Nacionalni štab civilne zaštite donio je danas odluku kojom je za još mjesec dana produžio stroga pravila za ulazak u Hrvatsku po kojima svi putnici, bez obzira na državljanstvo, moraju da imaju negativan PCR test, osim onih koji dolaze iz takozvanih zelenih područja EU.
Prema odluci o privremenoj zabrani i ograničenju prelaska državne granice koja je produžena do 15. januara, svi putnici koji dolaze u Hrvatsku, bez obzira na državljanstvo, moraju da pokažu negativan PCR test koji nije stariji od 48 sati ili da se testiraju po dolasku u Hrvatsku i da budu u samoizolaciji do negativnog nalaza.
Izuzetak su jedino putnici koji dolaze iz područja koja su na “zelenoj listi” Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, kojih trenutno gotovo da nema.
Tako]e, izuzeti od odluke su pogranični i zdravstveni radnici, učenici i studenti, pomorci, kao i putnici u tranzitu do 12 časova, ali to moraju da dokažu na graničnom prelazu.
Za državljane takozvanih trećih zemalja (u koje spada i Srbija) koji dolaze iz tih država i dalje važe dodatna ograničenja, odnosno mogu u Hrvatsku samo pod određenim uslovima. Uz negativan PCR test ne stariji od 48 sati ili test u Hrvatskoj i samoizolaciju do negativnog nalaza, njima će se dopustiti ulazak samo ako je riječ o neodložnom ličnom i poslovnom razlogu ili imaju drugi ekonomski interes.
Od odluke su izuzeti i pomorci, zdravstveni radnici, osobe koje putuju radi školovanja, diplomate, osoblje u saobraćajnom sektoru i putnici u tranzitu.
Svim stranim putnicima koji ispunjavanju uslove za ulazak i dalje se savjetuje da svoj dolazak najave putem aplikacije “entercroatia”.
Hrvatska je do kraja novembra imala otvorene granice za sve državljane Evropske unije, dok su restrikcije važile za državljane trećih zemalja.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1259 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 377 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljena su 3 smrtna ishoda povezana sa COVID19 i to kod pacijenata iz Andrijevice, Nikšića i Podgorice.
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
148
Nikšić
87
Bar
24
Cetinje
23
Berane
22
Budva
17
Pljevlja
15
Bijelo Polje
11
Rožaje
11
Herceg Novi
7
Tuzi
3
Kotor
2
Andrijevica
2
Ulcinj
1
Šavnik
1
Petnjica
1
Mojkovac
1
Žabljak
1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljena su 3 smrtna ishoda povezana sa COVID19 i to kod pacijenata iz Andrijevice, Nikšića i Podgorice. Najstariji preminuli je imao 74 godine a najmlađi 53 godine (1967 godište). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 576 a od početka godine 585.
U Tivtu je u 90. godini preminuo Mato Krstović, dugogodišnji politički, društveni i sportski radnik.
Mato Krstović je bio predsjednik Opštine Tivat, predsjednik opštinskog Komiteta, delegat u crnogorskom i jugoslovenskom Parlamentu, fudbaler, vaterpolista, bućar, sportski sudija i sportski funkcioner.
Sahrana Mata Krstovića obaviće se u krugu porodice, 15. decembraa 2020. na groblju Sveti Šimun u Tivtu u 14 sati.
Bivša DPS-SD-HGI vlast u Opštini Tivat nenamjenski je spiskala skoro milion eura koje joj je Vlada Crne Gore prenijela za gradnju pristupne saobraćajnice kompleksu Luštica Bay, sumnjivo je dijelila novac iz budžeta sebi bliskim NVO-ima, a pod krajnje kontroverznim okolnostima sa računa Opštine je platila istraživanje javnog mnjenja agenciji IPSOS kojeg nema nigdje u arhivi Opštine.
Saopštili su to aktuelni čelnici tivatske Opštine iz koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeki Forum i Goran Bošović-časno i dogovorno za bolji Tivat na danas održanoj konferenciji za novinare.
Gradonačenik Željko Komnenović (NP) istakao je da će insistirati da nadležni državni organi rasvijetle sve okolnosti po kojima je Opština Tivat pod vlašću DPS-a, u 2020. ušla prenijevpši neutrošenih skoro 3 miliona eura iz budžeta za prošlu godinu, uzela 2 miliona eura kredita kod Prve banke, i uz redovne prihode koje je imala, 16.oktobra kada je upravu preuzela nova vlast, ostavila grad sa skoro praznom kasom i sa dubiozom od 3,5 miliona eura.
„Ostavili su nam skoro 600.000 eura neplaćenih samo raznih računa, počev od struje, telefona, roba i usluga, čak i neplaćene sve račune za dva svoja ključna predizborna građevinska projekta – kružne tokove u Kukuljini i kod zgrade stare Opštine. Mi smo morali da platimo čak i dugove koje su nam ostavili prema roditeljima novorođene djece, kao i građanima koji su dživjeli štetu od elementarnih nepogoda – lanjskih poplava“-kazao je Komnenović dodajući da je posebno interesantan način na koji je bivša gradska uprava predvođena gradonačenikom Sinišom Kusovcem (DPS) nenamjenski utrošila 902.217 eura koje joj je 31.decembra 2019. uplatila Vlada sa namjenom da se tim novem finansira izgradnja pristupne MR 2 saobraćajnice turističkom kompleksu Luštica Bay.
„Ovaj novac je prethodno Luštica Develompnet uplatila državi na ime zakupnine zemljišta na Luštivi, a Vlada je onda prebacila Opštini Tivat jer je ova imala obavezu da sagradi tu 650 metara dugu saobraćajnicu. Međutim, iako je prethodna uprava grada raspisala tender za izbor izvođača, radovi nikada nisu počeli jer je novac u mešuvremenu nenamjenski potrošen na , kako nam je objašnjeno „redovno poslovanje i i plaćanje dospjelih tekućih i kapitalnih obaveza“. To je izričito kršenje Zakona o lfinansiranju lokalne smaouprave koji propisuje da novac koji Opštine dobijaju od države, može biti utrošen samo za namjenu za koji ga je država izdvojila i dala lokalnoj upravi, pa ćemo mi pokrenuti pitanje zakonske odgovornosti za sva odgovorna lica iz bivše uprave grada koja su odobrila ovakve nelegalne trasnakcije sa skoro milion eura javnih sredstava.“- kazao je Komnenović dodajući da je i o ovome u međuvremenu razgovarao sa novim ministrom finansija Milojkom Spajićem i ministrom za kapitalne investicije Mladenom Bojanićem. Istakao je da Opština Tivat koja je suočena sa izuzetno lošom finansijskom situacijim i koja se svakodnevno bori da zadrži elementarnu likvidnost, računa na pomoć Vlade u izlasku iz takve situacije, ali da će biti neminovno da grad uzme dugoročni kredit od oko 3 miliona eura kako ne bi bankrotirao.
Željko Komnenović foto Boka News
Komnenović je istakao da je nerazumnim postupanjem bivše vlasti, novoj ostalo oko 3 miliona eura obaveza za plaćanje uzurpiranog privatnog zemljišta na Klačini gdje je izgrađeno postrojenje za prečišćčvanje otpandih voda i da je već pravosnažno okončano nekoliko sudskih postupaka koje su mještani za vrijeme bivše uprave, pokrenuli protiv Opštine jer je Kusovac odbijao da se sa njima nagodi i plati im manje iznose za ekspropijaciju.
„Već sada imamo nekoliko takvih pravosnažno presuđenih sporova u korist mještana i ja se tim ljudima javno zahvaljujem što su pokazali dobru volju i nisu do sada blokirali račun Opštine da sa njega skinu novac za svoju zemlju, već su nam dali prostora da se dogovorimo o dinamicu isplate tih obaveza“- kazao je Komnenović dodajući da je to još jedan dokaz lošeg i štetnog rada bivše gradske uprave.
Vladimir Arsić foto Boka News
Potpredsjednik Opštine Vladimir Arsić (NP) kazao je da „sistemstski i detaljno provjeravaju“ sve ugovore koje je skapala bivša vlast i da su među njima našli brojne slučajeve zloupotreba i rasipanja gradskog novca. Kao posebno interesantan on je naveo slučaj dodjele novca za projekat do tada nepoznate NVO „Mladi Boke Kotorske“ koja se pojavljivala čas pod tim, a čas pod nazivom „Mladi Boke zajedno“.
Toj NVO za koju aktuelni čelnici Opštine pretpostavjaju da je bliska DPS-u, bivša vlast je i prije nego je NVO uopšte započela sa realizacijom projekta za koji je zvanično dobila nova, uplaćen kompletan iznos od 5.000 eura.
„Interesantno je da su nam taj novac sami vratili u budet odmah pošto smo se mi počeli detaljnije raspisivati i ovom slučaju i „češljati dokumnetaciju“, uz izgovor da projekat navodno ne mogu realizovati zbog bolesti nekih svojih članova“- kazao je Arsić dodajući da će zbog ovog slučaja biti pokrenut prekršajni postupak protiv bivše sekretarke za mlade sport i socijalna pitanja Darke Ognjanović (DPS). Prekršajna prijava slijedi i bivšoj sekretarki za finansije Rajki Jovićević (DPS) zbog činjenice da je ona odobrila isplatu čak 15.000 eura novca iz budžeta agenciji za istraživanje javnog mnjena Ipsos, iako nabavka te vrsta usluga nije bila predviđena Planom javnih nabavki ni za prošlu, ni za ovu godinu, u arhivi Opštine ne postoji originalan faktura za tu uslugu, niti uopšte u Opštini Tivat postoji dostavljeno to istraživanje koje je grad platio a Ipsos sproveo na temu „zadovoljstvo građana radom lokalne uprave“.
„Interna revizija koja je po našem nalogu analizirala ovaj slučaj otkrila je niz propusta sumniivih radnji sa upisom u djelovodnike, zvaničnim storniranjem, pa plaćanjem nepotpisane kopije fakture na osnovu nepotpisanog ugovira Opštine i Ipsosoa i utroškom ukupno 15.104,85 eura novca iz gradskog budžeta po ovom osnovu. Iako ga je navodno naručila i platila, Opština Tivat ne posjeduje to istraživanje niti znamo da li je ono sprovedeno, ali iz priloga ugovora sklopljenog sa Ipsosom, vidi se da je to zapravo bilo istraživanje među biračima u Tivtu u kontekstu utvrđivanja rejtinga stranaka – najvjerovatnije za potrebe DPS-a“- kazao je Arsić.
ZA 40 ODSTO SKRESALI BROJ RADNIH MJESTA U LOKALNOJ UPRAVI
Potpredjsednik Opštine Goran Božović (GB) kazao je da su završili reoragnizaciju organa i službi u Opštini, imenovali v.d. nove starješine i izradili novu sistematizaciju u skaldu sa kojom se već postupa i na raspolaganje Sekretarijatu za lokalnu uipravu kao zvanično neraspoređeni, u narednih šest mjesci stavlja višak radnika.
Goran Božović foto Boka News
„Sistematizacijom koju smo zatekli od bivše uprave, bilo je predviđeno ukupno čak 216 radnih mjesta u lokalnoj upravi, od čega su bila popunjena 202. Po novoj sistematizaciji koju smo mi u međuvremenu napravili, u Opštini Tivat predviđeno je 96 izvršilaca i jođ oko 30 zaposlenih u Službi zaštite i spašavanja gdje nova interna sistematizacija još nije završena zbog bolovanja v.d. načelnika.
Dakle, ukupno oko 125 radnika je optimum sa kojim će Opština Tivat ubuduće funkjciinisati, a to je više od 40 odsto manje izvršilaca od onoga što je bilo za vrijeme DPS-SD-HGI uprave. Pokazalo se da su procjene sa kojiam smo baratali prije izbora, bile tačne i da je oko 40% zaposlenih u Opštini bilo čisti tehnološki višak, produkt partijskog zapošljavanja radi kupovine glasovai nepotreban trošak za grašene“- kazao je Božović.
Po novoj sistematizaciji, Opština će godišnje štedjeti oko milion eura koje je do sada napetrebno trošila na plate viškaa radnika, ali će se taj efekat pokazati tek 2022.
Dodao je da osim 14 izvršilaaca po ugovorma o privremenim i povremenim poslovima koji su istekli ili raskinuti kao nezakoniti, te dvoje stalnih radnika koji su sami dali otkaz, do sada niko od zaposlenih nije otpušten jeć je višak stavljen na rapsolaganje za narednih šest mjeseci, koliko če primati punu platu, a potom će sa onima za koje ni tada ne bude mjesta u Opštini, biti raskinut radni odnos uz zakonske otpremnine.
„Dakle, netačne su i zlonamjerne priče opozicije da ostavljamo ljude na ulici jer će svi oni koji su proglašeni vškom, biti obezbjeđeni u narednih godinu dana koliko će dobijati zarade. Nije taćno da otpuštamo ljude zbog njihove partisjke pripadnosti, o čemu svjedoči činjenica da je u Opštini ostalo da radi mnogo članova i aktivista DPS, SD i HGI, među kojima su čak i neki članovi OO tih partija, odbrnici i kandidati za poslanike. Presudno za određivanj ko će ostati, a ko neće, bila je objektivna potreba Opštine za određenim radnim mestima, osposobljenost tih ljudi, ali i službene ocjene koje su im dosadašnje DPS-SD-HGI starješine organa, davali za njihov rad u prethodnom periodu. Ko je imao lošije ocjene, odlazi, ko je radio dobro i ima potrebe za njegovim radnim mjestom, ostaje“- istakao je Božović. On je kao „gnusne laži“ odbacio optužbe SD-a da je nova vlast otpustila službenika koji je mimo protokola , pustio himnu na jednoj od sjednica SO, odnosno službenika sa 38 godina staža jer mu je kćerka bila na listi te partije.
„To je beskrupulozna podmetačina i nema veze sa istinom da je neko dobio otkaz zbog himne. Na tom radnom mjestu ostaje službenik koji je godinama imao bolje službene ocjene od ovoga. Službenik sa 38 godina staža nema toliko, već čak 40 giodina staža i odavno ima ispunjene uslove za penziju, a on je tehnolođki višak u Opštini bio godinama, a ne samo sada“- istakao je Božović.
RADE ŠTO SU OBEĆALI NARODU, NIKO DA NE PODIŽE NACIONALNE TENZIJE
Osvrćući sa na optužbe opozicije iz DPS, SD i HGI da nova vlast u Tivtu otpušta članove tih partija „i one koji se deklaripu kao Crnogorci“, te na „povratak Tivta u devedesete“ zbog slavlja dijela građana na ulicama sa trobojkama i bakljama prilikom izbora nove Vlade, gradonačelnik Komnenović je kazao da koalicija NP-BF-GB „radi smao ono za što smo dobili povjerenje građana na izborima 30.avgusta“ i dodao da je stanje toliko loše da bi „i DPS morao da otpušta zaposlene u Opštini da je ostao na vklasti“.
„Pošto nemaju načina da objasne ovoliki budžetski deficit, brojne zloupotrebe njihovih kadrova i nanošenje štete gradu, opozicija forsira priče o navodnim nacionalnim podjelama i provokacijama. Sva okupljanja u proteklom peridu na uicama Tivta bez obzira na to koje nsu zastave na njima nošene, organizovana su iz jednog centra i ona nikome ne idu u prilog. Očuvanje međunacionalnog sklada je apsolutni prioritet naše vlasti da bi se posvetili saniranju teških ekonomskih posljedica i devastacije Tivta od DPS-a i njegovih satelita. Samo oni koji nemaju odgovor na pitanje kako su „crnogorski Monte Karlo“ doveli do milionskih dugova bi prosjačkog štapa, insistiraju na nacionalnim podjelama i plasiranju priča o nečijoj tobožnjoj ugroženosti, ali im nećemo dozvoliti da se tek tako izvuku od ovih, za njih vrlo neugodnih pitanja“- istakao je Komnenović.
Božović je kao „klasičnu laž i podmetačinu“ označio tvrdnje DPS da je sa zgrade Opštine ispaljivan vatromet kada je izabrana nova Vlada istakavši da se to „nikad do sada nije radilo niti će“. Apelovao je na sugrađane „da se svi uzdržže od aktivnosti kojima se podstiče netrpeljivost“ i podvukao da Tivtu i njegovo novoj upravi „treba mir i sklad da bi svi zajedno što prije izašli iz krize i vratili se normalnim tokovima napretka“.
Na inicijativu supruge Predsjednika Ukrajine, gospođe Olene Zelenske, “Ukrajinski jezik u svijetu” u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru realizovan projekat uvođenja audio vodiča na ukrajinskom jeziku.
Ambasada Ukrajine u saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore i NTO Crne Gore planira da 16. decembra organizuje zvanično predstavljane projekta u 12 sati u Pomorskom muzeju (palata Grgurina).
Na prezentaciji će govoriti: g-đa Natalija Fijalka – otpravnica poslova Ukrajine u Crnoj Gori, g-din Siniša Kovačević – potpredsjednik Opštine Kotor, g-din Ilija Mlinarević – predstavnik Pomorskog muzeja Crne Gore.
Prezentacija će se održati u skladu sa važećim mjerama Ministartva zdravlja Crne Gore.
S Nikolom Žuvelom, dugogodišnjim lanternistom s Palagruže, za “Slobodnu” smo razgovarali prije punih osam godina. Novinarima se rijetko pruži prilika posjetiti najudaljeniju hrvatsku lanternu, a meni se, eto, posrećilo čak nekoliko puta.
Susret sa svjetioničarem dogovorili smo ispod palagruškog klifa koji je oplakivalo nemirno, duboko more. Iznad se “diže” vrh Palagruže, a na visini od 96 metara nalazi svjetioničareva kamena kuća. More se baš bilo neugodno uzvaljalo, stomak je htio na usta iskočiti, pa smo razgovor vodili u neobičnim okolnostima. Mi, reporteri, u čučećem položaju na provi “Plovputova” glisera, a lanternist Žuvela u kaiću. Na nogama.
Zbog tih šesnaest minuta ćakule, taman koliko je bilo potrebno da transportna žičara dva puta prođe gore-dolje i ponese prtljagu turista koji su tu došli na ljetovanje, da otegli plinsku bocu i nešto hrane, gliserom smo do Palagruže “skakali” punih šest sati. Ali vrijedilo je, jer do Palagruže se stiže ciljano. Ploveći do nje se ne skreće do drugog otoka ili otočića, ne zalazi u neku lipu valu na koju putem naletiš. To je spektakularan izlet sam po sebi. Užitak je bilo čuti Žuvelinu palagrušku storiju o njegovim desetljećima života na svjetionicima.
– Tad mi je falilo još nekoliko godina do penzije. I znan da sam reka da kad u nju odem, da se više neću vratit na Palagružu. A oću li, a ko zna? Možda i ja oden na koji izlet? Sad me tamo na lanterni naslidija sin. On je tu odradija već dvadeset godina života. Na Palagruži je i prohoda i progovorija. Misec dana je tu, misec doma. Prije je bija tri miseca na lanterni, a jedan doma. Drukčije je to sad, lakše. U ono prvo vrime, kad nije bilo žičare, sve si stvari mora teglit na leđima do gore. Imaš se tu šta i napatiti po toj strmini. A bio je tu i Mercedes – govori Žuvela.
UZBRDO PO ZVIZDANU
palagruža
Vozilo? Ma kakvi, legendarni palagruški tovar. Uginuo je prije koju godinu. Imao je nadimak Ćoro. Lanternisti, i oni koji su ga upoznali, kažu da je bio nevjerojatna beštija, obično magare, a pametan ka čovik.
Ćoro nije dobro vidio, ali bez obzira na to ne bi mu promaknuo ni jedan brod koji bi se dočepao pučinskog otoka. Dočim bi ga nanjušio bježao je na drugu bandu, jer je znao da ga čekaju stotine metara serpentina do vrha. Teglenje. Nema ga više, kaže Žuvela, prisjećajući se bagaja koje mu je tovario. Pa uzbrdo po zvizdanu.
U svom dugom stažu Žuvela je dvije godine proveo i na Pločici, za vrijeme Domovinskog rata nešto i na kopnu, gdje ga je čekala obitelj. Ali čim se malo smirilo, vratio se na svoj otok. Što ga je to toliko vuklo na lanternu koju se drži jednom od naših najsurovijih svjetionika? Okrenutu vitrušinama i neverama; visoku, strmu?
– Ne može svatko radit na lanterni. Moraš ovo volit. Ali da se opet rodin, ponovo bi ovo izabra. Bija lanternist. Palagruža je posebna, i ja bi reka baš – najteža. Puno je posla. Tu je i meteorološka stanica, pa ti radni dan počinje u 3.30 ujutro. I daleko je. Tri sata gliserom od Korčule, pet od Splita. Kad te zaboli onda čekaš ili helikopter, ili gliser. Ili ti doktor preko telefona kaže šta da radiš. Ženu mi je jednom bilo opasno pogodilo, uzela je antibiotik za jaku prehladu, a dogodilo se i da je bila na njega alergična. A vani nevera, helikopter ne može doć, gliseru triba tri ure vamo, tri ure tamo. Dok smo ga čekali, “natapali” smo je ogromnim količinama čaja. Uf; to je bilo grubo. I to je Palagruža – veli Žuvela.
Kaže nam da na njoj, bez obzira na sve, nađe ljudi. Ljeti posebno. Nahrupe kupači na žalo. Stvore šušur. Jedrilice okupiraju valu, gužve bi bilo toliko da bi Žuvela jedva dočekao mir desetog mjeseca.
Na pučini, u osami punoj mira, lanternist bi se zaželio još većeg spokoja. To su svjetioničari. Dok ljudi danas robuju vijestima, društvenim mrežama, brzom signalu i internetu, plaču i kukaju jer ne mogu u kafić, cvile što ne mogu u provod, lanterna živi paralelnim životom. Za nekoga je to smak svijeta, za lanternista – cijeli univerzum.
LUDE JUŽINE
– Nekad je bilo baš drugačije, na Palagruži je znalo bit i po devetero dice. Tri obitelji su ovde živile. Kad san se prvi put na nju iskrca, izgledala mi je ka neki planet iz svemira. Ali odma san se prilagodija. Kad san bija na njoj, na oni moj dom na kopnu ne bi ni mislija. Tu mi je bila i obitelj, žena Marija, ćer, posli mi je tu doša i sin. Moja Mare je, kad su krenili u školu, išla na kraj s njima, a ja san osta. I onda se vraćala kako bi mogla. Ljudi bi me uvik pitali je li mi dosadno na lanterni. Ma di će mi bit dosadno, posla san ima priko glave: mjerenja, slanja podataka, svjetioničarski posal. Radiš cili dan. Ide se i u ribe. Pa u kapare, prije ih je bilo puno više, skupljali bi ih i za prijatelje. Ima i pelina, divljeg luka, lovora, sljeza za čaj – govori Nikola.
Ima i suludih južina koje samo što ti ne razbiju brodić. Nevera koje u trenu odnesu pola te posebne palagruške plaže. Huka stijenja koje pucaju, pa padaju svom silinom s visine. Nekad je bilo i koza, danas koja kokoš, ima i sokolova koji ih napadaju. Vidi se i morskih pasa, ali onih koji nisu toliko opasni. Teških, grubih vremena je bilo, ali i najljepših životnih prizora buđenja i umiranja dana.
– Čovik se navikne na sve. Na to se više posli niti ne obazireš. Sve ti postane normalno. Živiš svoj radni dan. Iako taj posal stvarno nije za sve ljude. Triba to izdržat, ne može to baš svako. U neka vrimena prije nije bilo glisera, do Palagruže se vozilo drvenim brodovima. Nikad doć, danima je trajalo za obavit smjenu. Cili radni vijek na lanterni. Je, najvjerojatnije bi da se opet rodin isto odabra – kaže Nikola Žuvela koji danas živi na svojoj Korčuli, sadi masline, uživa.
Udruzi Stonski školjkari odobrena su sredstva Europskog fond za pomorstvo i ribarstvo u iznosu od 249.610,00 kuna za projekt pod nazivom “Školjkarstvo u Malostonskom zaljevu – prirodno bogatstvo, kulturna baština i način života” u okviru FLAG natječaja za dodjelu potpore projektima u okviru Mjere 3.1. “Potpora razvoju male turističke infrastrukture i usluga povezanih s ribarstvom i akvakulturom” FLAG-a Južni Jadran.
U okviru projekta izradit će se popularno-znanstvena dvojezična monografija na temu školjkarstva u Malostonskom zaljevu kao lokaliteta neprocjenjivog prirodnog bogatstva, bogate kulturne baštine i specifičnog načina življenja. Rad će iz različitih pristupa i na sveobuhvatan način obraditi temu školjkarstva te će predstavljati temelj za valorizaciju prirodno-kulturne baštine, stvaranje dodanih vrijednosti i vodilju u održivom razvoju i zaštiti okoliša.
Tim je povodom održan inicijalni sastanak s autorima monografije na kojem je predsjednica udruge Marija Radić potpisala ugovore o autorskim djelima čime su započele prve aktivnosti na projektu. Autori koji će sudjelovati u izradi monografije su dr. sc. Mirna Batistić, doc. dr. sc. Irena Ipšić, Josip Žuvela prof., dr. sc. Jakša Bolotin, prof. dr. sc. Nenad Jasprica, dr. sc. Valter Kožul i Vedran Kunica mag. ing. maricult. Kao baštinici tradicije, ljudi sa sjećanjima i iskustvom, u proces izrade monografije kao kazivači bit će uključeni i sami školjkari, a pružat će i potporu u znanstveno-stručnom radu te prikupljanju foto i drugog materijala.
Kamenice – Ston
Monografija će biti namijenjena cjelokupnom stanovništvu šireg područja kako bi se podrobnije upoznali s tisućljetnom tradicijom uzgoja školjaka, dok će malostonskim školjkarima predstavljati dobrodošao alat za popularizaciju djelatnosti i bolju turističku promociju jer je kao dvojezično (hrvatsko-englesko) izdanje, namijenjena i posjetiteljima. Osim u tiskanom izdanju, monografija će biti dostupna i u digitalnom obliku na internetskoj stranici, također predviđenoj projektom.
U kreiranju lokalne strategije i realizaciji projektnih ideja s ciljem unaprijeđena i očuvanja ove tradicionalne djelatnosti udruga Stonski školjkari njeguje izvrsnu suradnju s FLAG-om Južni Jadran te Ministarstvom poljoprivrede. Udruga je nedavno okončala projekt zaštite Malostonske kamenice oznakom izvornosti na EU razini te planira niz novih projektnih aktivnosti. Zajedničkim radom od 2006. godine školjkari su napravili niz pomaka i promjena koje za cilj imaju očuvanje ove stoljetne tradicije.
Italija razmišlja o strožim ograničenjima za božićne i novogodišnje blagdane zbog opasnosti povećanja broja zaraženih u siječnju, dok Irska već sad za januar najavljuje mogućnost uvođenja nekih mjera.
Nakon što su ublažena neka ograničenja u Italiji, gomile kupaca u nedjelju su pohrlile u mnoga gradska središta, a Italija je izvijestila o 484 smrtna slučaja povezana s koronavirusom. U subotu je Italija po broju umrlih nadmašila Britaniju kao europsku zemlju s najvećim brojem smrtnih slučajeva.
Vlada bi mogla odlučiti uvesti pravila zatvaranja tzv. “crvene zone” od 24. prosinca do najmanje 2. siječnja, produljujući noćni policijski sat, zabranjujući sva kretanja koja nisu nužna i zatvarajući trgovine, barove i restorane vikendom i praznicima, osim trgovina s osnovnim potrepštinama, izvijestili su talijanski mediji. Odluka bi mogla biti donesena u ponedjeljak nakon sastanka premijera Giuseppea Contea, ministara i znanstvenog odbora koji savjetuje vladu od početka izvanredne situacije s koronavirusom.
“Gužve su neopravdane, iracionalne, neodgovorne”, rekao je ministar za regionalna pitanja Francesco Boccia za talijanski dnevnik La Repubblica.
Irska će možda trebati ponovno uvesti neka ograničenja zbog covida-19 u janauaru, rekao je u ponedjeljak premijer Michael Martin, nakon što su zdravstveni dužnosnici upozorili da bi broj zaraženih mogao opet rasti nakon ponovnog otvaranja većeg dijela gospodarstva u zadnja dva tjedna. Irska trenutno ima najnižu stopu zaraze covidom-19 u Europskoj uniji, nakon što je već u listopadu privremeno zatvorila trgovine, barove i restorane.
Ljudi će od petka moći ponovno putovati cijelom zemljom, a okupljanje manjeg broja ljudi u kućanstvima dopušteno je do 6. siječnja.
“U siječnju bi moglo biti daljnjih ograničenja”, rekao je Martin za nacionalnu mrežu RTE dodajući da ograničenja ukinuta ovaj mjesec nisu bila tako stroga kao početno zatvaranje.
Rekao je da će se vlada opsežno savjetovati prije donošenja bilo kakvih odluka.
Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja rade samo četiri inspektora za morsko ribarstvo, ali je od avgusta prošle do novembra ove godine izvršeno 780 kontrola, izdato 65 prekršajnih naloga i pokrenuto 15 prekršajnih prijava.
Vlada je uočila probleme sa kojima se ovaj resor suočava, posebno zbog problema izlova ribe upotrebom eksploziva, pa je u junu 2017. godine formirala Radnu grupu za borbu protiv svih vrsta nelegalnog ribolova.
Kontrola
Kako su Pobjedi kazali iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, članovi radne grupe za borbu protiv nelegalnog ribolova, koju čine predstavnici nadležnih institucija i civilnog sektora, konstatovali su da je u proteklom periodu zaživio široki front u borbi protiv raznih vidova nedozvoljenog ribolova, te da su postignuti značajni rezultati.
– U protekle tri godine sproveden je veliki broj akcija na moru i na kopnu. Kao rezultat pojačanih i zajedničkih aktivnosti značajan broj osoba procesuiran je, i to posebno u slučajevima nelegalne upotrebe mreža, dinamita, agregata, noćnog ronjenja lampama. Takođe, slučajevi upotrebe dinamita u značajnoj mjeri su prorijeđeni – tvrde iz ovog resora.
Posebno značajnim pomakom ocijenjen je podatak da su u toku 2020. godine dva lica osuđena na petomjesečne zatvorske kazne zbog nezakonitog ulova ribe.
– Ocjenjujući da se, nažalost, svijest ribokradica jedino može promijeniti na restriktivan način, predstavnici Radne grupe su izrazili nadu da će tužilaštvo i sudovi i u narednom periodu nastaviti da rješavaju procesuirane slučajeve i najoštrije kažnjavaju sve devastatore našeg mora, jezera i rijeka – kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.
Oprema
Radi jačanja kapaciteta inspekcije za ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja sprovelo je proceduru i nabavilo savremeno opremljeno plovilo za kontrolu aktivnosti na moru, a koje će u značajnoj mjeri pomoći suzbijanju nelegalnih aktivnosti.
– Nabavka ovog broda, vrijednog oko 600 hiljada eura, realizovana je kroz MIDAS 2 projekat koji Vlada Crne Gore realizuje sa Svjetskom bankom. Takođe, u Agrobudžetu za 2020. godinu kreirana je i nova mjera podrške upravljanju sistemom monitoringa i kontrole u ribarstvu – poručuju iz Ministarstva.
Kako navode Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja sistematizovana su četiri inspektora za morsko ribarstvo.
– U cilju unapređivanja administrativnih kapaciteta, za inspektore se oraganizuju i razne vrste obuka i studijskih posjeta kako bi pratili dobre prakse kontrole i nadzora u zemljama regiona kao i sa radom inspekcijskih službi u drugim zemaljama EU – tvrde iz MPRR.
Sektor ribarstva
U protekle četiri godine Vlada je napravila značajan iskorak na planu unapređenja sektora ribarstva, počev od usaglašavanja sa EU politikom u ovoj oblasti, do jačanja administrativnih, laboratorijskih i inspekcijskih kapaciteta.
Navode da je Direktorat za ribarstvo opravdao postojanje, jer je potvrdio da je važna pretpostavka za rješavanje problema, ostvarenje vizije razvoja crnogorskog ribarstva, uz prilagođavanje ciljevima Zajedničke ribarske politike EU.
– Kroz IPA projekat „Jačanje kontrole i upravljanja ribarstvom“ nabavljeni su i ugrađeni uređaji za automatsku identifikaciju plovila (AIS), na svim ribolovnim plovnim objektima čija dužina prelazi 10 metara – kažu iz Ministarstva poljoprivrede.
U novembru 2018. godine u Ministarstvu poljoprivrede uspostavljen je Ribarski monitoring centar, čime su značajno unaprijeđeni monitoring, nadzor i kontrola ribolovnih aktivnosti na moru i u slatkovodnom ribarstvu.
– Adaptacija prostora je urađena uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Norveške, a dijelom i iz sredstava Ministarstva. Kraljevina Norveška je u prethodnom periodu podržala realizaciju još jednog značajnog projekta u Opštini Ulcinj – „Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema“, kroz koji je angažovano i obučeno jedno lice za kontrolu ribolovnih aktivnosti – kazali su iz ovog resora.
Nabavljena je, kako dodaju i neophodna oprema za kontinuiran monitoring, razvijen i uspostavljen informacioni sistem za monitoring ribolovnih aktivnosti u morskom i obalnom području te opštine.
Pronadjeni-dinamit
Samo četiri inspektora obavljaju kontrolu
Direktorat za ribarstvo nadležan je za sve poslove koji su vezani za sektor morskog i slatkovodnog ribarstva u Crnoj Gori.
– U okviru ovog Direktorata je Direkcija za monitoring i inspekciju, koja trenutno zapošljava tri inspektora za morsko ribarstvo. Takođe, ovlašćenje za obavljanje kontrola u morskom ribarstvu ima i jedan inspektor za poljoprivredu.
Jačanje inspekcijskih službi važno za napredak u EU
Ministarstvo je, kako tvrde, planiralo da nastavi jačanje kapaciteta za kontrolu, što je i preporuka i naših evropskih partnera.
– I u posljednjem Izvještaju EK o napretku Crne Gore, osim potvrde postignutog napretka u Poglavlju 13 (Ribarstvo), ističe se potreba nastavka jačanja inspekcije i kontrole, kao administrativnih kapaciteta, kapaciteta u oblasti prikupljanja podataka, naučnih savjeta, kako bi se postigla puna spremnost za primjenu Zajedničke ribarske politike EU – kažu iz Ministarsva poljoprivrede.
Radna grupa protiv krivolova
Radnu grupu čine predstavnici svih relevantnih subjekata vezanih za sektor ribarstva i kontrolu: Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave pomorske sigurnosti, Nacionalnih parkova, Instituta za biologiju mora, Prirodno matematičkog fakulteta, Agencije za zaštitu životne sredine, Višeg državnog tužilaštva, Vrhovnog suda, Lučke kapetanije, savezi za sportski ribolov i na moru i na slatkim vodama, JP za upravljanje morskim dobrom, NVO i grupe građana ,,STOP krivolovu“. Radna grupa svoje aktivnosti preduzima u skladu sa Akcionim planom u kojem su definisane mjere, aktivnosti, nosioci aktivnosti i rok realizacije navedenih mjera.
Aktivnost uručivanja donacije školama u sklopu IPA prekograničnog projekta BiH – CG “YOUth drive” završena je 11. decembra, kada su tri škole u opštini Herceg Novi, JU OŠ “Orijenski bataljon”, JU OŠ “Ilija Kisić ” i JU Srednja mješovita škola “Ivan Goran Kovačić ” dobili je vrijednu IT opremu koja će olakšati pristup online nastavi učenicima ovih institucija, saopšteno je iz NVO Naša akcija.
Opremu osigurava Europska unija u okviru projekta koji doprinosi podizanju svijesti mladih o pravilnom odlaganju otpada i zaštiti životne sredine. Predhodnih nedelja urucene su donacije školama u opštini Tivat i Kotor.
Projekt „Y O U t h d r i v e“ koji financira EU doprinijet će pravilnom odlaganju otpada. U saradnji sa školama, projekt će se prvenstveno odnositi na svijest mladih ljudi koji bi svojim znanjem i akcijama u budućnosti trebali utjicati i djelovati na podizanju svijesti javnosti o zaštiti životne sredine. Projekt će također stvoriti osnovu za poboljšanje postojećeg zakonodavstva u ovom područiju.
Projekt „YOUTH DRIVE – Program za podizanje svijesti o pravilnom upravljanju otpadom i osnaživanje zakonodavaca za djelovanje“ sprovodi se u okviru IPA programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora, financiranog od Europske unije sa više od 232.000 EUR. Projektni partneri su nevladine organizacije, Udruženje za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH iz Širokog Brijega, Bosna i Hercegovina kao nositelj projekta, i NVO Naša akcija, nevladina organizacija iz Kotora.
Realizacija projekta planirana je za period od 15.11.2019. do 15.05.2021., dok je ukupna vrijednost projekta 279.200 EUR.
