Promjene na čelu više tivatskih preduzeća – vojna disciplina za uvođenje u red Komunalnog preduzeća?

0
Tivat fotoS.L

Lokalna vlast u Tivtu koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za boloji Tivat“ odlučila je da uvede personalne promjene na čelima nekoliko bitnih lokalnih preduzeća.

Tako je Odbor direktora zajedničke firme opština Tivat i Kotor „Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda“ (PPOV) odlučio da razriješi dosadašnjeg v.d. izvršnog direktora Radoja Vučevića (DPS) i na njegovo mjesto kao v.d. izvršnog direktora imenuje diplomiranog ekonomistu Miljana Markovića (NP).

Umjesto dosadašnjeg direktora Slaviše Ognjanovića (DPS) kome je istekao mandat, novi v.d. izvršni direktor preduzeća „Parking servis“ Tivat biće Branislav Mirčić. Ovaj diplomirani pravnik iz Tivta koji sada radi u preduzeću „Vodovod i kanalizacija“ Kotor, blizak je SNP-u ispred kojeg je svojevremeno bio i potpredsjednik OIK Tivat.

Umjesto Vlada Đukića (DPS) čiju je smjenu pokrenuo Odbor direktora te kompanije, a prihvatio ju je predsjednik Opštine Željkio Komnenović (NP), novi v.d. izvršni direktor Komunalnog preduzeća Tivat biće Vučeta Stanišić (NP).

Stanišić je kapetan bojnog broda Mornarice VCG u penziji i ima završene najviše vojne škole kao i iskustvo na rukovodećim funkcijama u privredi. Njegovo postavljenje na mjesto prvog čovjeka Komunalnog u lokalnoj vlasti Tivta smatraju kao najbolje rijeršenje za efikasno prevazilaženje brojnih problema koje je Komunalno imalo u radu i u posljendnjem periodu. Osim minusa od preko 150.000 eura sa kojim je okončalo poslovanje u protekloj godini, Komunalno karakteriše i značajno popuštanje discipline i odgovornosti dijela zaposlenih, a koje se posebno ispoljilo nakon što je novi Odbor direktora sa Jelenom Jović (NP) na čelu, prije nekoliko mjeseci morao smanjiti radnicima plate za 10 podsto zbog nezavidnog finansijskog položaja preduzeća i ogromnih troškova koje je ono ranije imalo i nenaplaćenih potraživanja od korisnika usluga Komunalnog. I sam odlazeći direktor Đukić je Odboru direktora navodno priznao da od septembra prošle godine, ima problem nedostatka autoriteta nad zaposlenima i da stoga nije u stanju da organizuje efikasan tad Komunalnog. Stoga su u Opštini procijenili da bi imenovanje bivšeg visokog vojnog oficira Stanišića koji za sobom ima niz odgovornih komandnih dužnosti u jedinicama i ustanovama Mornarice VCG i imidž odlučnog i beskompromisnog oficira predanog izvršenju dobijenog zadatka, bilo najbolji  način da se „gvozdenom rukom“ i vojnom disciplinom, ponovno uvede red u Komunalno i eliminišu neodgovornosti i zloupotrebe javnih resursa koje su minulih mjeseci evidentirane u toj opštinskoj firmi.

Lokalna uprava Tivta odlučila je i da novi četvorogodišnji mandat na mjestu izvršnog direktora preduzeća „Vodovod i kanalizacvija“ ponovno povjeri Alenu Krivokapiću (DPS) jer on u Tivtu važi za izuzetnog profesionalca u svom poslu i vrijednog i sposobnog rukovodioca što je Krivokapić i dokazao uspješno vodeći „Vodovod“ i tokom prethodne DPS-SD-HGI uprave na čelu Tivta.

Formalnu saglasnost na sve ove odluke o razriješenjima i imenovanjima rukovodilaca opštinskih preduzeća u Tivtu treba da daju odbornici na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta zakazanoj za 1.oktobar.

Časno obavljen potpredsjednički posao – Konjević: Vidimo se u Parlamentu

2
Miloš Konjević

Zahvalan Bogu i građanima za priliku da na izborima smijenimo vlast DPS u Herceg Novom i sprovedemo u djelo sve ono zbog čega sam sa najbližim prijateljima osnovao Novsku Listu, prihvatio sam imenovanje na mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi sada već, čini se, davne 2017. godine. Bila je to velika čast ali i velika odgovornost i za mene kao pojedinca i za lokalnu političku stranku koju predstavljam, poručuje u saopštenju Miloš Konjević, doskorašnjeg potpredsjednika Opštine Herceg Novi.

Konjević u saopštenju za javnost ističe da zaokret u političkom životu grada u kojem je po prvi put ključnu ulogu igrala lokalna politička partija pokazao je da je moguće Opštinu učiniti dostupnom svim građanima, da je moguće raditi isključivo u interesu Novog i Novljana, da je moguće ponašati se profesionalno i poslovati domaćinski.

Četvorogodišnji mandat Novske Liste kao odlučujućeg faktora koalicije na vlasti, i četvorogodišnji mandat Miloša Konjevića kao potpredsjednika opštine obilježili su častan i pošten rad i uvjerenje kod svih građana Herceg Novog da je ovo konačno njihova Opština, da postoje ljudi kojima se građani mogu obratiti sa svojim problemima i ljudi od kojih građani mogu očekivati rješenja. Zahvalan sam svim kolegama koje su predano radile i doprinijele sjajnim rezultatima.

“Usmjerili smo opštinski budžet na sređivanje gradske infrastrukture, na sanaciju puteva, na izgradnju igrališta, valorizaciju kulturnih dobara. Posvetili smo se najmlađima, njihovoj bezbjednosti, nabavci udžbenika, uređenju školskih dvorišta.  Suočeni sa velikom finansijskom krizom, požarima, elementarnim nepogodama, diskriminatorskim zakonima i globalnom pandemijom, bez podrške državne vlasti, uspjeli smo Herceg Novom obezbijediti miran i siguran život, a Novljanima mnogo razloga za optimizam.

Najbolji dokaz svega navedenog je izborni rezultat devetog maja i sud koji je donio sam narod o tome kako je funkcionisala lokalna vlast i kako je radila Novska Lista. Hvala građanima Herceg Novog što je njihova želja bila da vide još Novske Liste u vlasti u Herceg Novom, to jest da vide još duplo više Novske Liste!

Na žalost, centri moći u Podgorici nisu mislili isto što i Novljani. Centri moći u Podgorici su mislili upravo suprotno, da treba zauzdati nezavisnu misao, da treba eliminisati lokal patriotizam, da se treba konformisati, pognuti glavu i podizati je jedino kada treba potvrdno klimnuti naređenjima iz Glavnog grada.

Za to veliku zahvalnost dugujemo Aleksi Bečiću i Zdravku Krivokapiću i njihovom „naprednom“ shvatanju da ne treba da gledaju ni lijevo ni desno nego nazad u prošlost. Njihov koncept da hercegnovsku mladost na čelnim mjestima treba da zamijene provjereni partijski vojnici iz devedesetih je revolucionaran! Ostaje samo nada da će i ova, kao i sve prethodne revolucije, pojesti svoju djecu, a da će Bog ponovo pomoći Herceg Novom i Novljanima” – kaže se u saopštenju Miloša Konjevića.

Samo s potvrdom u poslovne centre, butike, od 9. oktobra i u mega i hipermarkete

5
Sa pressa – foto Vlada CG

Vlada Crne Gore usvojila je ažurarne epidemiološke mjere koje će važiti od 25. septembra do 8. oktobra, saopštio je na današnjoj konferenciji za novinare direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Neke mjere koje važe od sutra su da će na svadbama i proslavama biti dozvoljen boravak do 50 osoba od kojih svi imaju covid potvrde, dozvoljena je muzika uživo u zatvorenom, a od 9. okotobra ulazak u mega i hipermarkete biće dozvoljen samo uz covid potvrde.

Ovo su mjere koje važe od sjutra:

1. Nacionalna digitalna COVID potvrda izdaje se odmah poslije druge doze vakcine i od tog trenutka je validna. (Više ne mora da se čeka 14 dana od komletne vakcinacije)

2. Osim za ulazak u tržne centre i unutrašnjost ugostiteljskih objekata, Nacionalna digitalna COVID potvrda je uslov i za ulazak u:

– poslovne centre;
– poslovne zgrade u okviru kojih posluju više od tri privredna subjekta;
– objekte koji se bave trgovinom neprehrambene robe, a čija površina prelazi više od 1.000 metara kvadratnih.

Vlasnici, korisnici i upravljači ovih objekata dužni su da vrše kontrolu i odrede odgovornu osobu za poštovanje ove mjere.

3. Broj prisutnih lica na svadbama i drugim privatnim proslavama koje se organizuju u ugostiteljskim objektima, uz posjedovanje Nacionalne digitalne COVID potvrde, ograničava se na 50 – i u slučaju da se ceremonija održava na terasi ili u bašti, ili u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata.

4. Dozvoljava se izvođenje muzike uživo u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata uz obavezu da svi zaposleni, muzičari i gosti posjeduju Nacionalnu digitalnu potvrdu.

Podsjećamo, Nacionalna digitalna COVID potvrda je validna samo ukoliko lice ispunjava jedan od propisanih uslova:

1) Da je lice u cjelosti vakcinisano, nezavisno od toga koliko je dana prošlo od revakcinacije;

2) Da osoba posjeduje negativan PCR test na COVID-19 koji nije stariji od 72 sata ili pozitivan PCR test koji je stariji od 14 i nije stariji od 180 dana;

3) Da osoba posjeduje negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati.

Od 9. oktobra potvrda uslov i za mega i hipermarkete

Ovo je prilika da najavimo da će za 14 dana, dakle od 9. oktobra, Nacionalna digitalna COVID potvrda biti neophodna i za ulazak u objekte koji se bave prodajom i prehrambenih proizvoda, a koji imaju površinu od hiljadu i više metara kvadratnih.

Opada broj pacijenata na bolničkom liječenju

Direktorica KCCG Ljiljana Radulović je saopštila da se u Crnoj Gori trenutno na bolničkom liječenju nalazi 377 COVID pacijenata.

“Najveći broj pacijenata je smješten u Kliničkom centru Crne Gore – njih 113. Ovo je najniži broj hospitalizovanih u najvećoj crnogorskoj bolnici u posljednjih mjesec. Na respiratorima je 13 pacijenata. Njih 11 su nevakcinisani. I ova činjenica odražava opšti presjek koji pokazuje da nevakcinisani pacijenti u oko 90 odsto slučajeva završavaju u bolnicama i imaju teže oblike bolesti”, navela je ona na konferenciji za novinare.

U Baru se liječi 49 pacijenata, Pljevljima 42, Bijelom Polju 26, Beranama 38, Kotoru 37, Nikšiću 21 i Brezoviku 51.

“Na primorju značajno opada broj pacijenata kojima je potrebno bolničko liječenje. U padu je i broj hospitalizovanih i u Podgorici i na sjeveru, pri čemu je u ovim gradovima ta tendencija sporija.
Pridružujem se apelu Instituta za javno zdravlje i još još jednom molim građane da se u vremenu pred nama uzdrže od masovnog okupljanja na javnim mjestima u mjeri u kojoj je to moguće”, zaključila je Radulović.

Pacijentima s blažim oblikom COVID-19 ne preporučuje se antibiotska terapija

Direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić. poručuje da se pacijentima s blažim oblikom COVID-19 ne preporučuje se antibiotska terapija ili profilaksa.

“Ne koristiti antibiotike rutinski! Ovi pacijenti od jula ove godine mogu dobiti potrebne savjete i podršku preko dispečerskog centra DZ Podgorica. Dakle, oni su samo na jedan telefonaki poziv udaljeni od kvalitetne zdravstvene usluge. Takođe, pacijentima sa suspektnim ili potvrđenim umjerenim oblikom COVID-19 ne preporučujemo propisivanje antibiotika osim ako postoji klinička sumnja na bakterijsku infekciju. Kada je po procjeni ljekara potrebno administriranje terapije (jednokratno/dvokratno)za liječenje oboljelog pod nadzorom specijaliste, to će se odvijati u dnevnom covid centru. U ovakvim okolnostima, resursi primarne zdravstvene zaštite se mobilišu kao podrška specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti radi optimizacije pružanja zdravstvenih usluga COVID oboljelima i pružanja kvalitetnog i bezbjednog liječenja”, rekao je Jokić.

BiH ponovo na crvenoj listi EU zbog broja zaraženih koronom

0
Bosna i Hercegovina zastava

Evropska unija ukinula je Bosni i Hercegovina status “bezbjedne države” u vezi sa putovanjem tokom pandemije koronavirusa.

BiH je posljednja zemlja iz regiona koja je skinuta sa liste “bezbjednih zemalja”, koju je izradila Slovenija, predsjedavajuća Savjeta Evropske unije.

“Bezbjedne zemlje” su one koje imaju do 75 zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana, a prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH kapsula za putovanje,od prije sedam dana, Bosna i Hercegovina ima više od 200 zaraženih na 100.000 stanovnika.

Tokom septembra je Crnoj Gori i zemljama u okruženju, zbog porasta broja zaraženih, ukinut ovaj status, a što znači da su državljanima tih zemalja uvedene restrikcije za putovanje u EU.

Bez obzira na restrikcije, države članice EU samostalno uvode pravila za ulazak u svoje zemlje, pa je u mnoge države i dalje moguće putovati uz potvrdu o potpunoj vakcinaciji.

Osim Bosne i Hercegovine, novom ažuriranom listom je status “bezbjedne zemlje” izgubila i Moldavija, dok su na listu dodate Čile, Kuvajt i Ruanda.

Savjet Evropske unije svake dvije sedmice ažurira tu listu.

Akcija čišenja obale u subotu 25.septembra

0
Zero Waste
Iz organizacije Zero Waste Montenegro poručuju da im se zainteresovani, uz poštovanje epidemioloških mjera, pridruže u akcijama čišćenja obala u 15 gradova, na 19 lokacija.

“U subotu, 25. septembra čistićemo i mjeriti otpad na obalama širom Crne Gore. Biće sunčan dan na svim lokacijama. Izaberi svoju lokaciju i pridruži nam se!” – poručuju iz ove NVO.

Kotor, Bigova 09:30 sati, Tivat, mulo Veselina ka Tivtu 10 sati, Herceg Novi, Titova vila 10 sati, Budva, Buljarica 10 sati, Ulcinj,Dolcinium kite surf 10 sati.

Nakon 16 godina odlazi “vječna kancelarka” Angela Merkel

0
Merkel

Dok su autoritarni populisti bili u uzletu u Evropi i SAD-u, zvali su je predvodnicom slobodnog svijeta. Njemačka kancelarka Angela Merkel uskoro završava istorijskih 16 godina na vlasti s neizvjesnim nasljeđem u zemlji i inostranstvu.

Merkel je toliko dugo na funkciji da je prozvana “vječnom kancelarkom”. I toliko je popularna da bi vjerojatno osvojila rekordni peti mandat da ga želi.

Umjesto toga, 67-godišnja Merkel će predati palicu kao prva njemačka kancelarka koja je odstupila s vlasti po vlastitom izboru, s cijelom generacijom glasača koji nikada nisu nikoga drugog doživjeli na vlasti.

Njene pristalice kažu da je pružala stabilno, pragmatično vodstvo u brojim krizama kao umjerena osoba sa sposobnošću okupljanja i ujedinjenja.

Kritičari joj, pak, spočitavaju stihijsko vođenje koje je temeljila na najširem mogućem konsenzusu te tvrde je Angeli Merkel nedostajalo odvažne vizije da Evropu i njeno najveće gospodarstvo pripremi za naredne decenije.

Ono što je sigurno je da iza sebe ostavlja rascjepkanu političku scenu, djelimično i zato jer kandidat njene stranke Armin Lachet ne uspijeva izaći iz njezine sjenke i isprofilirati se kao lider.

Njegov socijaldemokratski suparnik, ministar financija Olaf Scholz, uspješnije predstavlja kao kandidat kontinuiteta, smatra AFP.

Učini pravu stvar
Smirena i sabrana, Merkel je posljednjih godina mnogima služila kao dobrodošla protivteža velikim, drskim ljudima svjetske politike od Donalda Trumpa do Vladimira Putina.

Anketa istraživačkog centra Pew pokazala je krajem prošle godine da većina u zapadnim zemalja ima “povjerenje u Merkel da će učiniti pravu stvar kada su u pitanju globalno važne stvari”.

Međutim, poslednje dane zadnjeg mandata obilježilo je ono što je Merkel nazvala “gorkim, dramatičnim i užasnim” povratkom talibana na vlast u Afganistanu, debaklom za koji dijeli krivnju.

Doktorica kvantne hemije, odrasla iza željezne zavjese, Merkel je slušala svoje birače i bila im jamac stabilnosti.

Njene promjene u politici odražavale su želje njemačke većine, među kojima je postupno ukidanje nuklearne energije nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine. U tabor nekad jako konzervativnog CDU-a privukla je široku novu koaliciju žena i urbanih glasača.

Kraljica štednje
Prije pandemije koronavirusa činilo se da će njezin najhrabriji potez, držanje otvorenih njemačkih granica 2015. za više od milion tražitelja azila, odrediti njeno naslijeđe.

I dok su mnogi Njemci pozdravili njen poklič “Mi to možemo”, ovaj potez ohrabrio je i protuimigrantsku stranku Alternativu za Njemačku (AfD), kojom je prvi put nakon Drugog svjetskog rata kranja desnica ušla u parlament.

U isto vrijeme, čelnici poput mađarskog Viktora Orbana optužili su je za “moralni imperijalizam”.

Šest godina kasnije, požalila se Merkel ovaj mjesec, čini se da Evropska unija nije ništa bliža jedinstvenoj politici o migraciji.

Žena koja je nekad bila poznata kao “klimatska kancelarka” zbog zagovaranja obnovljivih izvora energije također se suočava s masovnim pokretom mladih aktivista koji tvrde da se nije uspjela uhvatiti u koštac s klimatskom krizom i da čak ni Njemačka nije ispunila svoje obaveze smanjenja emisija štetnih plinova..

Bila je vodeća evropska državnica tokom krize u eurozoni kad je Berlin zagovarao hitno smanjenje potrošnje u zamjenu za međunarodne zajmove kao pomoć zaduženim zemljama.

Ljutiti prosvjednici nazvali su je evropskom “kraljicom stroge štednje” i prikazivali je u nacističkoj odjeći, ali su je pristaše branile i tvrdile da štiti eurozonu.

Od Kohlove djevojčice do mame 
Merkel je najdugovječnija čelnica u EU i G7. Počela je kancelarski mandat 2005. u vrijeme Georgea W. Busha, Tonyja Blaira i Jacquesa Chiraca.

Rođena je kao Angela Dorothea Kasner 17. srpnja 1954., kći luteranskog svećenika i učiteljice.

U školi se isticala u ruskom i matematici. S Vladimirom Putinom, koji je 1989. u vrijeme pada Berlinskog zida bio časnik KGB-a u Dresdenu, razgovarala je na ruskom.

S prvim suprugom se vjenčala 1977. i razvela nakon pet godina, ali je zadržala njegovo prezime.

Nakon pada Berlinskog zida, tada mlada hemičarka pridružila se prodemokratskoj skupini koja će se potom spojiti s Kohlovim demokršćanima.

Protestantkinja s istoka koju je Kohl zvao “svojom djevojčicom” postat će kasnije čelnica stranke kojom su dominirali katolici sa zapada.

Kad je došla na vlast stranački suparnici su je zajedljivo i iza leđa zvali “Mutti”, no ona je vješto i pametno, a neki tvrde i nemilosrdno, eliminirala svoje protivnike.

Iako se njeno ime našlo na listama želja za ključne pozicije u EU-u ili Ujedinjenim narodima, Merkel je rekla da će potpuno napustiti politiku.

Upitana čemu se najviše raduje u penziji, odgovorila je: “To što neću morati stalno donositi odluke”.

Pratite predstavljanje novih epidemioloških mjera

1

Ministarstvo zdravlja, Klinički centar Crne Gore i Institut za javno zdravlje organizuje danas redovnu konferenciju za medije na kojoj analizirana trenutna epidemiološka situacija u zemlji, izazvana pandemijom virusa COVID-19 i predstavljene nove epidemiološke mjere.

Bugarska: Nasukao se teretni brod

0
Nasukani brod Vera-su- foto Foto: gCaptain

Teretni brod MV VERA SU nasukao se u jutarnjim satima 20. septembra na bugarskoj obali u Crnom moru, piše gCaptain.

AIS podaci ovog broda pod zastavom Paname pokazuju da je plovio brzinom od 7 čvorova kada se zabio ravno u stijene na obali u blizini rta Kaliakra. Prema izvješćima lokalnih medija, u nesreći nitko nije ozlijeđen.

Teretnjak od 3 217 dwt prevozio je gnojivo iz Ukrajine u bugarsku Varnu. Ovaj brod, izgrađen 1989. godine, dug je 89,21 metara, a širok 12,5 metara.

Istraga je u tijeku kako bi se utvrdile okolnosti nasukavanja.

Istraživanje kulturnih potreba stanovnika Herceg Novog

0
istraživanje

Istraživanje kulturnih potreba i praksi stanovnika opštine Herceg Novi, koje počinje danas ima za cilj da prikaže potpunu sliku potreba i bude osnov strateškog razvoja kulture grada.

Rezultati istraživanja koje sprovodi agencija DeFacto biće osnov za izradu Strategije razvoja kulture, pokretanje novih programa, te određivanje smjernica koje i kakve programe lokalna uprava treba finansijski da podrži.

Anketa će biti sprovedena telefonski, a svi koji budu učestvovali imaće priliku da ocijene kulturu grada u svim oblastima, od kvaliteta programa, do rada ustanova i stanja kulturne baštine.

Imajući u vidu da je ovo istraživanje od izuzetnog značaja za sve građane Herceg Novog, iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje pozivaju Novljanke i Novljane da pomognu u njegovom sprovođenju i na taj način lično učestvuju u kreiranju smjernica za dalji razvoj kulture grada.

Pelješki most i pristupne ceste rade se punom parom

0

Na Pelješkom mostu radi se i na ojačavanju stubova uz plovni put jer oni moraju izdržati eventualni udar broda. Most i pristupne ceste gradi 1098 radnika, a na gradilištu je i tehničko i pomoćno osoblje

Pelješki most – foto Hrvatske ceste

Na gradilištu Pelješkog mosta i pristupnih cesta radi se punom parom. Na tom najvećem gradilištu u Hrvatskoj trenutačno je angažovano više od 1000 radnika. Tačnije, prema podacima Hrvatskih cesta, most i pristupne ceste gradi ukupno 1098 radnika, a kad se tome pridoda tehničko i pomoćno osoblje, riječ je o ukupno 1277 osoba koje su trenutačno na terenu na Pelješcu i u Malostonskom zaljevu.

Pelješki most je spojen krajem jula, kad je ugrađen i posljednji segment čelične nosive konstrukcije, a nakon toga su slijedili zavarivanje segmenata čelične rasponske konstrukcije, ugradnja kosih zatega, izrada razdjelnog pojasa mosta, radovi na izgradnji pristupnih cesta mostu, izrada unutarnje odvodnje.

Što se tiče pristupne ceste koja je dio radova u sklopu projekta gradnje mosta, započeli su radovi na izradi sanitarnog objekta PUO (pratećeg uslužnog objekta) Komarna, a u toku je doprema kamenog nasipnog materijala na gradilište u Brijesti.