Švajcarska avio kompanija “Edelweiss” uvodi nove avio-linije iz Ciriha za Tivat do kraja septembra ove godine, navodi njemački on-line portal Flug Chek24.
“Edelweiss” će od jula uspostaviti avio-liniju ka Crnoj Gori.
”Naime, Tivat će jednom sedmično, od 1. jula, biti povezan sa Cirihom do kraja septembra. Avioni će polijetati četvrtkom, kada će biti realizovana i povratna avio-linija, Tivat-Cirih”, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
“Edelweiss” je, prema pisanju ovog portala, najavio četiri nove destinacije za ljeto 2021. iz Ciriha.
“ Shodno tome, od 1. jula biće uspostavljene avio-linije sa grčkim gradovima Preveza/Lefkada i Skiatos, Tivat u Crnoj Gori i Newquay na jugu Engleske”, kazali su iz NTO.
U brodogradilište “Viktor Lenac” ove sedmice na redovni remont doplovio je brod šeste flote američke ratne mornarice USS “Hershel Woody Williams”, a ranije su uplovila još dva, pa su sada u tom brodogradilištu istodobno na remontu tri vojna broda SAD-a.
Kako je rekao direktor američkog mornaričkog programa u Lencu Zoran Kosić, “Hershel Woody Williams” je brod velikih dimenzija, dugačak 240, širok 50 metara, nosivosti 72 tisuće tona, a koristi se kao mobilna ekspedicijska baza. Ima mješovitu posadu, koju čini 150 vojnih osoba i 50 civila.
Riječ je o novom brodu, koji ima specifičnu opremu, pa su za remont, budući je zahtjevniji nego drugi brodovi, potrebni brojni certifikati, rekao je. Takvu vrstu brodova američka ratna mornarica počela je graditi tek prije nekoliko godina, kao potporu svojim flotama na udaljenim odredištima.
Brod “Hershel Woody Williams” u kostrenskom će brodogradilištu biti 47 dana. Osim tog broda, u “Viktoru Lencu” sada su na redovitom remontu još dva broda američke ratne mornarice USNS “Trenton” i USNS “Carson City”.
Do sada je u kostrenskom brodogradilištu za vojnu mornaricu SAD-a završeno ukupno 47 projekta, a očekuju se novi projekti.
Suradnja s američkom mornaricom znatno doprinosi poslovanju Brodogradilišta Viktor Lenac, posebno u sadašnjem razdoblju smanjenje zaposlenosti uzrokovane pandemijom Covida-19.
Lani je to brodogradilište ostvarilo 305,5 milijuna poslovnih prihoda i 231,9 milijuna kuna poslovnih rashoda te je ostvarena neto dobit nakon oporezivanja od 34,6 milijuna kuna, a obavljeno je 67 remontnih poslova.
Službenici Sektora granične policije, Sektora za borbu protiv kriminala i Uprave carina su juče su oko 9.20 časova, sprovodeći višemjesečne aktivnosti na suzbijanju krimjumčarenja opojnih droga, na graničnom prelazu Debeli brijeg zaplijenili oko 39 kilograma marihuane.
Pripadnici Uprave policije i Uprava carine su na izlazu iz naše države kontolisali putničko motorno vozilo kojim je upravljao I.U. (41), državljanin Crne Gore.
– Detaljnom kontrolom vozila od strane službenika granične policije i carinskih službenika u dorađenom specijalnom dijelu, tzv bunkeru koji se nalazi u podu automobila pronađeno je 36 pakovanja sa sadržajem biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 39,1 kilogram – navode iz Uprave policije.
I.U. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Osumnjičeni će biti uz krivičnu prijavu priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
Iz štampe je izašao prvi broj “Maslinade”, prvog crnogorskog časopisa za maslinarstvo i kulturu života s maslinom. Izdavač je Društvo maslinara Bar.
Maslinada je štampana na 36 strana, u koloru, na luksuznom papiru, modernog dizajna. Urednik je Željko Milović, a za časopis piše veliki broj uglednih saradnika.
-Maslinada je na crnogorskom primorju opšteprihvaćeni naziv za maslinjake koji krase brežuljke u okolini primorskih gradova.
To prirodno, kulturno i istorijsko bogatstvo nas je ponukalo da baš tako nazovemo časopis namijenjen prvenstveno maslinarima i ljubiteljima masline i maslinovog ulja, ali i svima koji vole kulturu življenja sa ovim svetim drvetom i mediteranski način života.
Časopis će imate edukativno-promotivni karakter, a široki spektar tema će ga činiti prijemčivim za sve generacije i društvene staleže. Pritom će zadržati specifični karakter lista okrenutog Baru, njegovoj tradiciji, sadašnjosti i budućnosti.
Maslinada je zamišljena kao časopis koji spaja, kao i sama maslina što spaja. Želja nam je da učvrstimo veze maslinara u samom Baru, ali i maslinarskih prijatelja sa istočne obale Jadrana, u različitim državama-stoji, pored ostalog, u uvodniku kojeg potpisuju mr Ćazim Alković, predsjednik Društva maslinara Bar i Željko Milović, urednik časopisa.
Prvi broj “Maslinade” je besplatan, i kao poklon će se dijeliti onima koji žele da čitaju o ovom, za Barane posebnom drvetu. Naredni će se prodavati putem pretplate ili na specijalizovanim punktovima. Časopis će izlaziti četiri puta godišnje, kao dio projekta Erasmus+, finansiranog od strane EU.
Širom Europe ubrzano se širi treći val pandemije pa sve više zemalja opet pribjegava lockdownu. Austrija ga je uvela u najpogođenijim regijama, a Francuska u cijeloj zemlji, i to najmanje na mjesec dana.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u sinoćnjem televizijskom obraćanju najavio je da će od subote na najmanje mjesec dana zatvoriti cijelu zemlju. Premijer danas za to od oba doma parlamenta traži saglasnost.
– Ovaj val epidemije iznimno zabrinjava jer nas pogađa kada je naš zdravstveni sustav već teško i dugotrajno opterećen, izjavio je Jean Castex, francuski premijer.
Na intenzivnoj je skrbi više od 5.000 pacijenata, u najteže pogođenim regijama ti su bolnički odjeli na rubu kolapsa. Od veljače u Francuskoj se broj novih slučajeva udvostručio, posljednjih dana svakodnevno ih je u prosjeku gotovo 40.000.
“Predsjednik se kockao”
Bertrand Pancher, parlamentarna skupina Slobode i teritoriji, kaže da se „predsjednik kockao i ignorirao mišljenja znanstvenog vijeća riskirajući razbuktavanje epidemije potkraj ožujka”.
– Dva mjeseca nismo ništa postigli, a koliko je života izgubljeno? Čujem da je predsjednik čestitao sam sebi što je čekao što je dulje moguće, kazao je.
Velik rast novozaraženih u Evropi U Evropi posljednjih tjedana broj novih slučajeva ponovno ubrzano raste. Bolnički sustavi u mnogim zemljama pod golemim su pritiskom. U odnosu na broj stanovnika najviše oboljelih od COVID-a liječi se u bolnicama u Bugarskoj i Mađarskoj.
Cecilia Mueller, glavna mađarska zdravstvena dužnosnica, ističe da se zaraza prouzročena britanskim mutiranim virusom sve brže širi i veoma je intenzivna.
Poljska iz dana u dan ima sve više novooboljelih i preminulih. Danas je više od 35.000 potvrđenih slučajeva zaraze, najviše u Šleskoj. U toj regiji, u kojoj živi 4,5 milijuna ljudi, na raspolaganju je ostao jedan respirator.
Britanska varijanta virusa prevladava i u Sloveniji. Danas je ondje uvedeno 11-dnevno strogo zatvaranje.
Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je da je, uz cijepljenje, to jedini način da se prevlada kriza.
U zemljama Evropske unije jednu dozu cjepiva primilo je 16 % stanovnika. Svjetska zdravstvena organizacija kritizira – cijepljenje se u Europi provodi neprihvatljivo sporo.
“Bijeg od lockdowna”
Ne želeći još jedne uskrsne blagdane provesti u lockdownu u svojim domovinama, tisuće turista, uglavnom iz Njemačke, utočište su pronašle na španjolskim Balearima. Dolazak stranih gostiju u proljeće, poticaj je u pravi trenutak teško pogođenom španjolskom turizmu.
Njemačka je u četvrtak Istarsku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju uvrstila na listu regija s visokim rizikom zaraze koronavirusom, pa sada cijela Hrvatska spada u tu kategoriju.
Državni epidemiološki institut Robert Kochje zbog rastućeg broja novozaraženih posljednje dvije hrvatske županije koje se nisu nalazile na listi proglasio rizičnim područjima.
Odluka stupa na snagu u subotu, 3. aprila i znači da će sve osobe koje iz Hrvatske dolaze u Njemačku morati u roku od 48 sati predočiti negativni test na koronavirus i u karanteni biti deset dana nakon povratka.
Samoizolaciju je moguće prekinuti nakon pet dana s novim negativnim testom.
Istra je, uz Baleare za njemačke građane dosad bilo rijetko turističko odredište koje nije bilo na listi rizičnih područja.
Uprkos apelima političara, brojni su Nijemci ovog tjedna otputovali na uskršnje praznike u inozemstvo.
Zbog velikog broja turista koji putuju na Mallorcu, njemačka vlada je u utorak donijela udredbu po kojoj će putnici koji se vraćaju s tog španjolskog otoka morati pokazati negativni test na koronavirus, iako se Mallorca ne nalazi na listi rizičnih regija. Ministarstvo unutarnjih poslova je to objasnilo kontaktima s turistima iz drugih zemalja.
Vlada je razmatrala i zabranu putovanja u inozemstvo, ali se od toga odustalo zbog ustavno-pravnih razloga.
U Crnoj Gori je do sada protiv koronavirusa vakcinisano 21.195 osoba, odnosno 3,4 odsto stanovništva, objavljeno je na sajtu covidodgovor.me.
To je više od 1.550 vakcinisanih u odnosu na prethodni dan.
Za vakcinaciju su se do sada prijavile 83.164 osobe.
U Crnu Goru u nedjelju je stigao kontingent od 24 hiljade doza vakcine Astra Zeneka.
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović ponovo je apelovala na građane da se obavezno odazovu pozivu za vakcinaciju, i da ne zaborave da je poštovanje epidemioloških mjera prvo i osnovno pravilo u očuvanju zdravlja.
I predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pozvao je građane da potvrde odgovornost i povjerenje u imunizaciju jer se, kako je naveo, samo tako može izaći iz krize.
Među nekoliko desetina sudskih sporova koje je kao tužena strana, okončala u prošloj godini, Opština Tivat imala je i nekoliko vrlo karakterističnih procesa u kojima je proglašena krivom i odgovornom za štetu koju su građani pretprpjeli zbog nedovoljno efikasnog ili nesavjesnog rada lokalnih javnih službi.
Tako je Opština Tivat u tri međusobmo nevezana postupka koje su protiv nje pokrenuli građani zbog ujeda pasa-lutalica koje su pretrpjeli, osuđena da solidarno sa Komunalnim preduzećem Kotor, osobama koje su psi ujeli, plati ukupno 4.100 eura odštete.
Komunalno preduzeće Kotor je ovdje bilo dijelom odgovorno zašto što Služba azila za napuštene životinje tog preduzeća, obavlja poslove uklanjanja pasa-lutalica sa područja opština Kotor i Tivat, pa su kotorski komunalci slolidarno morali da plate dio dosuđene odštete i troškova postupaka u ova tri procesa, jer su građane koji su tužili, ujelli psi lutalice koje šinteri JKP Kotor nisu bili na vrijeme pokupili sa javnih površina u Tivtu.
Dosuđeni iznosi odštete kreatali su se od 500 do čak 3.000 eura u slučaju Tivćanke I.B., a Opština Tivat i Komunalno Kotor u ta tri slučaja su solidarno, morali da plate i ukupno preko 4.000 eura troškova sudskih postupaka.
Građaninu S.J. koji je Opštinu i preduzeće Vodovod i kanalizacija Tivat tužio zbog pada u otvoreni šaht, dosušena je odšteta u iznosu od 3.500 eura, a lokalna uprava Tivta je morala da plati i 2.269 eura sudskih troškova.
Tivćanka V.Ć. Opštinu je tužila zbog „pada preko ankera“ i dobila presudu u svoju korist, pa su joj lokalna uprava i preduzeće Komunalno Tivat morali isplatiti odštetu u iznosu od čak 9.375 eura i povrh toga, namiriti i ukupno 2.956 eura sudskih troškova.
Tivat, otvoreni ugostiteljski objekti foto Mediabiro
Tivat je jedna od crnogorskih opština u kojoj je dozvoljen rad ugostiteljskih objekata. Direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević smatra da je to rezultat poštovanja epidemioloških mjera tokom djelimičnog lok-dauna u ovoj Opštini.
„Ova novina je obradovala naše građane i dobar je podstrek za pripremu turističke sezone. Voljela bih da je slična situacija u cijeloj destinaciji, jer bi to bila izuzetno dobra ponuda za naša emitivna tržišta. Očekujem da će započeti brza imunizacija stanovništva i da ćemo imati sve zdravstvene protokole i procedure Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, kako bismo iste proslijedili našim emitivnim tržištima i na taj način minimalizovali negativne posljedice koronavirusa”, kazala je Banjevićeva za agenciju Mediabiro.
Ona je dodala da naporno rade na pripremi turističke sezone, kao i da interesovanje i rezervacije postoje. A za uspješnu turističku sezonu, kako je navela, neophodno popraviti epidemiološku situaciju u zemlji.
Danica Banjević, direktorica TO Tivat
„To je sve što traže naša emitivna tržišta. Mi, u narednom periodu, započinjemo digitalnu kampanju na tržištima regiona. U okviru te kampanje, promovisaćemo naš privatni smještaj i nadamo se da tokom uskršnjih i majskih praznika možemo imati neki broj posjeta sa tržišta regiona, jer za turiste s tih tržišta nijesu potrebni testovi za ulazak u Crnu Goru”, rekla je Banjevićeva.
Predsjednik Udruženja ugostitelja Tivat Tonći Frančesković smatra da se otvaranjem kafića i restorana stvara pozitivna energija u iščekivanju turističke sezone.
„Jako je dobro što smo otvoreni i što sugrađani mogu da izađu da popiju kafu i prošetaju. S druge strane, bitno je da nastavimo s opadanjem broja zaraženih, a nikako rastom. Nama je jako bitno da smo mi otvoreni za Evropu i cijeli region. Jer ako smo mi na crvenoj listi od strane Evrope, to je jako loše. Bitno je da se svi pridržavamo mjera kako ne bi izazvali tendenciju rasta” istakao je Frančesković.
Tivat, otvoreni ugostiteljski objekti
On je dodao da su njegove kolege jedva dočekale da otvore svoje objekte „Ljudi su jedva čekali da otvore i da srede svoje objekte, jer ugostiteljstvo je način života. Ljudi koji se istinski bave ugostiteljstvom vole svoj lokal, svoj objekat i komunikaciju s prijateljima. Mnogo je bitno da se krene sa ovim kako bi mogli da na pristupačan način prihvatimo goste i da to bude trening za sezonu”, rekao je Frančesković za agenciju Mediabiro.
Po njegovom mišljenju, nije realno očekivati predsezonu. „Sezonu očekujemo u julu. Mi predsezonu ove godine nemamo, ne možemo je očekivati, jer nije realno. Ali jako je bitno da vidimo svi koliko nam je falio nerad da bi nastavili dalji napredak i zaradili koliko-tolik ove godine”, zaključio je predsjednik Udruženja ugostitelja Tivat.
Umjesto cijepljenja protiv koronavirusa, po čemu je Bosna i Hercegovina u rangu afričkih zemalja, građani Mostara u srijedu su fiktivno cijepljeni protiv korupcije, u sklopu projekta ukazivanja na ovaj problem po kojemu je BiH pri dnu europske ljestvice.
Sudionici nevladina projekta “On my own – Neću štelu” u srijedu su na Španjolskom trgu u središtu Mostara organizirali cijepljenje građana protiv korupcije. Uz to su dijelili promotivne materijale te predstavili izložbu likovnih radova nastalih u sklopu projekta borbe protiv korupcije.
Voditeljica projekta Edisa Demić izjavila je kako je cijepljenje protiv korupcije bilo besplatno te da je ova organizacija uspjela ono što nisu uspjele institucije ove zemlje u borbi protiv koronavirusa, po čemu je BiH također u iznimno lošem položaju.
“Istraživanja pokazuju da su BiH, Sjeverna Makedonija i Kosovo najlošije rangirane u Europi kada je u pitanju borba protiv korupcije. Nažalost, veliki broj građana i ne razumije šta je korupcija”, rekla je Demić.
Po njezinim riječima cilj projekta “On my own – Neću štelu” je osnažiti umjetnike, aktiviste i novinare da budu učinkovitiji u u borbi protiv korupcije.
