Biden prvog dana u Ovalnom uredu potpisao 15 izvršnih uredbi, vraća SAD u Pariški klimatski sporazum

0
Biden – foto EPA

Američki predsjednik Joe Biden potpisao je 15 izvršnih uredbi nedugo nakon što je prisegnuo u srijedu, poništavajući niz politika svog republikanskog prethodnika Donalda Trumpa.

Potpisujući izvršne uredbe, memorandume i direktive pred novinarima u Ovalnom uredu u srijedu poslijepodne, Biden je rekao da “nema vremena za gubljenje”.

“Neke od izvršnih uredbi koje danas potpisujem pomoći će u ublažavanju krize s covidom-19. Borit ćemo se protiv klimatskih promjena kako se dosad nismo borili, promicat ćemo rasnu jednakost i podupirati zapostavljene zajednice. To su samo početne točke”, rekao je Biden.

Njegovi savjetnici kazali su da uredbe koje je potpisao novi predsjednik uključuju obavezno nošenje maske u svim federalnim institucijama i za sve federalne zaposlenike, uspostavu novog ureda Bijele kuće za koordinaciju odgovora na pandemiju, te zaustavljanje postupka izlaska SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Među uredbama koje se bave imigracijskom politikom, Biden je opozvao Trumpovu deklaraciju koja je omogućila financiranje izgradnje zida na granici s Meksikom, te okončao zabranu putovanja u SAD za neke zemlje s muslimanskom većinom.

Današnje potpisivanje predstavlja samo početak niza poteza koje će Biden uskoro poduzeti, rekla je njegova predstavnica za tisak Jen Psaki.

“Sljedećih dana i tjedana, pokretat ćemo nove akcije kako bismo odgovorili na izazove, i ispunili obećanja koje je novi predsjednik dao američkom narodu”, kazala je Psaki. Očekuje se da će Biden uskoro također opozvati odluke kojima se transrodnim osobama zabranjuje služenje u američkoj vojsci, te ukinuti zabranu američkog financiranje međunarodnih programa planiranja obitelji povezanih s pobačajima.

Biden vraća SAD u Pariški klimatski sporazum

Američki predsjednik Joe Biden potpisao je u srijedu izvršnu uredbu kojom je pokrenuo proces povratka SAD-a u Pariški klimatski sporazum, čime je opozvao jedan od ključnih poteza svog prethodnika Donalda Trumpa, prenose agencije.

Biden je nedugo nakon što je prisegnuo kao 46. američki predsjednik potpisao niz uredbi kojima je poništio Trumpove klimatske politike, kako bi obnovio globalno liderstvo Sjedinjenih Država u borbi protiv klimatskih promjena.

Trump se dugo vremena protivio globalnom klimatskom sporazumu koji su potpisale gotovo sve zemlje svijeta, a u studenome 2020. SAD je i formalno istupio iz pakta. Ta američka odluka istodobno je označila veliko smanjenje američkog financiranja fondova za siromašnije države kako bi lakše prebrodile posljedice klimatskih promjena, prenosi dpa.

Biden je prvog dana u uredu također potpisao uredbu kojom se traži revizija svih Trumpovih odluka kojima je ublažio mjere zaštite okoliša, uredbu kojom se opoziva dozvola za projekt naftovoda Keystone iz Kanade, te uredbu kojom se uvodi moratorij na istraživanja nafte i plina u području Arktika koje je Trumpova administracija nedavno otvorila za razvoj.

Biden je također obećao da će vratiti Sjedinjene Države na put da do 2050. godine postanu klimatski neutralne glede emisija stakleničkih plinova.

Njegova misija obnove američkog klimatskog kredibiliteta neće biti lagana, s obzirom na političke podjele u zemlji, pritisak naftnih kompanija i oprez međunarodnih partnera zabrinutih zbog dosadašnje Trumpove klimatske politike.

“Jako smo skrenuli s puta u posljednje četiri godine s klimatskim poricateljem u Ovalnom uredu. Ulazimo u međunarodnu arenu s deficitom kredibilnosti”, rekao je John Podesta, savjetnik bivšeg predsjednika Baracka Obame koji je sudjelovao u kreiranju Pariškog klimatskog sporazuma, prenosi Reuters.

Bidenove uredbe također traže od vladinih agencija da razmotre smanjenje emisije metana, izmjene standarda učinkovitosti goriva kod motornih vozila, te mogućnost širenja područja prirodnih rezervata i nacionalnih parkova koje je Trumpova administracija reducirala.

Italija: na obalu izvučeno tijelo jednog od najvećih kitova pronađenih na Mediteranu

2
Kit – foto EPA

Tijelo golemog kita izvučeno je iz voda južne Italije, objavila je u srijedu obalna straža i opisala ga “vjerojatno jednim od najvećih” kitova ikad pronađenih na Mediteranu.

Mrtvog sisavca u nedjelju su u vodama blizu popularne turističke destinacije Sorrento uočili ronioci obalne straže koji su prvo bili upozoreni na prisutnost manjeg kita koji je u međuvremenu nestao.

Obalna straža objavila je da je u utorak u noći izvukla kita i prevezla ga u luku Napulj gdje će ga analizirati morski biolozi i drugi stručnjaci te odrediti uzrok uginuća.

Sarajevo: Veliki sukob migranata i policije, više ozlijeđenih i uhapšenih

0
Sarajevo izbjeglice – sukob

Jake policijske snage morale su intervenirati u noći na četvrtak kako bi smirile izgrede koji su izbili u jednom od centara za prihvat ilegalnih migranata u okolici Sarajeva pri čemu je bilo i ozlijeđenih, potvrdio je glasnogovornik sarajevske policije Mirza Hadžiabdić.

On je kazao kako su u sukobima koje su izazvali migranti u kampu kod mjesta Blažuj ozlijeđena najmanje dva policajca te jedan zaposlenik Međunarodne organizacije za migracije (IOM) koja upravlja tim prihvatnim centrom.

Migranti su oštetili i više policijskih vozila, a fotografije koje su prenijeli lokalni mediji prikazuju prevrnute automobile s razbijenim staklima. Izgredi su bili takvih razmjera da su morali intervenirati pripadnici posebnih policijskih postrojbi s psima.

Policija je potvdila kako je više migranata privedeno zbog nasilnog ponašanja te se nad njima provodi istraga.

Prema dostupnim informacijama sukob je izbio kada su djelatnici IOM-a pokušali iz kampa u Blažuju u drugi kamp prebaciti jednog od migranata koji je i ranije poticao izgrede.

“Radi se o migrantu koji je ustvari vođa jedne od grupa u ovom kampu. Migranti su ga pokušali nasilno osloboditi, nakon čega je došlo do sukoba”, kazao je policijski glasnogovornik.

U okolici Sarajeva dva su kampa s ilegalnim migrantima a njihov je kapactet nešto veći od dvije i pol tisuće ležajeva.

Najveći broj migranata boravi na području Unsko-sanske županije.

UN: U brodolomu pokraj Libije 43 osobe mrtve

0
Spa[avanje iybjeglica Libija / foto Hina EPA

Barem 43 migranta iz Zapadne Afrike nestala su u prvom velikom brodolomu ove godine nedaleko od libijske obale, rekao je UN u srijedu, dodavši da je deset ljudi spašeno.

UN-ove agencije za izbjeglice i migraciju rekle su da su “duboko ražalošćene” tragedijom.

Brodolom, rečeno je, dogodio se u utorak nakon što se nekoliko sati poslije polaska prevrnuo brod koji je isplovio iz grada Zawye, nakon što mu je u lošim morskim uvjetima otkazao motor.

Preživjeli, koji su uglavnom građani Obale Slonovače, Nigerije, Gane i Gambije, rekli su da su oni koji su nestali svi bili muškarci iz zapadnoafričkih zemalja, dodale su UN-ove agencije.

Ovo je bio prvi brodolom pored libijske obale u 2021., no dolazi nakon što su stotine ljudi prošle godine izgubile živote pokušavajući prijeći Mediteran na putu do Europe – što je postala najsmrtonosnija ruta na svijetu.

Libija je postala ključna ruta za nezakonitu migraciju u Europu tijekom kaotičnih godina od 2011. u kojima je srušen i ubijen Moamar Gadafi u pobuni koju je podržao NATO.

I dok su se mnogi utopili u moru, tisuće je presrela Libijska obalna straža, koju podupiru Italija i EU, te su vraćeni u Libiju.

Oni koji budu vraćeni završe u pritvoru, često u užasnim uvjetima.

Država za brodove plaća dug od 54 miliona?

0
Crnogorska plovidba – 21. maj

Prijeti pad državnih garancija za kredite koje su prethodne vlade uzele za brodove Crnogorske i Barske plovidbe kod Eksim banke, odnosno da Kinezi povuku iz budžeta Crne Gore oko 66 miliona dolara, što je oko 54 miliona eura prema sadašnjem kursu, bez kamata i eventualnih drugih troškova koje bi taj potez izazvao.

Do toga će najvjerovatnije doći, jer Ministarstvo za kapitalne investicije i Vlada nemaju mogućnost da izmire rate u januaru zbog rješenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK), kojim je zabranjena isplata bilo kakve pomoći do okončanja dva ispitna postupka.

Ova informacija potvrđena je Vijestima iz više izvora u Vladi i AZK. I ranije rate plaćane su uglavnom iz državnog budžeta.

Iz Vlade se juče zvanično nijesu oglašavali da kažu da li su završeni pregovori sa kineskom bankom o eventualnom odlaganju otplate obaveza.

Za januarsku isplatu rata za oba preduzeća dolazi 4,65 miliona dolara, od čega za Barsku 1,95 miliona i za Crnogorsku plovidbu 2,7 miliona. Ukupan preostali dug iznosi 43 miliona za Barsku i 23 miliona dolara za Crnogorsku.

Iz Vlade je najavljeno da će slučaj “plovidbe” biti predat i tužilaštvu.

Najmanje dva mrtva u snažnoj eksploziji u zgradi u Madridu

0
Madrid – eksplozija

Najmanje dvije osobe su poginule a osam je ozlijeđeno u srijedu kada se urušio dio zgrade, koja je u vlasništvu Katoličke Crkve, u snažnoj ekploziji u središtu Madrida, priopćile su lokalne vlasti.

Predstavnik Crkve rekao je da je jedan volonter nestao.

Prvotni nalazi istrage ukazuju na to da je eksploziju u ulici Toledo, koja vodi iz centra grada, prouzročilo curenje plina, rekao je gradonačelnik Jose Luis Martinez-Almeida.

Dim se uzdizao iz djelomično srušene zgrade, a spasilačke ekipe evakuirale su korisnike obližnjeg doma za starije i nemoćne.

Gornjih pet katova potpuno je uništeno, dok donja dva izgledaju potpuno netaknuto osim što su na mjestima nagoreni od požara.

U toj zgradi svećenici su prolazili obuku, a beskućnici su tamo išli po obroke, rekao je jedan susjed.

Stigla južina, oblačno sa mjestimičnom kišom, jak južni vjetar

0
Vrijeme – foto Roko Stjepčević

U nastavku sedmice rijetkima će odgovarati južina i česta kiša, na Jadranu i uz njega i obilnija, ali na iznadprosječno visoku temperaturu vjerovatno će se većina manje žaliti. Biće prilično vjetrovito, na Jadranu jugo, koje će povremeno biti i olujno na otvorenom moru.

Već u nedjelju slijedi promjena – sa sjevernim će vjetrom opet dolaziti hladniji zrak…

U Crnoj Gori će danas biti promjenljivo do potpuno oblačno, mjestimično sa kišom.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuju se i duži periodi suvog vremena, a u planinama, u jutarnjim i noćnim satima, ponegdje je moguć slab snijeg.

Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od dva ispod nule do osam, a najviša dnevna od tri do 14 stepeni.

Crna Gora biće bogatija za moderni ski-centar na Hajli

0
Hajla – ski centar

Crna Gora je skriveni dragulj za turiste koji odmor tokom zime žele da provedu na planini. Zimska sezona do sada se dominantno oslanjala samo na Durmitor i Bjelasicu, ali uskoro će im se pridružiti i Hajla, gdje se krenulo u izgradnju modernog ski-centra.

Fokus na domaćim turistima

I dok izgradnja novog skijališta teče planiranom dinamikom, u ski-centru Hajla za Vikend novine kažu da su zadovoljni početkom zimske sezone uprkos pandemiji korona virusa.

– Trenutno, skijalište u Rožajama posjeduje jednu stazu dugu 1.019 metara, koristimo ski-lift tip sidro. Vožnja sidrom traje oko pet minuta do vrha staze, a druge aktivnosti su i škola skijanja, kroz koju tokom sezone prođe i po 400 djece – rekao je Vikend novinama direktor skijališta Mirsad Kalač.

Prema riječima Kalača, s obzirom da je skijalište pozicionirano na granici sa dvije susjedne države, gosti su najčešće iz okruženja.

– Međutim, ove godine smo se fokusirali na lokalne turiste i usmjerili se ka njihovim očekivanjima, a razlog tome je ograničavanje kretanja zbog pandemije COVID-19. Na skijalištu se pridržavaju svi epidemioloških mjera, tako da smo zadovoljni i posjetom i početkom turističke sezone – objasnio je Kalač.

U planu je, kako kaže Kalač, da preduzeće na čijem je on čelu bude pripojeno državnom preduzeću Skijališta Crne Gore, koje i realizuje gradnju novog ski-centra na Hajli.

– Cilj je i u ljetnjoj sezoni privući goste, kroz razne manifestacije, kako sportske, tako i rekreativne – dodao je on.

Detalji projekta

Kako je objavila Vlada, za izgradnju ski-centra je obuhvaćeno područje površine 4.326,49 hektara, a prostor u granicama zahvata lokalne studije lokacije Hajla i Štedim, prepoznat je kao planinsko, ljetnje, zimsko, sportsko-rekreativono područje na nadmorskoj visini od preko 1.500 metara.

– Predmetna lokacija predstavlja najkvalitetniji planinski turistički lokalitet u opštini Rožaje. Izgradnja skijaškog centra na Hajli i Štedimu u smislu iskorišćavanja prirodnog potencijala područja doprinijeće razvoju turizma i dodatno uticati na povećanu tražnju za poljoprivrednim i šumskim proizvodima, različitim servisnim uslugama, za nekretninama i dr., čime će se podići atraktivnost i konkurentnost područja i rožajskog kraja u cjelini – navodi se u Vladinoj studiji.

Plan je da se napravi novi turistički centar, sa sportsko-rekreativnim sadržajima stazama i žičarama koje se penju ka vrhovima Ahmice i Crnom vrhu, a dopunu turističkim sadržajima čine revitalizovana katunska naselja i pejzažne vrijednosti koje se smiju razvijati samo na postojećim karakteristikama, sa budućom izgradnjom koja mora biti primjerena prirodnom prostoru, objektima male spratnosti, uklopljenim u okolinu, uz prožimanje prirodnog i kulturnog predjela.

Kako je saopšteno iz Skijališta Crne Gore, svi novi investicioni projekti podrazumijevaće i izgradnju sistema za vještačko osnježavanje kako rad skijališta ne bi bio uslovljen vremenskim prilikama, odnosno visinom sniježnog pokrivača.

Planina Hajla se nalazi na krajnjem istoku Crne Gore, na samoj granici sa Kosovom. Najvisočiji vrh je Hajla 2.403 metara nadmorske visine što ovu planinu čini najvisočijom planinom crnogorskog dijela Prokletija. Ski centar Hajla je udaljen 8 kilometara od grada Rožaje. Ski centar će se graditi u dvije faze. Prva faza obuhvata izgradnju: pristupnog puta, platoa parkinga, bazne stanice, elektroenergetske i druge infrasturkturne mreže, dovoljnog broja ski staza kao i nabavke nužne opreme. Druga faza se odnosi na izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i akumulacionog jezera. Cjelokupan projekat izgradnje je planirano da bude gotov tokom 2022. godine, a gradi se u skladu sa PPPN za Bjelasicu i Komove.

Nova tivatska vlast kreće u smjene organa upravljanja po lokalnim firmama i ustanovama

0
Tivat – Centar

Nova tivatska lokalna uprava koju čini koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“, pripremika je predloge odluka o imenovanju novih sastava Odbora direktora i Upravnih odbora dijela tivatskih javnih preduzeća i ustanova, a koji će se imenovati na predstojećoj sjednici Skupštine Opštine, zakazanoj za 29. januar.

Tada će se razriješiti aktuelni i birati novi sastavi Odbora direktora Komunalnog i preduzeća Vodovod i kanalizacija, Upravnog odbora JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvju, te Savjeta JU Centar za kulturu i Savjeta JU Sportska dvorana.

Skupština će razriješiti dužnosti i imenovati po jednog novog predstavnika Opštine Tivat u Odboru direktora Društva PPOV za prečišćevanje i odvođenje otpadnih voda u Tivtu i Kotoru, odnosno „Vodacoma“.

Time će, četiri mjeseca nakon održanih lokalnih izbora u Tivtu, biti dužnosti razriješeni aktuelni sastavi tih tijela u kojima sjede isključivo predstavnici bivše lokalne vlasti koju je činila koalicija DPS-SD-HGI. U drugom koraku, nakon imenovanja novih sastana UO i Odbora direktora, slijede i smjene većine aktuelnih DPS i SD direktora tivatskih lokalnih firmi i ustanova.

Međutim, neće  baš svi oni biti razriješeni dužnosti. Direktor tivatskog Vodovoda i kanalizacije Alen Krivokapić koji je bio na izbornoj listi za odbornike tivatskog DPS-a i član je rukovodstva te stranke, ipak, važi za vrhunskog profesionalca i izuzetno vrijednog rukoviodioca kojeg veoma cijene i u novoj tivatskoj lokalnoj vlasti triju građanskih listi, pa u administraciji gradonačelnika Željka Komnenovića (NP)  namjeravaju Krivokapića da  zadrže na čelu Vodovoda.

Inače, prema nezvaničnim saznanjima, konačan dogovor koalicije NP-BF-GB sa SDP čiji jedan odbornik daje natpolovičnu većinu aktuelnoj tivatskoj vlasti i podržava je u pralamnetu, o sastavu svih novih UO i Odbora direktora još nije postignut. SDP je navodno, u međuvremenu odstupio od ranije već usaglašenog stava da ta partija dobije većinu članova UO i Odbora direktora u samo nekim od lokalnih firmi i ustanova i sada traži da im se preko tog dogovora, sada daju još neka mjesta, čak i na pozicijama izvršnog menadžmenta, poput pozicije izvršnog direktora Turističke organizacije Tivat.

Biden u inauguracijskom govoru: Ovo je dan Amerike, ovo je naš historijski čas i moramo biti ujedinjeni

0
Biden

Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden u inauguracijskom govoru je istakao da je ovo dan Amerike i dan demokracije te je pozvao na jedinstvo nacije.

“Amerika je pokazala da je dorasla izazovu. Danas slavi pobjeda demokracije. Volja naroda je ispunjena. Naučili smo da je demokracija krhka, a danas je opstala”, kazao je Biden koji je danas položio zakletvu i postao 46. predsjednik SAD-a.

Najstariji predsjednik i drugi katolik na toj funkciji u historiji SAD-a Biden je u prvom obraćanju nakon prisege često naglašavao neophodnost jedinstva nacije za koje je kazao da je jedini način da SAD prevaziđe aktuelne izazove i poteškoće.

“Biću predsjednik svih Amerikanaca, borit ću se za one koji su me podržavali, kao i za one koji nisu“, poručio je Biden.

Biden se zahvalio prethodnim predsjednicima SAD-a i poručio da su SAD tokom stoljeća dosta napredovale, ali da je još mnogo toga što treba učiniti i da se SAD moraju oporaviti i ozdraviti.

“San o pravdi više neće biti odgađan. Porast političkog ekstremizma, bijele supremacije i domaćeg terorizma je nešto s čime se moramo suočiti i što moramo poraziti”, rekao je Biden.

Biden je naglasio da bez jedinstva nema mira i nacije, već samo haos.

“Ovo je naš historijski čas i moramo biti ujedinjeni. Krenimo ispočetka, slušajmo i poštujmo jedni druge”, kazao je Biden.

Biden – foto EPA

Istakao je i da je Amerika prvi put izabrala ženu potpredsjednicu.

“Nemojte mi reći da promjena nije moguća”, kazao je Biden.

Pomenuvši pandemiju COVID-19, Biden je kazao da je pred Amerikom možda i najtamnije razdoblje pandemije i da se nacija mora jedinstvena boriti protiv tog problema.

Biden je također poručio da će popraviti savezničke odnose i ponovo stvoriti bliske odnose sa svijetom.

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden položio je svečanu zakletvu i postao 46. predsjednik u historiji te zemlje. Na inauguraciji u Kongresu u Washingtonu zakletvu je položila i Kamala Harris koja je postala prva žena na funkciji potpredsjednika SAD-a.

Inauguracija se održavala uz maksimalne mjere sigurnosti u kompleksu američkog Kongresa u Washingtonu.

Inauguraciji je prisustvovao ograničen broj ljudi zbog pandemije COVID-19, a na ceremoniji je prisustvovalo oko hiljadu zvanica.

Na inauguraciji nije bilo odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je iz Bijele kuće danas otputovao na Floridu, a bio je prisutan odlazeći potpredsjednik Mike Pence, kao i bivši američki predsjednici Barack Obama, George W. Bush i Bill Clinton, te brojne druge visoke zvanice.