Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dobio je u nedjelju diplomatsku podršku Europe i NATO saveza uoči rusko-američkog summita ovog tjedna, gdje Kijev strahuje da bi predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Donald Trump mogli pokušati diktirati uvjete za okončanje tri i pol godine dugog rata.
Donald Trump, koji je tjednima prijetio novim sankcijama protiv Rusije zbog neuspjeha u zaustavljanju rata, umjesto toga je u petak najavio da će se sastati s Putinom 15. kolovoza na Aljasci.
Dužnosnik Bijele kuće rekao je da je Trump otvoren za dolazak Zelenskog, ali da su u tijeku pripreme samo za bilateralni sastanak. U ruskim napadima ozlijeđeno je najmanje 12 osoba u ukrajinskoj Zaporiškoj regiji, priopćilo je u nedjelju ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.
Zelenski je, reagirajući na napad, rekao: “Zato su potrebne sankcije, potreban je pritisak.”
Vođa Kremlja prošli je tjedan isključio susret sa Zelenskim, rekavši da su uvjeti za takav susret “nažalost još daleko” od ispunjenja.
Trump je rekao da bi potencijalni sporazum uključivao “određenu razmjenu teritorija na dobrobit obje (strane)”, što pojačava ukrajinske strahove da bi se mogla suočiti s pritiskom da preda zemlju. Zelenskij kaže da će sve odluke donesene bez Ukrajine biti “mrtvorođene” i neizvedive.
U subotu su čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Finske i Europske komisije rekli da svako diplomatsko rješenje mora zaštititi sigurnosne interese Ukrajine i Europe.
– SAD ima moć prisiliti Rusiju na ozbiljne pregovore, rekla je u nedjelju šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. “Svaki sporazum između SAD-a i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je to pitanje sigurnosti Ukrajine i cijele Europe.”
Ministri vanjskih poslova EU sastat će se u ponedjeljak kako bi razgovarali o sljedećim koracima, rekla je.
Rutte: Vidjet ćemo koliko je Putin ozbiljan
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je za američku mrežu ABC News da će se na summitu u petak “ispitati Putina, koliko je ozbiljan u namjeri da okonča ovaj strašni rat”.
Dodao je: Naravno, radit će se o sigurnosnim jamstvima, ali i o apsolutnoj potrebi da se prizna da Ukrajina sama odlučuje o svojoj budućnosti, da Ukrajina mora biti suverena nacija koja odlučuje o svojoj geopolitičkoj budućnosti.
Rusija kontrolira gotovo petinu ukrajinskog teritorija.
Rutte je rekao da sporazum ne može uključivati pravno priznanje ruske kontrole nad ukrajinskim tlom, iako bi mogao uključivati de facto priznanje. Usporedio je to sa situacijom nakon Drugog svjetskog rata kada je Washington prihvatio da su baltičke države Latvija, Litva i Estonija de facto pod kontrolom Sovjetskog Saveza, ali nije pravno priznao njihovu aneksiju.
Zelenski je u nedjelju rekao: Kraj rata mora biti pravedan i zahvalan sam svima koji danas stoje uz Ukrajinu i naš narod.
Europski dužnosnik rekao je da je Europa iznijela protuprijedlog Trumpovom, ali je odbio dati detalje. Ruski dužnosnici optužili su Europu da pokušava spriječiti Trumpove napore da okonča rat.
– Euro-imbecili pokušavaju spriječiti američke napore da pomognu u rješavanju ukrajinskog sukoba, objavio je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u nedjelju na društvenim mrežama.
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u oštroj izjavi rekla je da odnos između Ukrajine i Europske unije nalikuje “nekrofiliji”.
Ruski ratni bloger Roman Aljehin rekao je da je Europa svedena na ulogu promatrača. “Ako Putin i Trump izravno postignu dogovor, Europa će se suočiti s gotovim činom. Kijev – još više”, rekao je.
Razlike u cijenama jela iz godine u godinu postaju sve izraženije, a posebno nakon uvođenja eura. Dnevnik Nove TV usporedio je aktualne jelovnike s onima iz prethodnih godina u istim restoranima i otkrio kako su poskupljenja su velika.
Analiza se temelji na slučajnom odabiru restorana čije su cijene bile javno objavljene na internetskim stranicama, a uz pomoć arhiviranih jelovnika vidljiv je trend stalnog rasta. Dok se cijene od prošle godine nisu drastično promijenile, prelazak na euro 2023. donio je osjetan skok.
Primjerice, na Hvaru je omlet za doručak 2023. stajao 11 eura, a danas 13 – poskupljenje od 18 posto. Isti restoran hamburger je podigao s 13 na 15 eura, odnosno za 15 posto. U Zadru su dagnje na buzaru s 11,60 eura skočile na 14,50 eura (+25 %), dok je tuna s prilogom poskupjela više od pet eura.
Ni pizza nije izuzetak: vegetarijana u Dubrovniku iz 2021. poskupjela je s 95 kuna na 19 eura, a dalmatina s 98 kuna (13 €) na 20 eura – čak 53 posto više. U Rovinju su burger od tune i pržene lignje iz 2020. s manje od 10 eura skočili na oko 15 eura, a u Splitu crni rižoto s 11 na 19 eura, ramsteak s 19 na 29 eura, a salata od hobotnice s 10 na 18,5 eura – poskupljenja od 50 do gotovo 75 posto.
Ugostitelji poskupljenja opravdavaju skupljim namirnicama i radnom snagom, no dok je prosječna plaća 2019. bila nešto ispod 9 tisuća kuna (1186 €), danas iznosi 1451 euro – porast od 23,5 posto, što je znatno manje od rasta cijena mnogih jela.
Mjesto izraelskog napada u Gazi gdje su ubijeni novinari Al Jazeere Foto: Ebrahim Hajjaj / REUTERS
Izrael je u zračnom napadu u blizini bolnice Al Šifa u Gazi ubio petoricu novinara Al Jazeere, objavio je taj medij u ponedjeljak.
Dopisnici Anas al-Šarif i Mohamed Kreikeh te kamermani Ibrahim Zaher, Mohamed Nufal i Moamen Aliva u trenutku napada nalazili su se u šatoru za novinare na glavnom ulazu bolnice, prenosi Al Jazeera.
Ciljano ubojstvo u nedjelju još je jedan očigledan i unaprijed smišljen napad na medijske slobode, navodi Al Jazeera.
Izraelska vojska je nedugo nakon napada potvrdila da je gađala Anasa al-Šarifa. U objavi na platformi Telegram napisala je da je on bio vođa terorističke ćelije Hamasa. Nisu spomenuti drugi novinari ubijeni u tom napadu koji je ukupno odnio sedam života.
Direktor Al Jazeere Mohamed Moawad rekao je za BBC da je al-Šarif bio akreditiran novinar koji je bio njihov jedini glas koji je svijetu prenosio što se događa u Pojasu Gaze.
Reporteri bez granica (RSF) u petak su upozorili da je Izrael od početka ofenzive na palestinsku enklavu ubio više od 200 novinara, od kojih 46 ciljano zbog novinarskih aktivnosti.
New York Times u ponedjeljak piše da je Izrael još u listopadu 2024. optužio al-Šarifa da radi za Hamas, objavivši kao navodne dokaze listu članstva, telefonski imenik i platne liste. Al Jazeera i al-Šarif su odbacili te optužbe i dokumente kao “izmišljene”.
Odbor za zaštitu novinara, nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, prošli je mjesec upozorio da je “duboko zabrinut” za al-Šarifovu sigurnost. Odbor je optužio Izrael da vodi “kampanju blaćenja” al-Šarifa koja bi mogla biti “uvod u njegovo ubojstvo”.
Ta medijska organizacija, na čijem je čelu bivša novinarka Reutersa Jodie Ginsberg, smatra da je Izrael “pojačao” tu kampanju nakon što su svijet obišle snimke al-Šarifa kako plače pred kamerama tijekom izvještavanja o gladi u Gazi.
– Izraelski obrazac označavanja novinara kao militantnih bez pružanja vjerodostojnih dokaza postavlja ozbiljna pitanja o njegovoj namjeri i poštovanju slobode tiska, rekla je Sara Qudah, direktorica CPJ-a za Bliski istok i Sjevernu Afriku.
Al Sharif, čiji X račun pokazuje više od 500.000 pratitelja, objavio je na platformi nekoliko minuta prije svoje smrti da Izrael intenzivno bombardira grad Gazu više od dva sata.
U okviru KotorArt Pjace od džeza sinoć je na Pjaci od kina održan koncert poznate italijanske pjevačice Karime – moćnog glasa italijanske soul & jazz scene. Karima je prepoznata od Sanrema do Pekinške opere, od Diznija do pozornica na kojima je otvarala koncerte Vitni Hjuston, Džona Ledženda i Sila. Njena interpretacija je topla, duboka, iskrena, protkana džezom, soulom, gospelom i bluzom.
Sinoćnji koncert je pokazao da Karima i te kako ima svoju publiku i u Kotoru a posjetioci koji su po prvi put čuli za nju su prepoznali njen izuzetan vokalni talenat, te se prepustili izuzetnom repertoaru italijanskih pjesama.
Pozitivne utiske nakon koncerta podijelila je sama Karima.
“Moram reći da je lokacija održavanja koncerta prelijepa, jako intimna i jako mi se svidjela. Moja realnost su pozornice gdje izostaje prave interakcije sa publikom. Ovdje me publika jako toplo dočekala, pozdravili su me aplauzom. Mislim da im se jako svidio koncert,” istakla je pjevačica.
Centralni dio sinoćnjeg repertoara bile su numere sa Kariminog novog albuma “Karima Canta Autori”. Karima i njen sjajni bend – Pjero Frasi (klavir), Gabriele Evanđelista (kontrabas) i Bernardo Guera (bubanj), podsjetili su na snagu autorske muzike – na italijanski način, sa dušom.
“Karima Canta Autori je album koji je izašao 28. maja ove godine. Riječ je o specijalnom datumu jer sam 28. maja proslavila svoj 40. rođendan i poklonila sam sebi ovaj album. Bend i ja smo zajedno birali numere. Sa pijanistom sarađujem već 22 godine, poznajemo se jako dobro. Odradili smo pravi timski rad, svako od nas je imao neke ideje. Sa prvobitnih 30 pjesama polako smo spisak sveli na 12 pjesama koje su završile na albumu,” ispričala je Karima.
Na kotorskoj sceni je sa albuma izvela izuzetne obrade hitova kao što su “Che ore so” Pina Danielea, “Prendila Cosi” Lucia Battistia, “Rosalina” Fabia Concata, saradnju sa Ninom Buonocoreom “Scrivimi” i mnoge druge pjesme koje su pokazale sav raskoš italijanske kvalitetne muzike.
Publika je aplauzima pratila ritam pjesama i davala podršku pjevačici i bendu. Sinoćnji koncert je još jednom dokazao da muzika prevazilazi jezičke barijere i da se pravi talenat svuda prepoznaje.
Karima je nakon koncerta ukazala na značaj održavanja kvalitetnih festivala nalik KotorArtu.
“Samo nastupam na ovakvom tipu festivala i jazz festivalima. U Italiji imamo sličan, jako poznat festival koji se zove Umbria Jazz. Ovo su festivali na kojima ponovo postoji kvalitet i meritorkratija. Nastaviću da podržavam ovakve festivale,” ispričala je italijanska muzičarka.
Koncert je održan uz podršku dugogodišnjih partnera Festivala, Ambasade Italije u Crnoj Gori i Italijanskog Intituta za kulturu iz Beograda.
Teretni brod Kotor, kompanije Crnogorska plovidba, od subote je i zvanično zarobljen u Velikoj Britaniji po nalogu Visokog suda pravde britanskog Admiraliteta.
Sud je izdao nalog pomorskim vlastima da zvanično zarobe Kotor, jer je to tražila danska kompanija Clipper Bulk, koja je bila prethodni time charter unajmitelj brodova Crnogorske plovidbe, pišu Vijesti.
Kako se navodi u pratećoj dokumentaciji naloga za zarobljavanje Kotora, u koju su Vijesti imale uvid, Clipper Bulk već pred londonskom arbitražom vodi postupak protiv Crnogorske plovidbe, smatrajući da mu je crnogorska kompanija navodno dužna 160,62 hiljade USD na ime navodno preplaćene najamnine koju joj je uplatio za Kotor, odnosno još 129,76 hiljada USD preplaćene najamnine za brod “21. maj”.
Sve što se u međuvremenu desilo sa Crnogorskom plovidbom, koju je Ministarstvo pomorstva namjerno dovelo u nelikvidnost i nakon toga pokrenulo postupak njenog gašenja, prouzrokovalo je odluku Danaca da traženjem zarobljavanja Kotora kojeg Crnogorska plovidba pokušava da proda, obezbijedi da će potraživanje kompanije Clipper Bulk, koje još nije riješeno pred arbitražom, biti plaćeno.
“Potražilac, odnosno Clipper Bulk je zabrinut zbog finansijskog položaja dužnika i njegove sposobnosti da ispuni obaveze arbitraže pokrenute protiv njega, te stoga traži sudski nalog nad imovinom dužnika, radi obezbjeđenja potraživanja potražioca od dužnika pokrenutih pred arbitražom u Londonu”, piše u dokumentaciji.
U skladu sa odlukom suda, britanska Granična služba je dala nalog lučkom kapetanu u luci Tajn, gdje se trenutno nalazi Kotor, da brod zarobi i čuva u luci na siguran i bezbjedan način do dalje odluke suda.
Nalog za zarobljavanje broda stupio je na snagu u subotu, u 12 sati. To bi moglo značajno da zakomplikuje proces hitne prodaje Kotora, koji je, po nalogu Ministarstva pomorstva i Vlade, Skupština akcionara Crnogorske plovidbe naložila menadžmentu te državne kompanije da hitno sprovede u djelo.
Kotor je od 4. avgusta, nalogom britanske PSC inspekcije, već u statusu zadržanog broda u toj luci, zbog na njemu otkrivenih ukupno 22 nedostatka tehničke i proceduralne prirode, od kojih su najozbiljniji to što ne postoji adekvatna primjena Safety Management Syustema i međunarodne ISM konvencije o menadžmentu sistema sigurnosti.
Crnogorska plovidba već duguje oko 950 hiljada USD američkim kompanijama Moran Towing i Colonial za lučke i usluge remorkera pružene Kotoru tokom nedavnog prinudnog zadržavanja u američkoj luci Savana, a sve su češće i žalbe pomoraca sa oba broda Međunardondom sindikatu transportskih radnika (ITF) i lučkim vlastima država u koje uplovljavaju brodovi Crnogorske plovidbe, da ta kompanija kasni sa isplatama zarada pomoraca.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, situacija i na drugom brodu ove kompanije “21. maj” koji trenutno plovi iz Tajlanda ka Singapuru, gdje se očekuje 12. avgusta, nije ni malo dobra, jer dio nezadovoljne posade, navodno, prijeti štrajkom, a zapovjednik broda je već zatražio da bude iskrcan i vraćen kući.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, evidentirano 27 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba poginula, dok su tri povrijeđene teže, a osam lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, a u Baru i Ulcinju po tri.
U Pljevljima, Budvi i Danilovgradu evidentirane su po dvije nezgode.
Po jedna saobraćajna nezgoda zabilježena je na Cetinju, u Kolašinu, Kotoru, Tivtu, Beranama, Nikšiću, Žabljaku i Šavniku.
Izdato je 476 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 57 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.
U Buljarici bjesni požar velikih razmjera zbog kojeg je saobraćaj na Jadranskoj magistrali bio obustavljen više sati tokom prethodne noći. Saobraćaj na magistralnom putu Budva -Bar je uspostavljen u ranim jutarnjim satima.
Iznad Buljarice mjestimično vatrena stihija je zahvatala travu oko magistralnog puta.
Ekipe Službe zaštite i spašavanja su preko 30 sati na terenu. Veći dio terena koji je zahvatio požar je jako nepristupačan.
Načelnik Službe zaštite i spasavanja Dragan Božović kazao je da se vatra sa zapaljenog automobila u pokretu proširila na brdo.
Kotor – Na osnovu Odluke o davanju saglasnosti na cjenovnik usluga parkiranja na javnim parkiralištima, koju je donjela SO Kotor, preduzeće “Komunalno Kotor“ će uskoro početi sa primjenom novog cjenovnika.
Za parking Riva za putnička vozila u ljetnjoj tarifi cijena po satu je 4,80 eura, po zimskoj 2,40. Za putničko vozilo 7+ sjedišta 15 eura, a za vozila za prevoz turista (tricikli, kvadovi) 15 eura po obje tarife.
Parking Benovo – za putnička vozila po ljetnjoj tarifi 1,90, a po zimskoj 1,10 eura. Cijene pretplatnih kartica nijesu mijenjane. Za parking Autoboka i Puč cijena za parkiranje putničkih vozila je povećana sa 60 na 90 centi i za autobuse dnevna sa 60 na 75 eura, dok je cijena po satu povećana sa 10 na 15 eura.
Građani Kotora ostvaruju povoljnosti i to za prvi sat uz popust od 50 odsto za parking Riva, dok se za parking Benovo uvodi 15 prvih minuta parkiranja za termin između sedam i osam sati ujutro kako bi se obezbijedio parking za roditelje koji dovode djecu u školu.
Ovaj vikend obilježio je turnir Kupa Crne Gore održan u Podgorici za igrače rođene 2009. godine i mlađe. Vaterpolisti Jadrana M:tel osvojili su pehar maksimalnim učinkom.
Mladi vaterpolisti iz Herceg Novog turnir su otvorili pobjedom u duelu protiv Primorca, u kojem su slavili rezultatom 18:12 (6:5, 2:2, 4:3, 6:2).
U drugom kolu savladali su Budućnost One sa 14:11 (1:4, 6:1, 3:3, 4:3) , a u posljednjem susretu, bili su bolji od Budve BR rezultatom 13:12 (3:4, 1:4, 5:1, 4:3).
Ekipa Primorca je nakon poraza od Jadrana savladala Budućnost i Budvu BR i tako osvojila drugo mjesto.
Budva BR je takmičenje završila kao trećeplasirana, dok je Budućnost One, bez ostvarenog trijumfa, ovog puta zauzela četvrtu poziciju.
Informacije o propasti Crnogorske plovidbe, urušavanju obale Luke Bar i prekidu tek uspostavljenih brodskih linija sa Italijom otkrivaju dubinu dugogodišnje krize pomorstva u Crnoj Gori
Piše: Antun Sbutega
Mora pokrivaju 70 odsto površine Zemlje i po njima se odvija oko 90 odsto svjetskog prometa. Pomorstvo, koje čine sve aktivnosti na moru i u vezi sa morem, zato je od vitalnog globalnog značaja. Najvažnija je pomorska privreda; pomorski saobraćaj (brodarstvo, luke, agencije, infrastruktura, itd) brodogradnja, ribarstvo, marikultura, eksplotacija mineralnih bogatstava i energije, primorski turizam itd. Pomorstvo čine i brojne vojne, naučne, obrazovne, kulturne, tehničke sportske aktivnosti u vezi sa morem. Danas se koristi termin plava ekonomija koji uključuje pomorsku privredu, insistirajući na održivosti i ekologiji. Brojne aktivnosti međunarodnog karaktera čine pomorstvo veoma složenim.
Primorske države su u prednosti u odnosu na kontinentalne. Od početka istorije značajne države se trude da uspostave dominaciju na moru; to su na Mediteranu bili Krit, Grčka, Kartagina i Rim, zatim Vizantija, Arapi, Đenova i Venecija. Portugalija i Španija su prve uspostavile dominaciju na oceanima, a slijede Holandija i Engleska. Zahvaljujući dominaciji na moru, Evropa je postala dominantna svjetska civilizacija. Nakon Drugog svjetskog rata dominaciju na moru uspostavljaju SAD, a sada u pomorskoj privredi prednjači Kina, a približava se Sjedinjenim Državama i po snazi ratne mornarice. I male države razvijaju pomorstvo, poput Grčke, ostvarajući ogromne društvene i privredne benefite.
Crna Gora je primorska država na Jadranu koja baštini pomorsku tradiciju dugu 24 vijeka u Boki, tri vijeka u Ulcinju i jedan vijek u Baru, ima razvijeno pomorsko školstvo, veliki broj pomoraca i pomorskih stručnjaka. Postoje i faktori koji otežavaju razvoj pomorstva. Iznad obale se uzdiže visoki lanac Dinarida bez prirodnih prolaza prema unutrašnjosti, pa je do XX vijeka zaleđe bilo slabo povezano sa Primorjem. Zaleđe je rijetko naseljeno, uglavnom privredno nerazvijeno te i danas slabo saobraćajno povezano sa obalom. Za razvoj pomorstva je važna stabilnost države. U toku zadnje 33 godine na ovom prostoru su često mijenjani politički, pravni i privredni sistemi, odnosno države: SFRJ, SRJ, Zajednica Srbija i Crna Gora i najzad Crna Gora. Kao međunarodna djelatnost pomorstvo je podložno uticaju raznih ekonomskih i političkih faktora na globalnoj sceni.
Pomorska politika je sistem mjera kojima država stimuliše razvoj pomorstva trudeći se da iskoristi svoje prednosti i amortizuje djelovanje nepovoljnih faktora. Nažalost, upravo je pomorska politika zadnjih decenija djelovala negativno, ako se o njoj uopšte može govoriti u Crnoj Gori; u tome nema razlike između pojedinih vlada.
Pomorstvo je na ovom prostoru zadnja tri vijeka prošlo kroz nekoliko velikih kriza. Radi se prije svega o pomorstvu Boke, jer je ona najvažniji pomorski centar regije od početka istorije. Crnogorske države, Duklja Vojislavljevića, Zeta Balšića, Crna Gora Crnojevića i Petrovića nijesu imale značajnu pomorsku istoriju, iako su sve one disale preko mora, nastale na obali ili u njenom neposrednom zaleđu i trudile se da dobiju izlaz na more.
Boka je tokom mletačke vladavine, i pored stalnih ratova sa Turcima, borbi sa gusarima, epidemija i zemljotresa, uspjela da postane jedan od najznačajnijih pomorskih centara Jadrana. Razvoj je nastavljen i poslije pada Mletačke Republike tokom prve austrijske vladavine, tako da je 1805. godine Boka imala 396 velikih i 290 malih brodova, 3.629 pomoraca i 239 kapetana. Ratni sukobi na Jadranu tokom Napoleonovih ratova te francuska okupacija Boke 1807–1814. zadali su težak udarac pomorstvu. Tokom druge austrijske vladavine (1814–1918) došlo je do oporavka pomorstva tako da je 1852. godine u Boki bilo 110 velikih jedrenjaka sa 31.959 tona te 34 manja broda sa 2.291 tonom i oko 5.000 pomoraca. Dok su ranije oni plovili uglavnom po Mediteranu, sada su plovili po cijelom svijetu. Boka je parobrodarskim linijama bila povezana sa Trstom i jadranskim lukama. Sljedeća kriza je bila izazvana razvojem parobroda i nestajanjem jedrenjaka; zadnji bokeljski jedrenjak „Nemirna“ je potonuo 1902. U tom periodu bokeljski pomorci su plovili na brodovima iste države, prije svega „Austrijskog Lojda“, a brodovlasnici su razvili aktivnost u Trstu (Gopčević, Kvekići, Tripkovići itd). Boka je postala ratna luka, a u Tivtu je osnovano remontno brodogradilište.
Antun Sbutega
U Kraljevini Jugoslaviji u Boki je osnovano više malih brodarskih preduzeća i jedno veće AD „Boka“ (kasnije Zetska plovidba) koje je 1937. imalo 37 brodova sa 10.545 brt. Najveće luke su bile Kotor i Zelenika koje su bile povezane sa lukama Istočnog Jadrana i Mediterana. Boka je bila glavna baza ratne mornarice a vojno brodogradilište u Tivtu je 1941. imalo 1.500 zaposlenih. Dio trgovačke flote je stradao u ratu, a ostatak je nacionalizovan. U Kotoru je 1948. godine osnovano brodarsko preduzeće „Lovćen“ koje je raspolagalo malim brodovima. Poslije razlaza sa SSSR-om i okretanja Zapadu, Jugoslavija iz strateških razloga razvija luke, brodogradnju, brodarstvo i ratnu flotu.
U Kotoru je 1955. osnovano brodarsko preduzeće „Jugoocenija“ koje se brzo razvijalo i 1986. godine imalo 26 brodova sa 812.497 dwt i 1.400 zaposlenih. Barska plovidba, osnovna 1961. godine, imala je 1991.godine 18 brodova duge plovidbe sa 320.000 dwt sa 929 zaposlenih. Brodogradilište u Bijeloj je osposobljeno za remont velikih i gradnju malih brodova i 1990. je imalo 1.000 zaposlenih. Vojni remontni zavod u Tivtu je bio osposobljen za remont ratnih i trgovačkih brodova i podmornica i gradnju manjih brodova i 1980. je imao 1.300 radnika.
Uložena su znatna sredstva u razvoj Luke Bar koja je 1976. dobila željezničku vezu sa Beogradom i imala kapacitete za oko pet miliona tona prometa i oko 2.000 zaposlenih. Najveći obim prometa je bio 1989. godine sa 2.744.766 tona prekrcaja. Bar je povezan linijom sa Barijem, Kotor sa lukama Istočnog Jadrana, a u Boku su uplovljavali kruzeri i jahte. U Kotoru su osnovani Pomorski muzej, Viša pomorska škola (od 1981. Pomorski fakultet), Pomorska biblioteka, Institut za pomorstvo i turizam.
Pomorstvo Crne Gore je bilo, u odnosu na broj stanovnika, najrazvijenije od svih jugoslovenskih republika, 1986. godine trgovačka flota Crne Gore je činila 20 odsto kapaciteta flote Jugoslavije, a udio u stanovništvu je bio 2,6 odsto. U ovom periodu došlo je do dinamičnog razvoja primorskog turizma.
Kriza pomorstva Crne Gore počinje 1991. godine sa raspadom Jugoslavije i sa ratovima, a posebno od 1992. kada je Crna Gora sa Srbijom izložena sankcijama od OUN kao agresor. Bitno je opao promet Luke Bar, prekinute su sve pomorske veze sa svijetom, a crnogorski brodovi su bili blokirani uz velike gubitke. Brodgradilište Bijela je služilo samo za remont glisera italijanskih krijumčara koji su imali baze u Boki i Baru. I pored toga veći dio trgovačke flote je preživio sankcije, a tek kasnije je rasprodat po cijenama znatno nižim od tržišnih, po nalogu vlade. Brodarskim preduzećima su upravljali nekompetentni politikanti koji su izvršavali zadatak da likvidiraju preduzeća, što je bilo skopčano sa korupcijom. Pošto je Italija blokirala svoje švercere cigareta iz Crne Gore, šverc je nastavljen preko Luke Bar i to ne samo cigareta.
I poslije obnove nezavisnosti više puta je osnivano ministarstvo pomorstva, bilo pripojeno drugim ministarstvima pa ponovo osamostaljeno, ali je uvijek bilo nekompetentno i neefikasno. Tako je 2009. mala Luka Bar, slabo organizovana, kadrovski slabo opremljena, tehnološki zaostala i sa slabim vezama sa zaleđem podijeljena, a zatim je Terminal za kontejnere i generalne terete prodat turskoj kompaniji. To se pokazalo vrlo štetnim, oba dijela luke zajedno imaju manji promet od onog u vrijeme SFRJ, nema investicija u razvoj, a Vlada Crne Gore pokušava bezuspješno da ponovo otkupi prodati dio Luke. Pogrešna odluka je bila i osnivanje Crnogorske plovidbe Kotor i Barske plovidbe sa ukupno četiri broda, jer se radi o državnim preduzećima, sa nekompetentnim rukovodstvom, da ne govorimo o korupciji. Tako se Crnogorska plovidba gasi što očekuje vjerovatno i Barsku plovidbu.
Morsko ribarstvo zapošljava svega oko 250 ribara, čiji su uslovi rada, organizacija i oprema na veoma niskom nivou. Brodgradilište Bijela je ugašeno, a nova firma Adriatic 42 za remont jahti ima 90 zaposlenih i bilježi gubitke.
Dinamični razvoj turizma (od čega više od 90 odsto na Primorju), dosegao je svoje limite zbog neadekvatne infrastrukture receptivnih kapaciteta, previsokih cijena i nedostatka strategije, a istovremeno je u toku estetska i ekološka devastacija primorskog ambijenta.
Razoj luksuznih rizorta i marina u Boki je znatno doprinio kvalitetu i promociji turizma, ali se radi o stranim kompanijama čiji je primarni biznis gradnja i prodaja vila i stanova, a sekundarni nautički turizam. Veliki broj izletnika koje brojni kruzeri dovode u Kotor ima određene ekonomske efekte, ali izaziva ekološke i sigurnosne probleme u zalivu te velike gužve u gradu i okolini.
Jedino po čemu je danas Crna Gora pomorska zemlja je oko 6.000 pomoraca koji plove na stranim kompanijama, ostvaruju ogroman prihod, ali su neorganizovani i nijesu uključeni u nacionalno pomorstvo. Sa oko jedan odsto stanovnika koji su pomorci, Crna Gora je na prvom mjestu u svijetu. Postoji više centara za obuku pomoraca, srednja pomorska škola i dva pomorska fakulteta neujednačenih kvaliteta.
Strategija razvoja pomorske privrede 2020–2030. godine je nerealni bezvrijedni dokument. Postojeća kriza pomorstva je prije svega posljedica nedostatka političke volje i sposobnosti. Za „stručnjake“ koji su izazvali brodolom pomorstva Crne Gore Bokelji kažu da ne znaju ni da plivaju, no oni veoma dobro plivaju u političkim i nekim drugim mutnim vodama. Jadranska obala je najvažniji resurs Crne Gore, a pomorstvo je više od dva milenijuma bilo najvažnija aktivnost ove regije, izvor blagostanja i stvaralac kulture, a zaleđe je preko obale bilo povezano sa svijetom. Jadranska orijentacija znači orijentaciju na razvoj, otvoreno društvo i Evropu. Pitanje je da li je to zaista cilj ove države. Alternativa je balkanska orijentacija.
