Ovo je jednostavan, aromatičan i brz namaz koji će oduševiti ljubitelje ribe!
Odlično paše uz prepečeni kruh ili krekere, a može se poslužiti i kao fini finger food zalogaj na blagdanskom stolu.
Idealan je za Badnju večer – lagan, ali pun okusa – ili kao party zalogaj koji će nestati u trenu!
Za ružičasti namaz smjesi dodajte jednu manju pečenu ciklu, usitnjenu mikserom.
Umjesto crème fraîche možete koristiti i kiselo ili slatko vrhnje.
Posluživanje:
Na slici je prikazan kao zalogajčić na prepečenom bezglutenskom kruhu (okrugli komadi su istisnuti formicom za kolačiće), ukrašen grančicom kopra – savršeno za elegantan party stol!
Poslužite ga:
na Badnju večer uz toplo vino ili pjenušac
kao finger food na zabavi
ili kao lagani obrok uz salatu i krišku limuna
Sastojci
1 paket (300 g) dimljene i sušene skuše
1 kiseli krastavac
1 žlica senfa s koprom i medom (spar ili ikea)
1 čašica (200 ml) crème fraîche
2 žlice ribane hrena
Po želji:
malo limunovog soka, svježi kopar ili papar
Koraci
Korak 1
Skušu očistite od kože i pokoje kosti te ju usitnite vilicom ili u rezalici. Krastavac narežite na sitne kockice.
Korak 2
U većoj posudi pomiješajte skušu, crème fraîche, hren i senf. Dodajte krastavac i sve dobro sjedinite. Po želji dodajte par kapi limunovog soka, svježi kopar ili malo papra.
Korak 3
Ohladite namaz u hladnjaku barem 30 minuta prije posluživanja.
U kratkoj, laganoj turi planinari/ke su doživjeli čari susreta mediteranske i planinske klime
Grupa od dvadeset petoro ljubitelja/ki planinarskih staza iz Boke, među kojima i dvije djevojčice sa roditeljima iz Kotora, uživala je u nedjelju, 30. novembra u pješačenju lovćenskim stranama –Vučjom stazom od Ivanovih Korita do vrha Treštenik, preko prevoja Vjetreni mlin i katuna Dolova, ponovo do Ivanovih Korita. Bila je to divna prilika da u jednom danu u hodu dožive dramatične promjene vremenskih prilika od sunca i vedrog neba, preko magle do kiše i snijega – skoro sva godišnja doba u jednoj turi. Na Trešteniku, do koga vodi kilometar duga uređena kamena staza, snijeg se zadržao od ranije, dok se u podnožju već otopio, te je, idući kroz bukovu šumu, do izražaja došao beskrajni „braon tepih“ od opalog lišća.
Da je bilo vedro, sa Treštenskog vrha (1489 nmv), četvrtog po visini vrha Lovćena (Štirovnik, Jezerski vrh, Babljak), guštali bi u panoramskom pogledu na Nacionalni park Lovćen, na Skadarsko jezero, na rivijeru od Budve do Boke, ali magla nije dala. Ipak, učesnici ture, valjda i zbog tmurnih vremenskih prilika okrenuti ka sopstvenoj nutrini, našli su zanimaciju u prirodnom okolišu, ali i u druženju i šali, u degustaciji kolača koje je Radmila specijalno napravila za ovu priliku i za ovu grupu, u susretu sa planinarima iz Podgorice i sa njihovim ljubimcima- psima. Poseban gušt je zajedničko fotografisanje.
Kroz igru vazdušnih struja sa pramenovima kondenzovane vlage planinari su pronalazili ljepotu u raznim prizorima, detaljima i kontrastima– zelenoj mahovini koja viri iz snijega, crvenim plodovima šipurka opstalim u ledom okvanom okruženju, figurama sivih stijena i ogoljelih krošnji drveća koje se mistično naziru kroz maglu, vrtačama i škrapama pored puta, zracima sunca koji se iznad pašnjaka probijaju kroz bjeličastu zavjesu oblaka. Dubok utisak ostavio je i pogled na kaskadne dolce, omeđene suhozidom, hod pored ostataka temelja i zidova starih kamenih kuća, kraj kojih su „nikle“ nove.
-Katun Dolovi nalazi se sjeveroistočno iznad sela Podi, udaljen sat vremena hoda. Ime je dobio po nizu od tri stepenasto poređana dola na prostoru između lovćenskih vrhova Veliki i Mali Babljak, Kobiljetore, Velja Glava, Đurđevac i Treštenik. Središnji dio naselja je od puta Međuvršje-Ivanova Korita udaljen oko 2 km, objasnila je Anđelka Ardalić iz Tivta, koja je vodila ovu turu u saradnji sa Mirjanom Petrović iz Kotora.
Upečatljiv je bio pogled na suncem okupani Jezerski vrh, koji se u jednom trenu otvorio kad su se oblaci razišli, a fantastična vizura ka pučini i Boki pri zalazećem suncu otvorila im se dok su se minibusom spuštali cestom niz serpentine ka Kotoru.
Ka Dolovima
Prije no što su krenuli ka Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, na poziv Tanje, učesnice ove ture, svratili su u njen porodični restoran „Kruna“ (sada u fazi mirovanja) na Njegušima, gdje su ugrijali ruke pored peći na drva, utoplili se uz čaj, kafu i Anđelkine kolače, uživajući u gostoprimstvu ljubazne domaćice.
-Za ljude koji nisu navikli na česte izlete u planini, ova opuštena tura je izvrsna, kaže Barbara Staničić, turistička vodičkinja iz Kotora, koja zbog prirode posla tokom sezone nije imala vremena da pješači, te još nije fizički spremna za teže uspone.
-Odlična tura za moj novi početak, prošli smo devet ipo kilometara, uglavnom bez većih uspona. Ambijent je prelijep – u svim vremenskim uslovima ovdje je prijatno, ne može se pogriješiti, a bitno je druženje. Koordinatorke su bile odlične, čak smo imale i edukaciju o istoriji, tradiciji, biljnom i životinjskom svijetu Lovćena, koju nam je priuštila Anđelka, profesorica biologije, kaže Barbara, koja je prije desetak godina bila sa “Vjevericom” na tradicionalnoj turi “Noć punog Mjeseca” na vrhu Sv. Ilije na Vrmcu, gdje je uživala i u koncertu gudačkog ansambla.
Luxair će i tokom ljetnje sezone 2026. povezivati Luksemburg i Crnu Goru, nastavljajući prisustvo na jednoj od najtraženijih turističkih ruta prema Jadranu. Prema najavi kompanije, letovi za Tivat biće dostupni od 18. aprila do 3. oktobra, dva puta sedmično – svakog utorka i subote.
Ovaj režim saobraćaja putnicima iz Luksemburga i okolnih zemalja omogućava fleksibilan izbor termina za odmor na crnogorskom primorju, dok je Tivtu obezbijeđena stabilna sezonska veza sa značajnim evropskim čvorištem. Rastojanje između dva grada iznosi 1.252 kilometra, a očekivano trajanje leta je oko 2 sata i 35 minuta, u skladu s operativnim karakteristikama aviona koji Luxair najčešće koristi na regionalnim i turističkim linijama.
Precizan red letenja i tip aviona po danima Luxair tradicionalno objavljuje bliže početku sezone, ali se očekuje nastavak dosadašnje prakse korišćenja ekonomičnih i pouzdanih tipova letjelica prilagođenih tržištu srednje Evrope i Mediterana.
O Luxair
Luxair je nacionalni avio-prevoznik Luksemburga i jedna od najstabilnijih regionalnih aviokompanija u zapadnoj Evropi. Flota kompanije zasnovana je na kombinaciji turboprop i mlaznih aviona, optimizovanih za kratke i srednje letove. U upotrebi imaju Bombardier Q400, koji je glavni nosilac regionalne mreže, kao i Boeing 737-700 i Boeing 737-800, namijenjene linijama sa većom potražnjom i sezonskim turističkim operacijama. Ovakva struktura flote omogućava kompaniji da efikasno prilagođava kapacitet različitim tržištima, uz visok nivo operativne pouzdanosti i standarda usluge.
Kao opozicioni odbornik u Skupštini Opštine Tivat, osjećam obavezu da progovorim u ime građana koji su iscrpljeni nefunkcionalnošću sistema i politikom koja sve više liči na upravljanje krizom, a sve manje na služenje javnom interesu. Građani Tivta zaslužuju stabilnost, pošten rad i otvorenu lokalnu upravu a danas to, nažalost, nemaju, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
– Dugotrajno nepopunjavanje ključnih sekretarijata urbanizma, imovine i privrede, dovelo je do potpune blokade najvažnijih procesa u gradu. Investicije kasne, građani čekaju odgovore mjesecima, a privreda stagnira. To nije propust, to je svjesno odricanje od obaveza prema građanima. Isto se prelijeva na ustanove kulture, gdje problemi u JU Muzeji i galerije Tivat postaju simbol opšteg haosa i narušenih odnosa u lokalnoj administraciji – navodi Lisičić.
Posebno, kako dodaje, zabrinjava činjenica da se i u slučaju afere u FK Tivat jasno vidi spremnost predsjednika Opštine da zaštiti pojedince, umjesto interese grada i njegovih građana. Šteta nanesena ugledu i budžetu Opštine se minimizira, a odgovorni se prikrivaju.
Ćazim Lisičić
– Tivat nije ničija privatna firma. Građani više ne mogu da budu taoci loših odluka, neprincipijelnih zaštita i političkih kalkulacija. Ovakvo ponašanje nije samo neodgovorno, ono je ponižavajuće za sve koji svoj grad žele uredniji, pošteniji i stabilniji – istakao je Lisičić.
Prema njegovim riječima, dok se problemi gomilaju, opštinski sajt ne nudi ni jednu jedinu informaciju o BFC SEE resertifikaciji, sertifikatu koji potvrđuje da lokalna uprava radi efikasno i transparentno. Sakrivanje statusa procesa govori mnogo više nego što bi objavljeni podaci ikada mogli.Gubitak tog sertifikata bio bi ozbiljan udarac investicijama i povjerenju privrede u Tivat.
– Zbog svega navedenog, smatram da je došlo vrijeme za jasan, hrabar i odgovoran potez. Pozivam predsjednika Opštine Tivat da podnese ostavku. Ne zbog političkih poena. Ne zbog ličnih ambicija. Već zato što je to jedini način da se zaustavi dalje propadanje institucija i obnovi povjerenje građana – naveo je Lisičić.
Istakao je da su njihovi zahtjevi jasni i opravdani.
– Hitno imenovanje stalnih i kompetentnih rukovodilaca u ključne sekretarijate; Objavljivanje svih informacija o BFC SEE resertifikaciji i vraćanje transparentnosti u rad administracije; Stabilizacija JU Muzeji i galerije Tivat i zaštita zaposlenih od lošeg upravljanja; Hitno i objektivno rasvjetljavanje afere u FK Tivat, bez političkog štita za bilo koga; Podnošenje ostavke predsjednika Opštine, kao čina odgovornosti prema gradu koji se nalazi u najdubljoj institucionalnoj krizi posljednjih godina – naveo je Lisičić.
Lisičić je poručio da građani Tivta zaslužuju lokalnu upravu koja radi, a ne upravu koja se brani.
– Zaslužuju grad u kojem institucije funkcionišu, a ne grad u kojem se afere prikrivaju. Zaslužuju novu šansu da Tivat ponovo bude primjer dobre prakse, reda i transparentnosti – zaključio je Lisičić.
Dubrovnik: Predstavljeni rezultati Zone posebnog prometnog režima
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković ocijenio je da je uvođenje Zone posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre Dubrovnika od 2. lipnja do 30. studenog imalo smisla te da je onuda prošlo 1,78 milijuna vozila ili 291 tisuću vozila manje nego u istom razdoblju lani.
Franković je na konferenciji za novinare u dubrovačkoj Gradskoj vijećnici u ponedjeljak istaknuo da je u Zoni dnevno zabilježeno 2.128 prolazaka manje nego lani, odnosno 88 prolazaka manje po satu.
„Za prvu godinu primjene sam i više nego zadovoljan rezultatom. Očekivao sam puno više problema, ali smo imali sjajan tim koji je sve nadzirao i upravljao. Ovo su ključni pokazatelji je li uvođenje Zone imalo smisla i što je donijela gradu i građanima”, rekao je te dodao da se “golim okom” moglo vidjeti da nije bilo gužvi ni značajnih zastoja u prometu.
Napomenuo je da su i žurne službe izvijestile da nisu imale problem dolaska do povijesne jezgre. “‘Zona’ je povećala kvalitetu života i pružanja usluga”, kazao je.
Franković je iznio i podatak da je u istom šestomjesečnom razdoblju zabilježeno više od sto tisuća neovlaštenih prolazaka kroz Zonu, a dosad je naplaćeno 100 tisuća eura kazni.
Od toga je pola vozila sa stranim registarskim oznakama i pretpostavljamo da dio njih nije bio dovoljno informiran ili nisu prepoznali znakove upozorenja, dodao je.
“U prvoj smo godini primjene pa se na sankcijama puno radilo ‘pješke’, a ne automatizirano. Dosad je Komunalno redarstvo procesuiralo oko 30 tisuća subjekata, a ostalo će do kraja godine. Od iduće godine i taj će sustav biti automatiziran, i odmah će dobiti kaznu“, objasnio je Franković.
Kazao je i da su ove godine neki pojedinci skidali oznake, a i dalje vozili za Uber i Bolt. “Onima koji budu iskrcavali i ukrcavali gdje se ne smije, ukidat ćemo dozvolu na 15 dana, mjesec dana ili trajno. Treba dati priliku onima koji će poštivati gradsku odluku“, naglasio je dubrovački gradonačelnik.
Najavio je da će svi prikupljeni podaci biti ustupljeni Prometnom fakultetu, uz primjedbe i nejasnoće koje su usput zabilježene.
„Sve će to biti prilagođeno za sustav iduće godine. Temeljem tih podataka ćemo i mijenjati odluku. Posao nije gotov i još dosta treba napraviti da bi bilo bolje. Već sad znamo da će Zona dogodine vrijediti dva mjeseca kraće, umjesto od 1. ožujka do 1. prosinca bit će na snazi od 1. travnja, do 1. studenog. Do lipnja iduće godine očekujem i izmjene zakona o taksi prijevoza, čime bismo dobili još veći protočnost Zone“, rekao je Franković.
Primorac večeras (18.30) dočekuje Oradeu u 5. kolu Lige šampiona
Primorac priželjkuje pobjedu na oproštaju od polusezone, a večerašnji (18.30) rival u 5. kolu Lige šampiona je Oradea.
Kotorani su izgubili šansu da osvoje jedno od prva dva mjesta koje vodi dalje – u C grupi imaju sve četiri pobjede, a upravo je u Rumuniji mogao
crnogorski tim do prvih bodova. Međutim, od pobjede nije bilo ništa – naprotiv naš tim je nadigran od domaćina kojeg sa klupe vodi Kotoranin Petar Kovačević.
– Ostala nam je još jedna utakmica do kraja polusezone. Oradea nam je dužnik iz prvog dijela, lagano nas je ovaj tim dobio u Rumuniji. Tako da je ovo dobra prilika da im se revanširamo. Oradea je sigurno dobra ekipa, nije među najboljima u Evropi, ali je disciplinovana. Pred prvi meč rekao sam da su dobro organizovani i da imaju vrhunskog trenera koji sve to drži, a koji je odavde – naš Kotoranin. I koji nas dobro poznaje i dobro će pripremiti meč. Važno je da se što bolje pripremimo i prije svega fizički oporavimo od finala Kupa. Nadam se da možemo da osvojimo bodove, a bilo bi lijepo da se pobjedom oprostimo od ove polusezone i pauzu sačekamo u dobrom ambijentu – istakao je Draško Brguljan.
Bez obzira na uspjeh najnovijeg pokušaja Donalda Trumpa za okončanjem rata u Ukrajini, Europa se boji mogućnosti mirovnog sporazuma, dogodio se on prije ili kasnije, koji neće kazniti ili oslabjeti Rusiju kako su se europski čelnici nadali, dovodeći sigurnost kontinenta u veću opasnost, piše britanska agencija Reuters.
Europa će možda čak morati prihvatiti rastuće ekonomsko partnerstvo Washingtona, svog tradicionalnog zaštitnika u NATO savezu, i Moskve, za koju većina europskih vlada i sam NATO smatraju da je najveća prijetnja europskoj sigurnosti.
Iako su se Ukrajinci i drugi Europljani uspjeli oduprijeti dijelovima američkog plana od 28 točaka za okončanje borbi koji se smatrao izrazito proruskim, svaki sporazum vjerojatno će i dalje nositi velike rizike za kontinent.
Ipak, sposobnost Europe da utječe na sporazum ograničena je, ne samo zato što joj nedostaje moć diktiranja uvjeta.
Nisu imali predstavnika na razgovorima američkih i ukrajinskih dužnosnika na Floridi tijekom vikenda i samo će izdaleka promatrati kada američki posebni izaslanik Steve Witkoff posjeti ruskog predsjednika Vladimira Putina u utorak.
Imam dojam da polako jača svijest da će u nekom trenutku doći do ružnog sporazuma, rekao je Luuk van Middelaar, osnivač i direktor think tanka Briselski institut za geopolitiku.
Trump očito želi dogovor. Ono što je vrlo neugodno za Europljane… jest to što on želi dogovor prema logici velikih sila: ‘Mi smo SAD, oni su Rusija, mi smo velike sile’.
Teretni brod pod ruskom zastavom koji je prijavio prijevoz suncokretovog ulja od Rusije do Gruzije javio je da je napadnut blizu turske obale, no da njegovih 13 članova posade nije ozlijeđeno, objavila je u utorak turska uprava za pomorstvo.
Brod MIDVOLGA-2 je javio da je napadnut 130 kilometara od turske obale, no nije zatražio pomoć, već je nastavio ploviti prema turskoj luci Sinop, objavila je Uprava za pomorska pitanja na društvenoj platformi X.
Uprava nije pružila dodatne pojedinosti, no kanal NTV je rekao da je u napadu sudjelovao kamikaza-dron.
Na pitanje o napadu, turski dužnosnik je rekao da su “nužne poruke prenesene odgovarajućim stranama, uključujući ukrajinske vlasti”, no nije dodatno pojašnjavao.
Ukrajinski pomorski dronovi su u petak pogodili dva tankera u Crnom moru, protiv kojih su Ukrajina i neki njeni zapadni saveznici uveli sankcije, na putu prema ruskoj luci gdje su trebali ukrcati naftu za strana tržišta dok Kijev nastoji povećati pritisak na ogromnu naftnu industriju Rusije.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan je u ponedjeljak rekao da su napadi na komercijalne brodove u Crnom moru neprihvatljivi, izdavši upozorenje “svim uključenim stranama”.
Turska, članica NATO-a, tijekom rata je zadržala dobre odnose i s Kijevom i s Moskvom. Pružila je vojnu pomoć Ukrajinu, ali se odbila pridružiti zapadnim sankcijama protiv Moskve.
Ranije je organizirala tri kruga pregovora zaraćenih strana u Istanbulu te u više navrata ponudila da bude domaćin sastanka njihovih vođa.
Ankara je također zatražila da se osigura sigurnost plovidbe u Crnom moru, gdje dijeli morske granice s Rusijom i Ukrajinom.
Na graničnom prelazu Debeli Brijeg službenici Regionalnog centra granične policije Jug iz Herceg Novog, u saradnji sa Upravom carina i pripadnicima Frontexa, spriječili su pokušaj unošenja velike količine neprijavljenog novca u Crnu Goru.
“Tokom kontrole vozila marke Mercedes E-klase britanskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 34-godišnji državljanin Grčke I.M., policija je u drugoj liniji provjera otkrila ukupno 58.935 britanskih funti i 60 škotskih funti”, saopštila je Uprava policije.
Foto UP – mercedes
Novac je, kako navodi policija, bio pažljivo sakriven ispod patosnica, u džepovima sjedišta, kao i Nakon sprovedenih radnji, grčkom državljaninu je uručeno rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru.u torbi i dijelovima odjeće.
O događaju je obaviješteno Specijalno policijsko odjeljenje, čiji su službenici privremeno oduzeli pronađeni novac radi daljih provjera.
Nakon sprovedenih radnji, grčkom državljaninu je uručeno rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru.
Sekretarijat za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti Opštine Tivat obavještava javnost da će na osnovu Rješenja br.16-341/25-UPI-549/1, 16-341/25-UPI-548/1 i 16-341/25-UPI-547/1 od 28.10.2025.godine, zbog održavanja sportske manifestacije Bokeški maraton u subotu i nedjelju 13. i 14. decembra doći do privremene obustave saobraćaja na javnim saobraćajnicama/ulicama u Tivtu, po sljedećem rasporedu:
Subota 13. decembar od 14.45–16.45h: trke 5km i 10km
Ulice 21 Novembra – Pakovo – Ribarski put – 21 Novembra – Kalimanjska – Luke Tomanovića – Njegoševa – Istarska – Veliki gradski park – Omladinskih radnih brigada – Jadranska magistrala (trotoar) – Blaža Jovanovića – Šetalište Seljanovo – Obala Filipa Miloševića – Šetalište Seljanovo – Porto Montenegro – Arsenalska
Nedjelja 14. decembar od 08.45–10.45h: trke 21km i 42km
Ulice 21 Novembra – Kalimanjska – Omladinskih radnih brigada – Veliki gradski park – Istarska – Arsenalska – Šetalište Seljanovo – Obala Filipa Miloševića
Obustave saobraćaja se ne odnose na vozila za hitne intervencije
