Erdogan u posjeti BiH: Džamije moraju biti naš centar

0
Komšić i Erdogan foto :Reuters

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan svečano je otvorio obnovljenu Baščaršijsku džamiju, koju je restaurirala Generalna direkcija vakufa Republike Turske.

Poslije vjerskog obreda Erdogan je izjavio da je džamija trebalo da bude otvorena prošle godine, ali je to odloženo zbog pandemije koronavirusa.

Turski predsjednik je dodao da su džamije “centri znanja i kulture”.

“I moramo uzeti džamiju kao centar kako bismo napredovali u svakom smislu. Našu djecu treba da nosimo po džamijama što je moguće više. Naše supruge i ćerke treba da što više posjećuju džamije. I oni koji nisu muslimani mogu da slobodno posjete naše džamije”, naveo je Erdogan.

Poglavar islamske zajednice u BiH Husein Kavazović izjavio je da je srećan što je danas otvorena Baščaršijska džamija u prisustvu turskog predsjednika i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.

“Ova džamija je simbol. Ovo su trenuci da se prisjetimo vakufa koji ju je sagradio”, kazao je Kavazović.

On je zahvalio Erdoganu što Turska pomaže IZ u BiH u obnovi džamija.

“Džamije su naša zajednička prošlost i naša zajednička budućnost. Muslimani u BiH, zajedno sa svojim komšijama, žele da grade mirnu i prosperitetnu državu”, istakao je Kavazović, dodavši da to neće spriječiti ni “loše riječi loših ljudi koje slušamo ovih dana”.

Baščaršijska džamija, odnosno džamija Havadže Duraka, izgrađena je u 16. vijeku.

Danska najavila potpuno ukidanje restriktivnih mjera 10. septembra

0
Danska

Zahvaljujući dobroj vakcinisanosti protiv covida-19, restriktivne mjere koje su u Danskoj još uvijek na snazi ukinut će se 10. septembra s obzirom na to da se bolest u toj državi više ne smatra “prijetnjom po društvo”, objavilo je u petak dansko ministarstvo zdravlja.

“Epidemija je pod kontrolom i možemo se pohvaliti rekordnom stopom vakcinacije. Zato ćemo 10. septembra moći odbaciti posebne restriktivne mjere koje smo morali uvesti u borbi protiv covida-19”, rekao je ministar zdravlja Magnus Heunicke.

Podsjetio je da epidemija još nije završila, ali je istaknuo da danska vlada “neće oklijevati bude li trebalo brzo djelovati u slučaju da pandemija ponovno naruši temeljne funkcije društva”.

U martu 2020. Danska je bila jedna od prvih zemalja koje su uvele režim djelomičnog zatvaranja. Zatvorila je škole i firme čiji rad nije bio od ključne važnosti za funkcioniranje države. Nekoliko nedelja kasnije, nakon prvog ublažavanja uvedenih mjera danske su ih vlasti od avgusta 2020. odlučile ponovno postupno pooštravati. Djelomični ‘lockdown’ uveden je za Božić.

Od tada se zemlja postupno ponovno otvara. U aprilu su uvedeni digitalni pasoši, čija je upotreba sada ograničena.

Dana 14. avgusta obavezno nošenje maske u javnom je prijevozu ukinuto. Dotad je javni prijevoz bio jedino mjesto gdje su se maske morale nositi.

Obavezno pokazivanje zdravstvene knjižice u noćnim klubovima (koji se ponovno otvaraju 1. septembra) i na velikim okupljanjima od 10. septembra se ukida.

Od ranije je planirano da se “coronapass” od 1. septembra više neće tražiti ni u restoranima, sportskim centrima niti pri odlasku kod frizera.

Od 5,8 miliona stanovnika ove skandinavske zemlje protiv covida-19 ih je vakcinisano više od 70 posto.

Duvački kvintet Tramontana nedelju, 29.avgusta u Tivtu

0
kvintet Tramontana

Na sceni Atrijuma Buća u nedelju, 29.avgusta u 21h nastupiće crnogorski duvački kvintet Tramontana.

Kvintet je osnovan 2021. godine u saradnji kolega , vođama Duvačkih sekcija, iz Crne Gore, Srbije i Makedonije, po narudžbini festivala Kotor Art. Na tom festivalu nastupio je u sličnom sastavu sa kolegama hornistom Nikolom Ćirićem i fagotistom Antoniom Nasevskim. Reprizno izvođenje doživeo je u Podgorici u sali Muzeja i galerije Podgorice.

Članovi kvinteta na koncertu u Tivtu biće:
Marija Đurđević Ilić – flauta
Ivana Dakić – oboa
Petar Garić – klarinet
Igor Lazić – horna
Dušan Petrović – fagot

Program:
Modest Mussorgskyi – Slike sa izložbe (premijerno izvođenje)
Jacques Ibert – Trois pièces brèves (premijerno izvođenje)
I. Allegro – En pressant jusqu’à la fin
II. Andante
III. Assez lent – Allegro scherzando – Vivo
György Ligeti – 6 Bagatelles
1. Allegro con spirito
2. Rubato. Lamentoso
3. Allegro grazioso
4. Presto ruvido
5. Adagio. Mesto
6. Molto vivace. Capriccioso

Ulaz na koncert je slobodan, a broj mjesta je ograničen usled epidemijske situacije. Više informacija možete dobiti pozivom na broj 069 342 799

 

Na Grenlandu otkriven novi otok – najsjevernija kopnena tačka na svijetu

0
Christiane Leister na najsjevernijoj kopnenoj točki svijeta / REUTERS

Znanstvenici su prošli mjesec otkrili maleni otok uz obalu Grenlanda za koji kažu da je najsjevernija kopnena tačka na svijetu, a otkriven je nakon pomicanja ledenih santa.

Otkriće je uslijedilo u trenutku dok arktičke nacije – Sjedinjene Države, Rusija, Kanada, Danska i Norveška vode bitku za kontrolom nad Sjevernim polom udaljenim oko 700 km prema sjeveru, kao i za okolno morsko dno, za prava na ribolov i pomorske puteve koji su nastali otapanjem ledenjaka zbog klimatskih promjena.

“Nije nam bila namjera otkriti novi otok”, rekao je Reutersu polarni istraživač i voditelj istraživačkog objekta Arktičke postaje na Grenlandu Morten Rasch. “Otišli smo onamo po uzorke.”

Znanstvenici su isprva mislili da su stigli na Oodaaq, otok koji je 1978. otkrio danski istraživački tim. Tek su kasnije, provjeravajući točnu lokaciju, shvatili da su stupili na drugi otok, koji se nalazi 780 metara sjeverozapadno.

“Mi smo pomalo kao istraživači iz prošlosti, koji su mislili da su stigli na određeno mjesto, a zapravo su pronašli potpuno neko drugo mjesto”, rekla je švicarska poduzetnica Christiane Leister, koja je financirala ekspediciju.

Mali otok, promjera otprilike 30 metara, čiji najviši vrh iznosi oko tri metra, sastoji se od blata s morskog dna, kao i od morene, nakupina materijala nataloženog izravno s ledenjaka koji se neprestano kreću.

Članovi istraživačkog tima su rekli da će za novootkriveni otok predložiti naziv “Qeqertaq Avannarleq”, što na grenlandskom znači “najsjeverniji otok”.

Na istom je području posljednjih nekoliko desetljeća najsjeverniji otok na svijetu tražilo više američkih ekspedicija. Godine 2007. arktički istraživač Dennis Schmitt otkrio je sličan otok u blizini.

Premda je izložen kretanju ledenjaka, znanstvenici su rekli da današnji izgled otoka nije izravna posljedica globalnog zatopljenja koje je smanjilo ledenu ploču Grenlanda.

Rene Forsberg, profesor i voditelj geodinamike na danskome Nacionalnom svemirskom institutu, koji je 1978. bio dio ekspedicije koja je otkrila Oodaaq, rekao je kako ovo kopno ispunjava sve kriterije da bi ga se nazivalo otokom.

Potvrdio je da je to trenutačno najsjevernija kopnena točka na svijetu.

O otkriću su prvi put u petak izvijestile danske novine Weekendavisen.

Zatvoren saobraćaj Radovići – MR1 – Solila – Obala Đuraševića do 13 sati

16
Adriatic Luštica Bay Montenegro Race

Međunarodna biciklistička  trka „Adriatic Luštica Bay Montenegro Race 2021”, u organizaciji Biciklističkog kluba Budva i u partnerstvu sa Lušticom Bay održava se danas. subota, 28. avgusta, sa početkom u 10 sati.

Trka je kružnog tipa, sa rutom: Radovići – Novi put MR1 – Solila – Obala Đuraševića. Vozi se 12 krugova, u dužini od 9,8 kilometara, dok je finiš trke na poligonu Luštica Bay.

Na kompletnoj deonici trke službenici policije će vršiti potpunu blokadu saobraćaja, u periodu od 9,30 do 13,00 sati.

Mole se građani Tivta i turisti da u navedenom periodu odlože svoje planirane aktivnosti, na području održavanja trke!

Krtoli – foto Opština Tivat

Na kompletnoj dionici trke službenici policije će vršiti potpunu blokadu saobraćaja, u periodu od 9,30 do 13,00 sati.

Za subotu najavljujemo protest i blokadu puta ukoliko nadležni organi ne nađu za shodno da nam obezbijede minimalna ljudska prava i zakonom garantovane slobode. Ovakav odnos prema nama koji vjekovima tu živimo je nehuman, neljudski i u najmanjoj mjeri zlonamjeran, pa s toga nećemo dozvoliti da nam bude oduzeto pravo prilaska svojim domovima- poručuju mještani hercegnovskog dijela Luštice, saopštili su ranije građani Luštice.

Pjesništvo Jovana Dučića

0
jovan Dučić

Na petom književnom festivalu Ćirilicom u ponedjeljak, 30. avgusta sa početkom u 21 sat predavanje na temu „Pjesništvo Jovana Dučića“ održaće prof. dr Jovan Delić.

U Zborniku radova o Jovanu Dučiću (1872- 1943), koji je rezultat rada na projektu „Poetika srpske poezije druge polovine HH veka“, urednik dr Jovan Delić u Uvodnoj riječi između ostalog ističe:

„Rekao sam i ostajem pri tome da srpska poezija ima tri svoja metafizička grebena, a to su: Njegoš, Dučić, Ivan V. Lalić. To ne znači da nema još metafizičkih visova. Obojica su – i Dučić i Lalić – briljantni esejisti i pronicljivi sjajni kritičari koji, otkrivajući druge, usput, otkrivaju i sebe, i svoju poetiku. Obojica njeguju jaku kritičku svijest o sebi i posjeduju teorijsku samosvijest. Obojica su „svjetski ljudi”; znalci svjetskih jezika i svjetske poezije; obojica su, međutim, savršeno svjesni da se njihova pjesnička sudbina odigrava u njihovom jeziku i kulturi.“

U Dučićevoj poetici dr Jovan Delić nalazi za važne sljedeće teme: „Dučić je, ističući vječno trojstvo svjetske poezije – ženu (ljubav), Boga i smrt – navodio često svoje tumače na redukcionizam, pa su oni gledali te teme kao osnovne, nekada i jedine, u njegovoj lirici. Nijesu li ravnopravne navedenim trima i teme: priroda (pejzaž), otadžbina i sama poezija? Pa one komično–ironične pjesme, gosparske, dubrovačke, koje teško da možemo svrstati u neki od ovih šest razreda.“

Predavanje će biti upriličeno na Trgu između crkava u Starom gradu Budve, a u uslovima kiše – u crkvi Santa Maria in Punta.

U Kotoru boravi nešto manje gostiju u odnosu na 2019.

0
Kotor – foto Boka News
U kotorskoj opštini prijavljen je boravak 7.338 gostiju, što je 19 odsto manje u odnosu na 2019.godinu, kada smo imali 9.043 gosta, saopšteno je iz Turističke organizacije Kotor.
Od ovog broja u hotelskom smještaju je njih 1.148, privatnom 6.056, kampovima 37 i hostelima 97.
U isto vrijeme 2020.godine u našem gradu ukupno je boravilo 1.787 gostiju.
“Prijavu boravka, pored punkta u Starom gradu koji radi svakog dana i vikendom od 8 do 20 sati, možete izvršiti i na punktovima u Lastvi Grbaljskoj, Bigovi, Stolivu, Orahovcu, Morinju, u naselju Sv.Stasije i Perastu koji su otvoreni radnim danima od 8 do 15 sati, te punktovima na Prčanju i u Risnu sa radnim vremenom svakog radnog dana i vikendom od 8 do 15 sati. O radu i resporedu punktova za septembar ćemo naknadno obavijestiti javnost” – saopšteno je iz Turističke organizacije.
Kotor 2021. – foto Boka News

Očito je, poručuju iz Turističke, da povećavanje broja zaraženih virusom Covid 19, koje je izraženo posljednjih dana prijeti da ugrozi odvijanje postsezone.

“Još jednom apelujemo na sve da se pridržavaju zaštitnih mjera, a one koji se nisu vakcinisali da to učine što prije. Pozivamo privrednike da svoj rad prilagode važećim propisima i zakonima, naročito kada su buka, radno vrijeme i odlaganje smeća u pitanju, i da doprinesu tome da naši gosti ponesu lijepe uspomene iz Kotora” – navodi se u saopštenju koje potpisuje v.d. direktora Turističke organizacije Jovan Ristić.

Tivat ima više letova za Izrael od Beograda

1
Avion Israir

Iako su početkom ljetnog reda letenja izraelski prijevoznici imali masovne letove prema Beogradu, sada ima samo 5 sedmičnih letova između Tel Aviva i Beograda. Tri od tih letova leti Israir (ponedjeljak, srijeda, petak), a dva Arkia (četvrtak i nedjelja). El Al više ne leti za Beograd.

Zato su brojni letovi za Tivat. Israir leti čak četiri sedmičma leta (ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak), dok El Al leti 2 sedmična leta (četvrtak i nedjelja), tj. 6 nedeljnih letova, čak više i od Beograda. Istim izraelski prijevoznici u ovom momentu lete 12 sedmičnih letova u regiju prema tri destinacije.

Prije Covida-19 izraelski prijevoznici su imali priličan broj letova u regiju, poglavito u Dubrovnik i Zagreb. Ipak ove godine to nije slučaj, iako su letovi bili najavljeni. Pa tako nema letova iz Tel Aviva ni za jednu hrvatsku destinaciju, čak ni za Zagreb. Israir ima tek jedan tjedni let za Ljubljanu.

U Tivtu pokušavaju spasiti preostale palme hemiskim tretiranjem protiv surlaša

1
Tivat foto TO Tivat

Peto hemijsko tretiranje palmi vrste Kanarska datula (lat. Phoenix canariensis), koje se nalaze na javnim površinama, sprovešće se u ponedjeljak 30.08.2021.godine, u cilju sprečavanja daljeg širenja štetočine crvenog palminog surlaša (lat. Rhynchophorus ferrugineus).

Tretiranje će vršiti ovlašćena firma DOO „Ekoplant“ iz Podgorice. U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova (vjetar, kiša) tretiranje će se odložiti, o čemu će javnost biti blagovremeno obavještena.

Mole se pčelari sa područja Tivta, da u navedenom periodu adekvatno zaštite pčelinja društva. Tretiranje će se vršiti sa insekticidom aktivne materije na bazi hlorpirifosa (Nurell D).

Cres – jedrarska i brodograditeljska radionica “Creski kaić”

0
Creski kaić

Manifestacija “Dani creske pomorske i ribarske baštine” u sklopu projekta “Creski kaić” ove se godine zbog epidemioloških razloga održava od 30. avgustaa do 05. septembra, piše Glas Otoka

Osnovni cilj manifestacije Creski kaić je: očuvanje i valorizacija tradicionalnog načina života otoka Cresa kao nematerijalne kulturne baštine

Prvi dan manifestacije su na repertoaru sljedeće aktivnosti:

Ponedjeljak, 30. avgusta

10.00 – Cons: Interpretacijski plovidbeni centar pomorske baštine otoka Lošinja, Loger Nerezinac – muzej na otvorenom (mogućnost razgledavanja do 1.9. svakim danom od 10.00 do 12.00)

20.00 – Pišarjola:

Spuštanje barke na tradicionalni način

Svečano otvorenje manifestacije

Otvorenje turnira u boćanju

Nastup muške klape “Burin”

20.30 – Trg F. Petrića: Degustacija lokalnih gastronomskih specijaliteta

Također, započele su jedrarska i brodograditeljska radionica, koje će se održavati idućih dana ispod creske Gradske lože u večernjim satima.

Zainteresovani imaju priliku doznati iz prve ruke kako se izrađuje tradicionalno jedro od pamučnog platna te pogledati kako su se stoljećima održavale i popravljale drvene barke.