Imajući u vidu da je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore najavljen prestanak padavina u narednom periodu Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore izdalo je nalog zakupcima plaža na budvanskoj rivijeri da počnu sa uređenjem i čišćenjem zakupljenih djelova obale.
Naime, od strane kontrolora morskog dobra na obali je evidentirana veća količina prirodnog i plastičnog otpada koje je izbacilo more nakon loših vremenskih uslova u prethodna dva mjeseca.
Javno preduzeće je i u komunikaciji sa lokalnim komunalnim preduzećem, kako bi se narednih dana obezbjedilo redovno održavanje čistoće na obalnim šetalištima i svim nezakupljenim dijelovima obale. Navedene aktivnosti d.o.o. „Komunalno Budva“ u zoni morskog dobra i ove godine finansiraće Javno preduzeće.
Predsjednica Hrvatske reformske stranke Marija Vučinović uputila je otvoreno pismo ministarki zdravlja dr Jeleni Borovinić Bojović.
“Poštovana ministrice dr Borovinić Bojović, ovim putem želim da se javno zahvalim menadžmentu, ljekarima, medicinskom osoblju Doma zdravlja Tivat, kao i kompletnom osoblju Opšte bolnice Kotor na čelu sa direktorom dr Davorom Kumburovićem i dr Ljiljanom Knežević na požrtvovanju i posvećenosti u pružanju kvalitetne zdravstvene zaštite pacijentima koji boluju od Covida-19. Hvala im u moje osobno ime, kao i u ime svih onih koje su liječili i koje dalje liječe, rizikujući sopstveno zdravlje i zdravlje svojih obitelji, pružajući nadljudske napore. U očuvanju života, pokazali ste da ste heroji naše Boke i cijele Crne Gore.
Prilikom jučerašnje posjete ministrice zdravlja dr Jelene Borovinić Bojović Opštoj bolnici Kotor, zbog mog lošeg zdravstvenog stanja, nisam bila u prigodi da se prvo kao pacijent ove ustanove, a zatim kao politička ličnost obratim i ukažem na značaj što hitnijeg obezbjedjivanja vakcina za Crnu Goru, s obzirom na visok stepen zaraženosti i sve složeniju zdravstvenu situaciju. Vjerujem da će Vaša administracija na čelu sa Vama u kratkom narednom vremenskom periodu obezbijediti vakcinu kako bi procenat smrtnosti i broj novo zaraženih bio sveden na minimum”, kaže se u pismu Marije Vučinović predsjednice Hrvatske reformske stranke Crne Gore
U Crnoj Gori su u protekla 24 sata registrovana 472 nova slučaja koronavirusa, a preminule su dvije osobe. Preminuli su pacijent iz Bara (85 godina) i Tivta (79 godina). Od jučerašnjeg presjeka prema podacima Institita za javno zdravlje oporavilo se 366 pacijenta. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8742, što je na sto hiljada stanovnika 1388.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 12. februar 2021.) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1824 uzorka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovana 472 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2”, saopštili su danas iz IJZ.
Aerodormi Crne Gore pojasnili su koja pravila za putovanja važe u avio-kompanijama koje povezuju Crnu Goru sa drugim destinacijama.
Kako navode, kompanija Austrian Airlines, koja trenutno povezuje Podgoricu i Beč, zahtijeva obavezno nošenje medicinske maske (isključivo FFP2, N95 ili KN95) bez ventila tokom leta za putnike starije od 15 godina.
– Izuzetak su trudnice i djeca od 6-14 godina, koji mogu nositi obične hiruške i “community” maske tokom leta. Izuzetak su i djeca mlađa od šest godina – saopšteno je na Fejsbuk stranici Aerodroma.
Kompanija Wizz Air, koja trenutno povezuje Podgoricu i Memingen, a od 12. februara, otvarila je i liniju ka Dortmundu, zahtijeva od putnika nošenje hiruške maske ili maske višeg nivoa zaštite (FFP2 ili FFP3) i zabranjuje upotrebu maski koje putnici sami naprave ili prekrivanje lica odjećom. Izuzetak su djeca mlađa od šest godina.
Iste uslove letenja ka Njemačkoj propisuje i Air Serbia.
– Na aerodromima u Njemačkoj i na svim Lufthansa letovima širom svijeta obavezna je upotreba medicinske, odnosno hirurške maske (tip FFP2, N95 ili KN95 maska bez ventila) – dodaju iz preduzeća.
Izuzetak od obaveze nošenja zaštitne maske mogu imati i putnici koji uslijed zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti da nose zaštitnu masku, za šta je neophodno odobrenje aviokompanije uz ljekarsku dokumentaciju.
– Molimo putike da prije leta provjere sa avio-kompanijama uslove ulaska na let odnosno ulaska u zemlju koja im je destinacija – apeluju iz Aerodroma Crne Gore.
Fondacija Kotorski festival pozorišta za djecu objavila je konkurs za učešće u Pozorišnom programu 29. izdanja ovog festivala zakazanom za period od 1.do 12. jula ove godine.
Na konkurs se mogu prijaviti profesionalna pozorišta koja na svom repertoaru imaju predstave za djecu i mlade. Osnovni kriterijum za selekciju predstava je njihov umjetnički kvalitet o čemu odlučuje Urednički odbor Festivala.
Da bi se predstava uvrstila u takmičarski segment Pozorišnog programa njeno izvođenje na Festivalu mora biti premijerno.
Krajnji rok za podnošenje prijava je 1. maj, a rezultati selekcije biće objavljeni na sajtu Festivala15 dana nakon zatvaranja prijava.Više o uslovima konkursa i načinu prijavljivanja mogu se pronaći na sajtu kotorskifestival.me.
Pred nama je ledeni vikend, blagi rast temperature možemo očekivati od ponedjeljka, a značajniji tek od sredine naredne sedmice, kazala je meteorolog Daliborka Gojković-Bajčeta.
“I sutra takođe ledeni dan na sjeveru i na jugu hladno”, ističe Gojković-Bajčeta i dodaje kako će jak olujni vjetar oslabiti tek od ponedjeljka.
“Temperature će od ponedjeljka biti nešto više, ali izraženiji porast temperatura možemo očekivati tek u drugom dijelu sljedeće sedmice”, poručila je Gojković-Bajčeta.
Vrijeme – zima
Nedjelja 14. februar
Na jugu promjenljivo oblačno, hladno i vjetrovito. Na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, povremeno slab snijeg, a usled jakog vjetra očekuju se mjestimično i sniježne mećave.
Vjetar povremeno pojačan i jak, na judare veoma jak i olujni, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od -15 do 1, najviša dnevna od -10 do 6 stepeni.
Članovi uprava Udruženja maslinara “Boka” i “Maslinada” (Budva), dogovorile čvršću sradnju, povezivanjem svojih organizacija kroz neki od zakonom podržanih oblika udruživanja.
Cilj ovog čina svakako nije, niti može biti, poništavanje ili gubitak identiteta i integriteta bilo koje od organizacija, već bolje pozicioniranje svih maslinara iz Boke čiji je dio i Budva, u kreiranju politika razvoja sela i poljoprivrede, na svim nivoima planiranja, donošenja i sprovođenja odluka od značaja za maslinarstvo.
To podrazumijeva potpunu jednakost u odnosima i pristupu informacijama, fondovima, inovacijama, javnom zastupanju… Jednostavno, odbrana interesa maslinara…
Skoro 20 godina, stara ideja o okupljanju maslinara cijele Boke u organizaciju koja će obavljati funkciju tehničkog servisa za oba udruženja, najzad, dobija željen epilog.
Povezivanje dvije organizacije, poznate (Budva već više od 20 godina) po svom zalaganju za obnovu i unapređenje maslinarstva i proizvodnju Ekstra djevičanskog maslinovog ulja na teritoriji i sa ukusom Boke, na putu je da se ostvari u dogledno vrijeme.
Maslina
Nakon neuspjelog pokušaja organizovanja svih udruženja maslinara u Crnoj Gori, 2015. godine zbog neprihvatljivog prijedloga Barana o načinu organizovanja i djelovanja nacrta organizacione strukture i odnosa u “Nacionalnom udruženju crnogorskih maslinara” s kojim se nisu složila udruženja iz Budve i Boke, u kome bi Barani imali vodeću ulogu u odlučivanju i raspodjeli “dobara”, pitanje je ostalo na čekanju.
U razgovoru između predsjednika Uruženja maslinara Budve “Maslinda” i članova UO Društva maslinara “Boka”, na sastanku u ljeto 2019. godine u Lastvi Grbaljskoj, zaključeno je, na obostrano zadovoljstvo, da “nema više odlaganja jer, situacija koja već decenijama i pored svih napora i ulaganja za jačanje maslinarske proizvodnje, nije dala očekivane rezultate, te stoga, treba pristupiti uvođenju promjena i jačnju međusobne saradnje kako bi se brže i efikasnije djelovalo na rezultate, precizirane još u osnivačkim aktima, oba naša udruženja.
Zbog situacije sa korona virusom, svi su sastanci i dalji koraci odloženi ali kako se ovome ne nazire pošten kraj, maslinari Budve i Boke, naći će prihavtljiv način da svoju namjeru, sprovedu u djelo.
Ministarstvo ekonomskog razvoja je u cilju pomoći turističkoj privredi, shodno usvojenim mjerama podrške građanima i privredi – kratkoročne mjere za I kvartal 2021. godine, objavilo javni poziv za dodjelu subvencija za turoperatore i izdalo obavještenje izdavaocima privatnog smještaja o realizaciji turističkih vaučera za prosvjetne i zdravstvene radnike. Javni poziv je otvoren do 1. marta.
– Shodno javnom pozivu za subvencionisanje turoperatora, zainteresovana privredna društva, druga pravna lica ili preduzetnici, koja posjeduju rješenja i licencu o odobrenju za obavljanje turističke agencije vrste organizator putovanja (turoperator), mogu podnijeti zahtjev do 1. marta. Shodno obavještenju izdavaocima privatnog smještaja o realizaciji turističkih vaučera za prosvjetne i zdravstvene radnike, zainteresovana fizička lica koja su upisana u Centralni turistički registar za pružanje usluga u domaćinstvu mogu podnijeti prijavu do 1. marta u cilju realizacije turističkih vaučera za prosvjetne i zdravstvene radnike – navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomskog razvoja.
Potrebnu dokumentaciju zainteresovana lica mogu dostaviti Ministrastvu ekonomskog razvoja preporučenom poštom, predajom na arhivi ili e-poštom na adresu: prijave@mek.gov.me.
Bliže informacije o ostvarivanju prava, po osnovu Javnog poziva i Obavještenja, dostupne su na sajtu Ministarstva ekonomskog razvoja i to na linkovima:
Više od polovice evropskih građana smatra da će gospodarska situacija u njihovim zemljama biti lošija za godinu dana i ne očekuju da će bolje živjeti, ali ih ipak većina vjeruje da će EU pronaći odgovore na krizu, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja u organizaciji Europskog parlamenta.
Ispitivanje Parlametar 2020. provedeno je u studenome i decembru na 27.213 građana iz 27 država članica, uključujući 1019 u Hrvatskoj.
Ispitanike se pitalo kako žive u pandemiji i što očekuju u idućih godinu dana, kao i o tome što misle o EU i koristima od članstva te o ulozi i prioritetima Evropskog parlamenta.
Ispitivanje je pokazalo da više ispitanika u prosjeku smatra da se stvari bolje kreću na europskoj razini nego u njihovoj vlastitoj zemlji, da ih je dvije trećine optimistično u vezi budućnosti Europske unije i da ih gotovo tri četvrtine vjeruje da će europski plan oporavka omogućiti gospodarstvima njihovih zemalja da se brže oporave od negativnih posljedica pandemije.
U odnosu na jesen 2019., broj građana koji imaju pozitivno mišljenje o Europskoj uniji porastao je za deset postotnih bodova na 50 posto.
Građani, međutim, teško podnose krizu i gaje slabe nade da će se situacija u idućih godinu dana poboljšati.
Pedeset i tri postoeuropskih građana misli da će stanje u njihovom nacionalnom gospodarstvu za godinu dana biti lošije, 23 posto da će ostati isto, a samo 21 posto da će biti bolje.
U Hrvatskoj 54 posto ispitanika misli da će stanje u nacionalnom gospodarstvu za godinu dana biti lošije, 30 posto misli da će biti isto, a samo 15 posto da će biti bolje.
Trideset posto Hrvata misli da će za godinu dana njihovi uvjeti života biti lošiji nego danas, 45 posto ih misli da će biti isti, a 23 posto da će biti bolji.
Gotovo polovica ispitanika stoga želi da glavni prioritet Europskog parlamenta bude borba protiv siromaštva i društvene nejednakosti.
Većina ispitanika želi da Europski parlament ima važniju ulogu u budućnosti.
Većina ih također smatra da se Europska unija treba reformirati.
Pesimizam na istoku
Kad je riječ o izgledima za bolji život, postoji značajna razlika između istočne i zapadne Europe.
Građani su najpesimističniji u Slovačkoj (43 posto), Grčkoj (40 posto), Rumunjskoj (36 posto), Bugarskoj (35 posto) i Sloveniji (35 posto).
Na sjeverozapadu, samo sedam posto Danaca i Nizozemaca misli da će im u idućih godinu dana biti lošije.
U tri države članice – Latviji (68 posto), Francuskoj (67 posto) i Češkoj (67 posto) – više od dvije trećine ispitanika smatra da će njihova nacionalna gospodarstva nazadovati.
Najveći udio građana koji očekuju bolju gospodarsku situaciju zabilježen je na Malti (42 posto), u Irskoj (39 posto) i Estoniji (34 posto).
Mišljenje o Evropskoj uniji
Pedeset posto ispitanika ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji, deset postotnih bodova više nego na godinu dana prije. Negativno mišljenje ima 14 posto ispitanika.
U tom pogledu postoje velike razlike među državama članicama. Pozitivno mišljenje o Uniji ima čak 77 posto Iraca, a druga krajnost je Austrija gdje samo 36 posto građana ima pozitivno mišljenje o Uniji. Pozitivno mišljenje o EU ima 47 posto Hrvata, 6 postotnih bodova više nego godinu dana prije.
Pozitivno mišljenje o EU-u raširenije je među onima koji vjeruju da će se stanje u njihovu nacionalnom gospodarstvu poboljšati i da će i oni osobno živjeti boljeti.
U prosjeku, ispitivanje je pokazalo da građani smatraju da je situacija nešto bolja na europskoj nego na nacionalnoj razini.
Unatoč tome, 45 posto ispitanika smatra da stvari u EU-u idu u lošem smjeru, većinom mlađih.
U 11 država članica, uključujući Hrvatsku, većina ispitanika smatra da EU ide u lošem smjeru. Najviše u Finskoj i Španjolskoj, 60 odnosno 59 posto. U Hrvatskoj to misli 51 posto ispitanika.
O svojoj zemlji najkritičniji Slovenci i Hrvati
U devet članica većina ispitanika misli da u njihovim zemljama stvari idu u dobrom smjeru, najviše u Irskoj i Luksemburgu.
U preostalih 18 većina ih misli da stvari u njihovim zemljama idu na gore, najviše u Sloveniji i Hrvatskoj, 79 odnosno 78 posto.
Međutim, ispitivanje je pokazalo da građani smatraju da je Europska unija pravo mjesto za pronalazak rješenja.
Šezdeset i šest posto ispitanika kazalo je da je optimistično u pogledu budućnosti Europske unije, a samo 31 posto to nije.
Gotovo tri četvrtine ispitanika (72 posto) vjeruje da će europski plan oporavka omogućiti brži oporavak njihovim zemljama od negativnih posljedica pandemije. To vjeruje i 74 posto Hrvata.
Mišljenje o Evropskom parlamentu
Snažnija vjera u EU održava se na percepciju Europskog parlamenta o kojem pozitivno mišljenje ima 37 posto ispitanika, najviše od 2007. Negativno ga doživljava 17 posto ispitanika, dok ih je 45 posto neutralno.
Šezdeset i tri posto ispitanika želi da Europski parlament ima važniju ulogu u budućnosti, što je pet postotnih bodova više nego u jesen 2019.
Samo u Češkoj, Grčkoj i Francuskoj veći je broj onih koji imaju negativno mišljenje o Europskom parlamentu.
Pozitivnu predodžbu o Europskom parlamentu ima 40 posto Hrvata, 46 posto ima neutralnu, a 13 posto negativnu. Važniju ulogu Europskog parlamenta podržava 63 posto Hrvata, a manje važnu 30 posto.
Kad je riječ o prioritetima na koje bi se Europski parlament trebao fokusirati, europski građani istaknuli su novi glavni prioritet – 48 posto ispitanika želi da to bude borba protiv siromaštva i društvene nejednakosti. Slijede borba protiv terorizma i kriminala i mjere za osiguranje pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve (33 posto) te zaštita okoliša (32 posto).
Prednosti članstva u EU
Ispitanike se pitalo i je li članstvo u EU-u dobro ili loše za njihovu zemlju i je li ona općenito imala koristi od članstva. Rezultati na oba pitanja su pozitivni.
Šezdeset i tri posto ispitanika kazalo je da je članstvo u EU-u dobra stvar za njihovu zemlju, što je najviše od 2007.
Pozitivni odgovori na to pitanje u većini su u svim državama članicama, osim u Italiji i Austriji gdje su ispitanici na prvom mjestu kazali „ni dobro ni loše”.
Da je članstvo u EU dobro smatra 51 posto Hrvata, dok ih devet posto smatra da je ono loše. Ostali misle da nije ni dobro ni loše.
Velika većina Europljana, njih 72 posto (povećanje od četiri postotna boda), smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva. To misli i 78 posto hrvatskih građana.
Kao razloge za to 40 posto ispitanika navelo je na prvom mjestu gospodarski rast, a na drugom suradnju među državama članicama (39 posto).
Hrvati su kao glavni razlog koristi od članstva istaknuli to što EU donosi nove mogućnosti za rad (55 posto), a važnim smatraju i poboljšanje životnog standarda.
Pedeset i šest posto Hrvata smatra da je njihov glas u Europskoj uniji važan.
Pedeset i sedam posto europskih građana kazalo je da je zadovoljno kako u njihovoj zemlji funkcionira demokracija, dok 41 posto time nije zadovoljno.
Kad je riječ o Hrvatskoj, 52 posto Hrvata nije zadovoljno kako funkcionira demokracija u zemlji, a 47 posto jest.
Reforma Evropske unije
Samo 27 posto ispitanika podržava način na koji EU funkcionira.
Četrdeset i četiri posto kazalo je da podržava EU, ali žele da se reformira.
Dvadeset i dva posto ispitanika kazalo je da su skeptični, ali i da bi mogli promijeniti svoje mišljenje ako se provedu radikalne reforme, dok se samo pet posto općenito protivi ideji EU-a.
Evropska komisija i visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell predstavili su novi plan za Mediteran koji predviđa čvršću saradnju sa zemljama južnog i istočnog Mediterana u području smirivanja oružanih sukoba, migracija te borbe protiv klimatskih promjena.
“Agenda za Mediteran”, napisana na 24 stranice, obnova je strateškog partnerstva evropskih i neevropskih zemalja na Sredozemlju, izvijestila je u četvrtak Unija za Mediteran.
Ta organizacija sa sjedištem u Barceloni okuplja svih 27 članica EU-a te još 15 zemalja koje izlaze na Mediteransko more i služi kao platforma za ministarske sastanke u raznim područjima.
U “Agendi za Mediteran” je navedeno kako će zemlje sjevernog i južnog Mediterana raditi zajedno u području prisilnih raseljavanja i migracija, promovirati mir i sigurnost, ubrzati prelazak na zeleno i digitalno gospodarstvo te se boriti protiv klimatskih promjena.
“Jačanje suradnje na Mediteranu ostaje strateški cilj EU-a”, izjavio je Borrell.
EU je odlučio pojačati suradnju jer se nalazi pod pritiskom izbjeglica prisiljenih napuštati zemlje južnog i istočnog Mediterana zbog oružanih sukoba i pod valom migranata pogođenih siromaštvom i društvenom besperspektivnošću. Takva situacija pogoduje organiziranom kriminalu a uz to način iskorištavanja prirodnih resursa postaje neodrživ što povećava siromaštvo i društvene nejednakosti, navedeno je u dokumentu.
Kako bi došlo do oporavka u zemljama južnog i istočnog Sredozemlja, EU je u sklopu svog instrumenta za međunarodnu suradnju (NDICI) izdvojio 7 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine. U Uniji za Mediteran tvrde da bi ta sredstva uložena u zajedničke projekte mogla privući dodatni novac do visine 30 milijardi eura.
“Taj ekonomski i investicijski plan će pomoći ublažavanju rastućih izazova s kojima se suočava ova regija”, izjavio je Nasser Kamel, generalni tajnik Unije za Mediteran. “Ova nova agenda temelji se na zajedničkom uvjerenju kako udruženim radom možemo pretvoriti izazove u prilike”, dodao je.
Lideri država EU-a bili su pozvali Europsku komisiju i Borrella da predstave prijedlog obnove partnerstva s južnim susjedima na Mediteranu, pa je taj prijedlog sada uobličen u “Agendi za Mediteran”, kaže Ana Pisonero-Hernandez, glasnogovornica Europske komisije.
“O Agendi će raspravljati lideri država na summitu krajem mjeseca”, izjavila je.
Agendu treba pak usvojiti Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta koji se sastaje 22. i 23. februara, rekao je Roberto Cuillo, glasnogovornik predsjednika Europskog parlamenta.
Ovo je prva “Agenda o Mediteranu” nakon što je 2015. godine Europska komisija bila spomenula Mediteran u općem nacrtu, odnosno prijedlogu za vođenje politike sa susjednim zemljama EU-a. Agenda je predstavljena 25 godina nakon konferencije u Barceloni gdje je usuglašena deklaracija o suradnji europskih i neeuropskih zemalja na Mediteranu iz čega je 2008. godine stvorena Unija za Mediteran.
