Prijeti pad državnih garancija za kredite koje su prethodne vlade uzele za brodove Crnogorske i Barske plovidbe kod Eksim banke, odnosno da Kinezi povuku iz budžeta Crne Gore oko 66 miliona dolara, što je oko 54 miliona eura prema sadašnjem kursu, bez kamata i eventualnih drugih troškova koje bi taj potez izazvao.
Do toga će najvjerovatnije doći, jer Ministarstvo za kapitalne investicije i Vlada nemaju mogućnost da izmire rate u januaru zbog rješenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK), kojim je zabranjena isplata bilo kakve pomoći do okončanja dva ispitna postupka.
Ova informacija potvrđena je Vijestima iz više izvora u Vladi i AZK. I ranije rate plaćane su uglavnom iz državnog budžeta.
Iz Vlade se juče zvanično nijesu oglašavali da kažu da li su završeni pregovori sa kineskom bankom o eventualnom odlaganju otplate obaveza.
Za januarsku isplatu rata za oba preduzeća dolazi 4,65 miliona dolara, od čega za Barsku 1,95 miliona i za Crnogorsku plovidbu 2,7 miliona. Ukupan preostali dug iznosi 43 miliona za Barsku i 23 miliona dolara za Crnogorsku.
Iz Vlade je najavljeno da će slučaj “plovidbe” biti predat i tužilaštvu.
Najmanje dvije osobe su poginule a osam je ozlijeđeno u srijedu kada se urušio dio zgrade, koja je u vlasništvu Katoličke Crkve, u snažnoj ekploziji u središtu Madrida, priopćile su lokalne vlasti.
Predstavnik Crkve rekao je da je jedan volonter nestao.
Prvotni nalazi istrage ukazuju na to da je eksploziju u ulici Toledo, koja vodi iz centra grada, prouzročilo curenje plina, rekao je gradonačelnik Jose Luis Martinez-Almeida.
Dim se uzdizao iz djelomično srušene zgrade, a spasilačke ekipe evakuirale su korisnike obližnjeg doma za starije i nemoćne.
Gornjih pet katova potpuno je uništeno, dok donja dva izgledaju potpuno netaknuto osim što su na mjestima nagoreni od požara.
U toj zgradi svećenici su prolazili obuku, a beskućnici su tamo išli po obroke, rekao je jedan susjed.
U nastavku sedmice rijetkima će odgovarati južina i česta kiša, na Jadranu i uz njega i obilnija, ali na iznadprosječno visoku temperaturu vjerovatno će se većina manje žaliti. Biće prilično vjetrovito, na Jadranu jugo, koje će povremeno biti i olujno na otvorenom moru.
Već u nedjelju slijedi promjena – sa sjevernim će vjetrom opet dolaziti hladniji zrak…
U Crnoj Gori će danas biti promjenljivo do potpuno oblačno, mjestimično sa kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuju se i duži periodi suvog vremena, a u planinama, u jutarnjim i noćnim satima, ponegdje je moguć slab snijeg.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od dva ispod nule do osam, a najviša dnevna od tri do 14 stepeni.
Crna Gora je skriveni dragulj za turiste koji odmor tokom zime žele da provedu na planini. Zimska sezona do sada se dominantno oslanjala samo na Durmitor i Bjelasicu, ali uskoro će im se pridružiti i Hajla, gdje se krenulo u izgradnju modernog ski-centra.
Fokus na domaćim turistima
I dok izgradnja novog skijališta teče planiranom dinamikom, u ski-centru Hajla za Vikend novine kažu da su zadovoljni početkom zimske sezone uprkos pandemiji korona virusa.
– Trenutno, skijalište u Rožajama posjeduje jednu stazu dugu 1.019 metara, koristimo ski-lift tip sidro. Vožnja sidrom traje oko pet minuta do vrha staze, a druge aktivnosti su i škola skijanja, kroz koju tokom sezone prođe i po 400 djece – rekao je Vikend novinama direktor skijališta Mirsad Kalač.
Prema riječima Kalača, s obzirom da je skijalište pozicionirano na granici sa dvije susjedne države, gosti su najčešće iz okruženja.
– Međutim, ove godine smo se fokusirali na lokalne turiste i usmjerili se ka njihovim očekivanjima, a razlog tome je ograničavanje kretanja zbog pandemije COVID-19. Na skijalištu se pridržavaju svi epidemioloških mjera, tako da smo zadovoljni i posjetom i početkom turističke sezone – objasnio je Kalač.
U planu je, kako kaže Kalač, da preduzeće na čijem je on čelu bude pripojeno državnom preduzeću Skijališta Crne Gore, koje i realizuje gradnju novog ski-centra na Hajli.
– Cilj je i u ljetnjoj sezoni privući goste, kroz razne manifestacije, kako sportske, tako i rekreativne – dodao je on.
Detalji projekta
Kako je objavila Vlada, za izgradnju ski-centra je obuhvaćeno područje površine 4.326,49 hektara, a prostor u granicama zahvata lokalne studije lokacije Hajla i Štedim, prepoznat je kao planinsko, ljetnje, zimsko, sportsko-rekreativono područje na nadmorskoj visini od preko 1.500 metara.
– Predmetna lokacija predstavlja najkvalitetniji planinski turistički lokalitet u opštini Rožaje. Izgradnja skijaškog centra na Hajli i Štedimu u smislu iskorišćavanja prirodnog potencijala područja doprinijeće razvoju turizma i dodatno uticati na povećanu tražnju za poljoprivrednim i šumskim proizvodima, različitim servisnim uslugama, za nekretninama i dr., čime će se podići atraktivnost i konkurentnost područja i rožajskog kraja u cjelini – navodi se u Vladinoj studiji.
Plan je da se napravi novi turistički centar, sa sportsko-rekreativnim sadržajima stazama i žičarama koje se penju ka vrhovima Ahmice i Crnom vrhu, a dopunu turističkim sadržajima čine revitalizovana katunska naselja i pejzažne vrijednosti koje se smiju razvijati samo na postojećim karakteristikama, sa budućom izgradnjom koja mora biti primjerena prirodnom prostoru, objektima male spratnosti, uklopljenim u okolinu, uz prožimanje prirodnog i kulturnog predjela.
Kako je saopšteno iz Skijališta Crne Gore, svi novi investicioni projekti podrazumijevaće i izgradnju sistema za vještačko osnježavanje kako rad skijališta ne bi bio uslovljen vremenskim prilikama, odnosno visinom sniježnog pokrivača.
Planina Hajla se nalazi na krajnjem istoku Crne Gore, na samoj granici sa Kosovom. Najvisočiji vrh je Hajla 2.403 metara nadmorske visine što ovu planinu čini najvisočijom planinom crnogorskog dijela Prokletija. Ski centar Hajla je udaljen 8 kilometara od grada Rožaje. Ski centar će se graditi u dvije faze. Prva faza obuhvata izgradnju: pristupnog puta, platoa parkinga, bazne stanice, elektroenergetske i druge infrasturkturne mreže, dovoljnog broja ski staza kao i nabavke nužne opreme. Druga faza se odnosi na izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i akumulacionog jezera. Cjelokupan projekat izgradnje je planirano da bude gotov tokom 2022. godine, a gradi se u skladu sa PPPN za Bjelasicu i Komove.
Nova tivatska lokalna uprava koju čini koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“, pripremika je predloge odluka o imenovanju novih sastava Odbora direktora i Upravnih odbora dijela tivatskih javnih preduzeća i ustanova, a koji će se imenovati na predstojećoj sjednici Skupštine Opštine, zakazanoj za 29. januar.
Tada će se razriješiti aktuelni i birati novi sastavi Odbora direktora Komunalnog i preduzeća Vodovod i kanalizacija, Upravnog odbora JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvju, te Savjeta JU Centar za kulturu i Savjeta JU Sportska dvorana.
Skupština će razriješiti dužnosti i imenovati po jednog novog predstavnika Opštine Tivat u Odboru direktora Društva PPOV za prečišćevanje i odvođenje otpadnih voda u Tivtu i Kotoru, odnosno „Vodacoma“.
Time će, četiri mjeseca nakon održanih lokalnih izbora u Tivtu, biti dužnosti razriješeni aktuelni sastavi tih tijela u kojima sjede isključivo predstavnici bivše lokalne vlasti koju je činila koalicija DPS-SD-HGI. U drugom koraku, nakon imenovanja novih sastana UO i Odbora direktora, slijede i smjene većine aktuelnih DPS i SD direktora tivatskih lokalnih firmi i ustanova.
Međutim, neće baš svi oni biti razriješeni dužnosti. Direktor tivatskog Vodovoda i kanalizacije Alen Krivokapić koji je bio na izbornoj listi za odbornike tivatskog DPS-a i član je rukovodstva te stranke, ipak, važi za vrhunskog profesionalca i izuzetno vrijednog rukoviodioca kojeg veoma cijene i u novoj tivatskoj lokalnoj vlasti triju građanskih listi, pa u administraciji gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) namjeravaju Krivokapića da zadrže na čelu Vodovoda.
Inače, prema nezvaničnim saznanjima, konačan dogovor koalicije NP-BF-GB sa SDP čiji jedan odbornik daje natpolovičnu većinu aktuelnoj tivatskoj vlasti i podržava je u pralamnetu, o sastavu svih novih UO i Odbora direktora još nije postignut. SDP je navodno, u međuvremenu odstupio od ranije već usaglašenog stava da ta partija dobije većinu članova UO i Odbora direktora u samo nekim od lokalnih firmi i ustanova i sada traži da im se preko tog dogovora, sada daju još neka mjesta, čak i na pozicijama izvršnog menadžmenta, poput pozicije izvršnog direktora Turističke organizacije Tivat.
Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden u inauguracijskom govoru je istakao da je ovo dan Amerike i dan demokracije te je pozvao na jedinstvo nacije.
“Amerika je pokazala da je dorasla izazovu. Danas slavi pobjeda demokracije. Volja naroda je ispunjena. Naučili smo da je demokracija krhka, a danas je opstala”, kazao je Biden koji je danas položio zakletvu i postao 46. predsjednik SAD-a.
Najstariji predsjednik i drugi katolik na toj funkciji u historiji SAD-a Biden je u prvom obraćanju nakon prisege često naglašavao neophodnost jedinstva nacije za koje je kazao da je jedini način da SAD prevaziđe aktuelne izazove i poteškoće.
“Biću predsjednik svih Amerikanaca, borit ću se za one koji su me podržavali, kao i za one koji nisu“, poručio je Biden.
Biden se zahvalio prethodnim predsjednicima SAD-a i poručio da su SAD tokom stoljeća dosta napredovale, ali da je još mnogo toga što treba učiniti i da se SAD moraju oporaviti i ozdraviti.
“San o pravdi više neće biti odgađan. Porast političkog ekstremizma, bijele supremacije i domaćeg terorizma je nešto s čime se moramo suočiti i što moramo poraziti”, rekao je Biden.
Biden je naglasio da bez jedinstva nema mira i nacije, već samo haos.
“Ovo je naš historijski čas i moramo biti ujedinjeni. Krenimo ispočetka, slušajmo i poštujmo jedni druge”, kazao je Biden.
Biden – foto EPA
Istakao je i da je Amerika prvi put izabrala ženu potpredsjednicu.
“Nemojte mi reći da promjena nije moguća”, kazao je Biden.
Pomenuvši pandemiju COVID-19, Biden je kazao da je pred Amerikom možda i najtamnije razdoblje pandemije i da se nacija mora jedinstvena boriti protiv tog problema.
Biden je također poručio da će popraviti savezničke odnose i ponovo stvoriti bliske odnose sa svijetom.
Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden položio je svečanu zakletvu i postao 46. predsjednik u historiji te zemlje. Na inauguraciji u Kongresu u Washingtonu zakletvu je položila i Kamala Harris koja je postala prva žena na funkciji potpredsjednika SAD-a.
Inauguracija se održavala uz maksimalne mjere sigurnosti u kompleksu američkog Kongresa u Washingtonu.
Inauguraciji je prisustvovao ograničen broj ljudi zbog pandemije COVID-19, a na ceremoniji je prisustvovalo oko hiljadu zvanica.
Na inauguraciji nije bilo odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je iz Bijele kuće danas otputovao na Floridu, a bio je prisutan odlazeći potpredsjednik Mike Pence, kao i bivši američki predsjednici Barack Obama, George W. Bush i Bill Clinton, te brojne druge visoke zvanice.
U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminulo devet osoba, a potvrđen je 351 novi slučaj infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novootkriveni su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
131
Nikšić
48
Budva
28
Herceg Novi
26
Bar
21
Bijelo Polje
14
Berane
12
Pljevlja
12
Kotor
11
Tivat
11
Cetinje
8
Danilovgrad
8
Mojkovac
5
Ulcinj
4
Rožaje
3
Tuzi
3
Plav
3
Kolašin
2
Petnjica
1
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1430 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovan 351 novopozitivni”, saopšteno je iz IJZ.
Preminuli pacijenti bili su iz Bara (2), Podgorice (2), Tuzi, Herceg Novog, Danilovgrada, Pljevalja i Rožaja, od kojih je najmlađi imao 25, a najstariji 80 godina.
Do 17:00 časova prijavljen je oporavak 727 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 8.663”, dodaju iz IJZ.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 56.579.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna 2020. iznosi 749, a od početka pandemije 758.
Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna 2020. po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju trenutno inficiranih slučajeva:
Sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Marija Bilafer puštena je da se brani sa slobode, nakon što je saslušana u Specijalnom državnom tužilaštvu.
“Vijesti” iz pouzdanih izvora saznaju da sutkinja Bilafer nije donosila nikakve odluke o knjiženju nekretnina u zoni morskog dobra u vezi sa kompanijom “Navar” čiji je vlasnik Branko Zgradić iz Herceg Novog.
Ona je bila postupajući sudija u slučaju sudskog poravnanja između “Navara” i JP Morsko Dobro iz Budve, a koje je rađeno na zahtjev Morskog Dobra.
Branko Zgradić saslušan je u petak u SDT-u u svojstvu građanina nakon čega mu je tužiteljka Lidija Mitrović naknadno odredila zadržavanje u pritvoru.
Međutim, takvo riješenje SDT-a odbacio je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Miroslav Bašović koji je Zgradića pustio da se u daljem toku postupka, brani sa slobode.
Uglednom bokeljskom privredniku Branku Zgradiću koji je osnivač i vlasnik malog brodogradilišta “Navar” u Bonićima kod Tivta SDT na teret stavlja da je navodno počinio krivično djelo “zloupotreba službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju”.
On je na saslušanju, kako saznajemo, odbacio sve navode Tužilaštva i istakao da nikada nije učinio bilo što nelegalno vezano za tridesetogodišnji rad svoje firme u Bonićima i da za sve što je “Navar” tamo radio i objekte koje je u međuvremenu ta firma tamo napravila, posjeduje uredne dozvole i obimnu dokumentaciju, te da nikada nikome u državnim organima i ustanovama, stim u vezi, nije davao mito.
Snažna eksplozija u Madridu. Odjeknula je u cijelom gradu i raznijela zgradu u središtu grada. Na terenu je 11 kola Hitne pomoći, objavio je madridski centar za hitne situacije. Vatrogasci i policija evakuiraju centar. Još se ne zna uzrok eksplozije.
Prema informacijama medija, najmanje je šest osoba ozlijeđeno. Evakuira se i susjedna zgrada u kojoj je bio dom za starije.
Na snimkama s društvenih mreža može se vidjeti kako se dim diže iz uništene višekatnice.
Našu nagradnu igru “Ulov mjeseca – ulov godine” priveli smo kraju za 2020 godinu. Odabrali smo tri dobitnika za ULOV GODINE 2020. Pobjednici će dobiti vaučere za kupovinu, a takođe će im pripasti i simbolična diploma firme UNA, saopšteno je iz ove kompanije.
Odlukom žirija nagrađeni su:
Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 150 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru, osvojio je Miljan Knežević koji je ulovio tunu tešku 109 kg.
Kako priča Miljan: “Dana 01.08.2020. godine, oko 17.00 časova, kod ostrva Stari Ulcinj, roneći na dah, ulovio sam tunu tešku 109 kilograma, dugu 205 centimetara.
Riba je ulovljena tehnikom na čeku, na dubini od 12 metara, a odstrijeljena je puškom. O mom ulovu su pisali su razni portali, a takođe I neki regionalni mediji. “
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 100 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru, osvojio je Đakonovic Miloš sa ulovljenom tunom od 96kg.
Tuna je ulovljena u Baru, iza ponte Voluice. Dubina nekih 50-tak metara, možda pola milje od kraja.
Đakonović Miloš – tuna 96 kg
Oprema: Mitchell štap sa rolerima 50/80, mašina Okuma Solterra 50W II, konac 100lb, podvez fc 100lb, udica Gamakats kovana 6/0.
Kako Miloš priča: “Borbena tuna, vukla je čamac sigurno sat vremena, za to vrijeme se nije znalo šta je dok nakon sat vremena nije zaronila do samog dna i onda krenula sa njenim karakteristicnim pumpanjem.
Borba je trajala još nekih sat vremena dok se nije pojavila grdosija pod čamcem. Bilo je malo drame oko prihvata kukom jer nije odustala sa borbom do samog kraja.
Ali uz pomoć djece i supruge koji su mi pravili društvo; i nakon dva sata borbe je bila privezana za čamac. Mamac je bio krupan širun. “
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru, osvojio je Tomo Cvetković sa ulovljenim pagrom od 13kg.
Tomo Ćvetković pagar 13kg
Pagar je uhvaćen u večernjim časovima kod Baošića, na pendulu na živu lignju.
Od opreme je korišten štap Tubertini vitaliti, mašinica Penn squal 50, predvez fc 0.80, udice 2.0 Camor.