Snažniji oporavak turističkih dolazaka u EU tek u 2023. godini

0
turizam foto pixabay.com

Snažniji oporavak turističkih dolazaka Europa očekuje tek 2023., dok se u ovoj godini u najboljem slučaju očekuje ostvarenje oko 65 posto dolazaka iz 2019., a u najgorem oko 40 posto, pokazuje najnovije istraživanje Euromonitor Internationala.

Turistička potražnja u Europi još većim dijelom ovisi o pandemiji i epidemiološkoj situaciji na domaćim i tržištima izvan vlastite zemlje, no istraživači Euromonitora navode da postoji određena ‘živost’ u potražnji, posebice za ljetni dio sezone zbog želja za putovanjima i sve veće procijepljenosti stanovnika.

“Elementi i motivi turističke potražnje u Europi slični su s obzirom na pandemiju onima kao i prošlog ljeta. Najviše se traže bliže destinacije do kojih se može doći vlastitim automobilom i u kojima je epidemiološka situacija povoljnija, kao i kratka dnevna lokalna putovanja, domaća odredišta i smještaj u odvojenim objektima, poput kuća za odmor, na osami, u kampovima i slično. Prate se i mjere koje pojedine zemlje poduzimaju za sigurnost i zdravlje pri boravku, a tek u nekom post-covid razdoblju očekuje se potražnja i za drugim ponudama”, kaže istraživačica Euromonitora Frida Polyak.

HUT: Europske države užurbano se pripremaju za sezonu

Iz Hrvatske udruge turizma (HUT) u novom broju svog biltena “Croatia Tourism & Travel” pišu da se europske države užurbano pripremaju za turističku sezone te da je u tijeku popuštanje mjera i da se “s nestrpljenjem iščekuje i uvođenje zelenih propusnica koje bi trebale profunkcionirati do polovine lipnja”.

Prenose i podatke o stanju s popuštanjem mjera iz pojedinih europskih zemalja, važnih za hrvatski turizam, među kojima za Austriju navode da od 19. svibnja planira ukinuti karantenu i obvezno testiranje za zemlje kategorizirane kao zelene ili narančaste na ECDC-ovoj karti, a negativan test će trebati onima koji dolaze iz zemlje s crvenog popisa, dok će se karantena i testiranje i dalje primjenjivati ??za dolaske iz tamnocrvenih zemalja.

Češka će, kako prenosi HUT, do 17. svibnja biti u izvanrednom stanju i većina putovanja je ograničena, čime slijede i ECDC-ov sustav semafora pa putnici iz zelenih područja mogu ući u tu zemlju bez ograničenja, dok oni iz žutih područja moraju ispuniti obrazac za dolazak i posjedovati negativan covid test. Iz crvenih zona za putnike vrijedi isto, ali trebaju i u karantenu i peti dan imati negativan PCR test da bi iu nje izašli.

Njemačka trenutno omogućava ulazak u zemlju članicama EU i Schengena te iz zemalja koje je EU odobrila s niskom stopom zaraze, a putovanja mora odobriti njemačka granična policija, pri čemu svi putnici koji dolaze u Njemačku moraju pokazati negativan covid test prije nego što se ukrcaju u zrakoplov, trajekt, autobus ili vlak.

I u Italiji svi putnici moraju imati negativan test i ići u karantenu na pet do deset dana, ovisno iz koje zemlje dolaze, a premijer Mario Draghi najavio je planove za ponovno otvaranje zemlje od sredine svibnja i ukidanje karantene posjetiteljima koji mogu pokazati da su negativni, cijepljeni ili imuni, što planiraju regulirati pomoću EU-ovog digitalnog zelenog certifikata do sredine svibnja.

Nizozemska vlada, kako navode iz HUT-a, i dalje savjetuje da nitko ne putuje u Nizozemsku te imaju popis za provjeru šest točaka za sve koji žele putovati u tu zemlju, što uključuje i negativan covid test ne stariji od 72 sata prije dolaska, karantenu i drugo.

Poljska je otvorena za državljane EU-a i EFTA-e, ali svi koji dolaze javnim prijevozom moraju u samoizolaciju 10 dana, osim ako imaju negativan test ili dokaz da su cijepljeni. Slovačka je do 28. svibnja produžila pravila tako da nepotrebno putovanje u inozemstvo nije dopušteno, a tko tamo dolazi mora imati dokaz o negativnom testu i trebaju u karantenu.

TUI polaže nade u snažno ljeto u Europi

Najveći svjetski touroperator, TUI Group u srijedu je, pak, objavio da velike nade polaže u ‘snažno ljeto u Europi”, a time i u određeni financijski oporavak, uz napomenu da su im se gubici u prvom dijelu ove fiskalne godine (do kraja ožujka) uvećali u odnosu na isto razdoblje 2020., na 1,3 milijarde eura. Usporedbe radi, u istom lanjskom razdoblju gubitak im je iznosio 795 milijuna eura.

Ta grupacija sada očekuje da bi ovog ljeta mogla ostvariti oko 75 posto programa iz ljeta 2019. s obzirom da primjećuju, kako kažu, “očiti porast turističke potražnje posljednjih tjedana, u čemu su i nove rezervacije udvostručene od travnja”.

Trenutno imaju oko 2,6 milijuna rezervacija za ovo ljeto, što je 69 posto manje nego su imali u isto vrijeme za ljeto 2019., ali su, kako navode, prosječne cijene 22 posto više nego za ljeto 2019. zbog visokog udjela all-inclusive paketa u rezervacijama.

Zaštićeni park prirode Savinska dubrava postao „novsko Dedinje”

2

Mještani Savinske dubrave ne mogu da dobiju dozvolu za gradnju. Oni prodaju zemljište tajkunima, koji bez problema grade hacijende u zaštićenom području, kaže Olivera Doklestić.

Dubrava HN

Skupština opštine je zbog izuzetnih prirodnih vrijednosti daleke 1966. godine donijela odluku o zaštiti Savinske dubrave, što je 1968. potvrdio i Republički zavod za zaštitu prirode, donijevši rješenje o zaštiti Dubrave kao rezervata prirodnog predjela. Potom je SO 1999. godine donijela odluku kojom je Savinska dubrava proglašena zaštićenim spomenikom prirode. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore je 2014. izradila Studiju zaštite – predlog za stavljanje pod zaštitu kao zaštićenog prirodnog dobra: predio izuzetnih odlika Savinska dubrava. Odluku o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra: predio izuzetnih odlika treće kategorije Savinska dubrava donijela je Skupština opštine Herceg Novi 2015. godine.

Sve to nije bilo dovoljno da se zaštiti 100 hektara pod šumskom vegetacijom, svedenih nesavjesnom urbanizaciijom na jedva 18 hektara.

Za Oliveru Doklestić, koja se decenijama zalagala za zaštitu Savinske dubrave, posebno kroz Ekološko društvo „Boka” zahvaljujući čijem angažmanu su i doneseni pomenuti dokumenti, poražavajuće je što je Opština i nakon usvojenih odluka i dalje izdavala urbanističko -tehničke uslove za gradnju objekata u zoni gdje ne postoji DUP. Ono što ekologe i građane naročito ljuti je odnos lokalne samouprave prema Savinskoj dubravi, kao zakonom zaštićenoj park šumi koja je, zahvaljujući višegodišnjem nemarnom odnosu vlasti, danas opasana putevima, kućama i bedemima, dobila betonski obruč i nezvanični status “novskog Dedinja”.

Dubrava HN

Doklestić smatra da je najnedopustivije od svega to što se u Opštini Herceg Novi dozvole za gradnju u zaštićenom području daju po osnovu pet puta isteklog DUP-a iz 1987. godine.

– Mještani Savinske dubrave ne mogu da dobiju dozvolu za gradnju. Oni prodaju zemljište tajkunima, koji bez problema grade hacijende u zaštićenom području. Imali smo i slučaj gradnje 400 m dugog i pet metara visokog zida kojim je opasano imanje, a za koji u trenutku kada smo na to upozoravali nije bilo građevinske dozvole. Ona je dobijena nakon što je već sve izgrađeno. Dogovori se ne poštuju i mi smo s pravom zaista ogorčeni, istakla je Doklestić.

Šumski kompleks od izuzetne važnosti

A koliko je važna šuma, posebno ova gotovo u centru grada, ukazuje i Milica Berberović, inženjer pejzažne arhitekture.

-Svojim postojanjem u gradskom tkivu, ovaj šumski kompleks utiče na unapređenje životne sredine i optimizaciju ekoloških uslova u gradu -poboljšanje mikroklimatskih uslova, umanjenje zagađenosti vazduha, omogućava boravak u prirodnoj sredini… Šumski sistem ima i zaštitnu funkciju koja se ispoljava kroz očuvanje biološke raznovrsnosti, očuvanje staništa, protiveroziono djelovanje, a svojim estetsko – vizuelnim karakteristikama doprinosi unapređenju urbanog predjela, ističe Berberović.

Ono što dodatno zabrinjava je mogućnost da Savinska dubrava, nakon postupka revizije od strane Zavoda, može doći u situaciju da izgubi status zaštićene park šume.

Da novogradnja cvjeta, svjedoče stambene zgrade, niz privatnih kuća i raskrčeni placevi, koji najavljuju objekte koji tek treba da niknu, a dominiraju južnom stranom brda, na kojem više nema drveća… Objekti se prostiru niz padinu sve do OŠ “Milan Vuković”.

Ipak, ljubitelji prirode, najružniju sliku zatiču na vrhu Savinske dubrave. Vrh brda, koji predstavlja zakonom zaštićeno područje, potpuno je očišćen od visokog rastinja, a kompletni placevi, koji se prostiru na više hiljada kvadrata, oivičeni su kamenim zidovima visine od dva do pet metara, unutar kojih se baškare velelepne vile… Zidovi se prostiru šumskim putem do preko puta crkve Sv. Save, odnosno do same ivice groblja.

Besplatni PCR testovi za turiste

0
Boka Kotorska – foto Boka News
PCR testovi će od četvrtka 13. maja biti besplatni za sve turiste kojima je nužan za povratak u matičnu zemlju, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
– Ministarstvo zdravlja obavijestilo je Institut za javno zdravlje i sve domove zdravlja u našoj zemlji, da se od četvrtka, 13. maja 2021. godine, besplatno rade PCR testove turistima, kojima je taj test nužan za povratak u matične zemlje – navode iz ovog resora.
Podsjetimo, Vlada Crne Gore prošle nedelje je usvojila zdravstvene protokole za predstojeću ljetnju sezonu, kojima je, između ostalog, predviđeno da se turisti koji obole od koronavirusa za vrijeme boravka u Crnoj Gori budu i fizički zbrinuti i liječe se o trošku države.
Takođe, ukoliko PCR test bude potreban za povratak turista u njihovu zemlju, moći će bez smetnje da se testiraju u Crnoj Gori – besplatno u Institutu za javno zdravlje ili u privatnim laboratorijama ukoliko to žele.

Nova razmjena raketa između Gaze i Izraela

0
foto EPA

Izraelska vojska u srijedu je nastavila sa zračnim udarima na Pojas Gaze, a na meti je bilo nekoliko područja nakon što su rakete ispaljene iz ove palestinske teritorije pod opsadom.

Navodi se kako su ovo najžešći zračni udari na Gazu od bombardiranja 2014. godine.

Prema posljednjim podacima palestinskih zdravstvenih vlasti, poginulo je najmanje 65 Palestinaca, od čega 16 djece, od početka udara na Pojas kasno u ponedjeljak.

Djelovanje izraelske armije je počelo nakon što je Hamas ispalio rakete iz priobalne teritorije ka Izraelu.

Od više stotina raketa koje su palestinske oružane grupe ispalile poginulo je najmanje pet osoba u Izraelu, među kojima ima djece.

Raketiranje je počelo nakon isteka ultimatuma koji je Hamas dao Izraelu da obustavi s djelovanjem sigurnosnih snaga u kompleksu džamije Al-Aksa u okupiranom Istočnom Jerusalemu, nakon nekoliko dana nasilja nad Palestincima.

Perast – bez gađanja kokota, okrugli sto na temu očuvanja viševjekovnog običaja

4
Perast – foto Boka News

Obilježavanje godišnjice “Peraškog boja iz 1654. godine” u organizaciji Muzeja grada Perasta, MZ Perast i Društva prijatelja grada Perasta biće organizovano u subotu, 15. maja od 19 sati u prostorijama peraškog muzeja.

Programom su predviđeni okrugli sto na temu “15. maj 1654. godine i očuvanje peraškog viševjekovnog običaja Gađanje kokota” i projekcija ranijih godina snimljenog materijala u vezi sa običajem pučke svečanosti.

Zbog epidemiološke situacije sa COVID 19 virusom, tradicionalna proslava se ove godine neće održati na uobičajen način, saopštili su iz OJU “Muzeji” Kotor.

Peraštani tradicionalno proslavljaju  Zavjetni dan 15.maj u slavu pobjede svojih predaka nad Turcima 1654. godine. U sjećanje na tu pobjedu ostao je običaj „gađanja kokota”, koji simbolizira neprijatelja.

Budva predstavila destinaciju na sajmu turizma u Kijevu

8
TO B udva Kijevu

Turistička organizacija opštine Budva promoviše najatraktivniju turističku destinaciju Crne Gore u Kijevu na 26. međunarodnom turističkom sajmu „Uitt – Kyev International Travel & Tourism Exhibition 2021“, koji se održava u periodu od 11. do 13. maja.

“Veliko interesovanje posjetilaca za sve što nudi Budva potpuno je opravdano s obzirom na to da se Ukrajina nalazi među 5 najvažnijih tržišta sa kojih u naš grad dolazi i najveći broj turista. Najava čestih letova prema Crnoj Gori dodatno uliva nadu da ćemo i ove godine Ukrajincima pokazati da smo dobri domaćini. Budva je spremna u svim turističkim segmentima, cijene u hotelima su izuzetno prilagođene aktuelnoj situaciji, a naši vrijedni domaćini koji raspolažu privatnim apartmanima se raduju gostima iz Ukrajine, koji tradicionalno vole tu vrstu aranžmana.” – saopštili su iz TO Budve.

Izložbeni prostor Crne Gore u Kijevu juče i danas su posjetile ambasadorka Crne Gore u Ukrajini Dragica Pomorac i državna sekretarka za turizam u Ministarstvu ekonomskog razvoja Ivana Đurović.

Prestižnom ukrajinskom sajmu putovanja i turizma koji okuplja više od 200 izlagača iz 30 zemalja svijeta prisustvuje i budvanska privreda: Hotelske grupe “Montenegro stars” i “Budvanska rivijera”, predstavnici Nacionalne turističke organizacije i Turističke organizacije Bar.

Preminula tri covid pacijenta, 97 novooboljelih, H. Novi 4, Tivat 1

0
Boka Kotorska koronavirus – foto Boka News

U posljednja 24 sata u Crnoj Gori preminula su tri covid pacijenta, dva iz Podgorice i jedan iz Andrijevice, od kojih je najmlađi imao 48, a najstariji 87 godina. Od jučerašnjeg presjeka regostrovano je 97 novooboljelih, a oporavilo se još 148 osoba.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 11. maj 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1201 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovana 97 novopozitivnaslučaja infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je danas iz IJZ.

Novooboljeli su iz:

Podgorice 36

Rožaja 16

Bijelog Polja 9

Pljevalja 9

Nikšića 8

Ulcinja 6

Herceg Novog 4

Berana 3

Mojkovca 2

Budve 1

Cetinja 1

Bara 1

Tivta 1

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1548.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1634.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 98.546.

Likovni konkurs “Zajedrimo zajedno”

0
Regata Spasić Mašera

Opština Tivat raspisala je likovni konkurs “Zajedrimo zajedno”, u saradnji sa JK “Delfin” i tivatskim osnovnim školama: OŠ “Drago Milović”, OŠ “Branko Brinić” i međunarodnom Knightsbridge školom /Knightsbridge School International Monetengro/.

Pravo učešća imaju učenici pomenutih škola, uzrasta od I do IX razreda, a škole će radove dostaviti Sekretarijatu za društvene djelatnosti zaključno sa 28.05.2021. Najuspješniji radovi u posebnim uzrasnim kategorijama biće nagrađeni.

Ova aktivnost organizovana je na osnovu Memoranduma o saradnji koji su potpisale Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i JK “Delfin” iz Tivta, a povodom obilježavanja 70. godina postojanja ovog jedriličarskog kluba.

Lipska pećina otvorena za posjetioce

0
Lipska pećina
Lipska pećina, koja se nalazi u blizini Cetinja, otvorena je u ponedjeljak za posjetioce.
– Iako je naše preduzeće u potpunosti bilo zatvoreno od oktobra prošle godine, naš entuzijazam u susret novoj sezoni ne izostaje – kazali su iz turističkog preduzeća Lipska pećina.
Oni su naveli da će, kao i prethodnih godina, u ponudi imati dvije ture.
– Pećinska tura obuhvata vožnju vozićem od parkinga do pećine i nazad i pješački obilazak uređenog dijela pećine u pratnji obučenih vodiča u ukupnom trajanju od sat. Avanturistička priča, pored osnovne ture, obuhvata i dio pećinskih kanala koji se nalaze van uređene staze. Ona je, kao i do sada, dostupna samo uz prethodnu rezervaciju – rekli su iz preduzeća.
Lipska pećina – foto Boka News
Lipska pećina je prirodni spomenik kulturnog i istorijskog nasljeđa Cetinja.
Formirala se i dalje razvijala milionima godina u mraku i tišini i strpljenjem svojstvenim pećinama kreirala ambijent koji se odlikuje bogatstvom raznovrsnih pećinskih ukrasa, dvorana i kanala.
Otkrivena prije oko 200 godina, svojim nepresušnim izvorima vode uticala je na razvoj kulture među lokalnim stanovništvom, a interesovanjem i angažmanom Petra II Petrovića Njegoša i kralja Nikole dobija i istorijsku dimenziju.
Lipska pećina – foto Boka News
Lipska pećina otvorena je za posjetioce u julu 2015. godine.

Opština Tivat pokušava da riješi dugogodišnje problem sa nesavjesnim korisnicima opštinskih poslovnih prostora

7
Tivat – Centar

Administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje) pokrenula je niz aktivnosti na riješavanju dugogodišnjih problema koje lokalna uprava ima sa nekoliko nesavjesnih korisnika njenih poslovnih prostora.

Tako je Opština uspjela da naplati sva dugovanja zaključno sa 31.januarom 2017. koje je prema njoj imala firma “Azalea” što koristi dva velika opštinskam poslovna prostora u Njegoševoj ulici u centru grada, a uskoro slijedi i prinudno iseljenje te firme iz ovih opštinskih nekretnina.

“Upravni postupak za iseljenje preduzeća “Azalea” doo pravosnažno je okončan i kao takav predat javnom izvršitelju na dalji postupak. Po raspoloživim informacijama, zadnji rok za dobrovoljno iseljenje je 28.maj. Ukoliko se dobrovoljno iseljenje ne desi, izvršitelj će pristupiti prinudnom iseljenju”-rečeno je “Vijestima” u kabinetu tivatskog gradonačelnika.

Sva dugovanja “Azalee” po osnovu zakupa prostora zaključno sa 31.decembrom 2017. godine su izmirena u toku 2020 (2.550 eura) i 2021 (800 eura), ali to ne znači da su izmirena i sva potraživanja lokalne uprave od te firme. Naime bivša tivatska DPS-SD-HGI lokalna vlast, nakon 31.decembra 2017. nije zaključivala nove ugovore o zakupu poslovnog prostora sa “Azaleom” ali ih je ta firma nastavila koristiti, iako se cijena zakupa opštinskioh poslovnih prostora u međuvremenu promjenila shodno novoj Odluci kojom se uređuje ova oblast. Stoga će aktuelna tivatska gradska uprava koju čini koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i “Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat”, morati da preduzme dodatne mjere da od te firme naplati korišćenje opštinskih poslovnih prostora i u protekle tri ipo godine.

Jedan od najvećih dužnika Opštine Tivat za neplaćenu zakupninu poslovnog prostora je politička partrija Hrvatska građanska inicijativa koja već godinama koristi opštinske prostorije u prizemlju stambene zgrade u Ulici Luke Tomanovića. Stranka na čijem je čelu Adrijan Vuksanović do sada nije plaćala te prostorije pozivajući se na svoj parlamentarni status u državnoj Skupštini i time  obavezu Uprave za imovinu Crne Gore da joj plaća poslovni prostorza stranačku centralu. HGI je međutim, na izborima 30.avgusta prošle godine izgubio taj status, pa je time i prestala takva obaveza državne Uprave za imovinu, a koju ona, inače, godinama prije toga nije izmirivala prema vlasniku prostorija koje je HGI koristila za svoju stranačku centralu – Opštini Tivat.

“Pokrenuti su razgovori sa HGI-jem oko rješavanja ovog pitanja, i lokalna uprava ima uvjeravanja da će dug po ovom osnovu biti izmiren. Zaključno sa 31.12.2017. godine dugovanje HGI-ja po ovom osnovu iznosi 42.493,83 eura. Takođe ugovori o zakupu nakon ovog datuma nisu zaključivani, a cijena zakupa se promjenila shodno novoj Odluci kojom se uređuje ova oblast.”- kazali su u lokalnoj upravi Tivta.

Predstavnici Opštine održala su i sastanak sa čelnicima Fakulteta za mediteranske studije (FMS), koji je smješten u staroj zgradi Opštine u Ulici Luke Tomanovića, jer lokalna uorava Tivta koja je inače, suosnivač i suvlasnik ove privatne visokoškolske ustanove, „godinama unazad ne bilježi prihode po ovom osnovu“, iako FMS koristi veći dio stare optinske zgrade.

„Radi se na usaglašavanju ugovora kojim će biti definisani međusobni odnosi i obaveze. Nova administracija grada pred sobom ima odgovoran i kompleksan zadatak uspostavljanja domaćinskog odnosa prema svemu što je imovina Opštine. Ovo pitanje zahtjeva vrijeme i posvećenost, koju će nova administracija neupitno uložiti u ovu problematiku.“- poručili su iz Komnenovićevog kabineta.

Inače, ukupno zaduženje koje je Sekretarijat za finansije i lokalne prihode Opšine Tivat prošle godine dostavio korisnicima opštinskih poslovnih prostora iznosilo je 122.758 eura, Na ime zakupnine za tu i dugova za ranije godine, lani je prihodovano nešto preko 117 hiljada eura. Valja napomenjuti da je lani zakupnina opštinskih poslovnih prostora za njiohove korisnike umanjena 50% u odnosu na redovne cijene, a što je bila jedna od mjera pomoći lokalnoj privredi za prevazilaženje ekonomskih posljedica od pandemije koronavirusa.