Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana, Kristijan Sindik istrčao prvi od sedam maratona Split – Tivat

2

Splitski maratonac Kristijan Sindik i njegov tim službeno su danas, tačno u 07:00 sati, krenuli s Marjanskih vrata na sedmodnevnu utrku od Splita do Tivta u Boki Kotorskoj pod nazivom 7 maratona u 7 dana, a sve u svrhu prikupljanja donacija za Odjel dječje onkologije KBC-a Split.

Na startu utrke Kristijanu su se pridružili brojni splitski trkači, maratonci i triatlonci, a na ruti preko park šume Marjan, trkačima se pridružio i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

‘Jako dugo želio sam ostvariti ovaj pothvat, i kada sam kao onkološki bolesnik prije par godina ležao u bolnici, samo sam razmišlja o tome. Sada kada vidim koliko je ljudi došlo dati potporu, mogu samo reći da nam je uspjeh jedina opcija! Pozivam sve još jednom da se uključe u ovu akciju i da doniraju sredstva za Odjel dječje onkologije KBC-a Split’, izjavio je Kristijan Sindik, tvorac akcije 7 maratona u 7 dana.

Na Svjetski dan borbe protiv raka

Sindik će odraditi sedam dionica preko Ruskamena, Drašnica, Ploča, Stona, Orašca, Čilipa i doći do cilja na rivi Pine u Tivtu. Na svakom od tih punktova će prenoćiti pa sutradan nastaviti. Do Tivta je 295 kilometara, što je ukupna dužina sedam maratona (po 42.1 km).

– Već neko vrijeme tinjala je u meni ova ideja jer su Split i Tivat dva mjesta za koja sam vezan. Ja sam inače iz Tivta, bokeljski Hrvat, a u Splitu sam rođen – kaže nam Sindik oduzimajući nam iz usta naredno pitanje „Zašto baš Tivat”.

– Živim na relaciji Split – Tivat i oduvijek mi je bio san biciklom ili pješice spojiti te gradove. Ove godine, koja je specifična, to sam uspio. Čovjek se mora prilagoditi svim okolnostima, pa tako i u pandemiji. Trčao sam do svog sela, ženinog sela i napravio mnoge druge stvari koje možda nikad ne bih da nije bilo korone.

Humanitarno-sportski podvig

Ovaj humanitarno-sportski podvig zamišljen je tako da zainteresovani donatori kupuju kilometre na ruti, minimalna cijena jednog kilometra je 100 kuna ili 15 eura, a na raspolaganju je ukupno 295 kilometara. Svi zainteresirani učesnici ove akcije mogu donirati sredstva direktno uplatom na račun Odjela dječje onkologije KBC-a Split putem IBAN-a HR1424070003106794371, otvorenog u OTP banci d.d. Split.

Današnja, prva od sedam ruta od 42 kilometra, prolazi kroz Split, a odvijala se preko Bačvica, prema Stobreču, Podstrani, Dugome Ratu, Omišu, Nemiri i Stanićima sa završetkom u Ruskamenu, gdje će se Kristijan i njegov tim odmoriti i sutradan nastaviti prema Makarskoj.

Sve detalje i tok akcije možete pratiti na Facebook stranici utrke Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana, a kako je izgledao današnji početak utrke možete pogledati ispod teksta.

PRVI MARATON JE ISTRČAN!

Svaka čast Kristijanu i svim ostalim trkačima. Prvi maraton je istrčan. Sutra u 9:00 sati nastavljamo punom parom. Hvala vam što nas i dalje podržavate kupovinom kilometara!

Podsjećamo, moguća je kupovina kilometra od minimalno 100kn koje možete uplatiti na broj humanitarnog računa Dječje onkologije KBC-a Split: HR1424070003106794371, poručili su na FB stranici Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana

Forbes uvrstio Mljet u top 5 neotkrivenih mediteranskih otoka

0
Mljet

Ugledni američki časopis Forbes uvrstio je hrvatski otok Mljet među top 5 neotkrivenih mediteranskih otoka za putnike koji vole istraživati destinacije „izvan utabanih staza“, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin.

U članku se navodi kako su mnoga prekrasna odredišta na obali Sredozemnog mora i dalje neistražena, a autor članka donosi popis pet idiličnih otoka, savršenih za one koji traže bijeg od gužve i masovnog turizma.

„Objave o Hrvatskoj i hrvatskim destinacijama u najpopularnijim američkim medijima kao što su Forbes, The New York Times, The Washington Post potvrđuju popularnost i poziciju naše zemlje kao poželjne turističke destinacije na američkom tržištu. Iako je veća realizacija turističkog prometa s dalekih tržišta trenutno otežana, naša prisutnost i vidljivost u američkim medijima važna je za buduće trendove i putovanja“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Otok Mljet prikazan je kao savršeno mjesto za sve posjetitelje željne aktivnog odmora, bilo da je riječ o istraživanju Nacionalnog parka Mljet, kupanju, kajakingu ili brojnim pješačkim i biciklističkim stazama na otoku. S druge strane, svi ljubitelji povijesti i kulture mogu istražiti Polače, jedno od najstarijih naselja na otoku, poznato po Rimskoj palači koja datira još iz doba Rimskog carstva. Uz Mljet, na popisu su se našli grčki Syros, španjolski otok Tabarca, otoci Kerkennah uz obalu Tunisa te otok Kekova u Turskoj.

Dodajmo i kako vodeći svjetski brand turističkih vodiča Lonely Planet u svom članku donosi pregled četiri prekrasne auto rute u jugoistočnom dijelu Europe, a među izdvojenim rutama se našla i vožnja od Dubrovnika do Crne Gore, koja prema autorici članka naprosto „oduzima dah“.

Komunalije upola smanjene za one koji sebi riješavaju stambeno pitanje objektom do 150 kvadrata

6
Tivat – foto Anton Gula Marković – Boka News

Administracija tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) pripremila je novu Odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kojom se taj lokalni propis uskađuje sa odredbama nedavno izmijenjenog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ovu naknadu koja se obračunava na osnovu idejnog, odnosno glavnog projekta novih objekata, plaćaju njihovi investitori, a prihod koji lokalna uprava na taj način ostvari striktno je namijenjen izgradnji nove komunale infrastrukture.

Kao i do sada važećom, novom Odlukom o komunalijama u Tivtu za koju se još čeka formalna saglasnost Vlade Crne Gore,  predviđeno je da se teritorija opštine dijelu u šest zona, koje, zavisno od svoje lokacije, atraktivnosti i stepena opremljenosti komunalnom infrastrukturom, imaju različite koeficijente za obračun, odnosno konačnu cijenu komunalija. Najskuplje su komunalije u ekskuzivnoj tzv. Ia zoni koja obuhvata zahvat većine državnih studija lokacije na tivatskoj obali. Jedina izmjena u odnosu na do sada važeče zone je što je u tu najeksluzivniju, zonu Ia sada uvršteno i područje koje pokrivaju izmjene i dopune DSL “Dio Sektora 22 – Arsenal” po kome se gradi elitni nautičko-turistički centar Porto Montenegro. Dosadašnja tivatska lokalna vlast koalicije DPS-SD-HGI nije našla za shodno da prije tri godine kada je usvajana do sada važeća Odluka o komunalijama, prostor DSL Arsenal uvrsti u najekskluzivniju i najskuplju zonu za naplatu komunalija, već je Porto Monrenegro u tom smislu, bio „jedan stepen niže” na ljestvici za obračun i naplatu ove naknade, i bio je u rangu objekata koji se grade u centru Tivta ili obalnom pojasu Lepetana, Donje Lastve, Župe i Bonića.

Po novoj Odluci, prosječni troškovi komunalnog opremanja izračunati su na iznos od 128,33 eura/po m2 površine novih objekata, a što se onda množi sa koeficijentom određenim za svaku zonu. Po toj formuli, najskuplje komunalije plaćaće se u najeksluzivnijoj, zoni Ia i iznose 210 eura po metru kvadratnom. Nešto jeftinije ove dadžbine su u zoni I koja obuhvata centar Tivta, obalu Donje Lastve, Lepetana, Bonića, Župe, Kalardova i obuhvat aerodroma, odnosno nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranzo, a gdje konunalije valja platiti 172 eura po kvadratu.

Za zonu II cijena je 138 eura, zonu III 104, zonu IV 86, a komunalije su najjjeftinije – 60 eura po kvadratu, u zoni V koja obuhvata prostor ambijentalnih cjelina – starih sela u Lastvi, Tivtu i Krtolima, kao i prostor lokalne studije lokacije Vrmac. Visina komunalija nije mijenjana u odnosu na do sada važeću odluku, ali su kao novina, određeni procenti za umanjenje ove dadžbine kod pojedinih kategorija objekata. Tako se komunalije za pola smanjuju za stambeni prostor do 150 kvdarata površine kojim investitor riješava svoje stambeno pitanje. Isti procenat umanjenja predviđen je za objekte koji se grade u biznis zoni, kao i za otvoreni prostor na parceli koji je predvišen za obavljenje djelatnosti. Na povlastice sa smanjenjem iznosa komunalija koji može ići i do 50 odsto, mogu računati i investitori obekata koji imaju solarne kolektore za potrebe unapređenja energetske efikasnoti tih objekata, dok se stepen umanjenja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kreće i do 80% za nove garaže, odnosno vjerske objekte. Isti procenat umanjenja ove naknde predviđen je i za rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama, odnosno objekata upisanih u registar kulturnih dobara.

IJZ: Još jedna žrtva korone, 515 novoinficiranih, H.Novi 30, Kotor 15, Tivat 12

1
Covid 19

U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula jedna osoba, a potvrđeno je 515 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Novootkriveni su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 189
Nikšić 65
Budva 59
Herceg Novi 30
Berane 24
Bar 21
Ulcinj 18
Pljevlja 17
Kotor 15
Bijelo Polje 15
Danilovgrad 13
Cetinje 12
Tivat 12
Tuzi 6
Kolašin 6
Rožaje 5
Plav 4
Mojkovac 3
Andrijevica 1

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 03. februar 2021.) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1761 uzorak na novi koronavirus”, saopšteno je iz IJZ.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 826.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak 452 pacijenta

Preminula osoba bila je iz Danilograda, starosti 79 godina.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 7.533”, dodaje se.

Bokeški forum Herceg Novi: Otvoreno pismo – zaustavite divljanje po Boki

12
Bokeški forum

Važeći Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata (“Sl. List CG” br.: 64/17, 44/18, 63/18, 11/19, 82/20) je katastrofalan. Svjedoci smo građevinskog nereda na svakom koraku, saopšteno je iz Bokeškog foruma Herceg Novi.

“Primjer je hotel “Park” u Bijeloj koji je totalno demode, uopšte se ne uklapa u prirodni ambijent prostora, gabariti hotela su ogromni. Kapacitet hotela je 250 soba i 25 apartmana. Nekada divna bašta starog hotela “Park” sa egzotičnim drvećem je većim dijelom nestala. Napravljen je još jedan hotel, “Ibero Star” koji se skoro pa naslonio na vilu “Đurković”, te je tako vila izgubila svoju posebnost kojoj se svako divio. Mandrać od kamena ispred vile je betoniran, nasuto je stotine kamiona kamenja, pijeska i zemlje u more, a sve u cilju proširenja plaže. Tako se stvorio mulj na dnu mora od nasute zemlje i ugrozio floru I faunu podmorja. Ispred hotela “Park” zauzeto je 170m obale na kojoj je zabranjen pristup svima osim gostima hotela.

Isto je i sa hotelom “Delfin”, plaža i zauzet prostor je dužine 200m, a nasuto je oko 50m put sredine zaliva na obje plaže. Srušeni su parapeti u dužini oko 80m, a koji su obilježje našeg mjesta. Mulo ispred hotela je oduvijek bilo javno pristanište za svakoga, a danas je potpuno zabranjen pristup kočama, ribaricama i svim ostalim turističkim plovilima kojima su tu godinama pristajali. Zabranjen je pristup na zauzetu obalu jer je postavljena ograda.

U more pored novosagrađenog hotela u Kumboru na desetine kamiona bacaju šut i otpad u more, a sve u cilju proširenja plaže. Puno obale je upropašteno i turisti nemaju gdje sa porodicama otići na kupanje, a da ne pominjemo mještane koji su izgubili volju za kupanjem u vrijeme turističke sezone. Prioritet su mještani, ali trenutna gradska vlast apsolutno nema sluha za svoje mještane. Turisti zaobilaze Bijelu zbog nedostatka plaža. Hotele treba graditi u skladu sa prostorom na koji će biti izgrađeni, kao i shodno kvadraturi obale koju mogu dobiti na raspolaganju, a ne na uštrb mještana.

Kada se obiđu naša mala mjesta uz obalu vidi se mnogo neprikladnih objekata kao i novih mula, a sve zarad profita pojedinaca, a na uštrb većine. Primjer je izdata plaža u Bijeloj ispred Osnovne škole “Orijenski bataljon” na kojoj se nalazi neprikladna drvena kućica. U Đenovićima na betonskoj plaži je montažni objekat koji je zauzeo pola plaže.

JP “Morsko dobro” treba da radi na osnovu mjesne nadležnosti, da Opština raspolaže sa plažama, a ne pomenuto preduzeće. Svaka plaža treba da bude gradska plaža i da o njima brinu mjesne zajednice i Opština.

Decentralizacija države bi bila najbolje rješenje za očuvanje svih posebnosti svakog dijela države, pogotovo treba akcenat staviti na ekonomsku nezavisnost. Nama, mještanima Boke Kotorske, bilo koja vlast koja je na republičkom nivou isto nam je, jer pomenuti, nemaju sluha za naše probleme, već Boku Kotorsku gledaju isključivo kao izvor prihoda u državni budžet. Iz svega gore navedenog pitamo se samo jedno: “KO JE TO SVE DOZVOLIO?” kaže se u otvorenom pismu koje potpisuje Martin Bilafer Bokeški Forum Herceg Novi.

Koronavirus u Portugalu: Vozila hitne pomoći u redu za ulazak u bolnice

0
Hitna pomoć – Portugal – Foto: Rodrigo Cabrita – Anadolu Agency

Portugal je trenutno zemlja najpogođenija epidemijom koronavirusa na svijetu srazmjerno veličini i broju stanovnika, javlja Anadolu Agency (AA).

Ekipa AA zabilježila je vozila hitne pomoći koje čekaju u redu da uđu u bolnicu Santa Maria u Lisabonu. Povećanje broja zaraženih COVID-19 dovelo je do preopterećenja bolnica koje su u trećem valu pod ogromnim pritiskom.

Vojno-medicinski tim iz Njemačke doputovao je u srijedu u Lisabon, u cilju pomoći Portugalu da se izbori s pandemijom koronavirusa, jer je ta zemlja trenutno najpogođenija zemlja na svijetu srazmjerno veličini i broju stanovnika.

Osam ljekara i 18 medicinskih sestara sletjelo je na vojni aerodrom Figo Maduro, a ministrica zdravlja Portugala Marta Temido navela je jučer da će oni ići u lisabonsku bolnicu i to u jedinice intenzivne njege, koje se do sada nisu koristile zbog nedostatka medicinskih radnika.

Skoro 7.000 ljudi je zbog infekcije koronavirusom hospitalizovano, a njih skoro 900 je u jedinicama intenzivne. Bolnički kapaciteti u prosjeku su popunjeni oko 94 posto.

Portugal je jučer započeo proces imunizacije protiv koronavirusa oko 900.000 ljudi starijih od 80 godina, kao i starijih od 50 godina koji imaju zdravstvene probleme.

Premijer Antonio Costa izjavio je ranije da je tokom prve faze u januaru vakcinisano više od 400.000 ljudi, uglavnom korisnika i zaposlenih u domovima za brigu, zdravstveni radnici i sigurnosne snage.

Kako je istakao, treća faza plana imunizacije, kada treba da budu vakcinisani svi ostali građani, zavisi od toga koliko će proizvođači brzo dostavljati vakcine.

Jokić: Kotor zaslužuje status prijestonice kulture

8
Kotor – foto Z.N

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić očekuje od Vlade i parlamentarne većine da u ovoj godini preduzmu prve korake u cilju realizacije inicijative da se Kotoru vrati status grada i da se proglasi za kulturnu prijestonicu Crne Gore, a koju je početkom januara uručio predsjedniku Vlade Zdravku Krivokapiću.

Jokić je kazao da Kotor, grad sa milenijumskom tradicijom zaslužuje da bude kao takav prepoznat i od države, te da u skladu sa tim ima status grada, kao kroz cijelu svoju istoriju.

“Na taj način bi bila prepoznata važnost i posebnost Kotora, a samim tim bi se stvorili preduslovi i za ozbiljniji odnos države prema Kotoru, što bi dovelo do poboljšanja uslova za život. Slične primjere imamo i u okruženju, Hrvatskoj i drugim zemljama. Naš Ustav ostavlja mogućnost da se lokalna samouprava organizuje na više načina, pa samim tim ova inicijativa nije u neskladu sa pravnim sistemom Crne Gore, naprotiv”, kazao je Jokić.

On podsjeća da Kotor kao Unesko grad ima poseban zakon koji se tiče njegove zaštite, pa bi, kaže i same promjene određenih zakona koje su neophodne u ovom pravcu, bile u skladu sa postojećim okvirom.

Vladimir Jokić

“Kotor, grad sa dva Unesko upisa, koji očekuje i treći, grad u kojem se nalazi dvije trećine kulturnog blaga Crne Gore sam po sebi predstavlja centar kulture Crne Gore i to je nešto što je prepoznato u cijelom svijetu, ne samo u Crnoj Gori. Od Vlade i parlamentarne većine očekujem da u ovoj godini preduzmu prve korake u cilju realizovanja inicijative predate”, kazao je Jokić i podjeća da je premijer prihvatio inicijativu da Kotor dobije status grada.

U inicijativi od Vlade se traži da Kotoru zvanično dodijeli status grada i to kroz izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o teritorijalnoj organizaciji, odnosno Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

On naglašava i da se na terotoriji Kotora nalazi oko 650 nepokretnih spomenika kulture, “odnosno nešto manje od 40 odsto ukupnog fonda nepokretnih spomenika kulture u Crnoj Gori i da se u Kotoru nalazi i preko 107.000 kulturnih artefakata što je tri puta više nego u ostatku Crne Gore”.

Za prevoz migranata uzimali od 3.500 do 13.000 eura

0
Privođenje jedrilice u Baru decembar 2020. – migranti / foto Pobjeda

Specijalno državno tužilaštvo donijelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv turskih državljana Gulera Ejupa (59) i Jildiza Ramazana (49), zbog sumnje da su u decembru prošle godine jedrilicom “Posejdon” švercovali migrante iz Turske.

Njima je odlukom Apelacioniog suda pritvor produžen za još dva mjeseca.

Prema navodima o sprovođenju istrage, postoji osnovana sumnja da su Ejup i Ramazan zajedno sa K. P. (46) postali pripadnici kriminalne organizacije koju je formiralo nepoznato lice.

– Svaki član kriminalne organizacije je imao tačno određeni zadatak i ulogu, pa je, kako se to osnovano sumnja, organizator kriminalne organizacije za sebe odredio da planira izvršenje krivičnih djela, daje uputstva i naredbe članovima kriminalne organizacije, obezbjeđuje materijalna sredstva za izvršenje krivičnih djela – navodi se u naredbi.

Ejup i Ramazan su, kako se osnovano sumnja, prihvatili da po nalogu organizatora kriminalne organizacije učestvuju u krijumčarenju migranata, turskih državljana, iz Crne Gore u Italiju, pomorskim putem, te da u tom pravcu koriste plovilo.

– Prihvatili su da od drugih članova kriminalne organizacije prihvataju migrante i da ih po ukrcavanju prevezu do Italije, odnosno do Barija kao mjesta njihovog odredišta – piše u naredbi.

Navedeno je da osnovana sumnja proizilazi i iz iskaza svjedoka – turskih državljana koji su bili na jedrilici ,,Posjedon“.

– Svjedoci su naveli da su se povezali sa nepoznatim licima kako bi preko Crne Gore pošli u Italiju, a da su za prevoz plaćali po 3.500 eura po osobi. Neki svjedoci, čije su porodice učestvovale u ovom događaju, naveli su da su plaćali od 11.000 do 13.000 eura – navedeno je u naredbi.

Turski državljani uhapšeni su u decembru prošle godine kada je kontrolisano plovilo ,,Posejdon“ na kojem je istaknuta zastava Crne Gore, a zatečeno je 39 osoba iz Turske.

Jildiz Ramazan i Guler Ejup sumnjiče se da su pokušali krijumčarenje migranata iz Crne Gore u Italiju. Oni se terete da su počinili stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Pomorac počinio samoubojstvo na tankeru

0
Tanker sea-princess

Dana 28. januara, pomorac koji je proveo 13 mjeseci na tankeru Sea Princess počinio je samoubojstvo, prema izjavi dobrotvorne organizacije Human Rights at Sea (HRAS).

Tanker je nedavno prodan na rezalište u Alangu te je plovio u Omanskom zaljevu, izvijestio je HRAS. Kad se član posade nije mogao pronaći, zapovjednik je podigao uzbunu i naredio pretragu plovila. Nesretni pomorac je pronađen obješen u kotlovnici.

HRAS je za nesreću saznao 30. januara kada je jedan od članova posade izvijestio da brodu nije bio omogućen pristup lučkim službama UAE-a. Vlasnik Sea Princess obavijestio je dobrotvornu organizaciju da su službenici u Khor Fakkanu odbili pristup brodu do luke i da neće dopustiti da se tijelo preminulog iskrca za repatrijaciju.

Nakon peticije indijskog generalnog konzulata u Dubaiju, dužnosnici u Khor Fakkanu složili su se da u nedjelju posmrtni ostaci pokojnika budu pripremljeni za repatrijaciju.

Očevici govore kako je preminuli pomorac upravo bio ručao sa svojim kolegama i da je “izgledao dobro raspoložen” nekoliko sati prije smrti. S obzirom na plan plovidbe, trebali su pristati u Indiju za manje od tjedan dana.

Uzrok samoubojstva i dalje se istražuje.

IATA: Nova ograničenja putovanja prijete oporavku zračnog prometa u 2021.

0
Avion

Nova ograničenja putovanja zbog pojave novih sojeva koronavirusa zakočit će oporavak zračnog putničkog prometa od koronakrize, nakon rekordnog pada u 2020. godini, procjenjuje Međunarodna udruga za zračni promet (IATA).

U pandemijskoj godini zračni putnički promet mjeren putničkim kilometrima potonuo je rekordnih 66 posto, objavila je IATA.

U prosincu promet je na međunarodnim rutama pao 85 a na domaćim 70 posto. Rezervacije su potonule 70 posto.

Prošle su godine avioprijevoznici prevezli 1,8 milijardi putnika, 60 posto manje nego u godini ranije.

“Prognoziramo da će se promet u 2021. donekle oporaviti i dosegnuti polovinu razine iz 2019.”, izjavio je na konferenciji za novinare u srijedu glavni tajnik IATA-e Alexandre de Juniac.

Upozorava ujedno da bi se i ta skromna procjena mogla pokazati velikim izazovom, “s obzirom na niz ograničenja putovanja kojima smo svjedočili od početka godine”.