Nova Vlada, ista DPS priča prema Tivtu

0
Tivat – foto Mato Luković – Boka News

Aktuelna Vlada Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića, kada su u pitanju kapitalna ulaganja države u javne objekte na njenoj teritoriji, prema Opštini Tivat odnosi se jednako kao i sve prethodne DPS-om predvođene Vlade Crne Gore.

Pokazuje to „Lista prioritetnih kapitalnih projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta države u 2022. godini“, a koju je Vlada usvojila na svojoj posljednjoj sjendici u četvrtak Na listi je ukupno 117 ptrojekata iz svih ccrnogorskih opština, pojedinačne vrijensoti od desetina hiljada, do nekoliko desetina miliona eura. Ukupna vrijednost svih projekata je čak 549.050.096 eura.

Od svega toga Vlada je odlučila da Tivat naredne godine iz državnog budžeta zaslužuje samo milion eura za jedan jedini projekat na teritoriji te opštine – drugu fazu izgradnje i uređenja obale i lungo mare šetališta na Belanima, a što će biti realizovano preko Uprave javnih radova Crne Gore. Niti jedan od još šest projekata koje je Vladi, odnosno Ministarsvu finansija i socijalnog staranja, prije koncipiranja ove Liste, kandidovala Opština Tivat, nije prošao iako je među njima bilo projekata za grad mnogo prioritetnijih i važnijih nego što je to nastavak uređenja obale i šetališta uz more na Belanima. Za većinu tih kandidovanih prijekata, lokalna uprava Tivta koju čine građanske liste Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“, imala je u najvećoj mjeri ili potpuno završenu projektnu dokumentaciju.

Pored ostaloga, Tivćani su Vladi kojoj većinu daju DF, Demokrate i URA, za finasiranje iz državnog budžeta naredne godine, kandidovali projekte  izgradnje Vatrogasnog doma, izgradnju objekta za potrebe smještaja preduzeća „Viodovod i kanalizacija“ i izgradnju objekta za smještaj Komunalnog preduzeća. Vodovod i Komunalno inače, trebalo je da su već prije nekoliko godina izmjestili djelove svojih tehničkih službi, magacina i radionica sa lokacije preko puta Porto Montenegra, na samom obodu velikog Gradskog parka, a koja je obuhvaćena Državnom studijom lokacije „Arsenal“ po kojoj se razvija nautičko-.turistilki centar Porto Montenegro i namijenjena je za nešto sasvim drugo u odnosu na aktuelne radionice i parking komunalnih i vozila Vodovoda. Tivatska Služba zaštite već par godina privremeno je smještena u objektu neadašnjeg hotela „Tivat“ na Seljanovu gdje nema ni približno adekvatne uslove za rad, pogotovo za čuvanje sojih skupih specijalizovanih protivpožarniuh vozila. Još bitnije, vlasnsik hotela „Tivat“ je već nagovjestio opštinarima da im više neće produžavati zakup tog objektza za smještaj vatrogasaca jer namjerava da ovu atraktivnu lokaciju ubrzo provede planskoj namjeni.

Tivat – panorama

Osim što se oglušila na ovako urgentne probleme Tivta sa smještajem javnih službi i preduzeća neophodnih za nesmetano funkcionisanje grada i život njegovih stanovnika, Vlada Crne Gore je ignorisala i prioritet svih prioriteta sa kojom joj je za ulazak u državni kapitalni budžet za 2022., konkuirisala lokalna uprava Tivta – izgradnju nove škole i vrtića u Krtolima.

Akutni nedostatak školskog i prostora za djecu predškolskog uzrsta jedan je od gorućih i najurgentnijih na području najamnje bokeljske opštine u kojoj je posljednja osnovna škola sagrađena još davne 1984.godine. Iako ulaganje u škole nije zakonska obaveza lokalne uprave, već države koja u Tivtu tim povodom, ništa ne radi već godinama, Opština Tivat  je još za vrijeme mandata bivše lokalne DPS-SD-HGI vlasti, krenula u izradu projektne dokumnetacije za izgradnju objekata novih osnovnih škola u Donjoj Lastvi, Gradiošnici i u Radovićima, a koje trenutno funkcionišu u malim, neuslovnim, dotrajalim ili potpuno devastiranim montažnim objektima napravljenim još nakon zemljotresa 1979. godine. Tako je početkom prošle godine potpisan ugovor dsa kompanijom „Urbi pro“ iz Podgorice za izradu glavnog projekta novog objekta OŠ „Branko Brinić“ i vrtiuča u Radovićima, vrijedan 44.770 eura, dok je sa podgoričkom firmom „A12 project“ Opština u februaru prošle gidine potpisala ugovor za izradu glavnog projekta rekonstrukcije škole u Gradiošnici, vrijedan 18.150 eura. Ranije su već realizovani i tenderi za izbor projektanata rekonstrukcije škole u Donjoj Lastvi i vrtića u tom naselju. Bivši tivatski gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) je prije lokalnih izbiora u avgustu 2020. u više navrata javno govorio da će lokalna uprava, iako to nije njena zakonska obaveza, pripremiti svu dokumentaciju za rekonstrukciju školskih objekata u, Radiovićima, Gradiošnici i Donjoj Lastvi, kao i tamošnjeg vrtića jer kako je kazao, ne želi da čeka državu, već da bude spremna i da je to njen doprinos za pokretanje tih investicija sa nivoa Vlade.

Međutim, kako ni Kusovac kod “svoje”, DPS Vlade nije imao priođu da dobije finansiranje izgradnje bilo kojeg novog javnog objekta u Tivtu iz državne kase, tako ni aktuelna administracija gradonačelnika ĐŽelkjka Komnenovića (NP) uprkos brojnim susretima sa ministrima-ekspertima i samim premijerom Krivokapićem, ni kod aktuelne, “ekspertske” Vlade, nije postigla gotovo ništa bolji rezultat. Naime, iako joj je predat gotov i revidovan glavni projekat izgradnje nove škole i vrtića u Radovičima vrijednih 3,8 miliona eura, “Komisija za ocjenjivanje projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta države” a koju je formirala Vlada, nije prihvatila ni taj, ni još čak pet drugih projekata kandidovanih od Opštine Tivat. Među njima je bio jedan (izgradnja puta za kompleks Northstar na hercegnovskom dijelu Luštice kroz teritoriju poluostrva koja pripada Tivtu) vrijedan nešto preko million eura, a koji je inače, obaveza države, a ne lokalne uprave Tivta prema tom investitoru. Ipak, komisija u sastavu Branko Nilević i Slobodanka Burić (Ministarstvo finansija i socijalnog staranja), Ljubinka Ivanović i Ernesa Kardović (Ministarstvo kapitalnih investicija), Bojana Kaluđerović i Nevenka Jovović (Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma), Zorica Vojinović i Draško Milić (Ministarstvo ekonomskog razvoja) i Ilija Mugoša kao predstavnik kabineta Predsjednika Crne Gore, snmatrala je da samo projekat nastavka gradnje obalnog šetališta na Belanima u Tivtu zaslužuje finansijsku podršku države.

Inače, ova komisija je pored ostaloga, kao projekte pod interesa da ih država finasira iz kapitalnog budžeta u 2022, uvrstila i neke koji se tiču uređenja lokalne infrastrukture što bi trebale finansirati same opštine, poput npr. 2,17 miliona eura vrijendog projekta rekonstrukcije Ulice Ludviga Kube u Podgorici, i400.000 eura vrijedne izgradnje jedne nove gradske saobraćajnice u Beranama, rekonsžtrukcije biulevara 13.jula u Nikšpiču od 1,1 milion eura, nabavke sadnog materijala za Kuću voća u Andrijevici…

JU Muzeji i galerije Budve: Počinje program povodom Dana Opštine

0
Budva

JU Muzeji i galerije Budve realizuje bogat kulturni program povodom obilježavanja Dana Opštine Budva. Program će se realizovati u periodu od 18. do 26. novembra u Budvi i Petrovcu.

Program će početi 18. novembra 2021. godine u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, kada će biti upriličen koncert hora Sv. Jevstatije Prevlački pri crkvi Sv. Trojice. Koncert se organizuje povodom obilježavanja 25 godina postojanja i rada hora.

Takođe u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, 19. novembra 2021. godine u 19 časova budvanska publika će biti u prilici da prisutvuje koncertu „Računajte na nas“ na kom će se predstaviti djeca i mladi iz svih vaspitno-obrazovnih ustanova sa teritorije Opštine Budva – Vrtića „Ljubica Jovanović Maše“, Osnovne škole „Stefan Mitrov Ljubiša“, Druge osnovne škole, ŠOMO Budva i SMŠ „Danilo Kiš“. Ove večeri će u Modernoj galeriji i zvanično biti otvorena Izložba poklonjenih radova iz fundusa Moderne galerije 2019–2021.

Program se nastavlja 23. novembra 2021. godine u 18 časova, kada će u kino sali Spomen doma „Crvena komuna“ biti uplićen koncert „Računajte na nas“ u okviru kog će se, kao i u Budvi, predstaviti djeca i mladi iz svih vaspitno-obrazovnih ustanova sa teritorije Opštine Budva.

Koncertom će zvanično biti otvorena i izložba radova iz zbirke „Zavičajni umjetnici” iz fundusa galerije „Marko Krstov Gregović“. Program te večeri se nastavlja u 19 časova u spomen-sobi Spomen doma „Crvena komuna“ predstavljanjem publikacije „Petrovačka opština (1920–1921)“ autora mr Marka Janketića, o kojoj će, pored autora, govoriti i prof. dr Vasilj Jovović.

U četvrtak, 24. novembar 2021. godine u 19 časova, u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biće predstavljanjen zbornik „Antička Budva“ sa međunarodnog multidisciplinarnog naučnog simpozijuma u izdanju JU Muzeji i galerije Budve. O zborniku će govoriti prof. dr Irena Lazar, mr Dobrila Vlahović, mr Mladen Zagarčanin I Dušan Medin, MA – urednik.

Program se zavržava 26. novembra 2021. godine u 19 časova, otvaranjem izložbe „Seljak u karikaturi Ježa 1935–1990. godine” autorke dr Tatjane Mikulić, u Spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“. Program se ralizuje u saradnji sa Etnografskim muzejem u Beogradu, saopšteno je iz JU Muzeji i galerije Budve.

Klimatski aktivisti vezali se na strojeve i blokirali rad luke u Australiji

0
Foto: Facebook Blockade Australia

Dvije klimatske aktivistkinje u Australiji popele su se u utorak, 16. studenog, na goleme strojeve u australskoj luci Newcastle, zaustavivši operacije u ovoj najprometnijoj luci za izvoz ugljena na svijetu, piše Splash247.

Sudjelujući u prosvjedima koje je organizirala skupina aktivista Blockade Australia, vezale su se na stroj za utovar u luci.

Zianna i Hannah zatvorile su luku za izvoz ugljena u Newcastleu. Spustile su se pomoću užeta sa strojeva za rukovanje ugljenom. Luka ne može nastaviti s radom dok ih policija ne ukloni, rekli su iz skupine. Ovo je deseti uzastopni dan prekida rada luke u Newcastleu i njene željezničke infrastrukture.

Policija je pozvana da ukloni aktiviste. U međuvremenu, dva druga prosvjednika Blockade Australia izvela su slične akcije u lukama te su uspjeli isključiti opremu i također se privezati za strojeve u luci.

Prosvjedi su poremetili rad u luci i okolnoj željezničkoj infrastrukturi u posljednja dva tjedna, zbog čega je policija ondje rasporedila snage kako bi se suzbile ove vratolomije.

S obzirom na potpuni bezobrazluk i očito kršenje zakona, klimatski aktivisti ovakvim akcijama rade više štete nego koristi u postizanju ciljeva za koje se navodno zalažu. Remećenjem lučkih operacija i sličnim potezima, koje smo nedavno imali prilike vidjeti i u Hrvatskoj kada je Greenpeace vandalizirao LNG terminal u Omišlju, klimatski aktivisti ne ostavljaju prostora za razgovor. S obzirom da ne nude realna rješenja i konkretne planove za rješavanje klimatskih problema, izgleda da je ovim (uglavnom) mladim ljudima bitnija medijska pažnja nego stvarna borba protiv klimatskih promjena, o kojima toliko vole pričati.

Njemački božićni sajmovi pod upitnikom

0
Njemački božićni sajmovi pod upitnikom
Foto: Fabian Bimmer / REUTERS

Jedan od najvećih već je otkazan: poznati Christkindlmarkt u Muenchenu neće se održati ni ove godine, a zbog naglog pogoršanja epidemiološke situacije pod upitnikom su i ostali božićni sajmovi u zemlji.

Teško je zamisliti ispijanje kuhanog vina na božićnom sajmu dok su bolnice na izmaku snaga i bore se posljednjim resursima, komentirao je saski premijer Michael Kretschmer dilemu oko toga treba li otvarati božićne sajmove u trenutku kada Njemačka bilježi rekordne brojke zaraženih koronavirusom.

Kretschmer zna o čemu govori. Saska bilježi rekorde među njemačkim pokrajinama, incidencija se ondje penje i preko tisuću zaraženih na 100.000 stanovnika.

I glavnom gradu Dresdenu vlada dilema oko ovogodišnje sudbine jednog od najstarijih božićnih sajmova u Njemačkoj. No odgovor na pitanje hoće li Striezelmarkt, koji je prvi put održan 1434., biti organiziran rukama je gradskih i općinskih vlasti.

A one se nadaju da će u Dresdenu božićnog sajma ipak biti. Uz tzv. pravilo 2G (pristup samo cijepljenima i onima koji su preboljeli) izlagači se nadaju da će privući dovoljno posjetitelja. Iako je stopa procijepljenosti upravo u ovoj saveznoj pokrajini najniža.

Sajam bi trebao biti otvoren u ponedjeljak, štandovi i kućice su već postavljeni, oko sajma je postavljena ograda. No u četvrtak i petak savezne i predstavnici pokrajinskih vlasti u Berlinu odlučuju koje mjere bi mogle biti uvedene za zaustavljanje eksplozije epidemije.

Žrtve bi mogli biti i božićni sajmovi na kojima u pravilu vladaju velike gužve, a zbog konstantne konzumacije jela i pića je gotovo nemoguće provoditi pravilo o nošenju maske ili održavanju razmaka.

Minhen već odustao

Ne mogu opisati kroz što trenutno prolazimo: noćima ne spavamo zbog neizvjesne situacije, rekla je za agenciju AFP Karin Hantsche čija obitelj već 32 godina na božićnom sajmu u Dresdenu prodaje medenjake. Prihodi s božićnog sajma čine preko 50 posto godišnjeg prihoda obiteljskog poduzeća.

Kako će razvoj epidemije i prateće zakonske promjene utjecati na planove o otvaranju sajma, teško je trenutno predvidjeti, rekao je Robert Franke iz komunalnog redarstva Dresdena.

Minhen je prvi grad koji je odustao, drugu godinu zaredom, od održavanja božićnog sajma.

U Nuernbergu, koji se kao i Muenchen nalazi u Bavarskoj, saveznoj pokrajini koja je isto među vodećima po broju zaraženih, odlučili su spasiti svoj božićni sajam, također među najpoznatijim i najbogatijim u Europi, tako što su ga podijelili u nekoliko manjih. Nadaju se da će time smanjiti gužve.

Organizatori kažu kako se pandemija može izbjeći sustavnim pridržavanjem pravila poput nošenja maski, držanja razmaka ili jednosmjernim kretanjem.

No problem je u tome što je epidemiološka situacija sada gora nego prošle godine kada su sajmovi redom bili zatvoreni.

Lothar Wieler, direktor državnog epidemiološkog instituta Robert Koch apelirao je na organizatore da se i ove godine suzdrže od organiziranja sajmova.

Važan gospodarski faktor

Božićni sajmovi u Njemačkoj imaju veliku privrednu važnost.

Prije pandemije oko 3.000 sajmova, od malih i kvartovskih pa do svjetski poznatih, privlačili su preko 160 milijuna posjetitelja i ostvarivali prihode od tri do pet milijardi eura.

Promet je međutim sustavno padao još i prije pandemije i to posebice od 2016. i terorističkog napada na božićni sajam u Berlinu.

Islamistička prijetnja ostala je i u idućim godinama čemu je pridonio napad na božićni sajam u Strasbourgu te spriječen napad na sajam u Essenu.

No unatoč svemu Nijemci se i dalje vesele predbožićnim ritualima poput ispijanja kuhanog vina na božićnim sajmovima.

– Božićni sajam je posto masovni fenomen koji je teško ignorirati, kaže kulturolog Gunther Hirschfelder iz Regensburga.

MSC i japanski kompanija kažnjeni zbog nepropisnog ispuštanja balastnih voda

0
kontejnerski brod MSC KALINA

Kako bi se podigla svijest o odgovornostima brodovlasnika i operatera prema Zakonu o kontroli izvora onečišćenja voda (Clean Water Act) u SAD-u, američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) kaznila je MSC-ov kontejnerski brod i bulk carrier kojim upravlja japanska kompanija zbog propusta u provođenju potrebnih postupaka u vezi ispuštanja balastnih voda, javlja The Maritime Executive.

Kazne koje je EPA 15. studenog procijenila za navedena dva plovila iznose ukupno 81.474 dolara, a odnose se na inspekciju kojom su se utvrdila kršenja zakona u Kaliforniji i Louisiani.

Radi se kontejnerašu MSC Aurora od 154.400 dwt, kapaciteta 13.169 TEU, koji je izgrađen 2012. godine i trenutno prometuje između Kine i Kalifornije pod zastavom Paname. Drugo plovilo je bulk carrier Western Durban od 39.300 dwt, koji je izgrađen u Kini 2015. godine za japanski Nisshin Shipping Co., a plovi pod zastavom Filipina. EPA je navela da su ova dva plovila prekršila Vessel General Permit (VGP) prema zakonu CWA.

Kako javlja Offshore energy, na MSC Aurori od studenog 2016. do srpnja 2021. godine nisu provedene potrebne rutinske vizualne inspekcije za 11 putovanja do luka u Long Beachu, Los Angelesu i Oaklandu. Također u periodu od 2016. do 2019. godine nisu dostavljena pravovremena godišnja izvješća EPA-i. Za ove višestruke inspekcije i prijavljena kršenja, švicarska kompanija pristala je platiti kaznu od 66.474 dolara prema nagodbi.

U kolovozu 2017. godine, Western Durban nije izvršio mjesečno praćenje funkcionalnosti i godišnju kalibraciju sustava za obradu balastne vode prije ispuštanja balastne vode u luci New Orleans. Brod također nije obavio potreban biološki nadzor nakon ispuštanja. EPA je kaznila kompaniju Victoria Ship Management sa sjedištem u Tokiju u ukupnom iznosu od 15.000 dolara.

Samoinspekcije plovila potrebne su kako bi se, recimo, identificirao izvor izlijevanja, neispravna oprema za sprječavanje onečišćenja i druge situacije koje mogu dovesti do kršenja zakona, te omogućiti vlasniku/operateru da ispravi situaciju što je prije moguće.

Plovila koja nisu u skladu sa svojim CWA dozvolama mogu imati značajan utjecaj na okoliš na naše vodne putove, uključujući unošenje invazivnih vrsta, rekla je Amy Miller, direktorica Odjela za provedbu i osiguranje usklađenosti EPA-e za jugozapadnu regiju.

Invazivne vrste stalni su problem u američkim obalnim i kopnenim vodama. Nepravilno upravljanje balastnom vodom može uvesti invazivne vrste ili oštetiti lokalne vrste narušavanjem staništa. Ispuštanja drugih otpadnih voda reguliranih VGP-om mogu imati štetni utjecaj na lokalne vrste ili sadržavati patogene organizme. Stoga je važno da se takva ispuštanja prate kako bi se osiguralo da su vodeni ekosustavi zaštićeni od ispuštanja iz plovila koji sadrže otpadne i štetne tvari, prema US EPA.

Kršenja su otkrivena u februaru 2020. u sklopu vizualnih inspekcija EPA-e i Obalne straže na brodovima MSC Aurora i Western Durban u lukama u Long Beachu i Los Angelesu.

Jesenja fešta u Herceg Novom

0
Jesenja fešta – foto Boka News

Tradicionalna Jesenja fešta u organizaciji NVO Ruke, biće održana od 19. do 21. novembra na više lokacija u Herceg Novom.

Prema riječima Miline Kovačević iz NVO Ruke, ovogodišnja manifestacija zamišljena je kao trodnevni koncept, jer grad ima dosta potencijala da se na različite načine pristupi svemu što je tema fešti u budućnosti.

Prvi događaj, samostalna izložba umjetnice Vesne Musić, koja je dugi niz godina posvećena rukotovorenju, na programu je 19. novembra.

-Njeni radovi će biti izloženi u večernjim satima u kafeu Ikhaja u ulici Save Kovačevića, a radi se o dekoraciji upotrebnih predmeta u mandala tehnici. Radovi su vrlo atraktivni, te smo mislili da zaslužuju posebnu pažnju, a i prostor u kojem će biti izloženi odgovara tom duhu. Postavka će biti pred publikom sedam dana, kazala je Kovačević.

Centralni događaj fešte, izložba rukotvorina i domaćih proizvoda, najavljena je za subotu, 20. novembar od 10 do 14 sati u Gradskoj kafani. Kako kaže Kovačević, biće dosta izlagača, većina je iz Herceg Novog, ali i iz drugih krajeva Crne Gore.

-Jesen je inspirativna tema, specifična zbog boja, plodova, koji u našem kraju dospijevaju od septembra do novembra. Biće izloženi domaći proizvodi i rukotvorine, koji prezentuju šta je specifično za naše podneblje, i šta sve ljude inspiriše kada je ovo godišnje doba u pitanju, rekla je Kovačević.

Planiran je i segment kroz koji će biti predstavljen rad novog udruženja poljoprivrednih proizvođača sa područja Orjena, Eko Vil. U pitanju je nekoliko žena koje će proizvode predstaviti u sklopu glavne manifestacije u NJegoševoj ulici i dijelom uz Gradsku kafanu, a na kojoj očekuju oko 30 izlagača. U slučaju lošeg vremena ovaj program biće organizovan na donjoj terasi Gradske kafane.

Novost u programu je „Jesenja štrafta“, kostimirana parada na biciklima, koja od Titove vile ka hotelu Lazure kreće u 10 sati u nedelju, 21. novembra.

Milina Kovačević foto Boka News

-U udruženju smo okrenuti ekološkoj temi i zdravim stilovima života, pa je ovaj događaj način da podstaknemo veći dio sugrađana da komuniciraju biciklima. Mi smo toj biciklističkoj paradi dodali i momenat kostimiranja, odnosno dekoraciji bicikala. Željeli smo da bude kreativno i u duhu sa našim mentalitetom. Ovu manifestaciju je pokrenula naša saradnica Antonina Čumakova sa grupom prijatelja, radi promovisanja vožnje bicikla, a pridružiće se i članovi NVO Maškare i svi, naravno, koji su voljni da odvoze tu „štraftu“, kazala je Kovačević.

Kako je zaključila, na cilju, u hotelu Lazure, učesnike će čekati osvježenje, te slatke nagrade sponzora za najbolje dekorisan bicikl, najmaštovitiji jesenji kostim i najmedenijeg malog biciklistu. U hotelu će, takođe, imati nekoliko izlagača, a sve zainteresovane očekuje tematski nedeljni branč – delicije sa ukusima jeseni, od 11 do 13 sati.

”Život na Luštici” – Panoramski put i pješačka tura

0
Luštica – Maslinjak-Morica

Turistička organizacija opštine Herceg Novi i Turistička organizacija opštine Tivat uspostavile su saradnju i pokrenule niz aktivnosti u okviru zajedničkog projekta ”Život na Luštici”.

Projekat se odnosi na razvoj Panoramskog puta i ima za cilj povezivanje poluostrva Luštica u jedinstvenu turističku ponudu gdje se na relativno malom prostoru mogu doživjeti brojne prirodne i kulturne raznolikosti ovog beskrajno zanimljivog poluostrva. U prvoj fazi ovog projekta izrađena je turističko-informativna mapa, a u narednom periodu slijedi fazni razvoj ovog panormaskog puta i to izrada audio vodiča u nekoliko jezičkih varijanti, izrada signalizacije i vidikovaca.

Za danas, četvrtak, 18. novembra, planiran je prvi promotivni događaj. Za predstavnike medija i turističkih agencija organizuje se obilazak Panoramskog puta “Život na Luštici”, uz pratnju vodiča, te predstavljanje nove turističko-informativne mape što će dodatno doprinjeti razvoju turističke ponude kako Tivta i Herceg Novog tako i cijele Crne Gore.

Drugi događaj će se održati u subotu, 20. novembra, kada je planirana organizovana pješačka tura po poluostrvu Luštica, stazom Radovići-Babunci-Tići-Žanjice. Prevoz do polazne i od poslednje tačke je organizovan a za sve učesnike obezbijeđeni su osvježenje i marenda. Kako je poslednja tačka plaža Žanjice za hrabrije učesnike izazov će svakako predstavljati kupanje u moru u ovo doba godine.

Prijavljivanje za učešće je moguće u terminu od 7:00h do 15:00h na broj telefona 067 344 429 za zainteresovane sa područja Tivta, odnosno na broj 031 350 820 za učesnike iz Herceg Novog. Broj mjesta je ograničen.

Detalji pješačke ture Radovići – Babunci – Tići – Žanjice

Luštica

Okupljanje i početak pješačenja: Radovići, kod Doma kulture (restoran Sloga) u 09,30 h
Prevoz: Sopstvenim vozilima do početne tačke (Radovići, Dom kulture) ili organizovanim prevozom iz Herceg Novog i Tivta (broj mjesta ograničen). Rok za prijavu je četvrtak, 18. novembar, do 15,00 h.
Polazak iz Herceg Novog: sa Dubrave u 8,15 h
Polazak iz Tivta: sa Autobuskog stajališta kod Opštine Tivat u 9,00 h
Težina staze: laka,
Dužina staze: 11,3 km,
Vrijeme: 3,15 h,
Atrakcije duž staze: stari pješački put, maslinjaci, krtoljska i luštička sela, plaža Žanjice

Staza se prelazi organizovano, u koloni, sa vodičima na čelu i začelju. Preporuka je udobna obuća primjerena za hodanje u prirodi i ruksak sa rezervnom garderobim i telefonom, a prema želji ponijeti sa sobom štapove za nordijsko hodanje. U slučaju kratkotrajnog skretnja sa staze, van vidokruga, ostaviti ruksak na stazi kao znak vodiču na začelju da vas sačeka. Maska na otvorenom nije obavezna ali je obavezno držati distancu. Učešće je na sopstvenu odgovornost.

Radnicima Instituta „Dr Simo Milošević“ uplaćena zaostala septembarska plata

0
Institut igalo foto Boka News

Radnicima Instituta „Dr Simo Milošević“ u srijedu je uplaćena zaostala zarada za septembar, potvrdili su redakciji RTHN.

Kako su naveli, isplatu oktobarske plate očekuju do kraja ove ili početkom naredne sedmice.

Podsjećamo, radnici Instituta juče su održali štrajk upozorenja zbog neisplaćenih zarada za dva mjeseca, dugovanja Fonda zdravstva od 650.000 eura, ali i neizvjesne i teške finansijske situacije u kojoj se ova renomirana ustanova nalazi.

Uputili su zahtjeve Vladi, Fondu, većinskim vlasnicima i Opštini Herceg Novi.

Detaljna i stroga pravila unosa hrane u Hrvatsku

0
GP Brgat

Na samom ulazu u Hrvatsku, na graničnom prijelazu Gornji Brgat, (Dubrovnik-Trebinje) samo na metar udaljenosti od kućice Granične policije, postavljena je tabla na kojoj su prekrižene slike svježeg mesa, kobasica, sira, mlijeka, ribe i sendviča, uz napomenu da svi koji ulaze u Hrvatsku kao zemlju Europske unije moraju prijaviti sve proizvode životinjskog podrijetla.

Na granici, nekih 8 kilometara sjeveroistočno od Dubrovnika, cestovni promet tijekom posezone teče relativno brzo i nismo uspjeli zapamtiti sve što je navedeno na panou s obavijesti za putnike iz smjera BiH, a kako je riječ o posebnom graničnom režimu, tablu nismo smjeli fotografirati. Ipak, tijekom kratkog vremena uvida u njezin sadržaj, zapamtili smo kako je ispod prekriženih sličica navedeno kako se moraju prijaviti i novčani iznosi veći od 10 tisuće eura, da bi nas nakon skeniranja osobnih isprava dočekao carinski službenik koji je ljubazno, ali uz strogi izraz lica i “rendgen- pogled” pitao imamo li što prijaviti. Iako to nije rekao, stekli smo dojam da smo ga razočarali kad smo rekli da nemamo.

Iako to na spomenutoj tabli, velikoj tek oko 70 x 40 cm nije pisalo, nije tajna kako su granične kontrole, ali i kazne sve rigoroznije jer Hrvatska kao članica EU ne dopušta unos već spomenutih proizvoda. Ipak, doznali smo da je iz BiH dozvoljeno unijeti 2 kila mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe po osobi, a jednako tako do 2 kg po osobi proizvoda životinjskog podrijetla (med, jaja, meso, puževi i žablji kraci) te do 20 kila ribljih proizvoda, do 125 g kavijara, a svježeg voća i povrća (osim krumpira) do pet kilograma. Zabrana se odnosi i na cigarete i duhanske proizvode: sve se mora prijaviti jer, u suprotnom, ne samo što će se roba oduzeti nego će se platiti masna kazna: strogoću države su već iskusili svi koji nisu prijavili ono što unose.

Srećom, još uvijek se mogu unositi kruh, kolači, keks i čokolada te konditorski proizvodi i slatkiši, ali ne i bilo što punjeno mesom ili prerađevinama mesa.

Budva – Citadela se urušava zbog decenija nebrige

0
Budva foto Boka News

Potporni zid srednjovjekovne tvrđave i kulturno-istorijski spomenik Citadela, jedan od najmonumenatalnijih objekata u Starom gradu, je u katastrofalnom stanju i urušava se sa morske strane, a to je posljedice više od tri decenije nebrige.

To je Vijestima rečeno u Mjesnoj zajednici Stari grad, čiji predstavnici su tokom vikenda obišli morsku obalu od Starog grada do plaže Mogren i, kako su naveli, zatekli su katastrofalno stanje.
Upozoravaju da, iako su unazad nekoliko godina ukazivali da je stanje bedema sa morske strane izuzetno loše, ništa se nije uradilo, što potvrđuje i fotodokumentacija koju su sačinili, a koju su dostavili Vijestima, gdje se vidi da se i po nekoliko kvadrata kamena bedema se obrušilo u more.
Čuvar budvanske istorije, Citadela se nalazi na južnom dijelu kamenitog grebena u staroj Budvi, ali pune tri decenije bedemi nijesu obnavljani.
– Ukazivali smo na ove probleme, ali nijednom se nije radila sanacija Starog grada sa strane mora nakon obnove od zemljotresa. Sanacija je potrebna svake godine zbog vremenskih neprilika koje polako uništavaju fasadu. Stari grad je dragulj koji moramo da čuvamo i održavamo pod hitno – poručuju iz Mjesne zajednice Stari grad.
Oni su još prije dvije godine uputili javni poziv lokalnim i državnim institucijama, upozoravajući da su najveća spomenička dragocjenost Budve, starogradski bedemi iz 15. vijeka, bukvalno punih 30 godina su prepušteni sami sebi, a da oštećenja nastala na tom kulturnom dobru predstavljaju ozbiljno upozorenje da je krajnje vrijeme da se krene u njihovu zaštitu, jer im prijeti urušavanje.
Tada su Vijestima iz Mjesne zajednice saopštili da su ozbiljno zabrinuti stanjem u kome se nalaze bedemi, jer na pojedinim mjestima nedostaje kamena koje je more odnijelo.
Njihove strepnje su se nažalost obistinile, pa je sada stanje još ozbiljnije jer se potporni zid starogradske tvrđave urušava.
Stari Budvani su održavali bedeme, posebno sa morske strane, i to se uvijek radilo isključivo sredinom januara i u februaru, zato jer su to vrijeme velike bure i oseke. Nivo vode je tada niži i oni su mogli da poriđu zidinama i da saniraju oštećenja koja su nastala tokom godine. Međutim, to se decenijama unazad nije radilo, pa su bedemi danas zapušteni, a njihovo stanje sa morske strane je zaista zabranjivajuće.
Uzevši u obzir kulturni i istorijski značaj bedema, iz Mjesne zajednice su poručili da je neophodno što prije zaštiti Stari grad i spriječiti dalje urušavanje.
Ništa bolja situacija nije ni na plaži Mogren, jer kako su naveli tokom obilaska su uvidjeli su da erozija obrušava stoljetne borove i prijeti nestanku druge plaže Mogren.
– Erozija prijeti stogodišnjim borovima na plaži Mogren i samoj plaži. Plaža Mogren je jedna od najljepših plaža u Crnoj Gori i Budvani su posebno emotivno vezani za nju. Propadanje plaže svima nama tesko pada i zahtjevamo hitnu sanaciju plaže. Zatekli smo radove na putu ka Mogrenu i želimo da uputimo sve pohvale na sanaciji puta koji se urušio prošle godine zbog vremenskih uslova. Svi zajedno moramo da sarađujemo da ovaj grad bude za primjer svima u region – kazali su u Mjesnoj zajednici.
Javno preduzeće Morsko dobro izvršilo je nekoliko hitnih sanacija staze koja vodi ka plaži Mogren, a koja je usljed nevremena uvijek na udaru velikih talasa i nerijetko dolazi do oštećenja, kako šetališta, tako i ograda. Dugi niz godina ovo javno preduzeće vodi istraživanja oko erozije kojoj su, između ostalog, pogođena i plaža Mogren čija se veličina smanjila u proteklom vijeku.