ovim povodom kako naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje”, kazali su u saopštenju.
U Crnoj Gori, između 2.000 i 3.000 osoba svake godine oboli od raka, dok njih oko 1.700 nažalost izgubi borbu sa ovom opakom bolešću. Najčešće vrste raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća.
U svijetu preko 15 miliona ljudi godišnje oboli, a blizu 9 miliona ljudi umre od raka. Narednih godina, sve do 2030. godine očekuje se nažalost da će taj broj porasti na oko 30 miliona oboljelih i 17 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom.
“Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30% svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog 5 glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama zavisnost o duvanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90% svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 20% malignih oboljenja uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus). Najveća smrtnost (oko 70%) od malignih oboljenja bilježi se u ekonomski nerazvijenim društvima”, kazali su iz CDPR-a.
Rak je epidemija modernog doba i pogađa sve generacije. Iz CDPR-a ističu da treba da učinimo sve što možemo, kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje. Oni pozivaju na pridržavanje jednostavnih savjeta:
– prestanite da pušite,
– hranite se pravilno i raznovrsno,
– budite fizički aktivni minimum tri puta nedjeljno,
– vodite računa o tjelesnoj težini,
– izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu,
– sa kancerogenim materijama rukujte prema uputstvu,
– smanjite profesionalnu izloženost kancerogenim materijama i korištenjem zaštitne opreme,
– izbjegavajte izlaganje stresu koliko možete i redovno kontrolišite zdravlje kod svog izabranog doktora
“Na kraju obavezno upamtite, prevencija i rano otkrivanje su najuspješnije oružje u borbi protiv raka”, poručuju iz CDPR-a.
Hotelske kuće i ugostitelji u Dubrovniku u potrazi su za nedostajućom radnom snagom uoči turističke sezone 2022. godine.
Berza rada zatrpana je natječajima, radnici se traže izvan granica Hrvatske, nitko ne želi ponoviti lanjsku grešku u koracima, kad se zbog straha od zatvaranja emitivnih tržišta zakasnilo u zapošljavanju. Dio sezonaca je otišao u inostranstvo, dio je regrutiran na sjevernom Jadranu, a kolike su to plate koje bi trebale privući radnu snagu?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plata u Hrvatskoj za novembar 2021. iznosila je 7333 kune. Medijalna neto primanja bila su 6149 kuna, što znači da je polovica zaposlenih imala manji, a polovica veći dohodak od tog iznosa. Primanja u tzv. “realnom sektoru” u turizmu su uvijek bila manja od državnog prosjeka.
– Najniže plate u turizmu primaju čistačice, spremačice i pomoćno osoblje u kuhinji, oko 5000 kuna neto mjesečno, prosječna plata konobara u nekom dubrovačkom hotelu je između 6000 i 7500 kuna – kaže za Slobodnu Dalmaciju Dolores Lujić, povjerenica Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske.
Podatke za restorane nema, ali s obzirom na veliku potražnju za konobarima, uvjerenja je da ni tamo nisu niže. Recepcionari su u rangu konobara.
– Na njih se uglavnom ne primjenjuju koeficijenti. Kuhari i šefovi kuhinje u vrhunskom restoranu u Dubrovniku primaju po 12 hiljada ili od 15 hiljada do 20 hiljada kuna – kaže Lujić.
Sudeći po oglasima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najtraženija zanimanja su kuhar i konobar. Na čitavom području Dubrovačko-neretvanske županije otvoreno je 67 oglasa za kuhara i 52 za konobara. Julijo Srgota, predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u Dubrovniku, kaže da se poslodavci ne odmaraju, oglasi stižu svakodnevno od početka godine.
Po Zakonu o strancima, za neke poslove poslodavci moraju dobiti pozitivno mišljenje HZZ-a i tzv. “test tržišta rada”, a tek onda MUP-u podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad stranog radnika. Turistički sektor može ishoditi radne dozvole za svoje radnike iz trećih zemalja i bez testa tržišta rada, ali samo u trajanju do 90 dana tokom kalendarske godine.
HZZ-ov ured u Dubrovniku u 2021. godini primio je 1887 zahtjeva za zapošljavanje državljana trećih zemalja. Na području Dubrovačko-neretvanske županije HZZ je u prošloj godini izdao 286 pozitivnih mišljenja, 10 je u obradi te je izdano 1070 radnih dozvola. Zavod je odbio 71, a 361 radnu dozvolu obustavio. Najveći broj zahtjeva odnosio se na poslove u graditeljstvu te ugostiteljstvu i turizmu, kao što su: radnik visokogradnje, kuhar, konobar, pomoćni kuhar, tesar, zidar, sobar, armirač, radnik niskogradnje i fasader. Budući da su poslodavci u svom zahtjevu za mišljenje HZZ-a pri zapošljavanju stranaca dužni priložiti i podatak o dohotku, ispada da je prosječna plaća radnika koji je iz trećih zemalja ovdje došao raditi kao kuhar 5506,9 kuna, konobar 5462,6 kune, pekar 4631,8 kunu, dok su poslodavci za sobaricu u prosjeku prijavljivali platu od 4876 kuna ili za čistača 4461 kunu bruto.
Prosječna plata zaposlenih u Turističkoj zajednici grada Dubrovnika u 2019. bila je 7724 kuna neto. Precizne podatke o prosječnoj plaći za pojedina zanimanja u tzv. “realnom sektoru” u turizmu na dubrovačkom području teško je pronaći.
Županijska gospodarska komora radila je analizu plaća u trgovačkim društvima Dubrovačko-neretvanske županije za 2020. godinu. Po njihovim podacima, prosječna plata u djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme hrane ovdje je 4971 kunu neto, u trgovini 4743 kune, u prijevozu 6276 kuna te u djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, a 90 posto društava u ovoj kategoriji čine putničke agencije, 5166 kuna.
U odnosu na 2019. godinu, najveći pad mjesečne plate zabilježen je upravo u djelatnostima usluga smještaja u turizmu i pripreme hrane (22 posto), a najmanji u prijevozu, dok je u građevinarstvu porasla za pet posto i u prosjeku je iznosila 4552 kune neto.
– Najveća prosječna mjesečna neto plata isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, 6811 kuna. Paradoksalno, najniža prosječna plaća u županiji je u djelatnosti obrazovanja, 3890 kuna. To se odnosi na privatne ustanove i trgovačka društva, a ne na škole koje su financirane iz proračuna, ali govori kako se kao društvo odnosimo prema toj djelatnosti. Podaci su egzaktni, temeljeni na podacima koje su poduzetnici iskazali u svojim završnim financijskim izvješćima Fini – kaže Nikolina Trojić, predsjednica Komore.
Komentirajući činjenicu da su prosječna primanja na dubrovačkom području niža od državnoga, Trojić napominje da je koronavirus ovdje mnogo teže pogodio veliki dio poslovnih subjekata i da je veliki broj zaposlenih ovisio o Vladinoj potpori za očuvanje radnih mjesta u iznosu 4000 kuna.
Nakon sunčane i iznadprosječno tople nedjelje slijede oblačniji i hladniji dani.
U Crnoj Gori u ponedjeljak 31. januara u prijepodnevnim satima biće dosta sunčanih intervala, a sredinom dana očekuje se naoblačenje.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći na primorju i u nižim predjelima na jugu umjerena do jaka kiša, moguće i grmljavina, a u ostalim predjelima uglavnom će padati snijeg.
Vetar u sjevernim predjelima i na primorju povremeno umjeren do pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -10 do 3, najviša dnevna od 1 do 12 stepeni.
Bokeška kužina puna je delicija, što slatkih što slanih… Ipak, među njima jedna od najpoznatijih je svakako kotorska pašta.
I dok je mnogi nazivaju krempitom, postoji razlika u izradi kotorske pašte i klasične krempite.
„Kotorska pašta ima tri kore, za razliku od krempite koja ima dvije kore i kremu. I način spremanja kreme je drugačiji“, objašnjava Melita Krivokapić, jedna od najpoznatijih meštrica o kotorske pašte.
Melita se izradom pašte bavi već četrnaest godina, a receptu je naučila pokojna Darka Franović, radnica nekada najpoznatije kotorske slastičare “Zdravljak” gdje su generacije Kotorana uživale u burecima, savijačama, puslicama… a najtraženija bila je kotoska pašta i domaće kiselo mlijeko.
„Proces izrade je dosta naporan, jer samo za izradu tri kore potrebna su oko tri sata“, kaže Melita i napominje da je prava pašta samo kada se prave domaće i kada nema odstupanja od orignalnog recepta. „ Kore za se prave od biljne masti, može se koristiti i svinjska, ali ona nekad zna da ima miris, pa kada se ispeče osjeća se u kolaču, s toga ja preferiram biljnu mast.“
Brašno se zamuti sa jednim komadom masti, potom se doda voda, i tjesto se ostavi da odmara dvadesetak minuta. Nakon odmaranja, tijesto se razvlači u pravougaoni pleh, unutar tijesta se stavi ostatak masti i slijedi preklapanje, koje je vrlo bitno da bi tijesto bilo lisnato.
Kotorska pašta, kore
Gospođa Melita tijesto preklapa osam puta, a nakon svakog preklapanja nephodno je da tijesto odmara petnaest do dvadeset minuta. „ Kore se peku na poleđini ruštijere, nekih dvadeset do dvadeset pet minuta na 220 stepni, u zavisnosti od jačine struje i pećnice.Kada je kora pečena, neophodno je dobro izbockati pirunom, kako ne bi kasnije pala“, savjetuje ona.
Proces pravljenja kreme dosta je lakši. U zdijelu se prvo zamute jaja i malo hladnog mlijeka. „Bitno je da se prvo zamuti sa hladnim mlijekom, da se jaja ne bi „šokirala“ pri spajanju sa vrelim mlijekom“, napominje Melita. Nakon mućenja doda im se ostatak vrelog mlijeka te sve to sipa u suvu smjesu koju čine brašno, bijeli i vanilin šećer. Krema se potom kuva na laganoj vatri nekih dvadesetak minuta dok se ne zgusne, „Kada je krema gotova, još malo je izmiksam i stavim jedan komadić masla, oko 20 deka, da se rastopi i da kremi sjaj“.
Kotorska pašta, krema
Za ovih četrnaest godina, koliko pravi kotorsku paštu, iz njene kužine izašlo ih bezbroj a kroz smijeh kaže da joj često dođe da baci plehove i „ostavi se posla“. „Kad kažem da ću da prestanem sa pravljem svi kažu nemoj nemoj,ma kako nemoj. Lako je njima pričat nemoj a treba oklagijom razvlačiti tijesto.. dobiješ mišiće, to mi je umjesto fitnesa svakog jutra“.
Sagrađena za mornaricu Austro-Ugarske krajem XIX vijeka, bila je vodeći brod klase Zenta u kojoj su izgrađena jos dva broda Aspern i Szigetvar. Klasa Zenta bila je namijenjena za izviđačke operacije i zaštitu borbenih brodova od napada torpedima. Duga 96 metara na vodenoj liniji, imala je širinu od 11,73 metara. Posada je brojala 308 oficira i mornara. Pogon su joj davala dva parna motora koje je pokretalo osam bojlera. Brod je bio opremljen i jedrima na dva jarbola, što je značajno povećavalo opseg plovidbe.
Nakon porinuća SMS Zenta je korišćena za interkontinentalnu plovidbu. Prva velika misija odvela ju je u istočnu Aziju 1899. godine gdje je predstavljala Austro-Ugarsku i učestvovala u Bokserskoj pobuni u Kini. Potom je uslijedila plovidba ka različitim lukama u Africi i Južnoj Americi. Vrativši se na Jadran od 1904. godine, učestvovala je u trenažnim manevrima. Kao dio međunarodne flote u Prvom balkanskom ratu blokirala je obalu Crne Gore. Zadatak da napada ciljeve u regiji južnog Jadrana je dobila i na početku Prvog svjetskog rata. Krstarila je duž crnogorske obale učestvujući u novoj blokadi.
SMS Zentu i razarač Ulan presrela je francuska flota tokom patrole 16. avgusta 1914. godine, što je dovelo do tragične pomorske bitke kod Bara. Francuska flota je na kursu ka sjeveru oko 08:30 časova izjutra uočila crn dim na horizontu. Uočivši francuske brodove, posada SMS Zente i Ulana je napravila manevar kamuflažne plovidbe uz obalu ka sjeveru. Pola sata kasnije bili su u dometu oružja francuskih brodova. Komandant flote naredio je signalnu paljbu koja je izazvala zabunu i prouzrokovala početak borbe. Ulan je punom brzinom nastavio ka sjeveru, dok se SMS Zenta sama direktno suprostavila. Oružje Zente je bilo nemoćno protiv teško oklopljenih francuskih brodova. Spora krstarica je pokušala manevrom da izbjegne napad, ali su joj pogođeni motori otkazali i požar je zahvatio palubu. U 09:30 časova paljba je utihnula i francuski mornari su posmatrali veliku SMS Zentu kako u požaru ponire krmom ka dubini. Dok se pramac dizao ka nebu, Zenta je brzo nestala ispod površine mora. Francuzi nisu uložili nikakav napor da spasu unesrećene računajući na Zentine čamce za spasavanje i mogućnost da otplivaju do obale. Više od polovine posade je stradalo, 173 člana posade su ubijeni ili nestali u dubinama, dok je 139 uspjelo da se domogne obale i spase. Preživjeli brodolomnici su od strane vojske Crne Gore bili zatvoreni u Podgorici kao ratni zarobljenici sve do okupacije od strane Austro-Ugarske 1916. godine.
Zenta
Olupina SMS Zente koja leži na dubini od 73 metra u blizini Petrovca, je prvi put posjećena 2001. godine od strane ronilaca iz kluba Triton iz Beograda. Inicijativa za pravnu zaštitu najvrjednijeg lokaliteta crnogorske podvodne kulturne baštine podnijeta je Upravi za kulturna dobra.
Aktivnosti u okviru projekta WRECKS4ALL skreću pažnju na brz tehološki razvoj opreme za tehničko ronjenje i neophodnost uspostavljanja funkcionalnog sistem zaštite lokaliteta koji su još uvijek očuvani zahvaljujući velikim dobinama na kojima se nalaze.
/Fotografije i tekst: Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu i ronilački turizam/
Sjever i istok Evrope zahvatilo je olujno nevrijeme u kojemu je više ljudi poginulo.
U Velikoj Britaniji poginule su najmanje dvije osobe, u Njemačkoj, Poljskoj i Danskoj po jedna. Snažni udari vjetra prouzročili su prometni kaos u više zemalja te prekide u opskrbi električnom energijom. Njemačka, Poljska i Češka javljaju o velikoj materijalnoj šteti. Mnogi obalni gradovi na sjeveru Njemačke su poplavljeni.
– Vraćali smo se iz intervencije, uklanjali smo stablo koje je palo na cestu kad smo upućeni na mjesto nesreće. Ozlijeđenu osobu djelatnici hitne pomoći jedan sat su pokušavali reanimirati, nažalost, neuspješno, rekao je Matthias Jahn, voditelj vatrogasne službe Beelitza.
Najmanje jedna osoba poginula je, ulice su poplavljene, a tisuće kućanstava ostale su bez struje prilikom prolaska oluje Malik Švedskom i Danskom, objavile su u nedjelju vlasti.
U središtu Danske 78-godišnja žena je umrla pošto ju je oborio nalet vjetra kada je otvorila vrata, objavila je danska policija.
– Ženu je vjetar izbacio napolje, pala je i zadobila ozljede kojima je podlegla, navodi policija.
Švedska i danska meteorološka služba upozorile su na dizanje razine mora i procijenile da je vjetar tijekom noći imao jačinu uragana.
Most Oresund, dug 7,8 kilometara, koji povezuje Dansku i Švedsku, bio je zatvoren za promet od subote navečer do nedjelje ujutro.
Švedske vlasti zadužene za promet savjetovale su da se ne kreće na put tijekom vikenda zbog srušenih stabala i materijala koji nosi vjetar.
U Malmou, na jugu Švedske, spasilačke službe savjetovale su građanima da izbjegavaju neboder Turning Torso jer je oštećen olujom i dijelovi konstrukcije mogli bi se srušiti.
Na jugu i u središnjoj Švedskoj deseci tisuća ljudi ostali su bez struje, objavili su opskrbljivači E.ON, Ellevio et Vattenfall.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule su tri osobe – iz Berana, Podgorice i Nikšića, od kojih je najmlađa imala 68, a najstarija 80 godina. Registrovano je 666 novozaraženih, a prijavljen je oporavak kod 995 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 6405.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota 29.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2165 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 666 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2″, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
187
Nikšić
99
Ulcinj
77
Bar
71
Herceg Novi
41
Budva
33
Bijelo Polje
30
Tivat
28
Pljevlja
20
Kotor
18
Berane
15
Cetinje
14
Mojkovac
8
Danilovgrad
7
Plav
5
Kolašin
4
Tuzi
3
Petnjica
2
Rožaje
2
Andrijevica
1
Plužine
1
Ukupno
666
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 29.01.2022. godine je iznosio 30,7 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2555.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 219303.
