Novinar TV Vijesti i autor emisije “Bez granica” Sead Sadiković napadnut je sinoć u Bijelom Polju tokom skupa pristalica bivše vlasti.
Kako je prenose mediji, Sadiković ima lakše povrede na glavi.
Policija je privela neke od napadača.
“Psovke, vrijeđanja, skočili su napali, na mene, više njih, pet-šest momaka. Odbranili su me ljudi koji su šetali glavnom ulicom. Još jedan paradoks – udarali su me crnogorskom zastavom, valjda kad udaraju crnogorskom zastavom manje boli”, rekao je Sadiković za TV Vijesti.
Napad su ‘najoštrije’ osudili premijer Zdravko Krivokapić, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.
“Pozivam građane na mir, suzdržanost i solidarnost koji su kao nikad potrebni CG”, napisao je Abazović na svome tviter nalogu.
Iz Vlade je poručeno da su napadi na novinare apsolutno nedopustivi, te da je slobodno bavljenje novinarskom profesijom preduslov za izgradnju demokratskog društva.
U više crnogorskih gradova su pristalice bivše vlasti organizovale autokolone okićene crnogorskim zastavama.
Iz jedne od tih kolona su napadači na Sadikovića, dugogodišnjeg kritičara bivše vlasti i novinara koji je razobličavao njihove nezakonite radnje i zloupotrebe.
Kanli kula je, ustvari,-kastel Sulimanega iz 1687.g.
Kanli kula foto S.Kosić
Tvrđavi Kanli-kula “krvava kula” koja predstavlja dio fortifikacionog sistema hercegnovskog Starog grada i svojom veličinom i položajem dominira nad njim, godinama prijeti urušavanje. Klizište koje je zahvatilo površinu od tri hektara, a proteže se od od Jadranske magistrale do crkve Sv. Arhanđela u Starom gradu, prouzrokovalo je i oštećenja na Kanli kule što je utvrđeno tokom istražnih radova obavljenih 2017. godine, nakon što je Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo UT uslove za rekonstrukciju tvrđave.
Prije tri godine počela je sanacija klizišta što je prvi dio velikog projekta sanacije tvrđave Kanli kula. Do sada je urađeno sedam od 12 predviđenih bušotina, a ove sedmice se nastavilo sa radovima na preostalim bušotinama u Starom gradu.
Da su oštećenja na Kanli kuli najvjerovatnije posljedica pomjeranja tla ( klizišta) ustvrdio je prije više od tri vijeka (april 1703. godine) mletački inženjer Đakomo Binardi koji je imao zadatak da utvrdi u kakvom su stanju sve hercegnovske tvrđave, nakon što su Mleci zauzeli grad.
Istraživanja klizišta – foto S.Kosić
Ne zna se tačno vrijeme gradnje Kanli kule, ali se pretpostavlja da je počela još u srednjem vijeku. Konačni oblik tvrđavi dali su Turci, dok su Mlečani, nakon zauzeća Herceg Novog, izvršili određene popravke jer je tvrđava u ratu bila znatno oštećena.
U pisanim dokumentima pominje se sredinom 17. vijeka kada je u maju 1664 godine iz Dubrovnika u Herceg Novi stigao turski putopisac putopisca Evlija Čelebija.
“Prema morskoj strani Donjeg grada u Novom nema nikavog otkopa, a sa kopnene strane u tri pravca nalaze se otkopi sagrađeni od kamena škriljca, prostrani i duboki. Pred svakom kapijom, iznad svakog otkopa, nalazi se pokretni most od drveta i oni se podižu na točak. Kule, koje su okrenute prema tim otkopima, jako su tvrde. Na prvom mjestu nalazi se Krvava kula sa gornje strane velike kapije. To je velika kula koja je okrenuta gore prema vinogradima Voranice i gleda čak gore do citadele”, zapisao je Čelebija.
U zapadnom dijelu kule, u to vrijeme je postojala i cistjerna za vodu koja je brzo pretvorena u zatvor koji je bio aktivan sve da kraja turske vladavine 1687 godine. Na zidovima cisterne nalaze se brojni crteži zatvorenika – različitih tipova galija, grbovi, imena i datumi.
Kanli kula foto youtube
Za vrijeme mletačke uprave ova kula, prema istorijskim dokazima, koristila se kao kasarna i konjušnica.
Baza današnje kule je nepravilnog oblika sa približnom veličinom od 70h x 60 metara sa relativno dobro očuvanim vanjskim zidovima i tornjevima na uglovima Na kuli je 1965. godine izgrađena Ljetna pozornica za koju mnogi tvrde da je najljepša na Jadranu.
Tvrđava je sanirana, a ljetna pozornica rekonstruisana nakon razornog zemljotresa 1979. godine. Od tada nije bilo značajnijih zahvata na tvrđavi. Danas je lošem stanju na što upozoravaju i stručnjaci, ali prema najavama slijedi joj još jedna sanacija.
U Bosni i Hercegovinu u subotu je potvrđeno nešto više od 1400 novih slučajeva zaraze koronavirusom što je brojka približna onoj od petka no ponovo je zabilježen i razmjerno veliki broj umrlih jer su prijavljena 44 smrtna slučaja povezana s covidom-19. Nakon testiranja nešto više od 3700 uzoraka zaraza je potvrđena kod 967 osoba iz Federacije BiH, zaražena su i još 374 stanovnika Republike Srpske te 74 osobe s područja distrikta Brčko.
Pojedinačno je najveći broj novozaraženih u Federaciji BiH i dalje u Sarajevu gdje je od petka potvrđeno više od 800 novih slučajeva. U Sarajevskoj županiji od subote su zatvoreni svi ugostiteljski objekti i ta mjera ostat će na snazi dva tjedna no trgovine i druge uslužne djelatnosti mogu nastaviti raditi s tim da je radno vrijeme vezano uz policijski sat koji traje od 21 do 5 sati. Produženi policijski sat koji praktično traje cijele noći na snazi je u Zapadno-hercegovačkoj, Zeničko-dobojskoj, Tuzlanskoj, Bosansko-podrinjskoj i županiji Središnja Bosna.
Vlasti u RS odlučile su kako kod njih neće biti zatvaranja ugostiteljskih objekata, ali su zato na sedam dana zatvorili teretane i fitness centre. Trenutačna epidemiološka situacija u BiH gotovo je identična onoj iz studenog i prosinca prošle godine a zdravstveni stručnjaci u toj zemlji upozorili su kako je bez dvojbe nastupio treći val pandemije.
Stanje u BiH dodatno otežava činjenica da u toj zemlji još nema masovnijeg procjepljivanja stanovništva a i dalje je neizvjesno kada će stići odavno naručeno cjepivo zapadnih proizvođača koji još uvijek nisu isporučili niti jednu od već plaćenih 1,23 milijuna doza.
Da će uskoro ljudi svijetom putovati, uz poznate identifikacijske isprave, i s nekim oblikom zdravstvenog kartona, jasno je već neko vrijeme. Evropska unija ovoe sedmice predstavila svoj koncept “zelenog certifikata”, koji bi prije svega trebao omogućiti relativno jednostavna poslovna i turistička putovanja u ovoj godini, unutar bloka zemalja gdje je procijepljenost slaba.
Evropljani su umorni od restrikcija i ograničenja kretanja. Barem se tako čini pri pogledu na njemačke aerodrome prepune putnika. I to samo nekoliko dana nakon što je Njemačka skinula dijelove Portugala i Španjolske, među kojima i Balearsko otočje, s liste rizičnih područja.
Turistički operateri pripremaju se za poplavu last minute aranžmana. No, dok Nijemaci planiraju skori bijeg na španjolske otoke, većina Španjolaca ne smije napuštati svoje matične regije. Iako su upravo mediteranske zemlje najglasnije zagovornice covid pasoš, pitanje je koliko će njihov turizam dobiti krila s obzirom na nimalo blistavu situaciju s cijepljenjem u Evropi.
Uz covid pasoše nameću se i pitanja mogu li cijepljene osobe virus i dalje prenositi drugima? Što je sa zaštitom osobnih podataka? I koliko je pravedno olakšati putovanja samo cijepljenim građanima? Pogotovo jer to mnogi ne smiju zbog, primjerice, zdravstvenih razloga, ali i nekih drugih, zbog kojih se Svjetska zdravstvena organizacija protivi da covid putovnica postane preduvjet za međunarodna putovanja.
Prema Evropskoj komisiji, covid putovnica ne bi trebala biti jedini preduvjet za slobodno kretanje tako da bi oni koji je nemaju ili se ne žele cijepiti isto pravo mogli ostvariti primjenom drugih pravila zemlje u koju putuju, poput samoizolacije, karantene ili dodatnog testiranja.
Iako države članice mogu samostalno odlučiti hoće li odobriti ruska i kineska cjepiva, Komisija zasad u covid putovnicama priznaje samo ona koja je odobrila Europska agencija za lijekove, čemu se protivi Mađarska. Hoće li države članice koristiti covid putovnice i kao ulaznicu za neke javne i masovne događaje, odlučuju same.
Danska je najavila uvođenje qr kodova kako bi, zahvaljujući mobilnim aplikacijama, građani već u svibnju mogli putovati, posjećivati nogometne utakmice i festivale. Francuska nacionalna aviokompanija AirFrance već se koristi time kako bi se ubrzalo kretanje domaćih putnika na aerodromima. Island već neko vrijeme izdaje potvrde o cijepljenju kako bi olakšao međunarodna putovanja onima koji su cijepljeni.
Evropske covid putovnice trebale bi stupiti na snagu već početkom lipnja, no moraju ih blagosloviti zemlje članice i Europski parlament. Povjerenik za pravosuđe nada se da ovaj put neće biti podjela među članicama.
Potvrde o cijepljenju nisu ništa novo. Već godinama su za putovanja u neke zemlje potrebni tzv. žuti kartoni kao dokaz o cijepljenju protiv žute groznice, rubeole, kolere, malarije. No razlika između žutog kartona i buduće covid putovnice je digitalna komponenta koja donosi zabrinutost za zaštitu osobnih podataka. Usto, mnoge članice žele same regulirati ulazak u zemlju zbog širenja novih sojeva virusa.
Uz sve dvojbe, analitičari smatraju da će na kraju prevladati zajednički, ekonomski interesi jer je teret života u mirovanju sve teži.
Brod MSC Flavia na kome je naš pomorac otvarao kontejnere i krao robu iz njih
Iz agencije za ukrcaj pomoraca „BG Shipping Agency“ – glavnog posrednika pri zapošljavanju crnogorskih i pomoraca iz dijela zemalja bivše Jugoslavije na brodovima jedne od najvećih svjetskih kontejnerskih kompanija – italijansko-švajcarskom „Mediterranean Shipping Company“ (MSC), na adrese svih pomoraca u Crnoj Gori koji plove za tu kompaniju kao i ovdašnjih strukovnih udruženja prije dva dana stiglo je pismo upozorenja da bi, ukoliko se ne smanji nedolično i kriminalno ponašanje nekih od naših pomoraca, svi oni koji imaju crnogorske pasođe mogli ostati bez posla na brodovima MSC-a.
Naši pomorci bili su u proteklom periodu akteri nekoliko slučajeva otkrivanja većih količina švercovanih narkotika na brodovima te kompanije, od kojih je najčuveniji slučaj broda „MSC Gayane“ na kome su američke vlasti u luci Foladelfijau ljeto 2019.i zaplijenile oko 20 tona kokaine, tržišne vrijednosti veće od 1,3 milijarde dolara i tim povodom uhapsile sedam članova posade tog broda, među kojima su pet iz Crne Gore.
Pored toga, evidentirano je i više slučajeva tzv. pilferage-a, u kojima su naši pomorci otvarali kontejnere koje su prevozili brodovi MSC-a na kojima plove, i krali robu iz njih.
„Ovo je upozorenje pomorcima zaposlenim preko BG Shipping agencije koji su zagazili u kriminalne aktivnost i skloni su da se upuste u nedozvoljene radnje. Svojim nedoličnim aktivnostima dovodite u pitanje integritet i renome kompanije koja vam je pružala mogućnost da radite i zaradite i u ona vremena kada na drugim kompanijama to niste mogli. Ugrožavate radna mjesta i opstanak većine svojih kolega koji pošteno i čansno rade za svoje porodice. Morate shvatiti da nadležne policijske agencije prate svaki korak i da je samo pitanje dana kada ćete pokajnički vapiti za pomoć. Tada će biti kasno. Menadžment kompanije „Mediterranean Shipping Company“ na ivici je odluke da prestane sa angežovanjem pomoraca sa pasošem Crne Gore. Pojedine linije i brodovi su zbog navedenog, već predati menadžmentu na Kipru“- stoji u pismu upućenom našim pomorcima koji plove za tu kompaniju, a koje nosi naslov „Važno upozorenje“ i potpisuje ga direktorica BG Shipping agencije Živana Petranović.
Potvrda navoda da policijski i drugi organi bezbjednosti prate dešavanja na brodovima MSC-a je i najnoviji slučaj kontejneraša „MSC Joanna“ koji je 12.marta bio na kratko zaustavljen u australijskoj luci Sidnej, nakon što je sa njega dan ranije u australijskim vodama, na jedno manje plovilo transferisano 11 manjih plastičnih posuda u kojime je bilo ukupno 200 kilograma kokaina, što na crnom tršištu u Australiji vrijedi prkeo 90 miliona dolara. Policija koja je imala dodjavu o tome da će sa MSC-ovim brodom biti pokušano doturanje veće količine droge u Australiju, presrela je to manje lovilo kada se ono približavalao obali, uhapsila 27-godišnjeg Australca za njegovim kormilom i zaplijenila drogu, da bi, nakon što je „MSC Joanna“ uplovila u Sidnej, policija upala na brod, izvršila premetačinu i uzela izjave od članova posade. Ipak, niko od pomorca sa „MSC Joanne“ među kojima prema nezbanilčnim i nepotvrđenim informacijama ina i crnogorskih državljana, nije zadržan niti je do sada protiv njega podignuta bilo kakva optužnica, a brodu je nakon okončane pretrage i ispitivanja posade, dozvoljeno da nastavi putovanje.
obracanje MSC kancelarije Beograd
„Postavljamo pitanje na koje tražimo odgovor: da li ste odlučili da nastavite sa švercom, otvaranjem kontejnera i krađom robe (najnoviji slučaj drugog os+ficira stroja na brodu MSC Flavia“)? Ukoliko se ne urazumite, vrlo brzo niko neće imati mogulnost da radi za kompaniju „Mediterranean Shipping Company“. Nadam se da ćete pokazati dovoljno pameti, mudrosti i snage da se oduprete izazovima lake zarade sa visokim rizicima. Ne ugrožavajte egzistenciju svjih porodica i porodica vaših kolega“- navela je čelnica glavne crewing agencije MSC-a za crnogorske pomorce, Živana Petranović u obraćanju našim pomorcima.
U Udruženja kapetana trgovačke mornarice Crne Gore iz Kotora smatraju da je riječ o veoma ozbiljnom upozorenju koje se potencijalno, može pretvoriti u izuzetno veliku štetu za značajan broj pomoraca sa crnogorskim pasošem jer je kompaanija MSC jedan od glavnih poslodavaca za naše pomorce.
„Bila bi velika šteta za cijelu Crnu Goru , a najgori mogući ishod za njihove porodice, da ti ljudi ostanu bez posla. Riješenje se ne nalazi tako lako za ovaj problem.”- smatra kapetan duge plovidbe Vjeko Radimir iz Dobrote koji je i član Udrušenja kapetana. On je apelovao na kolege iz Udruženja, ali i na članove Unije pomoraca Crne Gore da pismeno podrže napore koje na iskorijenjivanju kriminalnog i nedoličnog ponašanje nekih neogovornih naših mornara I oficira sa brodova MSC-a, a koji nezasluženo ljagu bacaju na sve naše pomorce, preduzimaju jedan od glavnih menadžera te kompanije, kapetan Antonio Mareska i rukovodstvo agencije BG Shipping iz Beograda.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu za javno zdravlje prijavljeno je deset smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (4), Nikšića (4) Cetinje (1) i Berane (1) od kojih je najmlađi imao 51, a najstariji 100 godine starosti. Registrovano je 500 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 19. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 2096 uzoraka na novi koronavirus”, saopšteno je iz IJZ-a.
opština
oboljeli
Podgorica
164
Nikšić
99
Bar
41
Bijelo Polje
40
Pljevlja
38
Berane
25
Cetinje
18
Ulcinj
14
Rožaje
10
Kotor
9
Danilovgrad
7
Herceg Novi
5
Tivat
4
Andrijevica
4
Petnjica
4
Tuzi
4
Kolašin
4
Mojkovac
3
Šavnik
3
Budva
2
Plav
1
Plužine
1
Ukupno
500
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1194.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 548 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8261.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 86782.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Novim izmjenama i dopunama Naredbe za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa ublažene su važeće mjere u Herceg Novom koje se odnose na rad privrednih društava i preduzetnika.
Izmjenama Naredbe koje su juče, 19. marta objavljene u Službenom listu Crne Gore, za Herceg Novi je određen isti režim rada privrednika koji važi i u: Tivtu, Kotoru, Budvi, Baru, Podgorici, Cetinju, Bijelom Polju, Mojkovcu, Pljevljima i Plužinama.
Nove izmjene su donijete nakon jučerašnjeg redovnog sastanka predstavnika lokalnih uprava sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje Crne Gore. Odluci je prethodila intenzivna komunikacija Opštine Herceg Novi sa nadležnim državnim ustanovama, te apeli da sa snižavanjem kumulativne stope incidencije dođe i do ublažavanja mjera.
Izmjenama Naredbe je, uz strogo poštovanje izrečenih epidemioloških mjera, omogućen rad neprehrambenim trgovinama, cvjećarama i drugim preduzetnicima i privrednim društvima, osim izuzetcima koji su navedeni u članu 1c Naredbe.
Na snazi ostaju sledeće zabrane:
– zabrana rada privrednih društava i preduzetnika koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti), osim za:
* goste koji su smješteni u hotelu, u periodu od 7 do 18 časova,
* pripremu i izdavanje hrane, osim napitaka (kafa i dr.), po porudžbi, bez zadržavanja i konzumacije ispred objekta koji posluje hranom, uključujući ketering, u periodu od 7 do 22 časa, uz potvrdu poslodavca;
– zabrana rada automata (prodaja hrane, pića, kafe i drugih napitaka) u okviru benzinskih stanica i drugih prostora,
– zabrana rada tržnih centara, štandova/tezgi i slično,
– zabrana rada priređivača igara na sreću,
– zabrana rada privrednih društava i preduzetnika koji pružaju usluge u fitnes centrima i teretanama.
Ostaje obaveza privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim objektima i objekata koji posluju hranom da uklone mobilijar ili na drugi način onemoguće njegovo koriščenje, tokom zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti.
Takođe, na snazi ostaje zabrana izlaska građana sa teritorije Opštine Herceg Novi. Izuzetak su oni koji posjeduju potvrde i potrebnu dokumentaciju za napuštanje teritorije opštine, i to radi: obavljanja redovnih radnih zadataka, ostvarivanja zdravstvene zaštite, njege lica koja usljed bolesti, stanja ili posljedica povrede nijesu sposobna da samostalno obavljaju svakodnevne životne aktivnosti, putovanja studenata od mjesta prebivališta do sjedišta ustanove visokog obrazovanja, održavanja ličnih odnosa djece sa roditeljem sa kojim ne žive, prevoza poljoprivrednih proizvođača, prevoza vlasnika poljoprivrednog zemljišta i članova njegovog porodičnog domaćinstva do mjesta u kome se zemljište nalazi, prevoza lica koja posjeduju dozvolu za sportsko-rekreativni i privredni ribolov, akvakulturu, odnosno dozvolu za plovilo, da se prevezu do mjesta u kome treba da obave ribolov i/ili akvakulturu, odnosno u kome posjeduju dozvolu za plovilo.
U izmjenjenoj Naredbi ostaju na snazi i sve privremene mjere za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa koje važe na teritoriji cijele Crne Gore.
Novi 38. broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komun@” odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore, ovoga puta na povećanom broju strana, čak 44, šesnaest više od uobičajenog sadržaja koji je u cjelosti posvećen vodama u Crnoj Gori, a donosi veliki broj interesantnih tekstova.
Časopis započinje uvodnikom “Projekat koji je promijenio Crnu Goru” iz pera Gorana Jevrića, prvog čovjeka Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje koji ističe da “ovo preduzeće je tokom protekle godine obilježilo deset godina od funkcionisanja sistema i 45 godina od institucionalizovanjavizionarske ideje o potrebi izgradnje jedinstvenog sistema za regionalnog vodosnadbijevanje Crnogorskog primorja” naglašavajući „da ova i sve buduće generacije moraju sve učiniti da zaštite vodu kao pririodni resursizvanredne vrijednosti od značaja za održivi razvoj Crne Gore“.
Pošto je novi broj Komue posvećen tematu voda, donosi između ostalog i nekoliko stranica posvećenih istoriji, razvojnim projektima,upravljanju vodama i viziji razvoja Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, zatim klimatskim promjenama i upravljama vodama Crne Gore iz pera prof.dr Mihaila Burića , kao i hidrotehnici, kao grani građevine i odnosu sa vodama u tekstu prof.dr Gorana Sekulića u tekstu sa naslovom „Blago koje je rađalo civilizaciju“.
Prof dr Velibor Spalević piše da je voda preduslov ljudskog postojanja i održivost naše plave planete, u tekstu pod naslovom „Dobar sluga i loš gospodar“, a dr Zulfo Ahmetović, univerzitetski profesor iz Sarajeva o značaju vode „koji je toliko veliki da se to često previđa“.
O vodi kao izvoru života u tekstu pod naslovom „Ko kosi, a ko vodu i snijeg nosi“ mr Željko Rutović podsjeća da „da su vode i Crna Gora bogastvo prirode i jedinstvo životakoje su sa sobomu arhiv sjećanja zabilježile mnoga iskustva koja govore o vitalnosti i održivosti ljudskog postojanja.
U novom broju Komune i priča Miraša Martinovića o vodi u legendama utekstu pod naslovom „Žubor vode kroz predanje“ Miraš Martinović u kojem ističe da „narodi kroz svoje trajanje i predanje imena mnogih voda vezali su za određene ličnosti, njihove sudbine i događaje iz stvarnog života…
O vođenicama kao najsnažnijem i najsvjetlijem simbolu čovjekovog opstanka i drevne mistike piše Ramiz Hadžibegović u tekstu pod naslovom „Spomenik vremena i običaja“ a mr Sait Šabotić „da u dugoj borbi čovjeka sa prirodom, da su vodenice gradile svoju istoriju“.
Slavica Kosić piše da je u selu Kameno kod Herceg Novog još uvijek u upotrebi dio vodovoda izgrađen prije više od jednog vijeka, a Đoko Raičević o vodama Gornjeg Polimlja u tekstu pod naslovom „Bogatstvo rijeka i jezera“.
O istorijatu cetinjskog vodovoda koji je izgrađen daleke 1891 godine kao zadužbine velike knjeginje Milice, kćerke knjaza Nikole, piše Božidar Proročić u tekstu pod naslovom „Dar knjeginje za pune slavine“, a Dragan Mitov Đurović o vodama Bjelopavlića i grada Danilova u tekstu pod naslovom „Ladne vode sa bistige“u kojem piše da su na dovođenju vode, po projektu inžinjera Marka Đukanovića radili složno svi Bjelopavlići koji su cijevi kupljene u Austrougarskoj iz kotorske luke, na ramenima donijeli.
Abdulah Bato Abdić izražava zabrinutost zarijekuRibnica za koju napominje da je „istinski primjer šta čovjek može ili je već napravio na unižavanju prirode iz razloga teško shvatljive pohlepe i želje za materijalnim bogastvom“.
O vodama Banjana piše Radmila Perović u tekstu sa naslovom „Bistjerne na putu ka baštini „ a Božidar Jaredić o nikšićkom Gornjem polju i njegovim vodama, Vidrovanu, Viru i Vidovom potoku u tekstu pod naslovom „Noćni karavani za ilirsku kraljicu“
U najnovijem broju Komune i priča Mustafe Canka o Ulcinju u kojem jekult vode duboko usađen u svijest njegovih građana, zatim Dubravke Jovanović o čuvenoj kotorskoj česmi „Karampana“ kao obilježju drevnog grada.
Dr Stevan Nikolićo rijeci Pivi, vodnom blagu tog i durmitorskog kraja piše, kao daru prirode, koji je nedovoljno iskorišćen, a mr Halil Markišić o legendama o plavsko.gusinjskim vodama u tekstu sa naslovom „Između blata i jezera isplakanog suzama „
O mineralnim vodama na području bjelopoljske opštine piše Radomir Perišić, a magičnoj moći kolašinskih rijeka dr Mirko Jakovljević u tekst pod naslovom „Čudesni izvor Morače“, dok Dražen Drašković o Kolašinu kao gradu na Tari, gradu pod vodama i gradu vodapiše da je „nakon što je preživio potapanje i stanje akumuilacije jezera sedamdesetih godina prošlog vijeka, sa potencijalima rijeka, vodotoka i izvorišta zaslužio da mu vode dosta toga donesu…“
Željko Milović u najnovijem broju Komune posvećene vodama piše o rijeci Rikavac koju su kleli, a koja sada predstavlja turističku atrakciju, u tekstu sa naslovom „Izmijenila istoriju Bara“.
OLimu , nekada najčistijoj rijeci u regionu čiji su tok sada pretvorili u odvoz najraznovrsnijeg inajprljavijeg ljudskog otpada prićsMurat Ćorović iz Bijelog Polja,a s druge strane prof dr Draško Došljak u tekstu „Čuti, da slušam Lim“ piše o toj rijeci kao vječitoj inspiraciji književnika.
Slobodan Vuković u tekstusa naslovom„Tekle vode beranske“ ističe da jeBerane nekada, umnim radom svojih ktirora, nalik razvijenim evropskim varošima preplavljeno izvorskim vodama i da je neko mudar i maštovit doveo vaktile vodu u grad iz vrela ispod drevnog manastira Đurđevi stupovi do čuvene gimnazije i Vakufske kuće,a da je, na žalost, neko neznaven, urnisao i prekinuo tu vodenu „žicu“, i zatrpao je, pa su od beranskih voda ostala uglavnom sjećanja.
O socio ekonomskim aspektima vodnih resursa u Opštini Petnjica piše dr Salija Adrović u tekstu sa naslovom „Uslov za razvoj poljoprivrede i turizma“, a mr Eldin Brđanin o hidrografskom području Rožaja i ljepotama Ibra i mineralnim vodama.
O neodoljivom zovu Tare „koja ljude čini boljim i traži poštovanje „akoja je idealna i za splavarenje piše Ranko Ćetković iz Mojkovca, dok o toj rijeci kao svjetskom dragulju prirode takođe piše iz drugog ugla dr Stevan Nikolić koji ističe „da se Tara mora sačuvati od svake vrste degradacije i propadanja vitalnih ekoloških vrijednosti“
U najnovijoj Komuni i zapis dr Čedomira Bogićevića o spomen česmi Jagode Bogićević kod Bijelog Polja kao izvoru života i slobode.
I ovaj najnoviji broj potpisuju direktor časopisa Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
Turisti i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj iz Slovenije, Poljske, Austrije i Njemačke žele i ove godine na odmor u Hrvatsku, ali su oprezni u planiranju i bukiranju zbog širenja pandemije i protumjera, o čemu se kao i o sigurnosnim protokolima te uvjetima prelaska granica najviše zanimaju.
Zaključak je to iz odgovora direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Sloveniji, Poljskoj, Austriji i Njemačkoj na upit Hine o trenutnom stanju bukinga za Hrvatsku ove godine, uključujući i za uskrsne blagdane na tim tržištima, koja su uz domaće u 2020. ostvarila najbolje rezultate u hrvatskom turizmu.
O svim tim temama i pitanjima, kao i hrvatskom projektu za sigurnost boravka ove godine “Safe stay in Croatia” se razgovaralo ovog tjedna i na online poslovnim radionicama HTZ-a za tržišta Slovenije i Poljske, koje su okupile ukupno oko 200 domaćih sudionika i partnera s tih tržišta, a slične se radionice uskoro planiraju održati i za tržište Austrije i Njemačke.
Zajedničko za ta četiri, ali i druga tržišta, je da je s njih za Uskrs teško očekivati veći turistički promet zbog mjera koje su na snazi u tim zemljama zbog trećeg vala pandemdije, pa ponegdje i zatvaranja do iza Uskrsa, ali i zbog mjera u Hrvatskoj, koja za prelazak granice traži negativan PCR test ili PCR testiranje s karantenom do dobivanja nalaza.
To je za mnoge velik izdatak, a turistički promet za Uskrs sputavaju i za sada različiti uvjeti prelaska granica po Europi, za što se, kako gdje, traže već i potvrde o cijepljenju ili negativni PCR test, brzi antigenski test i odlasci u višednevne karantene po dolasku u neku zemlju ili po povratku.
Zajedničko je i da je početni optimizam za ovu turističku sezonu i putovanja zbog cjepiva i najava brzog procjepljivanja stanovnika, splasnuo u mnogim zemljama s manjim isporukama cjepiva i sporijim procjepljivanjem, kao i pojavom novih sojeva virusa i porastom broja zaraza.
Riba – peškarija JAKOV PRKIĆ/CROPIX – Slobodna Dalmacija
Druga marčana bura koja puše na širem splitskom području već nekoliko dana, poremetila je za petak uobičajenu sliku splitske Peškarije.
– Svita koliko hoćeš, al ribe malo! I friško je – ukratko nam je prenio atmosferu s ribarnice Siniša Beroš, prodavač ribe i administrator Facebook stranice Splitska peškarija.
Objašnjava kako su vremenski uvjeti na moru pomrsili planove ribarima koji su proteklih dana imali problema s jakim kurentima i mrtvim morem kod kojeg riba ‘ne radi’. Tako da je izbora bilo po pitanju ribljeg fonda, ali su ulovljene količine male.
– Od parangala skoro da ništa nije došlo na banke. Jedva nešto za nahraniti tek jedan portun. Kod mene su bili moli, jedva 30 kila i to sam prodao prije 9 sati. Inače, nudilo se srdele po 20 kuna, lokarde i inćuni po 30, grdobina po 50, 80 i 100 kuna, bilo je trlji, raže, lignjuna, jako slabo obora… Sve u svemu, količinski za 30 do 40 posto manje ribe nego inače na peškariji. Bura je sve poremetila. Ljudi se čude kako nema ribe, a zaboravljaju da su na moru skroz drugi uvjeti. Evo, od ponediljka nam stiže i treća marčana, kako kažu. Valjda će nakon toga proliće – kaže nam Beroš.
