Osnivačka Skupština Građanske inicijative (GI) “21. maj” biće konstituisana 5. februara i na njoj će biti izabran Savjet tog pokreta, koji će imati 81 člana.
Kako je saopšteno, do sada je podršku Proglasu i Pokretu „21. maj“ dalo više od dvije hiljade ljudi.
„Podrška će se davati do 5. februara, kada će se po programskim dokumentima, koji su usvojena u petak na sastanku inicijalnih osnivača GI „21. maj“, konstituisati osnivačka Skupština na kojoj će biti izabran Savjet, koji će brojati 81 člana“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su iza Proglasa i Pokreta GI „21. maj“ stali brojni intelektualci, akademici, profesori, ljekari, advokati.
„Kao i novinari, sportisti, slikari, studenti, radnici, pomorci, penzioneri, zabrinuti usljed tendencija narušavanja temeljnih vrijednosti izgradnje Crne Gore kao sekularne, demokratske, građanske i evropske države“, rekli su iz GI „21. maj“.
Kako su kazali, na adrese osnivača stigla je podrška većeg broja organizacija, udruženja, dijapore koji su podržali osnivanje GI „21. maj“ podržavajući Proglas. “Podršku je moguće dati na mejl adrese: tanjapavicevic767@gmail.com i gi21maj@gmail.com”, dodaje se u saopštenju.
GI “21. maj” osnovana je kao široki, društveni i državotvorni pokret slobodnih crnogorskih građana, kojima je cilj očuvanje i afirmacija temeljnih vrijednosti građanske i slobodne Crne Gore.
Prethodna godina bila je izuzetno teška, neizvjesna i zahtjevana za organizaciju 19. Međunarodnog festivala klapa Perast koji je održan u odloženom terminu, na kraju ljeta, 11. i 12. septembra 2020. uslijed pandemije koronavirusa.
Uprkos svemu zadovoljni smo što smo u takvim uslovima uspjeli održati Festival i to u takmičaskom formatu, te nastavili kontinuitet festivala, očuvanja klapske pjesme u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, čulo se u petak u Galeriji solidarnosti u Kotoru na 20. Skupština Međunarodnog festivala klapa Perast (MFKP).
Kako su najavili predsjednica MFK Perast Tina Braić Ugrinić i izvršni direktor Mikan Kovačević, jubilarni 20. MFK Perast planiran je da se održi od 9. do 12 septembra 2021. u koliko to opšta epidemiološka situacija dozvoli.
Festival će biti revijalnog karaktera, pozivi će biti upućeni klapama pobjednicima u svim kategorijama tokom proteklih 19 godina MFK Perast.
Biće pozvano oko 50 klapa, koji će kroz četiri festivalska dana, kroz peraške kalete, đardine i trgove podsjetiti na početke ovog danas prestižnog festivala klapskog pjevanja u Crnoj Gori i regionu.
Skupština MFK Perast 2021. foto Boka News
Festival klapa u Perastu je još jednom potvrdio i u ovim teškim uslovima da je od samog osnivanja značajno obogatio kulturnu i turističku ponudu Boke Kotorske, predstavljajući vrijednu muzičku baštinu a istovremeno podstičući nove autore da stvaraju nove klapske kompozicije.
Podsjetimo, 19. Festival klapa Perast je otvoren programom „Klapska baština MFK Perast- omaž zaslužnima“, u čast stvaralaštva kompozitora iz Boke Kotorske, Borislava Tamindžića, Vicka Nikolića i Nikole Gregovića.
U nadi da će grad Kotor, nadležni u institucijama i relevantnim organizacijama, pored podrške koju daju a koja nije dovoljna, učiniti još više kako bi se prepoznatljiv Festival razvio u još kvalitetniji događaj na koji se rado dolazi, pogotovo danas kada slavi 20 godina postojanja – jedan je od zaključaka sa sinoćne Skupštine NVO Međunarodni festival klapa Perast.
Festival klapa – logo
Skupština je usvojila Izvještaj o radu, finasiski izvještaj i Program i plan aktivnosti sa planom prihoda i troškova za 2021. godinu.
U Crnoj Gori su u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule dvije osobe, a potvrđeno je 406 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.674 uzorka među kojima je ukupno registrovano 406 novopozitivnih.
Novopozitivni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
131
Nikšić
68
Budva
38
Rožaje
26
Berane
23
Pljevlja
22
Bijelo Polje
21
Herceg Novi
19
Cetinje
11
Bar
9
Kotor
9
Tivat
8
Ulcinj
7
Danilovgrad
5
Kolašin
2
Mojkovac
2
Andrijevica
1
Plužine
1
Tuzi
1
Žabljak
1
Plav
1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa COVID19 i to kod pacijenta iz Ulcinja koji su imali 59 odnosno 66 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020. iznosi 734, a od početka pandemije 743.
Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 468 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenihukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9611.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020 godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 55136.
Tokom planinarenja na Lovćenu danas je poginula J.Č. (1989) iz Podgorice potvrđeno je iz policije. Nastradala J.Č., kako nam je kazao komandir Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje Miloš Ćećanović, pala je u provaliju na vrhu Štirovnik 1749 mnv.
Služba zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje primila je u 10.45 časova poziv da je u usjeku Potoci, ispod Repetitora, pala ženska osoba. Odmah po primljenom pozivu dvije ekipe sa 11 ljudi izašle su na teren s motornim sankama – kazao je Ćećanović.
Kako je riječ o veoma nepristupačnom terenu, vatrogascima je u pomoć pristigao veliki broj ljudi koji su se zatekli na mjestu nesreće.
Veliku pomoć u akciji izvlačenja nastradale pružili su nam Peđa i Neno Kaluđerović, kompletna Služba zaštite Nacionalnog parka Lovćen, članovi planinarskog kluba “Visokogorci”, mještani koji su se zatekli u blizini mjesta nesreće i ljudi koji su tu bili na odmoru. Napravili smo lanac od ljudi i na taj način izvukli nastradalu J. Č. iz provalije – istakao je Ćećanović.
Akcija izvlačenja, prema njegovim riječima, izvedena je u izuzetno teškim uslovima.
Pored činjenice da je riječ o nepristupačnom terenu, izvlačenje nastradale dodatno je otežavao jak vjetar, led i snijeg. Akcija izvlačenja trajala je preko tri sata – kazao je Ćećanović.
Nastadala J.Č. članica je Planinarskog kluba “Visokogorci”.
Po nalogu Višeg državnog tužioca biće obavljena obdukcija.
Sedam dana od kada se snježna oluja obrušila na Madrid očišćeno je 26 posto ulica glavnog grada Španjolske gdje se stanovnici i dalje suočavaju s poledicom te neispražnjenim kantama smeća, a gradonačelnik kaže da je ukupna šteta procijenjena na gotovo 1,4 milijarde eura.
“Ima problema kod mene u četvrti Bellas Vistas”, kaže Daniel Erhardt, jedan od oko 411 hrvatskih državljana u Madridu. Bellas Vistas ili u prijevodu “Lijepi pogledi” nalazi se na sjeveroistoku grada. “Čisti prolazi su samo tamo gdje su susjedi sami očistili. Ulice su još uvijek prekrivene snijegom i ledom. Smeće se ne odvozi”, dodaje Daniel.
Takva je situacija u čitavom gradu nakon što je prije tjedan dana, u petak i subotu, padao snijeg 33 sati bez prestanka. Dosad su očišćene 2443 ulice, što je 26 posto svih ulica u Madridu, podatak je od petka. Nedostatak ralica, lopata i soli u gradu u kojem takav snijeg nije padao desetljećima izazvao je kolaps.
Među očišćenim ulicama je Cartagena, u širem centru, gdje se na broju 71 nalazi hrvatska pizzerija “Dos Amigos”.
“U petak smo počeli motorima dostavljati pizzu, ali samo po glavnim cestama”, kaže Tanja iz pizzerije otvorene 2013. Smeće je odvezeno samo s lijeve strane ulice.Tri dana uopće nije bilo moguće ući u grad niti kamionima sa svježom hranom.
“U ponedjeljak je bilo nestašice kod mene u samoposluzi”, kaže Daniel koji radi u odjelu za jamstva banke BNP Paribas.
Desna vlada Madrida procijenila je ukupnu štetu na blizu 1,4 milijarde eura te traži od španjolske vlade da glavni grad i okolicu sa 6,6 milijuna stanovnika proglasi zonom katastrofe. Španjolska lijeva vlada nije se očitovala o tom zahtjevu prema kojem bi trebala sudjelovati u financiranju oporavka.
Oštećeno je 700.000 od ukupno 1,8 miliona stabala, izvijestila je vlast u Madridu. Glavni park El Retiro, gdje se nalaze slomljene grane, mogao bi ostati zatvoren još danima.
Gradski autobusi ponovo voze premda su neke linije još uvijek zatvorene. Vlakovi nesmetano izlaze iz Madrida i ulaze u njega, a aerodrom radi s 90 posto kapaciteta. Premda je posljednjih pet dana sunčano, zbog niskih temperatura snijeg se sporo topi.
Gradska oporba optužila je gradonačelnika da nije na vrijeme reagirao niti nabavio potrebnu opremu za čišćenje premda je meteorološka služba nekoliko dana unaprijed najavljivala “povijesni snijeg” u Madridu. Gradonačelnik José Luis Martínez-Almeida odgovorio je kako nitko nije mogao biti spreman za “snježni cunami” te da je napadalo više snijega nego se predviđalo. U Madridu je prije sedam dana bilo pola metra snijega.
Stanovnici navikli na suhe i sunčane zime u Madridu suočavaju se i sa širenjem koronavirusa nakon božićnih blagdana. U petak je uveden policijski sat od 23 sata. Dosad se od ponoći do 6 ujutro nije smjelo boraviti na ulici kako bi se zaustavilo širenje virusa. Kafići i restorani od ponedjeljka će biti otvoreni do 22 sata.
Istovremeno nekoliko stotina vojnika, zaposlenici gradske čistoće i pripadnici službi za hitne intervencije lopatama čiste ulice. Oslobađaju put kamionima čistoće prema pretrpanim kantama za smeće ispred zgrada.
“Svi čekaju da se Madrid vrati u normalu”, kaže Daniel.
Na području kotorske opštine i ove godine će se raditi na sanaciji ponti, saopšteno je iz Morskog dobra.
Kako navode, krajem januara će “biti otvorene ponude za nabavku vanredne i hitne sanacije obale u svim primorskim opštinama”.
Predviđeni su sljedeći radovi: sanacija oštećenog kamenog potpornog zida u Dobroti, k.p. 653/1 KO Dobrota, probijanje parapetnog zida i izgradnja stepeništa na dijelu k.p. 419 K.O. Muo I, zatim sanacija temelja ponte ispred konobe „Furešti“ u Stolivu na dijelu k.p. 732 K.O. Stoliv, sanacija rubnog dijela pristaništa u Risnu, ponovnim postavljanjem kamenih blokova, sanacija parapeta u Risnu, ponovnim zidanjem post. kamenih blokova kao i sanacija kamene staze na lokaciji ispod bolnice u Škaljarima.
Smjene posade ponovno postaju teške, jer velik dio svijeta ponovno lagano ide u lockdown nakon pojave nekoliko novih i više zaraznih inačica Covid-19.
Zatvaranjem putničkih koridora i uvođenjem novih ograničenja putovanja, avio kompanije tvrtke ponovno otkazuju ili smanjuju broj letova; što predstavlja problem za članove posade u tranzitu. Luke također, ako su se otvorile, nameću sve veća ograničenja.
Kao primjer strožih ograničenja putovanja koja su stupila na snagu, Filipinska lučka uprava je proširila ograničenja vezana uz smjenu posade.
Filipini, koji su se prije predstavljali kao središte za smjenu posade tokom pandemije, uveli su zabranu za brodove koji su posjetili neke od zemalja s popisa „zabranjenih“ unutar 14 dana od ulaska u filipinske vode. Zabrana je produžena do kraja mjeseca, a brzo rastućem broju „zabranjenih zemalja“ dodane su još dvije države – Mađarska i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Ukupno je 35 zemalja sada na popisu zabranjenih.
Henrik Jensen, generalni direktor tvrtke Danica Crewing Services, izjavio je: „Vjerujem da ćemo možda krenuti prema novoj krizi smjene posade koja će biti jednako loša kao i prošlog proljeća. Tokom posljednjih šest mjeseci smjene posade bile su moguće u mnogim slučajevima, iako su bile skupe i složene. Međutim, sada vidimo niz novih ograničenja i prepreka u putovanju članova posade. Mogu predvidjeti da će to jako utjecati na smjene posade tijekom sljedećih nekoliko mjeseci.”
Zahtjev za Covid-19 testovima u određenom razdoblju prije putovanja nije uvijek lako ispuniti, ovisno o tome odakle se vrši smjena posade, istaknuo je Jensen. Testiranja možda neće biti dostupna u kratkom roku i neće biti raspoloživog smještaja u kojem će se moći izolirati članovi posade dok čekaju rezultate.
Jensen je također rekao kako nove inačice koronavirusa, koje su navodno više prenosive, predstavljaju veću prijetnju i pomorcima i brodovima.
„Nove, zaraznije inačice predstavljaju veći rizik da se član posade zarazi na putu do broda i prenese zarazu svojim kolegama. To posebno zabrinjava tijekom zračnog putovanja, zbog čega posada mora provesti mnogo sati u zatvorenom prostoru s velikim brojem drugih ljudi. Zbog svih otkazanih letova postoji mnogo zrakoplova koji se mogu iznajmiti za privatne tranzite, ali ova je opcija stvarno ekonomski isplativa samo ako postoji velik broj članova posade, što obično nije slučaj” – rekao je Jensen, opisujući kako je u nekim slučajevima Danica morala otkazati planove za smjenu posade, ako se radilo o dugom tranzitu ili rizičnom području.
Zaključno, Jensen je predvidio: “Čeka nas teških nekoliko mjeseci“.
Saborni hram – Mostar Foto: Željko Milicevic – Anadolu Agency
Obnova Sabornog hrama Svete trojice, jednog od simbola grada Mostara, započeta prije 10 godina, ušla je u posljednju fazu. Kraju se privode radovi na fasadi, zvonik skoro da je postavljen, a očekuje se skoro postavljanje krsta na tornju. Nedavno su postavljena tri sata – donacija trojice Mostaraca, koji su imali samo jedan uvjet – da u javnost ne procure njihova imena.
Jedan sat donirao je pravoslavni hrišćanin, drugi rimokatolički kršćanin, a treći pripadnik islamske vjeroispovijesti.
“Crkva se obnavlja na način da bude ista kao prije rušenja, pa će tako i u budućnosti imati tri sata na tornju – na sjevernoj, južnoj i zapadnoj strani. Odlučeno je da budu istih dimenzija kao u prošlosti, a mala promjena je to što će, za razliku od ranijih, novi satovi imati arapske, staroslavenske i rimske znamenke. Inicijativa je potekla od jednog od trojice dobrotvora. Riječ je o donatoru Pravoslavcu, koji je zamolio prijatelje – jednog Katolika i jednog Muslimana da doniraju po jedan sat. Oni žele ostati anonimni, i to je još bolja i ljepša poruka, jer je jasno da djela nisu učinjena zbog marketinga, već iskreno i od srca. Bila su to djela ljubavi, i to iznova potvrđuje ono što stalno govorimo – da su ovo grad i zemlja u kojoj svi možemo lijepo živjeti, ako živimo u miru, iskreno i u ljubavi“, rekao je paroh mostarski Duško Kojić u razgovoru za Anadolu Agency.
Pogled u historiju kaže da je i prije 160 godina, u vrijeme kada je crkva građena, jedan od donatora bio pripadnik islamske vjeroispovijesti. Riječ je o sultanu Abdulazizu, koji je za njezinu gradnju izdvojio stotinu hiljada groša.
Historičar, novinar i publicista Šemsudin Zlatko Serdarević nepominje da je imanje na kojem se crkva nalazi za ovu namjenu ustupio Omer-paša Latas. Vijest o trojici donatora u novom vremenu posebno ga je, kako je kazao, obradovala i učinila ponosnim.
“Ta vijest nam upečatljivo govori i da je pobijedila tradicija. I kada se gradila Saborna crkva od 1863. do 1873, bilo je sličnih primjera. To znači da vjekovni suživot i danas postoji i da se ne može uništiti. Ni rat ne može uništiti vijekove zajedničkog života. Ovo je lijep primjer od ljudi koji osjećaju da je to zajedničko dobro. Koliko je ova crkva duhovni prostor, toliko je i kulturno-historijski spomenik, koji je baština svih naroda“, rekao je Serdarević.
Prije godinu, simboličnu donaciju za obnovu hrama vladiki Dimitriju uručili su i predstavnici Islamske zajednice u Mostaru predvođeni muftijom Salemom ef. Dedovićem. Sve navedeno Serdarevića je podsjetilo na zlatno vrijeme Mostara u kojem su, prije svih, na bratimljenju radili pjesnici i književnici Aleksa Šantić i Osman Đikić.
“Primjer donacije satova od ljudi iz triju nacija ilustrativno govori i veže nas za vrijeme Alekse Šantića. Vrijeme u kojem je on radio na pomirenju naroda. Uradio je tad daleko više nego sve kasnije generacije. Danas se njegova ‘Emina’ svugdje pjeva, jer je u njoj sve što je htio kazati – da ljudi žive zajedno i da ne postoji sila i snaga koja to može poremetiti. Mali segment vremena može učiniti nešto, ali u jednom kontinuitetu vremena, to je, ipak, minorno. Opet izbija potreba da se zajedno živi. Priroda nas tjera da se pomažemo. Ovdje su kamen, krš… Nema izobilja kao u ravnicama gdje je plodno. I ekonomski smo upućeni jedni na druge, a potom ide sve ostalo. Pa, i da zajedno proslavljamo sve praznike. Svako govori da je jedan Bog, a različiti su pristupi kako se moliti i graditi sakralne objekte“, naveo je Serdarević.
Saborni hram Svete trojice, smješten u naselju Bjelušine, jedan je od nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i kako se nalazi u užoj jezgri Mostara i ovaj spomenik je u UNESCO-voj zaštićenoj zoni. Hram je zapaljen i miniran u junu 1992. godine, a njegova obnova počela je 2010. godine.
Iz kompanije Er Srbija su kazali da su uveli više sjedišta, odnosno da su na letove prema Podgorici i Tivtu preusmjerili veće avione, zbog povećanog priliva putnika, nakon što je Montenegro erlajnz krajem prošle godine bio primoran da prizemlji avione. Tvrde da nijesu povećali cijene avio-karata.
Avio-kompanija Air Serbia je, nakon što je Montenegro Airlines (MA) prizemljio avione, povećala broj letova i sjedišta na linijama prema Crnoj Gori, saopštili su njeni predstavnici.
Iz Air Serbie su kazali da su na letove prema Podgorici i Tivtu preusmjerili veće avione zbog povećanog priliva putnika, kao i da nijesu povećali cijene avio-karata.
“Pažljivo pratimo potražnju i u skladu s tim povećavamo kapacitet i prilagođavamo letove. U ovom trenutku imamo sedmično pet letova do Tivta i 13 do Podgorice”, rekli su Pobjedi iz Air Serbie i najavili da tokom ljetnje sezone planiraju 20 letova sedmično za Crnu Goru.
Oni nijesu precizirali koliki je prosječan broj putnika na linijama prema Crnoj Gori na dnevnom nivou, kao ni koliko je on povećan nakon što su avioni MA prizemljeni.
“Nekim danima letimo našim najmanjim turboelisnim avionom ATR72, drugih dana erbasom A319, a povremeno koristimo i naš najveći erbas A320. Zbog tih fluktuacija na dnevnom nivou, kao i postojećih ograničenja putovanja i različitih zabrana putovanja u neke zemlje, ne može se sa sigurnošću odgovoriti koliko smo putnika dodatno prevezli poslije obustave letova MA”, objasnili su iz Air Serbie.
Iz MA su saopštili da su do prekida saobraćaja tarife prema Beogradu bile gotovo usklađene sa Air Serbiom, ali i da se u dužem roku može očekivati povećanje cijena na tim linijama ukoliko ubrzo ne polete avioni crnogorske avio-kompanije.
“Nakon prekida našeg saobraćaja, nije ni logično očekivati da će cijene prevoza na linijama prema Beogradu ostati iste kod jedinog prevoznika, koji je ostao na tržištu. Prema našem saznanju u ovom trenutku tarife nijesu značajno povećavane, s tim da smo sigurni da je raspoloživost nižih tarifa dodatno smanjena po letu”, rekli su iz MA.
Oni su poručili da u dužem roku svakako treba očekivati povećanje cijena na tržištu, ukoliko MA ne obnovi saobraćaj, ili se ne pojavi konkurencija, jer je to tržišna logika u stanju monopola jednog prevoznika.
Iz srpskog avio-prevoznika su naveli da nijesu povećavali cijene na linijama prema Crnoj Gori, nakon što je MA bio primoran da prizemlji svoje avione.
“Cijene su ostale iste, zapravo je putovanje sada i povoljnije. Uveli smo više sjedišta i produžili period u okviru kojeg se mogu kupiti karte po početnim cijenama, da bismo na taj način pomogli putnicima koji su imali karte MA”, naveli su iz Air Serbie.
Preduzeće „Postrojenje za prečišćavanje otpadih voda Kotor-Tivat“ iz Tivta (PPOV) koje gazduje tim zajedničkim postrojenjem opština Tivat i Kotor koje se alazi u Krtolima kod Tivta, ove će godine imati ukupne prihode u iznosu od 672.700 eura, koliko će iznositi i troškovi njegovog rada.
PPOV-u na čijem je čelu direktor Radoje Vučević (DPS) prethodno je od strane Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (RAE) odobren regulatorni prihod za ovu goidnu u iznosu od 592.700 eura, kao i prihod iz budžeta opština Tivat i Kotor kao osnivača ove firme, za investiciono održavanje, u iznosu od 80.000 eura.
Od toga će Tivat iz svog budžta PPOV-u uplatiti 32.000, dok će Opština Kotor uplatiti 48.000 eura jer je omjer količina otpadne vode koje dolaze na tretman u PPOV iz dva grada, otprilike 60:40 odsto u korist Kotora.
Što se tiče regulatornog dijala prihoda od 592.700 eura, njega će PPOV ostvariti od lokalnih vodovodnih i kanalizacionih preduzeća Tivta i Kotora, pri čemu je cijena prečišćavanja komunalnih otpadnih voda, bez PDV-a i troškova investicionog održavanja, uvtrđena na iznos od 0,1986 eura po kubnom metru. RAE je prihvatila da ove godine najveći dio tih troškova opet iz svojih budžeta izmire Opštine Tivat i Kotor kako bi na taj način amortizovale udar na standard građana koji bi prouzrokova drastičan skok cijena usluga vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda po novoj metodologiji koju nalaže aktuelni Zakon o komunalnim djelatnostima. Zbog toga je u Tivtu vodosnavdijevanje za potrošače iz kategorije domaćinstava od 1.janura skuplje 2,5% , a odvođenje kanalizacije 4%. To je mnogo manje povećanje od onog koje bi se neminovno, desilo da opštine Kotor i Tivat nisu odlučile da iz svojih budžeta uplate novac lokalnim Vodovodima za plaćanje usluga PPOV-a, pa će tako Tivat izdvojiti 40% od ukupne sume koju je RAE odobrila PPOV-u kao regulatorni prihod za ovu godinu, odnosno oko 238 hiljada eura, dok će ostatak uplatiti Opština Kotor.
Inače, ove godine počinje i otplata kredita u ukupnom iznosu od oko 10,5 miliona eura kojeg su dva grada uzela prije pet godina od njemačke KfW banke za gradnju PPOV-a na lokalitetu Klačina u Krtolima kod Tivta, a Opština Tivat će uz to, morati da izmiri i oko 2,5 miliona eura za plaćanje privatne zemlje na toj lokaciji koju je za gradnju tog postrojenja prije pet godina bukvalno uzurpirala tadašnja lokalna DPS-SD-HGI vlast.
Da je rad PPOV veoma skup, pokazuju i podaci iz obračuna njegovih troškova na koje je saglasnost dala RAE prilikom utvrđivanja regulatorno dozvoljenog prihoda te firme. Tako će PPOV u ovoj godini samo za nabavku polimera za separaciju kanalizacionog mulja kojih u prosjeku troši 1.000 kilograna mjesečno, utrošiti 40.000 eura. Kreč za stabilizaciju mulja koga se troši deset tona mjesečno, koštaće ih 13 .000, dok će troškovi nabavke hemikalija i drugh materijala za svakodnevne obavezne analize kontrolisanih parametara prečišćene vode u internoj laboratiriji PPOV, iznositi dodatnih 5.000 eura. PPOV će ove godine za svoj rad potrošiti i električnu energiju vrijednu 110 hiljada eura, 12.000 eura goriva za rad svog dizel agregata u situacijama kada nema redovnog napajanja strujom preko elektrodistrubutivne mreže, odnosno za službena vozila i radne mašine, dok će troškovi zarada i naknada za osam zaposlenih i članove Odbora direktora firme ukupno iznositi 193.600 eura. Materijalni troškovi rada PPOV u 2021. iznosiće 140.500 eura, od čega se najviše novca – čak 100 hijada eura odnosi na troškove odvoza i odlaganja kanalizacionog mulja kao nusprodukta rada PPOV-a. U Crnoj Gori naime, ne postoji deponija za tu vrstu otpada, pa se kanalizacioni mulj sakuplja i odvozi za Albaniju po cijeni od skoro 70 eura za tonu. Inače, tivatsko-kotorsko PPOv u prosjeku mjesečno napravi oko 120 tona kanalizacionog mulja, odnosno skoro 1.500 tona na godišnjem nivou.
