Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijović boravio je danas u radnoj posjeti Opštini Tivat, gdje se susreo sa predsjednikom Opštine Željkom Komnenovićem i njegovim saradnicima. Oni su između ostalog razgovarali o višegodišnjem gorućem problemu tzv. lutajuće stoke, koja se bez kontrole kreće naseljima u gornjim djelovima grada i uništava imovinu građana.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pružiće kompletnu logistiku u skladu sa svim zakonskim procedurama, kako bi ovaj problem bio efikasno rješen. U njegovo rješavanje na terenu aktivno će biti uključeni Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat, pripadnici Službe zaštite, Komunalno preduzeće i službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat. Ministarstvo će obezbjediti prisustvo predstavnika nadležnih državnih institucija, u prvom redu Sektora za veterinu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Uprave za inspekcijske poslove, koje će pomoći proces hvatanja i transporta goveda.
Ukoliko nadležni evidentiraju govedo sa ušnom markicom, koje se kreće bez nadzora javnim površinama, vlasnik će biti identifikovan i kažnjen. Takođe, ukoliko nadležni evidentiraju kretanje bez nadzora goveda koje nije obilježeno ušnom markicom, ono će biti proglašeno državnom imovinom, biće sprovedeno u karantin na period od mjesec dana, nakon čega će biti donijeta odluka o daljem postupku.
Komnenović i Stijović su razgovarali i o valorizaciji zemljišnog kompleksa nekadašnjeg poljoprivrednog dobra „Montepranzo – Bokaprodukt“, preko puta Aerodroma Tivat, o promjeni planske dokumentacije kako bi se ovom kompleksu vratila stara namjena poljoprivredno obradive površine. Razgovor se vodio i o saniranju divlje deponije građevinskog materijala, koja je nastala na ovom lokalitetu, te uređenju ovog prostora.
Aerodromi Crne Gore u susret ljetnjoj turističkoj sezoni imaju veliko interesovanje avio-kompanija, koje rezervišu slotove, odnosno termine slijetanja za slučaj popuštanja koronakrize, saopštila je portparolka kompanije, Marina Miketić.
“Dobili smo jako puno najava. Za Podgoricu više od 20, za Tivat čak preko 30 destinacija. To je jako velika cifra, ali postoji mogućnost da neke od tih destinacija budu otkazane ili da ne budu u najavljenom obimu”, kazala je Miketić.
Avio-kompanije, kako je dodala, rezervišu slotove, odnosno termine slijetanja za slučaj da se kriza smanji i da promet putnika bude lakši, ali to ne znači da će biti u tom obimu.
“Nas hrabri da će se stvari mijenjati na bolje”, rekla je Miketić.
Ona je saopštila da kompanija u prva tri mjeseca ove godine bilježi pad broja putnika od 50 odsto, ali i da toj razlici doprinosi rekordni prošlogodišnji januar, na osnovu kojeg su projektovali dobru prošlu godinu koju je poremetio koronavirus.
Miketić je za 22. i 23. maj najavila letove Lufthanse iz Tivta za Minhen i Frankfurt, dok za liniju Zagreb-Podgorica-Zagreb, prema njenim riječima, još nije stigla zvanična potvrda niskotarifnog Ryanaira.
“Danas se saobraća sa Beogradom, Istanbulom, Bečom, uskoro će sa Cirihom i Kijevom. Stvari se polako pomjeraju sa mrtve tačke”, rekla je Miketić.
Ona je podsjetila da će linija Luksemburg-Podgorica-Luksemburg biti aktivna ponedjeljkom i četvrtkom, kao i da je ona važna za crnogorske iseljenike.
U Crnu Goru bi do 20. aprila trebalo da stigne 200.000 doza kineskih Sinofarm vakcina, kada će početi masovna imunizacija stanovništva. To je saopštila ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović, na početku vakcinacije zaposlenih u medijima.
Ona je saopštila da se očekuje isporuka i novih količina AstraZeneka, te Fajzer vakcina, ali i 50.000 dogovorenih doza Sputnjik V.
Borovinić-Bojović je apelovala na građane da prime vakcinu protiv virusa korona, uvjeravajući ih da je svaka efikasna i bezbjedna.
“Kompletna vakcinacija je organizovana tako da budu dostupne sve vakcine. Masovna imunizacija trebalo bi da krene oko 20. aprila”, rekla je ministarka.
Vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić kazao je da je punkt za vakcinaciju u Muzičkom centru urađen u veoma kratkom roku, navodeći da će se vakcinisati zaposleni u medijima, prosvjeti i Glavnm gradu.
“Ljudi koji pripadaju Vojcsi Crne Gore vakcinisaće se u Vojno-medicinskom centru, a građani će nastaviti imunizaciju u Sportskom centru Morača”, kazao je Jokić.
Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović podsjetila je da je Evropska agencija za ljekove ukazala da je AstraZeneka vakcina bezbjedna.
Volonteri azila za pse započeli su akciju uređivanja prostora na Dizdarici. Njima se pridružio i Nikola Samardžić, predsjednik SO Herceg Novi.
-Popravili smo petnaestak kućica koje su u bile u veoma lošem stanju, a dvadesetak starijih kućica smo ofarbali. Oko 15 mojih prijatelja imalo je volju i želju da pomognu volonterima – kazao je Samardžić.
U azilu na Dizdarici trenutno borave 83 psa.
-U pomoć smo zvali Nikolu Samardžića, tako da je sve što je urađeno zapravo njegova i zasluga i zasluga njegove ekipe, kaže volonterka Slađana Kovačević.
Upravnik azila Radoje Žujović pohvalio je saradnju sa volonterima.
Do kada će jedina trajektna linija u državi koju drži kompanija “Pomorski saobraćaj” iz Kamenara u vlasništvu podgoričkih biznismena braće Dejana i Dušana Bana i njihovog partera Željka Mihailovića, funkcionisati bez koncesionog aranžmana kako je praksa svuda u svijetu zasada je neizvjesno, jer i nova Vlada ne preduzima ništa da to pitanje riješi u skorije vrijeme.
Ovo proizilazi iz odgovora Ministarstva za kapitalne investicije (MKI) na pitanje kada će pripremiti nacrt koncesionog aranžmana i raspisati tender za dodjelu koncesije za obavljenje trajektnog prevoza vozila i putnika na liniji Kamenari-Lepetane-Kameneri.
Iz resora kojim rukovodi ministar Mladen Bojanić, pojasnili su da je potrebno da se utvrdi usklađenost zakona o sigurnosti pomorske plovidbe sa zakonima o koncesijama i privatno-javnom partnerstvu, nakon čega će se raditi koncesioni akt. Nije preciziran vremenski rok za usklađivanje zakona i izradu koncesionog akta.
Iz MKI je pojašnjeno da je Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe propisano da prevoz putnika i stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju obavljaju plovni objekti sticanjem adekvatnih dozvola ili prava, pored ostaloga i prava na koncesiju za prevoz trajektom, kao i da je istim zakonom detaljnije razrađeno davanja koncesije na pravo obavljanja djelatnosti prevoza trajektom između pristaništa i pravo na izgradnju, korišćenje i održavanje pristaništa i privezišta.
“S obzirom na to da je 4. jula 2020. godine stupio na snagu zakon o izmjenama i dopunama zakona o koncesiji i novi zakon o javno-privatnom partnerstvu, potrebno je utvrditi njihovu usklađenost sa zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe kako bi krenula procedura izrade koncesionog akta i realizacije davanja koncesije na svim područjima unutrašnjeg pomorskog saobraćaja na kojima se može vršiti ova vrsta privredne djelatnosti”, rekli su iz MKI.
Ugovor i naknada
Objasnili su da postupak dodjele koncesije za obavljanje trajektnog prevoza u unutrašnjoj plovidbi pokreće Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, koja je obavezna da uradi nacrt koncesionog akta. Ta je uprava u nadležnosti MKI.
“Pomorski saobraćaj” trajektni prevoz na linji preko tjesnaca Verige, trenutno obavlja na osnovu ugovora koji ima sa preduzećem Morsko dobro iz februara 2004. godine o zakupu djelova trajktnih pristaništa u Kamenarima i Lepetanima.
Ugovor sa rokom važenja od 15 godina sklopljen je u vrijeme kada je “Pomorski saobraćaj” bio u vlasništvu Fonda PIO koji je dopunjavao tom zaradom svoj budžetski deficit, da bi u avgustu iste godine godine kompaniju kupila firma “Pro House” u vlasništvu braće Ban, bliskih predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i njihovog partnera Mihailovića.
Privatizovani “Pomorski saobraćaj” je 14 godina ostvarivao milionske profite zahvaljujući monopolu, a Morskom dobru je za zakup obale plaćana mjesečna naknadu od četiri odsto prihoda ostvarenog prodajom usluga, što je godišnje bilo između 200 i 300 hiljada eura.
“Pomorski saobraćaj” je prije nekoliko godina odbijao da “Morskom dobru” dostavlja mjesečne obračune prometa, zbog čega su se vodili i sudski sporovi, a Državna revizorska institucija u jednom od svojih izvještaja izrazila je rezervu na način i iznos novca koji “Pomorski saobraćaj” uplaćuje “Morskom dobru”.
Ugovor je istekao krajem 2018. godine, ali je zaključkom bivše Vlade premijera Duška Markovića “Pomorski saobraćaj” nastavio da posluje, da bi u ljeto 2019. godine bio urađen aneks sa Morskim dobrom, a osnov za to je zaključak Vlade.
Zaključcima Vlade, kako je ranije pojašnjeno iz “Morskog dobra”, bilo je zaduženo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) da kroz zakon o sigurnosti pomorske plovidbe i upravljanja lukama predloži i način uređivanja linijskog pomorskog saobraćaja, kao i pitanje dodjele koncesije za djelatnost linijskog pomorskog saobraćaja.
MSP, koje je vodio Osman Nurković, od početka 2019. sve do kraja mandana bivše Vlade u decembru prošle godine nije ispoštovalo tu obavezu da uradi nacrt koncesionog akta i raspiše tedner za dodjelu koncesije.
Kako je država prodala i kontrolisala “Pomorski saobraćaj”
“Pomorski saobraćaj” je privatizovan na osnovu odluke Savjeta za privatizaciju bez javnog tendera kupovinom državnih akcija na berzi za 1,2 miliona eura od čega je “Pro hause” uplatio 680 hiljada eura u kešu, a ostatak obveznicama stare devizne štednje koje je prethodno kupio po diskontovanim cijenama. U vrijeme kada je Fond PIO odlučio da proda svoju “zlatnu koku” njegov direktor je bio aktuelni guverner Radoje Žugić.
Javnost nikad nije dobila objašnjenje zašto je država naprasno odlučila da proda “Pomorski saobraćaj” i zašto njegovi manjinski akcionari nisu bili obaviješteni da će država na berzu iznijeti svoje akcije, iako su manjinski akcionari bili spremni da ih plate do dva miliona, što je više od cijene koju su dali konačni kupci.
Inspekcijske službe su često žmurile na nezakonite postupke menadžmenta prema radnicima koji su bespravno otpuštani kada bi se pobunili zbog kršenja svojih zakonskih prava, kao i na tehničke nedostatke trajekata, kršenja zakona o sprečavanju zagađenja mora sa plovnih objekata…
Pitanja u vezi sa budućim koncesionim ugovorom
“Vijesti” su MKI pitale na koji će period biti data koncesija za trajektnu liniju, te koji su minimalni zahtjevi države od budućeg partnera u pogledu fiksnog i varijabilnog dijela koncesione naknade, odnosno minimalnog investicionog programa koji mora sporesti tokom trajanja koncesije.
Pitanje za taj resor je i da li će prilikom dodjele koncesije eliminatorni uslov biti da budući koncesionar bude kompanija registrovana u Crnoj Gori sa brodovima registrovanim pod crnogorskom zastavom ili će biti dozvoljeno da se na konkurs za dodjelu koncesije prijave i strani brodari koji imaju flotu pod zastavom neke od članica EU.
Traženo je od MKI da objasni da li će insistirati da budući koncesionar unaprijedi ekološke standarda za obavljanje djelatnosti trajektnog prevoza.
Osmi po redu festival književnosti za đecu „Male morske pjesme i priče“, u organizaciji JU Narodna biblioteka Budve i NVO Dramski studio Budva, održaće se 2. i 3. aprila 2021. godine, uz poštovanje svih epidemioloških mjera i uz prisustvo ograničenog broja đece. Na taj način se želi održati kontinuitet jedne divne manifestacije, koja traje već osam godina i koja ima umjetnički i edukativni karakter.
Ovim festivalom će biti obilježen 2. april, Međunarodni dan knjige za đecu, i tim povodom dodjeliće se nagrade dobitnicima ovogodišnjeg i prošlogodišnjeg Konkursa festivala. Izložbom fotografija BLIC OD PALUBE autorke Anastasije Knežević Festival će početi u petak 2.aprila u 17 časova u amfiteatru C8 Akademiije znanja. Nakon toga uslijediće svečana dodjela nagrada MALI/A OD PALUBE kao i književni program koji će trajati do 19 časova. U programu učestvuju:Tatjana Kuljača, Sandra Đurbuzović, Vera Mačić, Radmila Knežević, Stanka Rađenović Stanojević i članovi Dramskog studija Budva.
U subotu, 3. aprila u periodu od 12 do 14 časova u bioskopu Cadmus Cineplex, sali br. 3 biće izvedena pozorišna predstava MORKO MORSKIĆ Dramskog studija Budva po tekstu i u režiji Radmile Knežević,u kojoj glumi Vasilije Knežević. Nakon predstave biće realizovana književna radionica ŠAPNULO MI JE MORE, a radionicu će voditi: Miloš Boreta, Mirjana Dajičić, Sanja Vilus.
Festival se svake godine održava uz podršku i saglasnost Ministarstva prosvjete i stručnu preporuku Zavoda za školstvo, čime se ostvaruje zavidna saradnja sa svim osnovnim školama u zemlji.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac u srijedu je izjavila da se u skladu s prijedlogom EK za prelaske granica i putovanja radi “na jasnim kriterijima za ulazak u Hrvatsku i da se ide ka tome da mogu doći oni koji su preboljeli covid-19, koji su cijepljeni i oni koji su testirani PCR ili brzim antigenskim testovima”.
Na pitanje novinara uoči užeg kabineta Vlade što misli o mjerama Nacionalnog stožera civilne zaštite i kako se pogoršana epidemiološka situacija odražava na turizam i rezervacije, ministrica je kazala da čim je objavljen prijedlog Europske komisije o uredbi koja regulira putovanja, Hrvatska je odmah započela raditi na jasnim kriterijima za ulazak u Hrvatsku.
Europska komisija, naime, pretprošli je tjedan predložila uredbu o uspostavi digitalne potvrde koja bi trebala omogućiti sigurno putovanje unutar Europske unije tijekom pandemije. Te potvrde trebale bi biti dokaz da je osoba cijepljena, da je već preboljela bolest ili da ima negativan test na covid-19.
Brnjac dodaje da je za to potrebna i tehnička priprema, na čemu se sada već radi u Ministarstvu unutarnjih poslova i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kako bi, čim uredba stupi na snagu, mogla biti integrirana u cijeli sustav.
To je, kako je kazala, važno i zbog epidemiološke situacije, zbog čega su već krajem 2020. pokrenuli projekt sigurnosnih protokola i oznaka “Safe stay in Croatia”, a zatim i edukacije i sustave kontrole za primjenu tih oznaka.
“I prije smo upozoravali da je najvažnije da Hrvatska bude ‘zelena’, a pokrenuli smo i s regionalnim TZ-ovima da dostave prijedloge punktova za testiranje za turiste, jer oni najbolje znaju gdje je bilo najviše takve potražnje prošle godine. Treba osigurati da se postigne protočnost i turista i testova”, kazala je ministrica, dodajući da oko toga TZ-ovi trebaju razgovarati i s epidemiolozima i sa stožerima.
S te srane, za četvrtak je najavila i dodatni sastanak s regionalnim turističkim zajednicama.
Na pitanje kako sadašnja epidemiološka situacija utječe na rezervacije, odgovorila je da se svakodnevno razgovara s partnerima na tržištima i da ima sve više upita za Hrvatsku s raznih tržišta, pri čemu većinu zanima jeli Hrvatska “zelena” i što je s cijepljenjem turističkih djelatnika, najavivši da bi cijepljenje moglo biti obavljeno u svibnju i lipnju jer “cjepivo dolazi”.
“Rezervacija je manje nego ranijih godina, pa i za Uskrs, ali više se očekuje iza Duhova odnosno od kraja svibnja i u lipnju, za što ima i više zanimanja turista, i zato je dobro da imamo što bolju epidemiološku situaciju i da se i dalje svi pridržavamo svih mjera”, poručila je Brnjac.
Novinari su pitali i oko pomoći putničkim agencijama jer moraju vraćati novac za otkazana putovanja tj. vaučere, a nemaju otkud, na što je odgovorila da “oni mogu dobiti kredit i vratiti ono što duguju i to uz jamstva države za kredite koja su za male i srednje poduzetnike do sto posto, a za velike 90 posto”.
Golemi kontejnerski brod Ever Given čija je blokada dnevno koštala svjetsku trgovinu do 10 milijardi dolara, oslobođen je zahvaljujući – Mjesecu i snažnim tegljačima, piše Jutarnji list.
Sedam dana trajalo je povuci-potegni u Sueskom kanalu koje se u jednom trenutku činilo kao da će potrajati tjednima.
Tim egipatskih, nizozemskih i japanskih radnika pet dana i pet noći iskopavao je ogromne količine pijeska i pokušavao osloboditi zaglavljeni brod koristeći gotovo 12 običnih tegljača.
“Međutim, pravi posao mogao je početi tek kad su stigla dva snažna pomorska tegljača”, rekao je Peter Berdowski, šef nizozemske spasilačke jedinice Boskalis, za NPO Radio 1. “Bili smo uvjereni da je sav posao koji smo do tog trenutka malo pomogao, ali znali smo da neće biti dovoljan.”
Svjesni da im treba “teška mašinerija”, sve što su mogli je čekati. Naime, na tom području vrlo je malo takvih snažnih tegljača, a s obzirom na to da je kanal bio blokiran, pomoć je morala doći s južne strane, što je dodatno smanjilo dostupne mogućnosti.
Konačno, prvi tračak nade ukazao se u nedjelju ujutro kad se pojavio nizozemski supersnažni remorker Alp Guard. Specifikacije su mu i više nego zavidne – sposoban je povući 285 metričkih tona, što je 75% više od običnih tegljača kanala.
Prije nego je stigao Alp Guard, iskopano je više od 30 tisuća kubičnih metara pijeska.
“Bio sam 70% siguran da ćemo ga osloboditi u ponedjeljak, jer se počeo malo pomicati u nedjelju”, kazao je Berdowski. „Stvari su se konačno počele kretati.”
Do izlaska sunca u ponedjeljak, krma Ever Givena, koja je gotovo tjedan dana bila na oko četiri metra od obale, odvučena je 120 metara u kanal. To je izazvalo neviđeno oduševljenje radnika i povike “Bog je velik!”.
Nakon toga, sve se činilo jednostavnije.
Krma koja je konačno bila u kanalu, sada je poslužila kao “400 metara poluge” za pomoć pri podizanju prednjeg kraja broda koji je još uvijek bio zaglavljen.
U ponedjeljak ujutro pojavio se drugi snažni remorker, talijanski Carlo Magno, i pripremio se za plan oslobađanja u podne.
Surađujući s egipatskim kolegama na oslobađanju grdosije, glavna zadaća nizozemskog tima Boskalis bili su izračuni.
“Uloga Boskalisa bila je raditi izračun, voditi brojke”, rekao je Berdowski „Dakle, kad se krma oslobodila u ponedjeljak ujutro, izračunali smo da bismo trebali pustiti 2 000 tona vodenog balasta u stražnjem dijelu broda, kako bismo gurnuli krmu prema dolje i podigli pramac”.
“To je vrsta proračunskog posla koji inače radimo. Utvrdimo točan položaj na kojem trebamo pričvrstiti tegljače, u kojem točno smjeru bi trebali vući, u koje vrijeme, kako bismo maksimalno iskoristili plimu i oseku”, dodao je Berdowski.
Visoka proljetna plima porasla je u podne i počela oštro opadati sljedećih nekoliko sati, ponašajući se kao nevidljiva ruka koja gura uzvodno stražnji dio broda, dok ga je konvoj tegljača povlačio nizvodno.
“Jako nam je pomogla snaga plime i oseke”, rekao je Berdowski nizozemskim novinama Het Financieele Dagblad, “To je sila koja je zapravo veća od sile dva snažnih pomorskih remorkera.”
„Naravno da i tlo mora surađivati. Bilo je nekih izvještaja da se ispod možda nalazi stijena, ali ispostavilo se da to nije bio slučaj”.
U ponedjeljak oko 15 sati, pramac broda je oslobođen i brod je isplovio.
Saga oko divovskog broda čija je blokada koštala svjetsku trgovinu 6 do 10 milijardi dolara dnevno, sretno je završila. Međutim, nije se uvijek tako činilo.
U jednom trenutku, egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi postao je toliko očajan da je zatražio da počnu pripreme za opciju “C” – uklanjanje velikog broja kontejnera s broda, piše Jutarnji.
“Srećom, nismo morali uklanjati više pijeska. To je bio plan B”, rekao je Berdowski. “Bili smo spremni i na plan C. Ali, nadali smo se da će plan A uspjeti i … uspio je.”
“Morali smo čekati pet dana dok nismo dobili remorkere koji su bili u stanju obaviti posao”, rekao je Berdowski.
“Znali smo da prije toga nećemo moći puno toga učiniti… I jednom kad su došli, bili smo gotovi za jedan dan.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron proširio je ograničenje kretanja na cijelu zemlju i rekao da će se škole zatvoriti na tri tjedna kako bi se suzbio treći val zaraze koronavirusom koji prijeti kolapsu bolnica.
Macron je rekao kako će od subote na najmanje mjesec dana proširiti mjere zatvaranja na cijelu zemlju. Pariz, sjever Francuske i dijelovi jugoistoka već su zatvoreni.
“Izgubit ćemo kontrolu ako se sad ne pokrenemo”, rekao je predsjednik u televizijskom obraćanju naciji.
Epidemija je ubila 95.337 ljudi u Francuskoj i dovela jedinice intenzivne skrbi u najteže pogođenim regijama pred kolaps.
Škole će se zatvoriti na tri tjedna iza Uskrsa koji je ovaj vikend.
“Najbolje rješenje je usporiti virus”, rekao je Macron i dodao da je Francuska u pandemiji uspjela održati svoje škole otvorenima dulje nego brojni susjedi.
Ugostitelji neće odustati od zahtjeva koji su danas predstavljeni potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, navode iz NVO Ugostitelji Crne Gore, koji traže da se u roku od sedam dana ispune svi njihovi zahtjevi jer će, kako navode, u suprotnom organizovati masovne proteste.
-Pandemija korona virusa već više od godinu ozbiljno ugrožava naše poslovanje, zbog čega je ugrožena egzistencija oko 30 hiljada radnika i članova njihovih porodica. Zahtijevamo od Vlade da nađe rješenje za prevazilaženje teške situacije u kojoj smo se našli, a zbog čega se ne možemo ni ozbiljno pripremiti za predstojeću turističku sezonu, koja vec pocinje, od koje ista ta Vlada očekuje prihod od oko 550 miliona eura – navodi se u saopštenju.
Oni između ostalog traže, bezuslovne isplate subvencija na zarada zaposlenima u sektoru ugostiteljstva, povećanje subvencije za zarade zaposlenih na iznos 250€ za II kvartal kao i smanjenje poreskog opterećenja na lilna primanja u korist zaposlenih na zarade manja od 500 eura.
-Oslobadjanje plaćanja poreza na nepokretnost za ugostiteljske i hotelske objekte za 2020 i 2021.godinu, odlaganje plaćanja obaveza za komunalije (struja, voda, odvoz smeća…) za vrijeme zabrane rada ugostiteljskih objekata, omogućiti subvenciju od strane države za zakup poslovnih prostora i komunalija tokom zabrane rada, moratorijum na kredite zaposlenih u ugostiteljstv, PDV 7% na sve ugostiteljske usluge, kao i oslobađanje od plaćanja obaveza za poreze i doprinose na zarada za vrijeme zabrane rada – neki su od zahtjeva ugostitelja.
Oni takođe traže da se zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu uvrste u prioritetne grupe za vakcinisanje
-Rješavanjem ovih problema, koji su bazirani na realnim osnovama, riješili bismo samo dio naših nagomilanih problema ali opet spremni da se borimo da opstanemo do stabilizacije epidemiološke i ekonomske situacije – navode u saopštenju.
