Abazović u Tivtu: Tužioci će odgovarati za rezultate

44
Abazovic danas u Tivtu

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Grašanskog pokreta URA Dritan Abazović uvjeren je da će  Crna Gora uskoro dobiti novi set tužilačkih zakona oko čijeg inicijalnog teksta su partije vladajuće koelicije preksinoć postigle saglasnost, te da će se već narednih mjeseci to osjetiti po značajnom unapređenju kvaliteta rada, ali i sistema odgovornosti u tužilaštvu.

Abazović je, odgovarajući na pitanja novinara nakon radne posejte Tivtu, kazao da od predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića zakaže sjednicu parlamenta „u prvom narednom  slobodnom terminu“ a  na kojoj bi prva tačka dnevmog reda bili novi tužilački zakoni, kao i da očekuje od DF-a koji svoje glasanje o bilo kojem  drugm zakonskom predlogu Vlade uslovljava prethodnim usvajanjem tužilaških zakona, da bude svjestan činjenice da parlamentarni život mora da funkcioniše i mimo toga.

„Glavna novina u nacrtu novih zakona o kojima smo se saglasili je izmjena u sastavu Tužilakog savjeta (TS) i oni su usklađeni sa preporukama Venecijanske komisije. Trenutno imamo jednak broj članova TS iz stručne javnosti  i onih koje bira parlament. Izvršna vlast naravno, imaće svoga predstavnika, ali ja ne bih gledao na to kao da će tom  predstavniku pripadati zlatni glas, jer očekujem da i ljudi koji su iz tužilaćke struke, konačno podignu svojh glas u cilju nekog stvaranja kvaliteta – a ne samo da tamo sjede da bi štititili svoje kolege  koje ne rade svoj posao.“- odgovorio je Abazović na pitanje koje su ključne karakteristike nacrta novih  tužilaških zakona. On je dodao da novi sastav TS-a nije jedina novina i da ima  „još promjena koje se tiču discplinskog tužioca i nekih segmenata odgovornosti rukovodilaca svih nivoa državnih tušilaštava – od VDT-a, preko glavnog  specijalnog tužioca do rukovodilaca na nišim nivoima tužilaštva.“

„Tu su i još  neki noviteti koji bi trebali da pomognu da se ukupni kontrolni mehanizam u tužilaštvu poboljša. To je jedini način da mi sutra imamo situaciju u kojoj neko iz tužilaštva, može odgovarati za rezultate koje ima. Ovo što sada imamo je neprihvatjivo jer imamo situaciju da oni mogu da uopšte ne sazovu sjednicu TS i nikom ništa. Imamo situaciju da se ljudi mogu birati za vršice dužnosti na najodgovornijim pozicijama u Tužilaštvu, i nikome ništa – u svim situacijama nikome ništa, građani pate, a mi kao država nemamo napredak na integracinom putu u EU.“- istakao je Abazović.

Istakao je da na putu u EU, Crna Gora „ne može a da ne isporuli rezultate“ i da je najmanje do sada učinila u realizaciji svojih obaveza iz poglavlja 23 i 24. Tu je kaže,  bilo najvše zamjerki evropskih partnera i tu stanje ne može poboljšati bez veće odgovornosti tužilaca na svim nivoima. Naglasio je da su na sastanku u nedjelju veče predstavnici vladajućih partija pronašli „optimalan okvir“ za nove tužilačke zakone koji „ne podrazumijeva nikakav radikalizam, niti je Sveto pismo što znači da smo u narednim danima više nego raposloženi da čujemo sugestije, kritike i predloge za unapređivanje tog teksta“. Već je kaže, dobio nekoliko korisnih sugestija NVO sektora i smatra da „smo blizu onoga što je konačno riješenje“.

Abazović naglašava da je dogovor vladajuće večine o nacrtu tužilaških zakona po njegovom mišljenju,  „od potpisivanja Sporazuma tri lidera poslije izbora, najznalčajniji  iskorak koji smo uspjeli da napravimo u proteklom peridou“.

„Mene samo zanima da dobijemo zakon koji će da poveća odgovornost tužilaca na svim nivoima. Ako neko smatra da mi i narednih pet godina treba da nastavimo da stvari držimo po fiokama i da protiv bilo koga ko se ogriješio o zakon ne preduzimamo krivično gonjenje iz ovih ili onih razloga, ja bih to doživio i lično kao veliki poraz. Nešto tu mora da se radi kako bi odgovorili onome što su potrebe prije svega građana Crne Gore. Pričamo o korupciji na visokom nivou, a ne možemo nikoga da procesuiramo. Mi  nemamo presude iz tog domena, nemamo presude ni za jedan  kontoverzan privatizacini proces koji se desio u Crnoj Gori. To više tako ne može – ako neko ne želi da radi, neka se makne i jednostavno, pusti nekog drugog koji ima želju i energiju da radi. To je cilj ovih novih zakona koji nisu personalno usmjenerni protiv bilo koga, ali ljudi  moraju da shvate da ne mogu biti iznad nacionalnog interesa C rne Gore. Nacionalni je interes Crne Gore da se izbori sa koruocijom i organizivanim kriminalom i nacionalni je interes Crne Gore da trasira i ima snažnu integracionu aktivnost, da dostignemo standarde EU u ovoj oblasti.“- istakao je Abazović.

Vicepremijer je pozvao rukovodstvo Skupštine Crne Gore“ da „djeluje promptno“ i da u najskorije vrijeme zakaže sjendicu parlamenta kada mu bude dostavljen predlog novih zakona. Naglasio je da je predstavnicima DF-a uputio zahtjev „koji je krajnje recionalan“ da se rad Skupštine Crne Gore odblokira.

„Mi ne možemo da imamo situaciju da Skupština ne zasijeda ili da se ne bavi nijednim  drugim mogućim aktom. Nemam ništa protiv i saglasili smo se svi da tužilački zakoni trebaju da budu prva tačka dnevnog reda buduće sjednice Skupštine, ali da se na njoj  da se nađu i drugi akti koji su značajni za funkciinisanje sistema. Možda je ovaj najznačajniji, li to ne znači da i neke druge stvari, možda malo manje značajne, ne treba da budu na dnevnom redu.- kazao je Abazović, ocjenjujući da je „sada sasvim izvjesno“ da će se članovi vladajuće koalicije usaglasiti oko tužilačkih zakona.

On je istakao da zbog toga u najkraćem mogućem ruku treba zakazati i održati sjednicu parlamenta jer novi tužilački zakoni predviđaju neke rokove za konstituisanje novog sastava TS-a „da ne bi gubili vrijeme i da nas ne uhvati sredina ljeta dok se ne dese sve te promjene koje zakon predviđa.“

Kotor – akcija sakupljanja alkalnih baterija i baterija za mobilne telefone

1
posude

D.O.O “Komunalno Kotor” je u devet (9) obrazovnih ustanova na teritoriji Opštine Kotor (O.Š. “Njegoš” na Benovu i u Škaljarima, O.Š. “Ivo Visin” Prčanj, O.Š. “Veljko Drobnjaković” Risan, Gimanzija Kotor, Srednja pomorska škola Kotor, JU Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović” Kotor, JPU “Radost” i PPU “Osmjeh”), postavilo posude za odlaganje istrošenih alkalnih baterija i baterija iz mobilnih telefona, čime je počela akcija sakupljanja ove vrste opasnog otpada.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da četvoročlano domaćinstvo iskoristi godišnje čak 20 alkalnih baterija, dok se u Crnoj Gori godišnje uveze i utroši oko 50 tona istih. Baterije sadrže opasne materije – olovo, kadmijum i živu, a najveći dio njih završi u komunalnom otpadu, što predstvalja veliki rizik po životnu sredinu a samim tim i zdravlje ljudi. Kada se alkalne baterije odlože u kontejner sa komunalnim otpadom, čitav sadržaj tog kontejnera poprimi karakteristiku opasnog. Procesom raspadanja i razgradnje teški metali odlaze u zemlju ali i podzemne vode, potom u lanac ishrane. Sa druge strane, ukoliko se spale, teški metali dospijevaju u vazduh u vidu sitnih čestica a dalje opet u zemljište i vodu.

Iz svih navedenih razloga, DOO „Komunalno Kotor“ je započelo akciju sakupljanja istrošenih alkanih baterija i baterija iz mobilnih telefona, u obrazovnim ustanovama, s obzirom da je opšte mišljenje da će se najbolji rezutati postići u oblasti zaštite životne sredine i upravljanja otpadom, prvenstveno edukacijom naših najmlađih sugrađana.

Marković-Tripković na čelu NTO, smijenjena Radak-Kukavičić

5
Marković-Tripković na čelu NTO

Izvršni odbor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTO) na današnjoj sjednici razriješio je dužnosti direktoricu Željku Radak-Kukavičić. Za vršioca dužnosti direktora NTO odabrana je Ana Marković-Tripković, dosadašnja šefica Kancelarije za evropske integracije i saradnju u Opštini Budva.

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, prilikom analize poslovanja NTO-a , utvrđeno je nekoliko elemenata nesavjesnog, nemarnog i nepravilnog obavljanja dužnosti.

Iz MEK navode da je predmet analize bio Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji vezano za aktivnosti na promociji Crne Gore kao turističke destinacije, koji je 2017. godine zaključen između NTO-a i Montenegro Airlines (MNA) u iznosu od 3,6 miliona eura, koji je NTO u kompletnom iznosu uplatila avansno.

Ugovor je do sada bio pod oznakom tajnosti, “iako su predmet istog promotivne aktivnosti, koje se po svom karakteru ne mogu tretirati kao tajne”.

U analizi ovog Ugovora kako navode iz MEK utvrđena je netransparentnost namjene sredstava jer predmetni ugovor nije sadržao specifikaciju usluga sa pratećim cjenovnikom.

– To znači da unaprijed nije precizirano na osnovu čega su formirane cijene za date usluge koje se kasnije pojavljuju u izvještajima o sprovedenim aktivnostima Montenegro airlines-a – navodi se u saopštenju.

– Naime, za 2019.godinu i 9 mjeseci 2020.godine za brendiranje na spoljnoj strani 5 aviona izdvojeno je 420,000 eura, dok je za brendiranje zaglavaka na sjedištima aviona utrošeno 315,000 eura. Brendiranje poslovnica u inostranstvu koštalo je 108,000€, a brendiranje aerodromskih šaltera 84,000 eura. Promocija u tri broja Inflight Luxury magazina plaćena je 27,000 eura, a promocija putem sajta MA za 2019.godinu čak 72,000 eura – pojasnili su iz MEK.

Prema njihovim navodima, ugovorene obaveze MNA nijesu u potpunosti realizovane u toku 2020. godine, jer je u martu 2020. godine komercijalni avio saobraćaj obustavljen.

– Ipak, MA je organizaciju specijalnih letova za povratak naših državljana u CG zbog pandemije koronavirusa, tretirao kao komercijalne letove iako je jasno da to nijesu, i uračunao u promotivne aktivnosti koje su samim tim i naplaćene. Po ovom osnovu NTO CG nije inicirala ni smanjenje fakture, a ni raskid Ugovora – dodaje se u saopštenju.

Ističu da sredstva za promociju za potrebe NTO CG na društvenim mrežama – Facebook i Instagram u iznosu od 60,000 eura za 2019.godinu, kao i 45,000 eura za 9 mjeseci 2020.godine “su samo još jedan prikaz nedomaćinskog trošenja sredstava”.

– Dodatno, važno je istaći da je Državna revizorska institucija dala uzdržano mišljenje na realizaciju avansa MNA, jer NTO CG nije pravovremeno dostavila dopunjeni Izvještaj za 2019. godinu iz kojeg se detaljnije može vidjeti namjena utrošenih sredstava, čime ujedno nije realizovana preporuka DRI u predviđenom roku – navode iz MEK.

Iz resora Jakova Milatovića navode da je nesavjesno poslovanje utvrđeno i u realizaciji javne nabavke za usluge zakupa poslovnog prostora u kojima je smještena NTO CG , jer su definisanjem uslova poput onih da prostor mora biti u precizno navedenoj katastarskoj opštini, mora posjedovati dva lifta, i slično eliminisani svi poslovni prostori koji se nalaze van gradskog jezgra ili koji se nalaze na prizemlju i ne posjeduju dva lifta.

– Definisani tenderski uslovi su neobjašnjivi sa aspekta potreba poslovanja NTO. Na tenderu je bio samo jedan ponuđač, „Bistrica Clean energy“, čije se prostorije, koje zakupljuje NTO, nalaze u hotelu Hilton. Vrijednost zakupa definisana je ugovorom u iznosu od 60,000 eura godišnje – pojašnjavaju iz MEK.

Za vršioca dužnosti direktora NTO odabrana je Ana Marković-Tripković, dosadašnja šefica Kancelarije za evropske integracije i saradnju u Opštini Budva.

– Tripković posjeduje višegodišnje iskustvo u oblasti turizma. Odbranila je doktorsku disertaciju na temu „Strateško upravljanje razvojem turizma Crne Gore” , a bila je i prodekan i docent na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi, kao i Fakultetu za turizam u Baru. Bila je angažovana i na brojnim projektima iz oblasti turizma , među kojima su „Vidovi održivog turizma NP Skadarsko jezero“ i „Istraživanje i analiza poslovanja hotelijerstva Crne Gore“. Sa ovim kadrovskim promjenama, stvoreni su preduslovi da se u najskorijem periodu redizajnira strategija turističke promocije čime će Crna Gora biti pozicionarana i prepoznata kao sigurna turistička destinacija – poručuju iz Ministarstva.

Princ Harry doputovao na djedov pokop

0
Ilustracija Foto: Phil Harris / REUTERS

Princ Harry, čiji je nedavni intervju koji je dao zajedno sa suprugom Meghan kraljevsku obitelj gurnuo u najveću krizu u posljednjih nekoliko desetljeća, stigao je u Britaniju gdje će u subotu prisustvovati pogrebu svojega djeda, princa Filipa.

Princ Filip, suprug britanske kraljice Elizabete II, koji je bio uz nju tijekom njezine 69-godišnje vladavine, umro je u petak u dvorcu Windsor.

Po pisanju britanskog lista The Sun, Harry je u London iz Los Angelesa doputovao u nedjelju letom British Airwaysa.

Buckinghamska palača je ranije izvijestila da Harryjeva supruga Meghan, koja je u visokom stupnju trudnoće, po savjetu svojega liječnika neće prisustvovati pokopu.

Šesti u nasljednom redu za britansko prijestolje, princ Harry će idućih nekoliko dana provesti u karanteni u skladu s propisanim smjernicama britanskog NHS-a.

Princ Filip će biti pokopan u privatnoj kapeli dvorca Windsor.

U subotu će članovi Prvog bataljuna kraljičine garde do glavnog ulaza u dvorac Windsor premjestiti lijes na kojemu će biti vijenac, Filipova mornarička kapa i njegov mač.

Za lijesom koji će se smjestiti u posebno prilagođeni Land Rover, u povorci će hodati princ Charles i ostali članovi kraljevske obitelji s izuzetkom kraljice Elizabete II.

Splitski studenti osmislili pokretni pročišćivač mikroplastike iz mora

0
Inovatori iz Splita – foto Hina

Znanstvenici upozoravaju da je količina plastičnog otpada u Sredozemnom moru već tolika da bi uskoro moglo postati more plastike, te je četvero splitskih studenata osmislilo uređaj za čišćenje mikroplastike iz mora koji se, za razliku od drugih takvih, kreće i daljinski upravlja.

Svake sedmice konzumiramo oko 2000 sitnih komada plastike, zaključak je studije Svjetskog fonda za prirodu koju je napravilo ugledno Sveučilište Newcastle u Australiji. U morima se, stoji u izvješću Ujedinjenih naroda za okoliš, nalazi 51 bilijun čestica mikroplastike a preko morskih životinja ona dolazi u prehrambeni lanac čovjeka te mogu štetiti zdravlju životinja i ljudi.

Antonija Buzov, Petra Kundid, Matej Radić i Andro Rudan dizajnirali su sustav koji bi filtrirao morsku vodu i pročišćavao od mikroplastike, a imao bi i mogućnost kretanja daljinsko upravljanje što ga čini boljim i posebnijim od drugih sličnih pokušaja izrade ovakvih pročišćivača.

Sasvim slučajno susreli su se na natjecanju Ocean Hackathon u listopadu prošle godine u Splitu, koji se održavao i u još 18 gradova Europe, a cilj dvodnevnog događanja bio je razvijanje inovativnih ideja vezanih uz more i obalno područje.

“Nismo baš bili najbolje upoznati s pravilima, pa nismo shvatili da je rješenje trebalo napraviti prije tog natjecanja. Na natjecanju smo trebali imati ‘gotov proizvod’. I tako, dok su se neki mjesecima pripremali, mi smo i ideju i izvedbu napravili u svega nekoliko dana”, uvodno za Hinu priča Matej Radić, student brodostrojarstva na Pomorskom fakultetu u Splitu.

Priču s biološke strane dočarala je Petra Kundid koja je pred doktoratom iz parazitologije, znanosti koja proučava životne stadije parazita i njihovu bioraznolikost u okolišu.

“Problem mikroplastike je što ona na sebe veže teške metale pa kad progutaš čestice mikroplastike iz mora zapravo unosiš teške metale što naposljetku može dovesti do raznih karcinoma, krvarenja i drugih bolesti”, veli Kundid.

Kako se mikroplastika nalazi na površini i na samom dnu mora, prvotno su zamislili valjak s rupama, s osobnostima spužve, da bi, dodatno istražujući, svoju zamisao doveli do poluuronjene kutije kroz koju more prolazi i preko filtera čisti tu vodu. Proizvod su nazvali “CBRO” što bi, otkrili su nam, izvlačenjem pojedinačnih slova značilo “prijatelj mora”.

“Koristili smo se jeftinim materijalima jer su za ovakav proizvod inače potrebna izdašna sredstva pa u tome, vjerujem, leži i jedan od razloga zbog čega se pojedinci ne usuđuju ‘uhvatiti u koštac’ s ovim problemom”, kaže Andro Rudan koji je objasnio i što sve sadržava njihov prototip.

“Propeler je isprintan na 3D printeru, motor je iz bušilice, a pokreće se pomoću tri baterije iz laptopa koji se više ne rabe. Elektronika i uređaj spojena je na internet. Kormilom i brzinom motora upravljamo putem mobitela”, govori dodajući kako imaju namjeru na uređaj staviti i senzore koji bi mjerili količinu vode koja prolazi kroz njega kako bi se dobio brojčani podatak kojeg je kasnije lakše koristiti u studijama i za druge zabilješke.

Ovim studentima glavni je cilj standardizirati protokol prema kojem bi znanstvenici radili prilikom istraživanja problema mikroplastike.

“Baš je jedan od glavnih problema što nema standardiziranog protokola u mikroplastici i znanstvenici, tako, koriste različite uređaje tijekom uzorkovanja pa se rezultati koje dobiju ne mogu adekvatno usporediti, pa sve to otežava i daljnje istraživanje i rješavanje problema”, priča Antonija Buzov.

Mikroplastiku čine mali dijelovi plastičnog materijala, obično manji od 5 milimetara, a po izvješću Ujedinjenih naroda, ako se ovakvi trendovi nastave, do 2050. godine u morima bi moglo biti više plastike nego ribe. Čestice mikroplastike u more dospijevaju raspadanjem, odnosno razgradnjom većih komada plastike kao što su vrećice, boce i ribarske mreže, ali i trošenjem sintetičke odjeće i automobilskih guma. Također se dodaje kozmetičkim proizvodima za njegu lica i tijela te i na taj način završava u okolišu.

Plastika čini 85 posto otpada na plažama u svijetu, a prošle godine je Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) objavio da u Sredozemno more svake godine dospije više od 200 tisuća tona plastike, uz oštro upozorenje da će se ta količina do 2040. udvostručiti ako se ne poduzmu značajne mjere.

Izvješće IUCN-a, „Mediteran: Mare plasticum“ procjenjuje da 33 sredozemne zemlje svake godine u more bace 229.000 tona plastike, što je veća količina od 500 brodskih kontejnera. Pored većeg plastičnog otpada, u Sredozemlje godišnje uđe oko 13 tisuća tona sitnih čestica plastike ili mikroplastike.

IUCN procjenjuje da se tako u Sredozemnom moru nakupilo možda i 3,5 miliona tona plastike.

Europska unija je od 2015. nastoji ograničiti i iz uporabe ukloniti plastične vrećice, a europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš kojom se predlaže potpuna zabrana jednokratnih predmeta poput štapića za uši te plastičnog pribora za jelo i slamki koji ujedno čine gotovo najveći dio otpada na europskim obalama i u morima.

Europski parlament je i na plenarnoj sjednici krajem ožujka u rezoluciji o morskom otpadu ukazao na štete koje ono nanosi ribarstvu i zatražio hitno donošenje mjera za smanjenje takvog otpada, od dodatnog ograničenja uporabe jednokratne plastike do promicanja sakupljanja i reciklaže. U rezoluciji su eurozastupnici zatražili i snažnije uključivanje pomorskog aspekta u Europski zeleni plan.

Luka Koper povećava izgradnju dodatnih solarnih elektrana

0
Luka Koper

Luka Koper povećava broj mikro solarnih elektrana na lučkom području. Planiraju izgraditi dodatne solarne elektrane snage 1,25 MWp do 2025. godine, pokrivajući do četiri posto vlastite potrošnje energije.

Luka Koper očekuje do 2030. godine izgradnju solarnih elektrana od 4 MWp, što predstavlja 14 posto trenutne potrošnje električne energije cijele luke.

“Dugoročni je cilj postupno proizvoditi 40 do 50 posto električne energije za rad luke Koper iz solarnih elektrana”, rekli su.

Luka Koper odlučila je započeti postupnu izgradnju solarnih elektrana, uglavnom zbog smanjenja utjecaja lučke djelatnosti na okoliš i djelomične samodostatnosti električne energije. Istodobno, prema njihovim riječima, razvoj solarnih elektrana usmjeren je na smanjenje proizvodnih troškova i povećanje njihove učinkovitosti, što znači da su optimalno dizajnirane solarne elektrane ekonomski opravdane za uporabu i bez subvencija. Trenutno u koparskoj luci imaju 268 kWp solarnih elektrana koje proizvode 280.000 kilovat sati električne energije ili postotak potrošnje električne energije luke Koper.

Cilj koperske tvrtke je postavljanje solarnih elektrana na sve nove objekte koji će se graditi u luci. Prema njima, veliki problem su krovovi skladišta koji su građeni 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Naime, na njih je potrebno uložiti dodatna sredstva za povećanje nosivosti krovova ili čak zamjenu krova tako da je moguće instalirati solarne elektrane. Stoga će se svakom obnovom skladišta pobrinuti i za odgovarajuću nosivost krova, dodali su.

Gracija Stjepčević iz Tivta oborio svjetski rekord u boćanju u disciplini “precizno izbijanje”

0
Gracija Stjepčević

Najveća nada crnogorskog bućanja i naš mladi reprezentativac, 17-godišnji Gracija Stjepčević iz Tivta, postavio je novi svjetski rekord (U-18 i U-23) u disciplini “precizno izbijanje”.

Gracija, koji je igrač hrvatskog prvoligaša B.K. Hajduk iz Dubrovnika, a nastupa na dvojnoj registraciji i za trećeligaša B.K. Sokol iz Dubrovnika, na jučerašnjoj utakmici protiv Ploča je sa 34 poena od maksimalnih 37 koji se mogu ostvariti u ovoj disciplini, ostvario ovaj nevjerovatan rezultat. On je sa samo jednim promašajem od 11 različitih pozicija koje se gađaju u ovoj disciplini, oborio svjetski rekord.

S obzirom da se hrvatski šampionat završava za desetak dana, pomenuti svjetski rekorder se vraća u svoj matični klub B.K. Palma Tivat – Donja Lastva.

U sklopu B.K Palma postoji škola bućanja, koju vodi najtrofejniji crnogorski bućar Miroslav Petković, koja je u zadnjih par godina iznjedrila veći broj talenata. Ove godine se školi pomenutog kluba priključio veliki broj mladih igrača iz ostalih naših klubova. Palma je jedinstvena kao klub što se tiče broja mladih igrača na ovim prostorima.

“Veliki uspjeh za sve nas u klubu, a posebno za ovog mladog talentiranog sportaša. Ovo je još jedna potvrda da nije dovoljno imati  talenat i ljubavi prema ovom sportu. Uz uporni i stručni rad mogu se postići ovakvi rezultati. Čestitam!” – kazao je ponosno za naš portal voditelj škole bućanja za mlade Miroslav Petković.

Aktivisti NVO “Naša akcija” uređivali eko kuću “Muo house”

0
Nasa Akcija

U nedelju, 11. aprila mladi NVO Naša akcija zavrsili su akciju sadnje i uređenja omladinske eko kuce “Muo house”.

Ovo je prva aktivnost kako bi nas eko eduko centar pripremili za dolazak mladih i za sezonu. Pored same baste postavljeni su tornjevi za povrce koje je donirala NVO Paradigma iz Podgorice kroz njihov projekat “Nova moba”, a sredjena je i izglancana i unutrasnjost kuce. Usledio je zajednicki rucak, a zatim odmor i uzivanje na Muo.

Nasa Akcija

Ova aktivnost je deo programa “Priroda za psihicko i fizicko zdravlje mladih” koja se realizuje kroz podrsku European endowment for democracy. Jos jednom veliko hvala dugujemo NVO Paradigma na divnoj donaciji i svim volonterima, posebno novim clanovima.

Završen protest grupe građana “Crnogorsko proljeće”, auto-kolone održane u više gradova

18


Veleras je završen protest grupa građana “Crnogorsko proljeće”, koja traži ostavku Vlade Zdravka Krivokapića, a auto-kolone održane su i u više gradova Crne Gore.

Učesnici skupa nosili su crnogorske zastave, komitske i NATO zastave, kao i krstaš barjak, a iz automobila puštali patriotske pjesme.

Auto kolona u Herceg Novom…

Spomenik velikanu u Veloj Luci: “Čitav život je bio normalan, takav spomenik i zaslužuje”

5
Spomenik Oliveru Foto: Romeo Ibrišević

Generacije su živjele i odrastale uz Olivera Dragojevića. Svi koji smo imali tu privilegiju, vjerojatno od nikoga nećemo pronaći veću količinu utjecaja na svoj život i podneblje, od onog kojeg smo dobili kroz svaku njegovu notu i stih. Svoja dva života; onaj javni na pozornici i onaj privatni uz prijatelje, obitelj i ribolov, spajao je u pjesmi. Vela Luka je bila njegov opjevani dom, a more mjesto radnje i život do zadnjeg daha. Uspio je u svojoj veličini i zbog svoje skromnosti i jednostavnosti. Upravo zbog toga, mnogi mu se žele odužiti. Jedna od ideja je podsjetnik na Olivera kakvog svi pamtimo; njegov lik s gitarom, koji nas čeka, odmah čim s mora iskoračimo na rivu Vela Luke.

Na ovaj spomenik pažnju nam je skrenuo fotograf Romeo Ibrišević, koji nas je uputio na autora. Stoga smo krenuli k izvoru, tačnije prema akademskom slikaru i kiparu Izvoru Orebu.

– Ova priča traje više od godinu dana. Njegovi prijatelji su tili napraviti spomenik, ali da bude normalno da se prepoznaje tko je, a ne da se ljudi pitaju tko je to, nego da je Oliver – Oliver i ništa više ni manje od toga. Supruga Emilija Karlavaris i ja smo akademski slikari i kipari i koautori i taj stil zovemo „NORMALIZAM“, gdje je normalna figura i skulptura – kazuje nam uvodno Oreb, koji je Olivera i osobno poznavao, a jedno vrijeme su i surađivali.

– Ja sam autor Oliverove pjesme “Moja Emilija”, koju sam posvetio svojoj dragoj supruzi s kojom sam, evo 47 godina.  A to su vam bili prvi tekstovi koje je Oliver snimio na veloluškom dijalektu – kaže Oreb koji je osim ove, za Olivera napisao i pjesme Moj Brodiću, Jo da mi je…

– Ova skulptura predstavlja Olivera, onako kako ga samo poznaju more i Vela Luka, a to nije moguće uz klavir, nego uz gitaru i na koloni. To je prirodno, a na kraju krajeva njegova djeca i supruga bili su oduševljeni i samo da se tako i napravi – kazuju nam, gotovo u glas Izvor i gospođa Emilija.

Izvor-Oreb-i-Emilija-Karlavaris – Supružnici Izvor Oreb i Emilija Karlavaris – Foto: Romeo Ibrišević

– Nismo autori ideje na ovoj fotografiji, već je meštar fotograf Romeo Ibrišević, no to je mala skica u terakoti koja bi sad trebala biti izrađena s naše strane kroz ovu godinu, najkasnije na jesen. Ne znam hoće li to investitori moći, ali upravo je sad pravo vrijeme – pojašnjava nam umjetnik.

– Spomenik je trebao biti već postavljen, ali tbog korone se sve poremetilo. To nije predviđeno za kamen, već broncu, ali nažalost neće biti postavljen na obali, blizu njegove kuće, iako smo mi to predlagali. Međutim postoji Park Olivera Dragojevića uz njegovu memorijalnu kuću, tako da će ovo što vidite, biti tamo – poručuju nam supružnici, a mi se nadamo da će Oliverov spomenik i to upravo ovakav, jednostavan i normalan, kakav je i sam bio – osvanuti baš na veloluškoj rivi, uz more, kamo pripadaju Oliver i svaka njegova pisma.

/Jurica Gašpar/