Na današnji dan prije godinu dana iznenada nas je napustio don Anton Belan (1953. – 2019.) Dostojanstveno, tiho, nenametljivo, skromno otišao je Čovjek, Bokelj, svećenik, erudita, dugogodišnji generalni vikar Kotorske biskupije.
Kosmopolitski šarm i duh, paradigma interkulturnog dijaloga koji je promovisao i koji je snažno doprinosio očuvanju ideje o bogatstvu zajedništva i tolerancije kojim se naša Boka Kotorska stoljećima ponosi, krasili su našega don Tonća.
Njegove poruke sa oltara, lakoća neposredne komunikacije, prije svega sa običnim čovjekom, brojnim državnicima koje je ostavljao bez daha tumačeći povjest katedrale Svetog Tripuna, Kotora i Boke Kotorske, promišljanja o pojmu i značaju humanosti, uvjek su nas iznova fascinirali.
Uvjek znatiželjan i gladan znanje o istoriji i kulturi njegove Boke Kotorske, kao hodajuća enciklopedija učio nas je u ekumenskom duhu kako se čuva i izgrađuje nasleđe, duhovna egzistencija, tolerancija…
Do Anton Belan foto Boka News
Univerzalne poruke mira, slobode i dijaloga, ljubav prema Kotoru i Boki Kotorskoj duboko su bile ugrađene u svim njegovim postupcima i porukama.
Don Tonći je godinama sarađivao sa našim portalom, povremeno pišući razne tekstove o Boki Kotorskoj, vjeri, povijesti, koji su plijenili pažnju naših čitalaca.
Bilo je zadovoljstvo i privilegija družiti se, šaliti se, učiti od našeg don Tonća.
Draško Brguljan, u tradicionalnom izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta, proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore u 2020. godini. Kapiten ,,ajkula” je u ovoj godini sa reprezentacijom osvojio bronzanu medalju na šampionatu Evrope.
– Čast mi je što sam izabran za najboljeg sportistu svoje države. Svim sportistima poželio bih što više uspjeha i da ostvare svoje ciljeve. Rukometašicama da se kvalfikuju na Olimpijske igre i nadam se da ćemo mi biti druga nacionalna selekcija koja će igrati u Tokiju. Poželio bih građanima uspješnu 2021. godinu, da se što prije svega oslobode virusa i vrate normalnim životima – kazao je Brguljan.
Najbolji mladi sportisti su zlatni sa Evropskog bokserskog prvenstva za mlade u Budvi, Petar Liješević i Bojana Gojković.
Najbolje nacionalne selekcije su vaterpolo i ženska rukometna reprezentacija.
Sa dodjele priynanja / Sportisti godine
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović kazao je da se Crna Gora, iako je godina prošla sa mnogo manje takmičenja, može pohvaliti ostvarenim rezultatima.
– Vaterpolisti su bili treći u Evropi, podmlađena ekipe je napravila sjajan rezultat što nam daje nadu i vjeru u njihov budući potencijal, a vjerujem da će ga pokazati. Sa Evropskog prvenstva rukometašice nijesu došle sa odličjem, ali su došle svijetlog obraza. To je pokazatelj jedne, takođe, mlade ekipe u rukometu, a uz nekoliko iskusnih, imamo se čemu nadati. Vjerujem da će mlade djevojke pokazati potencijal i biti kvalitetne nasljednice one sjajne generacije i generacija koje su nas godinama unazad odbradovale rezultatima. Sjajni Draško, koji na lijep način privodi kraju sportsku karijeru, u 36. godini, zavrijedio je priznanje. Završio je sve što je trebalo u karijeri, siguran sam da ćemo ići na Igre, a nakon toga volio bih da igra i da uživa u onome što radi najljepše na svijetu – kazao je predsjednik COK-a Simonović.
Međunarodni Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike narednog ljeta realizuju projekat pod nazivom The New Normal, odobren od strane Generalne direktorice UNESCO-a, Odri Azule. Međunarodna konferencija, kao centralna aktivnosti projekta, u Kotoru će okupiti stručne ljude iz različitih oblasti poput umjetnosti, turizma, ekonomije i kulturne politike u cilju sagledavanja nove stvarnosti.
Ciljevi projekta su, promišljanje, preispitivanje i preoblikovanje uloge koju projekti u umjetnosti i kulturi nose, zatim analiza i rasprava o mogućim načinima za ublažavanje uticaja pandemije izazvane virusom COVID-19 na sektor kulture, kao i kulturnog turizma. Takođe, jedna od bitnijih uloga ove konferencije je da ukaže na značaj kulture kao osnove za održivi razvoj i da ponudi moguće strategije i mjere za jačanje otpornosti i zaštite kreativnog i kulturnog sektora u turbulentnim vremenima.
Centralni događaj ovog projekta pod nazivom Nova normalnost: novo sagledavanje, promišljanje i remodelovanje uloge umjetnosti i kulture nakon COVID-19 biće upravo konferencija sa regionalnim stručnjacima, koja će se emitovati uživo putem interneta, dok će njihova diskusija biti upotpunjena sa adekvatnim filmskim programom, publikacijom koja će sadržati zaključke i preporuke do kojih se došlo tokom diskusije, kao i objavljivanjem podcast-a kroz koji će diskusija sa konferencije doći do šireg auditorijuma.
KotorArt Don Brankovi dani muzike su tokom ljeta 2020. godine organizovali nekoliko ispraćenih i zapaženih diskusija i konferencija. Direktor Festivala, pijanista Ratimir Martinović, u Malim noćnim razgovorima sa našim proslavljenim gitaristom, Milošem Karadaglićem, razgovarao je na temu uticaja korona virusa na umjetnost, umjetnike i koncertnu aktivnost, dok je diskusija na temu Festivali u doba krize okupila nekoliko direktorki i direktora festivala iz različitih gradova Crne Gore i regiona, gdje su učesnici izložili svoja gledišta o temi i ovogodišnjim planovima u odnosu na okolnosti nakon čega je uslijedila debata na temu pozicije, uticaja, značaja, mjesta i smisla festivala u kriznim vremenima.
Don Brankovi dani muzike
Međunarodni festival KotorArt, proglašen manifestacijom od posebnog značaja za kulturu Crne Gore od strane Vlade Crne Gore, već dvije decenije značajno obogaćuje našu kulturnu i turističku ponudu, a organizuje se uz veliku mrežu lokalnih, nacionalnih i međunarodnih partnera iz sfere kulture i turizma. Kvalitet i značaj festivala potvrđuje i pokroviteljstvo UNESCO-a, nagrade Wild Beauty Award za najbolju manifestaciju, EFFE titula koju dodijeljuje Evropska festivalska asocijacija, podrška Evropske unije za projekat #synergy KotorArt Don Brankovih dana muzike, kao i dugogodišnja saradnja sa značajnim kompanijama i organizacijama. XIX KotorArt Don Brankovi dani muzike se održavao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Opštine Kotor, uz podršku Luštice Bay, kompanije Tonino Lamborgini, ambasada Njemačke i Hrvatske, i mnogih drugih.
Poništen je tender koji je Ministarstvo održivog razvoja i turizma raspisalo u novembru za imenovanje procjenitelja koji je trebalo da utvrdi da li je kompanija Luštica Development ispunila obaveze i uložila planiranih 150 miliona eura u projekat Luštica Bay – proizilazi iz odluke novog ministra Jakova Milatovića čije je Ministarstvo ekonomskog razvoja preuzelo poslove iz oblasti turizma.
Odluka kojom je ova nabavka poništena donijeta je dan prije isteka roka za predaju ponuda, a na portalu javnih nabavki objavljena je sat prije isteka tog roka, jer je, kako se navodi, ocijenjeno da je neophodno bitno izmijeniti tendersku dokumentaciju za posao vrijedan 37.200 EUR.
Prethodno je pet dana prije isteka prvobitnog roka za predaju ponuda, MORT taj rok produžio za deset dana, te promijenio uslov dokazivanja ekonomske i finansijske sposobnosti na način što je umjesto prvobitno traženog ostvarenog profita od 74.000 EUR, predvidio isti iznos, ali za ostvareni promet.
U odluci Milatovića stoji da je komisija za sprovođenje postupka javne nabavke predložila poništenje tendera zbog potrebe za bitnom izmjenom dokumentacije u dijelu projektnog zadataka, metodologije vrednovanja i uslova za učešće. Na ovu odluku eventualni ponuđači imaju pravo žalbe Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki u roku od deset dana, uz obavezu plaćanja naknade za vođenje postupka u iznosu od jedan odsto od vrijednosti nabavke.
Isti tender bio je raspisan i krajem juna sa vrijednošću od 45.000 EUR, ali je krajem jula obustavljen jer nije dostavljena nijedna ispravna ponuda.
U odluci o obustavljanju navodi se da je komisija utvrdila da je jedina ponuda koja je pristigla i to kompanije VM Kod bila neispravna, jer nije dostavljena garancija ponude u iznosu od dva odsto procijenjene vrijednosti niti dokazi da je revizija sprovedena u najmanje tri srednja ili velika privredna društva, što je traženo tenderskim uslovima.
Zbog restriktivnih mjera uvedenih u cilju sprečavanja širenja koronavirusa u Velikoj Britaniji, metro i željezničke stanice u Londonu su ostali pusti, javlja Anadolu Agency (AA).
U britanskoj prijestonici su u okviru četvrtog stepena mjera ograničenja zatvorene sve trgovine osim onih u kojima se prodaju osnovne životne namirnice.
Na ulicama je vrlo mali broj ljudi pa su i metro i željezničke stanice, na kojima obično vlada velika gužva, ostali pusti.
U Velikoj Britaniji je otkriven novi soj koronavirusa koji se širi 70 posto brže, ali još nema zvaničnih podataka da je smrtonosniji u odnosu na dosadašnji oblik.
Novi soj otkriven je u Velikoj Britaniji 14. decembra, a nakon toga evidentiran je i kod pojedinaca u Australiji, na Islandu, u Italiji i u Holandiji, a bilo je i nekoliko slučajeva u Danskoj. U petak je potvrđen i prvi slučaj zaraze novim sojem virusa u Francuskoj, a u subotu i u Švedskoj.
Više od 40 zemalja obustavilo je letove s Velikom Britanijom nakon pojave novog soja koronavirusa u toj zemlji.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) potvrdili su da je novi soj koronavirusa otkriven u nekoliko evropskih zemalja, kao i da se radi o verziji koja se širi i među mlađom populacijom, za razliku od prethodnih varijanti.
WHO je pozvao na oprez dok se provode istraživanja o novom soju virusa, kao i na jačanje postojećih zaštitnih mjera kao što su fizička distanca i nošenje maski.
Iz WHO-a su u utorak kazali da još nema dovoljno informacija da li novi soj virusa može utjecati na učinkovitost vakcina, a ispitivanja o tome su u toku.
Ruski ribarski brod “Onega” potonuo je u ponedjeljak na sjeveru Barencovog mora, 17 članova posade još uvijek se vodi kao nestalo, saopćili su zvaničnici za hitne situacije.
Spašena su dva člana posade. Prema izjavi ruskog istražnog odbora, brod s 19 članova posade prevrnuo se i potonuo u ponedjeljak ujutro.
Pokrenuta je istraga o ovom događaju. U toku je akcija traženja i spašavanja. Četiri plovila raspoređena su u potrazi za nestalim članovima posade.
Rusko Ministarstvo za vanredne situacije navelo je da postoji mogućnost da je uzrok nesreće na sjeveru Rusije formiranje leda.
Dva potresa pogodila su u ponedjeljak ujutro gradiće Petrinju i Sisak pedesetak kilometara jugoistočno od Zagreba, a osjetili su se i u Zagrebu.
Nema vijesti o žrtvama, a u Petrinji i Sisku zabilježena je materijalna šteta – popadali dimnjaci i crijepovi, napukli zidovi.
Područje Siska jutros oko 6.28 sati zatresao je potres magnitude 5.1 po Richteru, objavio je Euromediteranski seizmološki centar (EMSC).
Prema podacima Seizmološke službe RH, potres je bio magnitude 5.0 po Richteru. Epicentar potresa bio je 51 kilometar jugoistočno od Zagreba i oko 13 kilometara sjeverozapadno od Siska, na dubini od oko 2 kilometra.
Nakon nekoliko slabijih podrhtavanja, u 7.49 sati iznova se osjetio snažniji potres na istom području, ovoga puta jačine 4.9 po Richteru.
“Upravo sam se čula sa službom 112, zasad su bile dvije intervencije u gradu. Uglavnom ljudi prijavljuju padanje žbuke, jedino je u Rimskoj ulici oronulo staro stepenište, vatrogasci su na licu mjesta”, rekla je za dnevnik.hr Kristina Ikić Baniček, gradonačelnica Siska.
U usporedbi sa zagrebačkim potresom iz marta, Ikić Baniček kaže da su ovaj osjetili neusporedivo jače.
“Tada smo ovdje u Sisku imali osjećaj da nas netko gadno ljulja, ali ovo je bilo divljački”, kaže Ikić Baniček.
Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović za N1 Hrvatska rekao je kako ima štete u gradu.
“Pogodio nas snažan potres, nikada nisam ovo doživio. Ne znam ima li žrtava, materijalne štete ima”, rekao je Dumbović.
Kako je novinarima kazala stanovnica Petrinje, padali su crijepovi s krovova i komadi žbuke sa zgrada. “Jednoj kolegici dimnjak je pukao popola”, ispričala je.
Podsjetimo, u martu ove godine su Zagreb i okolinu pogodila dva zemljotresa slične snage.
U zoru 22. marta, u 6:23 ujutro, Zagreb je pogodio potres snage 5,5 stepeni prema Richteru. Nakon toga dogodilo se još pet podrhtavanja tla, magnitude od 3 do 5 prema Richteru.
Air Serbia je, zbog obustave saobraćaja Montenegro Airlinesa (MA), povećala svoje kapacitete za putovanja između Srbije i Crne Gore, uvođenjem dodatnih letova i promjenom tipa aviona, saopštila je srbijanska nacionalna avio-kompanija.
Kako bi svi putnici koji to žele mogli da budu prevezeni u predstojećem prazničnom periodu, Air Serbia je do sada za naredne dane uvela četiri potpuno nova dodatna leta, dok je na sedam postojećih letova tip aviona promijenjen sa planiranih turbo-elisnih aviona ATR na mlazne avione tipa erbas A319 i A320, koji imaju dvostruko veći broj sjedišta, prenosi Tanjug.
Pored prilagođavanja saobraćaja, Air Serbia je na aerodromima u Podgorici i Tivtu, kao i na aerodromu u Beogradu, angažovala dodatne resurse, kako bi uslužila sve putnike u novim okolnostima.
Iz Air Serbia su najavili da će srbijanska nacionalna avio-kompanija i u narednim danima nastaviti da prati razvoj situacije i dodatno prilagođava saobraćaj promjenama u potražnji.
Ukoliko predstavnici ministarstava zdravlja i ekonomskog razvoja na sastanku zakazanom za sutra revidiraju postojeće mjere koje se tiču zabrane rada ugostiteljskih objekata u dane predstojećih praznika, otkazaćemo okupljanje planirano za utorak ispred Vlade. Međutim, ukoliko do toga ne dođe, nećemo odustati od protesta, bez obzira na to da li ćemo imati dozvolu Uprave policije ili ne – poručio je predstavnik Udruženja ugostitelja Crne Gore Momo Sladaković.
Udruženje je, nakon što je Uprava policije zabranila održavanje polusatnog skupa planiranog za utorak u podne, zbog mjera Ministarstva zdravlja, podnijelo tužbu Upravnom sudu navodeći da je odluka donijeta na osnovu naredbe koja je stavljena van snage, ukazujući da javna okupljanja nijesu zabranjena. Iako ova prava mogu biti ograničena, smatraju da nijesu ispunjeni uslovi za to, imajući u vidu da Ministarstvo zdravlja nije uputilo zahtjev Upravi policije da se skup zabrani zbog ugrožavanja zdravlja. Zbog toga je, kako navode, ovo rješenje nezakonito.
Nedostatak solidarnosti
Osvrćući se na postupak jednog broja ugostitelja koji su se u četvrtak oglušili o zabranu i otvorili svoje objekte, Sladaković je ukazao na nedostatak šire solidarnosti i masovnosti, navodeći da je određeni broj ugostitelja inertan i čeka djelovanje ostalih.
– Mali je broj nas koji od marta pokušavamo da izdejstvujemo bolje uslove, jer to nijesu pojedinačni problemi, već problemi svih ugostitelja. Mjera Vlade da se subvencioniše dio zarada jeste pomogla djelimično, ali ne dovoljno. Mi ulazimo u sivu zonu, jer ne uspijevamo da platimo režije, dobavljače i prinuđeni smo na to. Ne vidim razliku između javnog i privatnog sektora, ako javni sektor prima platu uredno svakog prvog, gdje smo mi tu – pita se Sladaković ukazujući da je u ovoj situaciji država dužna da sama pomogne i bez pritisaka, te da je pored epidemije korona virusa, počela i epidemija siromaštva.
Nejednak tretman
Posebnu kritiku Sladaković je iznio na račun ponašanja policije u Nikšiću, koja je preko noći zadržala određeni broj ugostitelja koji je u četvrtak otvorio objekte.
– U cijeloj Crnoj Gori je napravljen isti prekršaj, ali ih niko nije držao do jutra kao što je bio slučaj u Nikšiću. Pitamo se da li isti zakoni važe u Nikšiću, kao i u Tivtu, Budvi i Podgorici – kaže Sladaković.
Da su u istoj situaciji i ugostitelji na Primorju, navode iz budvanskog udruženja ugostitelja koji podržavaju sve kolege u Crnoj Gori koji se bore za svoje poslove. Smatraju normalnim da se bore za opstanak, ali naglašavaju da ne žele da kompromituju zdravlje stanovništva te da pokušavaju da u razgovoru sa institucijama na svim nivoima iznađu rješenje koje će svima odgovarati.
– Ovo predugo traje i svi resursi su već iscrpljeni, mjere pomoći nijesu dale adekvatne rezultate i nadamo se i novim mjerama i pomoći države. S jedne strane, razumijemo odluku o zabrani, ali mi nemamo više načina da iskažemo naše nezadovoljstvo – navode iz upravnog odbora budvanskog udruženja ukazujući da su im ruke vezane i da više ne znaju kojim putem da krenu.
Upola manje radnih dozvola
Mjesecima se, kako navode, bore institucionalno, prvobitno su bili za dijalog, a tek su onda krenuli sa radikalnim mjerama, jer se plaše trajnog zatvaranja svojih lokala.
– Veliki je broj sezonskih ugostiteljskih objekata, između 15 i 20 odsto koji ove godine u Budvi nijesu ni otvarani, što znači da su oni radnici koji su računali na te poslove prosto ostali bez zaposlenja. Na to ukazuje i podatak Ministarstva rada i socijalnog staranja da je u protekloj godini izdato 40 odsto manje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca u odnosu na godinu prije, imajući u vidu da objekti na Primorju svake godine imaju problem sa pronalaženjem domaće radne snage – navode iz udruženja.
Obećanja
Ugostitelji su saopštili da su im predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva ekonomskog razvoja i Privredne komore na sastanku u petak obećali da će sjutra ponovo razmotriti njihove zahtjeve i donijeti eventualne revizije mjera.
Oni su od ministra Jakova Milatovića tražili da utiče na državne organe kako bi obustavili postupke prinudne naplate te prekid snabdijevanja strujom i vodom, kao i da što prije nađu modalitet za kreditiranje kompanija iz ovog sektora, kako bi uredno izvršavale obaveze. Zahtijevaju da sva eventualna zatvaranja lokala moraju pratiti adekvatne finansijske mjere u mnogo većem obimu nego do sada. Ukazali su da se nepravično odnose prema ovoj grani privrede, zaboravljajući njen značaj za ekonomiju te navode da se kršenja mjera kojih ima na svakom koraku nijemo posmatraju.
– Udruženje ugostitelja Crne Gore ovim putem ističe da će nastaviti borbu za opstanak, koja traje već devet mjeseci i to na način kako je to najavljeno u dosadašnjim obraćanjima javnosti, jer je u pitanju opstanak cijele grane turističke privrede i ogromnog broja zaposlenih lica. Ovim putem pozivamo i sve naše kolege da, koliko mogu, daju doprinos ovoj borbi, jer ćemo samo zajedničkim i jedinstvenim pristupom na kraju i uspjeti – poručili su iz Udruženja ugostitelja Crne Gore.
Današnjem početku vakcinisanja u Hrvatskoj prisustvovala je i direktorca Infektivne klinike dr. Fran Mihaljević, Alemka Markotić koja je u Dnevniku Nove TV rekla kako je sve proteklo.
Bilo je blažih nuspojava kod nekih osoba, oni koji su primili vakcinu bili su po pola sata na promatranju.
“Nije bilo ozbiljnijih nuspojava. U Klinici je 36 osoba cijepljeno. Bilo je nešto alergičara. Dvoje je imalo blaži osip, no za jedno moramo vidjeti je li to povezano s vakcinom”, objasnila je Markotić.
O tome kad bi se mogli vratiti normalnom životu navodi kako je ovo tek početak.
“Ovo je lijep početak koji će nas voditi, ali trebat će vremena. Tek nakon druge doze i nakon tjedan dana se postiže zaštita. No virus je i dalje u nosu i nosi se tamo. Vidjet ćemo kolika će biti zaštita od cjepiva, ali sigurno je da, ako se cijepi visoki postotak ljudi, da ćemo se moći vratiti normalnijem životu tijekom godine. To ne znači normalizaciju, ali velika je šansa za normalizaciju”, rekla je Markotić.
Na pitanje mogu li oni koji se cijepe dobiti koronavirus, kaže kako će se to tek vidjeti.
“Cijepljenje je tek počelo, nemamo tih iskustava. Ako povlačimo analogiju s drugim cjepivima – da, postoji mogućnost. Jedan manji postotak cijepljenih ljudi bi mogao dobiti infekciju, ali očekujemo da bude blaži klinički oblik”, objasnila je Markotić.
Za opuštanje ljudi s dolaskom mjera, kaže kako će se to dogoditi čim padnu brojevi.
“To je u mentalitetu ljudi. Ja se iskreno nadam da sve ovo što gledamo svih onih mjeseci po cijelom svijetu, nam je dovoljno da shvatimo kako se moramo čuvati, a da nam cjepivo daje veliku šansu za normalnim životom, ali da i dalje moramo biti odgovorni”, rekla je Markotić.
