Ljetnja turistička sezona je na pragu, a Crna Gora je sa trebalo da počne sa pripremama još u drugoj polovini prošle godine. Sa pripremama se, međutim, kasni jer smo, kako je ocijenio prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, “imali važnija posla” – izbore i formiranje Vlade.

Novonastala politička situacija diktira i tempo rada u državnim strukturama turističke privrede, pa kako je naveo u intervjuu za agenciju Mediabiro, poslenici čekaju da vide hoće li biti smijenjeni, i ne znaju šta im je činiti. Kada je posrijedi zatvaranje kompanije Montenegro Airlines, kao i otvaranje novog državnog avio-prevoznika To Montenegro, Ratković je mišljenja da je takav potez tipično balkanski, i da ga je kao takvog trebalo povući.

Crna Gora, kako je ocijenio, ne može da bude nezavisna od turizma, ali u budućnosti treba voditi računa o sinergetskom, i samim tim održivom, razvoju turizma i ostatka privrede koji se na turizam naslanja. Smanjenje broja zaraženih na nivo koji imaju najjače emitivne zemlje Evrope, izričit je dekan FBT-a, najbolja je poruka koju trenutno možemo da pošaljemo.

Krajem prošle godine, svijetske medije punile su sve samo ne optimistične prognoze o budućnosti turizma. Opet, sa druge strane, svjedoci smo da je, do ove godine zapostavljeni, Sjever Crne Gore itekako profitirao, pa bilježe rekordnu posjećenost. Šta nam ovo, po Vašem mišljenju, govori? Je li nas koronavirus išta naučio kada je u pitanju kretanje ljudi, turizam generalno?

Mislim da nije. Da nas je naučila nečemu, imali bismo makar deset puta manju transmisiju. Teško učimo na spostvenom iskustvu.

Mi smo ove godine imali snijega, za razliku od ranijih godina, i to je bilo značajno za planinski turizam. Nemamo sređenu statistiku na osnovu koje bismo iznijeli procjenu, ali na osnovu medijskih izvještaja uglavnom su vikendi bili puni, a radni dani nisu. Ne može se govoriti o dobroj sezoni kada pet dana nema nikoga a dva dana bude gužva. Uglavnom, bolje i to nego ništa , samo je problem što je i to raširilo pandemiju.

Eto da poželimo da bude snijega i ubuduće, i da se otvorimo za inostrano tržište, s tim što ne treba biti optimista što se pandmije tiče za ta druga tržišta, ali treba biti optimista za ljetnju sezonu. Tu imamo veliku komparativnu prednost, i Crna Gora je bogom dana za tu vrstu tematskog turizma , ili inovativnog turizma čije sad elemente sadrži. To je za sada dobra vijest, ali vjerujem da je ekstremno velika transmisija  probudila ove mjere koje su mnogo ranije trebale da dođu. Mi smo ovakve mjere imali, i uspješno implementirali u aprilu i maju prošle godine i došli do “corona free” situacije, što je ignorisano od strane novih struktura. Morali smo na vrijeme ići nekim kontinuitetom, odnosno nastaviti ono što je dobro, a ne početi sve iz početka kao da život sa novim mandatom počinje. Nadam se da ćemo početi sada dobro da upravljamo, onako dobro kao što smo upravljali u aprilu i maju prošle godine.

Vi ste i sami prošle godine, u razgovoru za našu ageniciju, pomenuli da smo se u prošlosti možda i previše oslanjali na turizam, na jedan prilično neodrživ način. Možemo li govoriti o oslobađanju naše države od zavisnosti od turizma ili dosadašnji koncept samo privremeno uzdrman?

Crna Gora ne može da bude nezavisna od turizma – Prosto su njena struktura i faktori Bogom dani za razvoj turizma. Problem je bio što nije bilo integralnog razvoja – paralelno turizam i proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, kao i proizvodnja industrijskih proizvoda. To je jedna dobitna strategija – da vršimo multiplikativne efekte unutar našeg sistema, gdje je vodeća uloga turizma, poljoprivrede i industrije. Mislim da se to počinje shvatati i takav turuzam je veoma održiv.

Primjera radi, onaj koji proizvodi poljoprivredne proizvode, prodavaće ih turistima, kod njega će dolaziti turisti, ali će prodavati i prodajnoj mreži i samim tim imati izvoz koji radi cijelu godinu. Isto je tako i za industrijske proizvode za potrebe turizma, i tome treba dati šansu. Nekada su, recimo, poklon koji su gosti sa Svetog Stefana nosili bila ćebad ‘Vunko’ iz Bijelog Polja, koja su bila jako kvalitetna, sa pristupačnom cijenom.

Čuli smo ocjene da će elitni turizam, zajedno sa nekim, za sad alternativnim, vidovima turizma poput pomenutog ino, eko ili ruralnog turizma, biti prvi koji se oporavlja. Koliko je Crna Gora pogodna za takve vidove ponude?

Elitnog turizma nema, to je samo politička kovanica. Mi bi trebalo sa nažeg razvoja, koji ima dosta elemenata neodrživosti, da izvučemo pouku da ne gradimo nove gradove, stanove za strano tržište , da ne gradimo takozvane “mixed-use” rizorte, budući da to kvari imidž destinacije koja nije prenabudžena stalnim ili povremenim stanovnicima.

Mi treba da gradimo hotelske rizorte, hotele, i to ne neke velike, što je pouka i same pandemije. I drugo, da razvijamo agroturizam – sela, pješačke, staze kao što imamo po Sinjajevini, Bjelasici. To mora da ide paralelno uz obnovu sela, jer u pusta sela neće niko da dođe. Takva orijentacija generiše veliki broj zapslenih u domaćinstvima.

To je jedna zdrava orijentacija, koja ide ruku pod ruku sa turizmom, kao kolovođom. Crna Gora ne treba da se odriče turizma jer, Svjetska turistička organizacija (STO) je predložila turizam kao najbolji način za prevazilaženje globalnog siromaštva.

A kakva je situacija sa turističkim agencijama, koje su sigurno najteže prošle u krizi izazvanoj pandemijom. Ima li kod njih prostora reorganizaciji, i generalno – Kakva je njihova budućnost?

Turističke agencije kao posrednici imaju mjesto u turističkom sistemu, i mislim da neće doći do njihovog gašenja, jer organizovana putovanja su potrebna, naročito za daleke destinacije. Oni mogu da sastave pakete koji su povoljni cjenovno. Kada ne bi bilo njih, to ne bi imao ko da organizuje,  low cost-era ne bi bilo da privučemo goste. Montenegro Airlines smo ukinuli pa ćemo da napravimo bolji i stariji poslije 25 godina. Čak i da je ostao u punom kapacitetu, on ne bi mogao da dovede sve goste koji bi htjeli da dođu kod nas po nekim povoljnim cijenama.

Turističke agencije će se oporaviti kada počne da se oporavlja globalno tržište, prema procjeni STO, od druge polovine ove godine. S tim što se sada treba pripremati za jul, odnosno trebalo se već pripremiti u polovini prošle godine, što smo mi propustili jer smo imali važnija posla – izbore, pa formiranje Vlade. Nama je uvijek politika važnija od života.

Jedna od odluka Vlade, koja je defnitivno podijelila crnogorsku javnost jeste upravo pomenuto zatvaranje Montenegro Airlinesa i otvaranje kompanije To Montenegro. Kako Vi komentarišete ova dešavanja, u kontekstu budućeg turističkog prometa?

Da smo drugi, mi bi smo povukli tu odluku, kako bismo napravili manju štetu. Ukinuli smo kompaniju koja je imala reputaciju, neku svoju meku i tvrdu aktivu, a to je trebalo nastaviti. Sada sve to treba baciti u vodu i praviti iznova, što je tipično balkanski. Opet je to politika, bilo bi za aplauz da se ispravi, da kažu “Ljudi ostavimo ovo, krenimo gdje smo bili, pogriješili smo” – onda bismo dokazali da smo mi ipak počeli evropski da razmišljamo. Ipak, ja se bojim da taj san nećemo skoro dosanjati.

Dakle, prema Vašem mišljenju, zakasnili smo sa pripremama za ovu sezonu? Možemo li sada nešto da uradimo?

Što se tiče organizovanog turizma, zakasnili smo. Treba i sad raditi, sada bi već trebalo da se konsoliduje turistička privreda, Turističke organizacije i udruženja, da se sama preduzeća povežu i da budu podstaknuta da rade. Međutim, većina njih, što se tiče te državne strukture, čeka hoće li biti sminjenjeni, i ne znaju šta da rade. Nemaju nekakav stabilan uslov, desilo se što se desilo. To se kod nas tako shvata po dubini, po širini – Pa onda ne znaju koga će agrarna reforma da zakači.

Za kraj, koliko je realan, sve češće pominjani scenario novih zdravstvenih protokola kada su u pitanju putovanja, poput medicinskog pasoša ili obavezne potvrde o vakcinaciji?

Mora se naći način za kontrolu, a najveća je kontrola stopa pandemije – Ko pametan može željeti da ide u jezgro zaraze? Najbolja poruka je da mi spustimo našu pandemiju na nivo koji imaju najjače emitivne zemlje Evrope, i to će za njih biti znak da idu u jednu zemlju gdje se upražnjava odgovorni turizam. Tehnička će rješenja biti gdje će se kontrolisati i šta. U zdravu sredinu će svi da dođu, a jako je važno da ih ne dovodimo u velike gužve, nego u ove dominatno alternativne oblike turizma gdje je manja koncetracija, a tu je velika šansa za seoski turizam, i eko turizam. Kampovi bi takođe mogli da budu veoma aktraktivni, budući da na realtivno velikom prostoru gdje možete da budete zajedno, a opet da budete sami, što je mjera predostrožnosti koju žele da upražnjavaju savremeni turisti – zaključuo je Ratković u intervjuu za Mediabiro.