Masovna vakcinacija u Tivtu startuje u utorak 4. maja

1
poziv-za-vakcinaciju

Masovna vakcinacija u Tivtu počinje sutra i građani će moći da se vakcinišu svakog dana od 8 do 20h na punktu za vakcinaciju u prostorijama DTV “Partizan” (ul. Luke Tomanovića 6, pored Centra za kulturu).

Na raspolaganju su kineske “Sinofarm” vakcine. Nije potrebno prethodno zakazivanje, a građani su dužni sa sobom ponijeti ličnu kartu ili važeću putnu ispravu. Rad će biti organizovan u dvije smjene, a u svakoj smjeni biće angažovano po četiri doktora.

Uporedo će se odvijati i revakcina “AstraZeneka” vakcinom, pa se mole građani da u dogovorenom terminu za revakcinu dođu u prostorije DTV “Partizan”.

Iz Doma zdravlja Tivat pozivaju građane da se u što većem broju odazovu i pristupe vakcinisanju, zarad svojeg i zdravlja cijele zajednice.

Telefon za informacije o vakcinisanju: +382 (0)67 068 993

Radman iz koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški: Spojićemo dvije bande bokokotorskog zaliva…

“Povezivanje dvije strane Bokokotorskog zaliva i spajanje dva kraja novske obale bili su česta priča decenijama unazad. Gradnja mosta na Verigama je projekat sa kojim se najviše licitiralo u javnosti, a njegova realizacija bi uticala na status Boke kao UNESCO-vog zaštićenog područja. Trajekta linija između Kamenara i Lepetana, koja je trenutna spojnica dvije bande zaliva, godinama unazad funkcioniše bez koncesionog akta, a koristi od nje ima samo mala grupa pojedinaca. Zato se koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški zalaže za izgradnju podmorskog tunela od Zelenike do Luštice, na način koji ne bi ugrozio status Boke na listi svjetske prirodne i kulturne baštine. Dio novca za ovaj kapitalni projekat obezbijedio bi se iz EU fondova”, saopštio je danas kandidat za odbornika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški Nikola Radman.

Kako je istakao, nedopustivo je da od trajekta, nekadašnjeg javnog preduzeća, opštine Herceg Novi i Tivat sada ne prihoduju ni jedan jedini euro.

“Zalažemo se za izgradnju podmorskog tunela od Zelenike do Luštice, čime bi se spojile dvije strane novske opštine. Dužina samog tunela iznosiće oko 1700 metara, a ukupna dužina pristupnih saobraćajnica sa kružnim tokovima oko 2000 metara. Tunel će se sastojati od dvije saobraćajne trake – po jedna u oba smjera. Sastavni dio tunela su i staze za pješake i bicikla. Poseban dio tunela je i prolaz za evakuaciju u slučaju neplaniranih nezgoda”, objašnjava Radman.

Kako još navodi kandidat za odbornika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, taj kapitalni projekat će se realizovati uz strogo poštovanje ekoloških normi i propisa. ,,Za razliku od projekta izgradnje mosta, izgradnja podmorskog tunela ne bi ugrozila status Boke na listi svjetske prirodne i kulturne baštine. Tunel ne bi ugrozio plovne puteve kroz zaliv, jer je prosječna dubina za plovni put u središnjem dijelu tunela od 20 do 22 metra. Podmorski tunel Zelenika – Luštica bio bi sastavni dio projekta izgradnje planirane obilaznice oko Herceg Novog”.

Radman napominje da bi se realizacijom ovih kapitalnih projekata značajno rasteretila postojeća saobraćajna infrastruktura u Novom i smanjile gužve, pogotovo u ljetnim mjesecima. ,,Usmjeravanjem saobraćaja i transporta kroz podmorski tunel i preko Luštice značajno bi se smanjile gužve i u Tivtu i u Novom. Izgradnja tunela bi doprinijela i da se ubrzaju investicije i valorizuju potencijali Luštice, jer bi to poluostrvo dobilo direktnu saobraćajnu vezu sa Novskim dijelom zaliva”.

Nikola Radman

Ukupni troškovi investicije, prema navodima predstavnika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, iznose oko 60 miliona EUR-a, a dio novca obezbijedio bi se iz EU fondova. ,,Slično kao i tunel Sozina ovaj kapitalni projekat bi sam sebe isplatio u periodu od 12 do 15 godina od trenutka puštanja u saobraćajni promet. Projekat podmorskog tunela je od velikog značaja, ne samo za Boku, već i za čitavu Crnu Goru. Tunel direktno utiče na poboljšanje turističke ponude, a uz to bi predstavljao i svojevrsnu turističku atrakciju. Slični tuneli do sada su izgrađeni na Farskim ostrvima i u Norveškoj”.

Prihod od putarine kroz tunel išao bi direktno u opštinske i državnu kasu za razliku od catare od koje Novi i Tivat nemaju nikakve finansijske koristi, ističe još Radman. ,,Cijene putarine za stanovnike novske i tivatske opštine bile bi 30 odsto niže, a za lokalno stanovništvo uvele bi se mjesečne i godišnje pretplatne karte. Krajnja je ura da povežemo dva dijela naše opštine. Moramo priforcat’ razvojne projekte u Herceg Novom, jer Herceg Novi mora i može bolje. Crno na bijelo, može Bokeški”, zaključuje.

Crna Gora – Oko 95 odsto radova na autoputu je završeno

0
Autoput u CG – foto Mediabiro

Na autoputu u Crnoj Gori, koji treba da vodi od Jadranskog mora do granice sa Srbijom, angažovano je oko 1100 radnika koji privode kraju radove na dionici od Podgorice do Kolašina.

„Od toga oko 400 radnika su kineski državljani. Oko stotinjak se odnosi na domaću i radnu snagu iz regiona angažovanu od strane CRBC-ja. Preostali dio se odnosi na osoblje podizvođača”, kazao je za agenciju Mediabiro Jovan Ivanović, zamjenik Vođe Tima inženjera(nadzora) francusko-italijanskog Konzorcijuma INGEROP-GEODATA

On je istakao da su radovi intezivni, posebno na dionicama I i II (prvih dvadesetak kilometara trase).

“Na tom dijelu, su vremenski uslovi bili uglavnom povoljni, pa nije bilo obustave radova ni tokom zimskih mjeseci. Na drugih dvadesetak kilometara (dionice III i IV) zimski vremenski uslovi su diktirali dinamiku radova, tako da postoji određeno kašnjenje u planiranoj dinamici i stepen gotovosti radova nije kao na prvom dijelu”, poručio je Ivanović.

S obzirom na to da je pred nama period sa povoljnim vremenskim uslovima za rad, Ivanović očekuje da se radovi i na ovim dionicama inteziviraju. Trenutni status izvedenih radova, kako je naveo, je oko 95 odsto.

Autoput u CG – foto Mediabiro

„Građevinski radovi su uglavnom završeni na svim objektima (mostovima, tunelima, otvorenoj trasi) pogotovo na prvoj polovini trase. Intezivno se izvode i radovi na opremanju autoputa tzv. elektro -mašinski radovi. Oprema i uređaji u tunelima su uglavnom montirani. To su instalacije slabe i jake struje, hidrotehničke i protivpožarne instalacije, ventilacija, rasvjeta, horizontalna i vertikalna saobraćajna signalizacija i ostalo. Projekat vodosnadbijevanja autoputa je u završnoj fazi kao i Projekat napajanja elektirčnom energijom”, rekao je Jovan Ivanović.

On je poručio da ne očekuje iznenađenja u pogledu daljeg prolongiranja roka, a to će biti, kako je kazao Ivanović, do kraja tekuće godine.

“Ukolko samo tehnički parametri budu diktirali dinamiku i rok za završetak radova, možemo očekivati da svi radovi budu završeni do kraja godine. Ukoliko određeni sporovi između Strana na Projektu, čija je procedura za rješavanje definisana Ugovorom, budu uticali na dinamiku radova, a posebno pojedinih pozicija za koje strane imaju spor, krajni rok može imati drugačiji ishod”, kazao je Jovan Ivanović.

Iz svog iskustava, naglasio je da postoje određeni parametri koji mogu, ali ne moraju uticati na konačan rok.

“Vrijeme potrebno za fazu testiranja svih ugrađenih instalacija i sistema, simulacije raznih scenarija i takozvano fino podešavanje opreme i uređaja na Projektu, kao i organizacija tehničkog prijema svih radova, često bude potcijenjeno”, rekao je zamjenik Vođe Tima inženjera.

Na dionici autoputa, koja povezuje Podgoricu i Kolašin, predstoje završni radovi uglavnom na objektima na drugom dijelu trase.

“Između ostalih, radovi na izradi završnih slojeva kolovozne konstrukcije, asfalta, zaštita kosina, završni radovi na izgledu portala tunela i sl. Predstoje izavršni radovi na instalacijama u tunelima i bazi za održavanje na Pelevom Brijegu, završni radovi na saobraćajnoj signalizaciji na otvorenoj trasi. Takođe, implemntacija softvera za kontrolu i upravljanje sistemima na autoputu. Testiranje i simulacije mogućih scenarija i sl. Na kraju, predstoji da se uradi Tehnički prijem od strane Inženjera i Državne Komisije za tehnički prijem kako bi put u potpunosti bio spreman za predaju Investitoru na upravljanje i ekploataciju”, zaključio je Ivanović.

Španci prvi put nakon pandemije u madridskoj areni gledali koridu

0
Korida – Španija – foto EPA

Hiljade španskih obožavalaca koride navijalo je za matadore koji su se u nedelju prvi put od početka pandemije koronavirusa vratili u madridsku arenu Las Ventas kako bi se borili protiv bikova.

Uz obavezne zaštitne maske i na označenim sedištima između kojih je bio razmak kako bi se poštovala fizička distanca, obožavaoci su gledali borbu sedam bikova u sklopu dobrotvorne akcije kojom se prikupljao novac za radnike u tom sektoru, kao i one trenutno nezaposlene.

Gotovo sve španske arene za borbe bikova bile su zatvorene poslednjih godinu dana zbog mera ograničenja za suzbijanje pandemije koronavirusa, zbog čega su se kontroverzni spektakl i njegovi matadori našli u finansijskoj krizi.

Maksimalno šest hiljada ljudi moglo je da posmatra borbu s bikovima, što je 40 posto kapaciteta najvažnije svetske arene za koridu.

Zvezdana postava boraca s bikovima, uključujući Enriquea Poncea, El Julija i Miguela Angela Pereru, zabavila je privilegovane navijače koji su uspeli da dođu do ulaznica. Lokali izvan arene pre nadmetanja su bili puni.

„Verujem da su preduzete sve potrebne mere za potpunu sigurnost“, rekao je jedan od zdravstvenih radnika u Madridu Roko Kanete (32).

Španci su inače vrlo podeljeni oko „krvavog spektakla“, neki ga smatraju umetničkom formom, dok drugi misle da je okrutan.

Popularnost borbe s bikovima opala je poslednjih godina jer nailazi na snažno protivljenje sve moćnijeg pokreta za zaštitu životinja i nekih levičarskih pokreta, navodi Reuters.

Za praznike veliki broj turista posjetio ugostiteljske objekte

9
Budva – foto Mediabiro

Nakon dužeg perioda praznih primorskih gradova, praznici su popunili naše hotele, a ugostitelji su više nego zadovoljni. Kako su kazali poslužilo ih je lijepo vrijeme, pa su i domaći gosti u velikom broju posjetili lokale i hotele. Na Budvanskoj rivijeri trenutno boravi 6.000 gostiju, saopšteno je iz Turističke organizacije Budva. Prema grubim procjenama hoteli su popunjeni i do 60 odsto, dok su lokali dupke puni.

Ivana Rebić iz lokalne TO kazala da je 4.500 smješteno u budvanskim hotelima, dok je 1.500 u privatnom smještaju.

– Najviše gostiju je pristiglo iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Turske, Ukrajine i Rusije – rekla je Rebić.

Kako je kazao vlasnik lokala ,,Mocart“ Luka Vučković prezadovoljni su posjetom gostiju ovog 1. maja.

– Gosti su pretežno iz Srbije, ima Rusa, ima nešto iz Albanije. Prezadovoljni smo sa ovim kako smo ih dočekali. Vrijeme nam je prelijepo, popunjeni smo svi od jutra do mraka. Svi ugostiteljski objekti su popunjeni i baš imamo lijepe povratne informacije, zadovoljni su sa cijenama, uslugama i sa svim – kazao je Vučković koji ističe da su turisti počeli dolaziti od petka i procjene su da će ostati do utorka.

– Najavili su neko lijepo vrijeme tako da možemo da očekujemo posao i tokom cijelog mjeseca maja. Imamo dosta i domaćih gostiju. I hoteli su baš popunjeni, spuštili su cijene i to nam je dosta pomoglo jer je dosta ljudi došlo zbog toga i upravo smo iznad svih očekivanja. Prezadovoljni smo. Hoteli koji su se otvorili popunjeni su i preko 60 odsto – poručuje Vučković.

Portparolka HG “Budvanska rivijera“ Jelena Kaluđerović kazala je Pobjedi da su u ovoj kompaniji zadovoljni posjetom gostiju za praznike i posjećenošću hotela ,,Palas“ u Petrovcu.

– Gosti su pretežno iz Crne Gore i to uglavnom naši stalni gosti – kazala je Kaluđerović.

Turistička organizacija Budve je, povodom prvomajskih i uskršnjih praznika, ispred Starog grada organizovala akciju podjele slatkiša pod nazivom “Vesela družina“.

Budva podjela slatkiša

– Najmlađe sugrađane i goste obradovali smo posebnim programom ispred Starog grada. Program je počeo u 11 sati, kada je ,”Vesela družina“ počela s podjelom slatkiša i animiranjem djece. U isto vrijeme su se dijelile i ručno rađene maske, koje je izradila naša umjetnica Kristina Mačić – kazala je Rebić.

Pored uskršnje instalacije, koja se već nalazila na trgu, postavljena je i uskršnja foto-tabla kao dodatna zabava za najmlađe.

– Raduje nas što je odziv djece i njihovih roditelja veliki, ali stalno napominjemo da je važno da poštujemo trenutne epidemiološke mjere – rekla je Rebić.

Prevrnuo se brod kod San Dijega: Najmanje tri osobe poginule, više desetina povrijeđeno

0

Tri osobe su poginule, a 23 povrijeđene nakon što se prevrnuo brod kod obale u blizini San Dijega u Кaliforniji, saopštile su lokalne vlasti.

Nesreća se dogodila kod poluostrva Point Loma, saopštila je vatrogasna služba San Dijega, prenio je AP.

Tri osobe su stradale na licu mjesta, a 23 povrijeđene su prebačene u okolne bolnice.

Čamci i avioni obalske straže i spasilačkih službi pretražuju mjesto nesreće u potrazi za eventualno preživjelim osobama.

Zbog kršenja epidemioloških mjera kažnjeno više objekata

9
Tivat / foto Boka News

Uprava za inspekcijske poslove kaznila je sa po 2.500 eura više lokala u Herceg Novom, Tivtu, Budvi, Nikšiću, Baru, Ulcinju i Podgorici

Podnijeto je i nekoliko zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a sa po 100 eura kažnjeno je i više građana koji su kršili epidemiološke mjere.

Službenici Uprave za inspekcijske poslove zajedno sa pripadnicima Uprave policje kontrolisali su poštovanje epidemioloških mjera.

U Herceg novom kafe bar “Republic” kažnjen je sa 2.500 eura, dok je za lokale “Bogot” i “Libra” izdat zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

U Tivtu sa po 2.500 eura kažnjeni su hotel “La Rose”, restoran “Stek Hause Giardino”, hotel “Palma” i picerija “Al Posto Cuisto”.

U Budvi kazna od 2.500 eura izdata je hotelu “Iberostar”.

U Baru restoran “Banjalučki ćevap”, kažnjen je sa 2.500 eura, kafe bar “Dobro došli” sa 350 eura, u pekari “Montenegro” kažnjene su dvije osobe sa po 100 eura, a u pekari “Čeluga”, četiri osobe, takođe sa po 100 eura zbog kršenja mjera.

U Ulcinju sa 2.500 eura kažnjen je kafe bar “Kina”, a restoran “Riva” sa 350 eura

U Nikšiću sa po 2.500 eura kažnjeni su lukali “Propaganda bar”, “Oktober fest” i “Flojd”, dok je za lokale “Pjaca” i “Gradska kafana” izdat zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

U Podgorici lokali “Cepelin” i Vanila kažnjeni su sa po 2.500 eura.

U saopštenju Uprave za inspekcijske poslove se navodi da su lokali u Podgorici ispražnjeni zbog nepoštovanja mjera.

Crna Bogorodica napravljena u znak zahvalnosti za spašene živote

Crna Bogorodica – HN – S.K.foto

Crna Bogorodica drvena statua u niši u prolazu ispod hercegnovske Sat kule (Tore ) neobična je bar iz dva razloga. Prema legendi tokom borbi između Turaka i Mlečana, 1687. godine, tri Peraštanina, zaklonila su se iza drveta masline koja im je,  kada je topovsko đule pogodilo  maslinu, spasila živote. Peraštani su se zarekli da će upravo od tog nagorjelog drveta, u znak zahvalnosti, napraviti skulpturu Majke Božje. Tokom konzervatorskih i restauratorskih radova 2003. godine, utvrđeno je da je statua zaista i napravljena od maslinovog drveta. Mr.arh. Zorica Čubrović kaže da se “najranije vrijeme postavljanja kipa Bogorodice može  vezati za mletačko osvajanje grada, dakle za kraj 17. vijeka”.

Iako širom Evrope (Francuska, Italija, Nemačka, Belgija, itd.),  Azije (Filipini),  Sjeverne i Južne Amerike-(USA, Brazil, Čile, Kosta Rika, itd.), postoje crne Bogorodice izrađene od drveta ili kamena, kod nas nisu česte.

Iako su  crni  Bogorodica sa malim Isusom nema negroidne karakteristike, već su im facijalni detalji  izrađeni u skadu sa anatomijom lica predstavnika  bijele rase.

Crnu boju Bogorodice neki eksperti (naročito egzegeti koji su bili stručnjaci za tumačenje Svetog pisma) pokušavaju da povežu sa stihom „Crna sam, ali lijepa“ (Niger sum sed formosa),  iz biblijske Pjesme nad pjesmama, dok drugi smatraju da njena tamnoputost simbolizuje težak život običnog naroda (tamna boja je navodno bila posljedica tijela umazanog prašinom i prljavštinom).

Tora

Sadašnji izled gornjeg dijela Sat kule-Tore  potiče iz 1856 godine iz vremena kada je Bokom upravljala Austro Ugarska monarhija.

Herceg – Novi

Osmougaona kula je izgradjena na temeljima odbrambenog bedema gdje je u doba vladavine Turske, bila zapadna kapija grada. Bedem je obnovljen nakon zemljotresa 1667. godine.

O slojevitosti gradnje Kule  svjedoči i  slika Fedora Karačaja iz 1837. godine. Na njoj se vidi stražarska kula, vjerovatno iz turskog perioda, koja je kasnije srušena.  Kasnije je na bedemu iznad gradskih vrata podignuta Sat kula.

/S.Kosić/

IJZ: Tri smrtna ishoda, 102 nova slučaja, Kotor 3, H. Novi 2

0
IJZ – Foto: gov.me

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 01. maja 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1041 uzorka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovan 102 novopozitivni[1] slučaj infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 31
Nikšić 18
Pljevlja 17
Bijelo Polje 9
Berane 6
Ulcinj 5
Kotor 3
Danilovgrad 3
Rožaje 3
Herceg Novi 2
Cetinje 2
Bar 2
Plav 1
Ukupno 102

Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena tri smrtna ishoda povezanih sa COVID-19, kod pacijenata iz Podgorica (1), Nikšić (1), i Danilovgrad (1) od kojih je najmlađi imao 63, a najstariji 81 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1505.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 173 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2244.Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 97619.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 776
Nikšić 223
Pljevlja 210
Berane 119
Bijelo Polje 119
Bar 105
Danilovgrad 85
Ulcinj 85
Rožaje 76
Herceg Novi 73
Andrijevica 51
Cetinje 47
Kotor 45
Budva 43
Mojkovac 38
Tivat 38
Tuzi 37
Kolašin 20
Plav 19
Žabljak 11
Petnjica 9
Plužine 7
Gusinje 4
Šavnik 4
Crna Gora 2244

Svjetski dan tune – bitne vrste koja zaslužuje to priznanje

0
Tune – foto Turistplus.hr

Posljednjih godina zabilježen je pomak jer su tihoceanske otočne države stjecale veću kontrolu i prihode od svog ribolova na tune kao rezultat suradnje i napornog rada.

Ribolov tune na Tihom oceanu nedvojbeno najbolji i najodrživiji na svijetu. Stoga je Svjetski dan tune dan na koji tihooceanske države mogu biti posebno ponosne.

Svjetski dan tune obilježava se 2. maja svake godine, a službeno ga je prograsila Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UNGA) usvajanjem rezolucije 71/124, u prosincu 2016. godine. Cilj mu je skrenuti pozornost na važnost upravljanja očuvanjem i održivog ribolova.

Tuna je bitna vrsta i zaslužuje takvo priznanje. Mnogi narodi ovise o tuni kao izvoru hrane. Preko 96 zemalja ima ribolov tune koji je pod sve većim pritiskom. Područje tihooceanskih otoci u regiji zapadnog i srednjeg Tihog oceana izvor je preko 30% svjetskog ulova tune.

Godinama te države pokazuju vodstvo u pravima i odgovornostima. Tihooceanska regija ima najjače sindikate među obalnim državama (zemlje odgovorne za vode u kojima se lovi tuna) koja postoje bilo gdje u svijetu. Uzorne institucije poput Agencije za forume ribarstva na Tihim otocima (“The FFA”) ne postoje nigdje drugdje.