Štandovi za prodaju i plasman lokalnih proizvoda domaćih poljoprivrednih proizvođača, od petka 30. aprila. ponovo će se naći na dvije lokacije u Tivtu -Trgu magnolija i Trgu od kulture.
„Štandovi će biti otvoreni dva puta sedmično: petkom i subotom, tokom trajanja ljetnje sezone, a dinamika njihovog rada će zavisti od interesovanja naših poljoprivrednih proizviđača. Ovim putem ih pozivamo da se prijave i svoje proizvode bez dodatnih troškova, predstave i plasiraju građanima.“ – poručili su tim povodom juče iz Sekretarijata za privredu Opštine Tivat. Na ovaj način Opština i Sekretarijat za privredu nastavljaju pružati podršku lokalnim poljoprivrednim proizvođačima, promovišući njihove proizvode i usluge, bez nadoknade.
Opština Tivat finansirala je izradu i postavljanje štandova kako bi stvorila uslove da domaći proizvodi nađu svoj put do kupaca, na što jednostavniji način, a Tivćani i turisti koji posjećuju taj grad dobili priliku da na jednom mjestu nađu i kupe zdrave i autentične lokalne prehrambene proizvode.
Herceg Novi, grad koji se nalazi na tromeđi država i graniči Crnu Goru sa Evropskom unijom ima nebrojane mogućnosti za razvoj turizma, kazao je danas Vuko Rmandić, član Saveza građana CIVIS i kandidat za odbornika sa liste “Crno na bijelo – Može bokeški”.
“Regionalno povezivanje na relaciji Herceg Novi – Dubrovnik – Trebinje može dati nemjerljive benefite svim uključenim stranama a posebno u turizmu”, poručio je Rmandić.
On je naglasio da Herceg Novi kao turistički i sigurno najljepši grad crnogorskog primorja zaslužuje više ulaganja u turizam, kao jednu od pokretačkih osovina cjelokupne privrede na državnom nivou.
“Gledajući dalje i šire Herceg Novi se nalazi na raskrsnici tri međunarodna aerodroma, u srcu Evrope što daje mnogo potencijala u oblasti turizma. Uzimajući u obzir tradiciju grada, koji se pokazao i dokazao unutar oblasti obrazovanja pojedinih specijalizovanih vještina, on se može dodatno razvijati kao zdravstveni, kongresni i obrazovni centar”, ističe Rmandić.
“Potencijali Herceg Novog su nemjerljivi a ima ih u oblasti ljetnjeg, zimskog i zdravstvenog turizma, unutar visokobrendiranog hotelskog smještaja uz rastuće potrebe luksuznih plovećih hotela i velikih super jahti. Zatim tu su potencijal nautičkog turizma sa pripadajućim i već izgrađenim marinama i neophodnim servisom usluga koje svojom dopunom trebaju da omoguće i zimski boravak ovih plovila u našim vodama; potencijal razvoja novog, modernog i ekološki prihvatljivog remonta brodova i jahti i mnogi drugi”, ukazuje Rmandić.
Naglašava i da je iseljavanje stanovništva, odnosno migracija iz manjih u veće sredine, problem koga nije pošteđen ni Herceg Novi.
“Veliki gradovi nude i veće mogućnosti ali se svi zajedno moramo potruditi da mladi ljudi i u malim sredinama imaju razloga da ostanu i budu zadovoljni. Obzirom da više nema velikih firmi u Novome kao što su bile Jadransko brodogradilište, Prvoborac, HTP Boka i dr. smatramo da mladim ljudima treba omogućiti lakše samozapošljavanje i pokretanje malih i srednjih biznisa, naročito u oblasti turizma”, dodaje Rmandić.
Ističe da je obaveza nove lokalne uprave u Herceg Novom, u kojoj će, ubijeđen je, lista “Crno na bijelo – Može Bokeški” aktivno učestvovati, da kvalitetnim odabirom ideja i stvaranjem boljeg poslovnog ambijenta mladim ljudima omogući ostanak i napredak u svom gradu.
“A nepresušan resurs za takvo nešto svakako jeste dalji razvoj turizma u gradu”, zaključuje Rmandić.
Opština Tvat namjerava da sistem naplate parkiranja na javnim površinama koji u strogom centru tog grada funkcioniše već par godina, u najskorije vrijeme proširi i na postojeća i nova parkirališta u dijelu najvećeg tivatskog naselja Sejlanovo, a gdje je parkiranje do sada bilo besplatno.
Stim u vezi lokalna uprava koju čini kolaicija građanskih listi NP, BF i GB pripremila je „Elaborat o načinu korišćenja javnih parkirališta u zahvatu ulica Beogradska, Podgorička i Zagrebačka – DUP Sejanov o – Faza I“, a koji je stavljen na petnaestodnevnu javnu raspravu koja se završava 5.maja.
U Elaboratu koji je uradio Sekretarijat za privredu Optije Tivat stoji da će se pored postojećeg i trenutno besplatnog parkinga u Podgoričkoj ulicii kapaciteta 23 mjesta, duž ove tri ulice iscrtati još ukupno 51 ulilno parking mjesto i da će se ubuduće korišćenje svih njih plaćati po važečoj tarifi opštinskog preduzeća Parking servis Tivat (PST).
„Na osnovu podataka sa kojima raspolae Sekretarijat za privredu, u stambenom bloku oivičenom ulicama Zagrebačka, Podgroička i Beogradska postoji 150 stambenih i 5 poslovnih jedinica. Ukupan broj raspoloživih parking mjesta je 23 na prostoru duž Podgoričke ulice. Stim u vezi, javila se potreba za obezbjeđivanjem dodatnih parking mjesta na ovom području.“-piše u Elaboratu uz napomenu da je angažovano stručno lice koje je uradilo projekat saobraćajne signalizacije za djelove ove tri ulice „kojim je osim postojećih parking mjesta, predviđeno još 51 parking mjesto u uličnom frontu postojećih saobraćajnica“.
Tako će ubuduće u ovom dijelu Tivta biti ukupno 74 parking mjesta čije će se korišćenje naplaćivati a sva ona svrstatana su u tzv. žutu zonu PST-a gdje nije vremenski ograničeno zadržavanje automobila na parkiralištima. Predvišeno je da se naplata korišćenja postojećih i novih parking mjesta u Zagrebačkoj, Podgoričkoj i Beogradskoj ulici na Sejanovu ubuduće vrši svakog radnog dana i subotom u periodu od 8 do 21 čas u zimskom periodu, odnosno od 7 do 23 sata ljeti, dok se parkiranje nedjeljom i praznicima neće naplaćivati. Stanovnici ovog dijela Seljanova i korisnici poslovnih prostora koji gravitiraju ovim trima ulicama, imaće priliku da kupe tzv. povlašćene parking karte koje im međutim, ne garantuju da će uvijek nači slobidno mjesto za ostavljanje svog automobila. Cijena povkaščćene parking karet za stanare je 5 eura mjesečno, a za pravna lica 20 eura.
Čak 40% ribe iz restorana s ribarnica i iz drugih izvora posljednjih godina bilo je lažno označeno. Prema istraživanjima, raste prodaja krivotvorene ribe diljem svijeta. Riječ je biznisu vrijednom 148 milijardi dolara. Iako smo mediteranska zemlja, i na našem tržištu prisutna je takozvana zamjenska, jeftinija riba po cijeni originalne, donosi emisija HRT-a Potrošački kod.
U ribarnici na zagrebačkom Dolcu ponuda je velika, no gužve nema. Poznavatelji ribe kažu da nigdje nema bolje ponude. Svježa riba, riba iz uzgoja, uvozna – svatko može naći nešto za sebe.
– Na ribi nema ekstra zarade, morate računati da je tu i prijevoz – kaže za Potrošački kod Milena Bujas Sinović.
Najjeftnija je plava riba srdelica, 20-25 kuna za kilogram, škampi i kovači po 250 kn/kg. Za svaku ribu se nađe kupaca, manje se kupuje skuplja riba, nju više kupuju restorani.
Proda se štošta, pa i krivotvorena riba s lažnom deklaracijom. Lošije vrste kupcima se nude kao kvalitetne. Guardianova analiza upućuje na to da se problem vezan za takvu vrstu kriminala u pet godina udvostručio.
Najlošija je situacija u Španjolskoj, Njemačkoj, na Islandu te u Finskoj. Kirnje su najčešće pogrešno označene, a plava i žutoperajna tuna, list i grgeč najrjeđe. Pogrešno označene ribe po obliku i okusu na tragu su one kvalitetne, ali na tanjuru dobijete ribu uzgojenu u Vijetnamu ili u Kambodži.
Neke vrste dobit ćete u restoranu pod najskuplje ribe, ali tek molekularna analiza nam može reći o kojoj se vrsti radi.
U Italiji su otkriveni slučajevi da se kao lignja prodaje napuhača, riba koja zna biti i otrovna. U SAD-u se najčešće krivotvore škarpina i losos, Umjesto njih prodaje se vijetnamski som kojeg ima i na našem tržištu. Većinom je riječ o somu iz uzgoja, punom antibiotika, bakterija i hormona.
Imamo li mi toga i na svome tržištu potrebno je tek istražiti.
Lažna riba češće se prodaje zamrznuta. U svijetu je konzumacija zamrznute ribe česta jer u takvom je obliku dostupnija i jeftinija. No hrvatski su kupci skeptični prema ribi iz zamrzivača – ne znaju koliko dugo stoji i boje se da u njoj nije ostalo hranjivih tvari.
– Kod nas potrošači imaju diverziju prema ribi izvana – tvrdi trgovac ribom Branimir Brzić.
Dok se svježa riba može iskoristiti najkasnije dva ili tri dana nakon ulova, zamrznuta može stajati četiri do šest mjeseci i sačuvati kvalitetu. No riba se mora zamrznuti odmah nakon ulova. Mora biti na stabilnoj i niskoj temperaturi cijelo vrijeme. Odmrzava se neposredno prije pripreme.
Stručnjaci ističu da je ribu najbolje kupovati od provjerenih dobavljača. Pokvarenu pak možete prepoznati po mutnoj sluzi na koži. Svježa riba ima izbočene oči, prozirnu rožnicu i crnu blistavu zjenicu.
– Volim naglasiti da uvijek kupujemo u Hrvatskoj. Ali to je nemoguće, cijene su jeftinije izvana jer se uzimaju veće količine, što se više uzme to je jeftnije – objašnjava Brzić.
Diljem svijeta s lažnom se deklaracijom prodaje čak 36% svih riba i morskih organizama i taj je trend u porastu. Nova europska regulativa koja je na snazi više od godinu dana trebala bi osigurati ažurnije provođenje propisa kako bi se građani bolje zaštitili od prijevara vezanih za hranu, piše HRT.
Sedamnaest migranata pronađeno je mrtvo na brodu kod Kanarskih otoka, a troje je spašeno, javili su u ponedjeljak španjolski spasioci.
Brod je primijećen oko 500 kilometara jugoistočno od otoka Hierroa, najmanjeg otoka u kanarskom arhipelagu.
Helikopter je stigao do broda da evakuira troje preživjelih, rekla je glasnogovornica spasilačke službe.
“Tri muškarca bila su pothlađena, ali u dobrom općem stanju”, rekla je ona za agenciju France Presse, dodajući da su prebačeni u bolnicu na otoku Hierro.
Svi migranti su bili iz subsaharske Afrike, dodala je.
Ranije ovog mjeseca četiri osobe pronađene su mrtve na brodu koji je prevozio 23 migranta južno od otoka Hierroa.
Pomorski put prema atlantskim otocima s marokanske obale je nešto duži od 100 kilometara, ali to je opasna ruta zbog jakih struja, a brodovi koji prevoze migrante su obično u lošem stanju i prenatrpani.
Broj dolazaka migranata na Kanarske otoke narastao je nakon što su ojačane patrole na južnoj europskoj obali, zbog čega je znatno smanjen broj prelazaka preko Sredozemlja.
Tako je 3400 ljudi stiglo na Kanarske otoke između 1. siječnja i 31. ožujka ove godine, a u istom razdoblju prošle godine bilo ih je dvostruko manje.
Skupine za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na to da je pandemijska kriza covida-19 povećala broj kandidata koji žele doći u Europu jer su brojni ljudi u Africi izgubili posao i sredstva za život.
Teatar 303 sa komedijom “Crnogorac u tranziciji” nastpiti će u srijedu 28.04.2021. u 20 sati u Centar za kulturu Kotor.
Predstava se igra povodom obilježavanja 40 g. postojanja Teatra 303. Tačno 28 aprila 1981g. Teatar 303 je imaao svoj prvi nastup pod nazivom “U Kotoru starom gradu” u Domu kulture Škaljari. Na ovaj način smo htjeli da obilježimo početak rada i napravimo mali uvod za planirani program Teatra 303 u ovoj jubilarnoj godini, ukoliko nam to budu dozvoljavale zdrastvene i finansijske okolnosti.
Ulaz je besplatan i broj mjesta je ograniče uz poštovanje svih mjera usled Covida 19. Rezervacije se mogu izvršiti na br telefona Centra za kulturu-Kotor 032 304140.
U regionu je najviše umrlih povezanih sa infekcijom COVID19 na 100 hiljada stanovnika registrovano u Bosni i Hercegovini (BiH), na drugom mjestu je Crna Gora, a na trećem Sjeverna Makedonija.
U BiH je registrovano 236 umrlih na 100 hiljada stanovnika, Crnoj Gori 234, Sjevernoj Makedoniji 227, Sloveniji 203, Hrvatskoj 169, na Kosovu 119, Srbiji 90 i Albaniji 83.
U regionu je najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovana u Hrvatskoj, na drugom mjestu je Srbija, a na trećem Slovenija.
U Hrvatskoj su registrovana 742 zaražena na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana, Srbiji 523, Sloveniji 495, Sjevernoj Makedoniji 416, Crnoj Gori 375, BiH 339, na Kosovu 317 i u Albaniji 73.
Četrnaestodnevna incidencija predstavlja broj novih slučajeva infekcije registrovan tokom prethodnih 14 dana na 100 hiljada stanovnika.
Ta metoda podrazumijeva sabiranje novih slučajeva u proteklih 14 dana i izražavanje na 100 hiljada stanovnika.
Srbija je na prvom mjestu u regionu po broju hospitalizovanih od COVID-a 19 na 100 hiljada stanovnika, slijede Sjeverna Makedonija i Crna Gora.
U Srbiji je registrovano 76 hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika, Sjevernoj Makedoniji 71, Hrvatskoj 57, Crnoj Gori 54, na Kosovu 39 i u Sloveniji 31.
U regionu je najviše aktivno oboljelih od COVID-a 19 na 100 hiljada stanovnika registrovano u BiH, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Albanija.
Srbija ne objavljuje podatak o broju aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika.
U BiH je registrovano 912 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, Sjevernoj Makedoniji 772, Albaniji 756, na Kosovu 547, u Sloveniji 516, Crnoj Gori 405 i Hrvatskoj 329.
U regionu najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Sloveniji, na drugom mjestu je Crna Gora, a na trećem Srbija.
Slovenija je sa 789.761 prva po broju testiranih na milion stanovnika, slijede Crna Gora sa 603.460 i Srbija sa 542.398.
Na četvrtom mjestu je Hrvatska sa 432.016, Sjeverna Makedonija sa 341.474, Kosovo sa 283.091, BiH sa 251.155 i Albanija sa 216.564 testirana na milion stanovnika.
U regionu je danas registrovano 3.196 novih slučajeva koronavirusa.
U regionu je najveći broj oboljelih na milion stanovnika registrovan u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Slovenija, a na trećem Srbija.
U Crnoj Gori je registrovano 153.617 zaraženih na milion stanovnika, Sloveniji 114.193, a u Srbiji 97.630.
Na četvrtom mjestu je Hrvatska sa 79.175, Sjeverna Makedonija sa 72.438, Kosovo sa 57.887, zatim BiH sa 55.831 i Albanija sa 45.349 inficiranih na milion stanovnika.
Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori je, prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, 2.554.
Agencija MINA obrađuje zvanične podatke država u regionu koje preuzima sa zvaničnih specijalizovanih sajtova koje su te države pokrenule tokom epidemije.
Ruska avio-kompanija Aeroflot odložila je obnavljanje letova između Moskve i Tivta do daljeg, navodi portal ExYuAviation. Letovi su prema prvobitnom planu trebali da se obnove tokom prvomajskih praznika.
Ruski turisti u Crnoj Gori pozvali su vlasti da omoguće direktne letove, nakon što ih je nedavna zabrana letova između Rusije i Turske do juna ostavila „na cijedilu“ u Tivtu i Podgorici, podseća ExYuAviation.
Kako se dodaje, mnogi su koristili Turkish Airlines za letove između dve zemlje.
Kao odgovor na to, Er Srbija je povećala cijene letova između Tivta i Moskve.
U Tivat je prethodnih godina dolazilo dosta putnika iz Rusije, a 2019. godine ukupno ih je bilo 631.571.
Iste godine, Moskva je takođe bila najprometnija destinacija za Air Serbiju prema Tivtu sa preko 7.300 putnika koji su putovali na toj relaciji.
Ustoličenje novog kotorskog biskupa, mons. Ivana Štironje, održat će se na blagdan bl. Ozane Kotorske, u utorak 27. aprila, u 11 sati, u kotorskoj katedrali sv. Tripuna.
Tim svečanim činom biskup Štironja preuzet će biskupiju koju mu je povjerio poglavar Katoličke Crkve, papa Franjo.
Direktan prenos događaja možete pratiti i na našem portalu koji realizuje RTV Herceg-Bosne od 11 sati.
Podsjetimo…
Na kraju euharistijskog slavlja biskupskog ređenja mons. Ivana Štironje 7. aprila u Mostaru čestitku novozaređenom biskupu uputio je najstariji svećenik Kotorske biskupije mons. Srećko Majić, kanonik Stolnog kaptola i dugogodišnji župnik u Perastu.
Oče biskupe! Nakon današnje posvete za biskupa Vi preuzimate novu dužnost, možda sa zebnjom i ponešto straha u srcu, razmišljajući: Kamo idem? Što me čeka? Što će od mene biti?
Idete u predivnu Boku Kotorsku, taj prirodni kutak neba na zemlji!
Čekaju Vas četiri Gospina svetišta, preko 90 crkava i kapelica u kojima se barem jednom godišnje slavi sv. Misa. Čekaju Vas sveci i blaženici, miljenici Boke, oko 10.500 vjernika, dvadesetak časnih sestara 1 đakon i 13 svećenika.
Deponija smeća iznad Risna - foto čitaoci Boka News-a
1 od 10
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Kako javljaju naši čitaoci u zaleđu Risna ima oko 15-ak deponija smeća na kojima nesavjesni građani odlažu razni otpad. Najveća deponija je u blizini izvora vode Smokovac na starom putu prema Nikšiću, na lokaciji kako je mještani zovu Momov spomenik sa koje se širi predivan pogled na dio Boke – Risanski zaliv.
-Drveće je počelo da se ruši od težine smeća, dva ogromna bora su potpuno iz korijena pod težinom počela da se odvaljuju i klize niz padinu. Deponija je ogromna i to je najveća trenutno u Risnu, pišu naši čitaoci.
Oni apeluju na nadležne inspekcijske organe Opštine Kotor da preduzmu mjere iz njihove nadležnosti kako bi spriječili dalju ekološku katastrofu.
Fotografije i video zapis koji smo dobili sami pričaju o nama…
