Zaklada Billa i Melinde Gates u četvrtak je obećala još 250 milijuna dolara za jeftinije i dostupniju vakcinu protiv covida-19.
Pojedinačno najveća donacija dosad dolazi nakon što su Gatesovi već dali 70 miliona dolara u novembru. S najnovijom donacijom zaklada je za borbu protiv pandemije donirala ukupno 1.75 milijardi dolara.
“Hoće li svijet postati bolje mjesto za život svih ljudi ovisi o tome što će svjetski čelnici učiniti da bi testovi, lijekovi i cjepiva bili dostupni onima koji ih trebaju”, saopštila je zaklada.
Novac će služiti tome da se testovi i cjepivo dostave slabo i srednje razvijenim zemljama, dodala je.
Velika Britanija postala je u utorak prva zemlja koja je počela vakcinisati protiv covida-19, kada je 90-godišnja starica primila vakcinu Pfizera-BioNTecha.
Kanada je to cjepivo odobrila u srijedu, a američka Agencija za hranu i lijekove okupit će u četvrtak vanjske stručnake koji će raspravljati o tome hoće li ga preporučiti ili ne.
Pfizerova vakcina je zahtjevno, osobito za siromašne zemlje, jer se mora čuvati na jako niskim temperaturama.
“Novi lijekovi i potencijalna cjepiva mogli bi se pojaviti početkom iduće godine. No, oni će sačuvati živote samo ako dođu tamo gdje treba”, istaknuo je Bill Gates.
Misterij nestanka Inine plinske platforme “Ivana D” sa svojega eksploatacijskoga “sidrišta” u pulskom akvatoriju već danima obavija genovskom ciklonom zahvaćeni Jadran.
Komunikacija i vizualni kontakt s platformom izgubljeni su sa susjednih joj platformi još prošle subote, a sva je prilika da joj još nekoliko dana neće biti moguće pouzdano ući u trag; piše Otvoreno more. “Ivanu D” će potražni timovi kompanije i nadležnih službi pokušati pronaći tek nakon što to dopuste vremenski uvjeti, pretpostavlja se potkraj tjedna.
U tu svrhu pripremljene su robotske ronilice, svojevrsni podvodni dronovi koji se i inače koriste za preglede pučinskih objekata, te njihovi upravljači čekaju da im more dopusti isplovljavanje u akvatorij 50 kilometara sjeverozapadno od Pule.
Kako je moguće da čeličnu grdosiju težu od 500 tona jugo i valovi viši od pet metara netragom izbrišu s površine mora, ali i s horizonta? Valja znati da nije posrijedi plutajući objekt, nego fiksna platforma koja bi pilotima zabijenima u dno mora trebala biti čvrsto i stabilno pričvršćena, poput pelješkog mosta.
“Ivana D” je bez smještajnih objekata za ljude, ali i bez videonadzora ili lokatora koji bi sad olakšao njezino pozicioniranje. Riječ je o monopodskom satelitskom objektu bez posade, starom 20-ak godina, visokom oko 18 metara i vrijednom 15-ak milijuna dolara. Dok joj jako jugo nije došlo glave, proizvela je plina koliko Hrvati prosječno potroše u pola godine – milijardu kubičnih metara.
Iz Ine tješe javnost kako se odvajanjem platforme od plinske bušotine uspješno aktivirao sustav isključivanja u nuždi (ESD) te su svi dubinski sigurnosni ventili uspješno zatvoreni, a tlak u plinovodu je stabiliziran. More je u tom dijelu Jadrana duboko 40-ak metara, a ventil, koji je oko 50 metara ispod morskog dna, programiran je da se nakon pucanja plinovoda automatski zavrne.
Time su izbjegnuti potencijalni veći štetni utjecaji na okoliš, no svejedno se postavlja pitanje odgovornosti tvrtke i kvalitete sigurnosnih pregleda njezinih postrojenja.
Inspekcijski nadzor eksploatacijskog objekta “Ivana D” obavljen je nedavno, u oktobru ove godine, te je pomalo paradoksalno da je objekt koji je s eksploatacijskog mjesta otpuhalo malo jače jugo imao svu valjanu sigurnosnu dokumentaciju. Sad je najvjerojatnije samo gomila starog željeza, posve neupotrebljiva za ponovno postavljanje.
“Vijek trajanja ove vrste platforme uz uredno bi održavanje trebao biti puno dulji od 20 godina”, upozorava bivši direktor Ine i bivši ministar gospodarstva te hrvatski naftni stručnjak Davor Štern.
On pretpostavlja da je platforma potonula blizu zadane lokacije, jer nije konstruirana ni za kakvu plovidbu, a moguće razloge nalazi u nedovoljno dobrom održavanju i napredovanju korozije na mjestima ključnima za njezino čvrsto fiksiranje.
“Činjenica je da naftne kompanije, kad god padne cijena nafte na svjetskom tržištu, najprije počnu štedjeti na troškovima održavanja svojih eksploatacijskih postrojenja, što nije ni pametno ni dobro. I eksploatacijsko polje na kojemu je djelovala ‘Ivana D’ bilo je pri kraju svojeg roka iskorištenja, te je vjerojatno i to mogući dodatni razlog zašto se tamo nije više ulagalo”, procjenjuje Štern.
On postavlja i pitanje zašto je Ina to polje pred kraj eksploatacije uopće i otkupila od Talijana, te pojašnjava kako se platforma nakon prestanka rada mora ukloniti s mjesta na kojem je bila, a morsko dno i cijelo područje dovesti u prvobitno stanje.
Napominjući kako će sve elemente sudbine “Ivane D” pouzdano utvrditi naknadna istraga, Štern upozorava da se teoretski svaka eksploatacijska platforma u Jadranu može naći u istoj situaciji, jer je izložena istim vremenskim uvjetima.
Treba pojačati inspekcije i državni nadzor kako bi se na vrijeme anuliralo slične posljedice: na hrvatskoj strani Jadrana još je 19 sličnih platformi, a na talijanskoj čak 120.
Da je “Ivana D” slučajno bila naftna platforma, Štern napominje da su posljedice za Jadran mogle biti katastrofalne, naročito u slučaju neaktiviranja predviđenih sigurnosnih mehanizama. U tom slučaju mogli smo svjedočiti scenariju zagađenja nalik na svojedobnu dramu u Meksičkom zaljevu, zbog čega se on uvijek suprotstavljao svim idejama eksploatacije nafte iz našeg podmorja. “Plin da, ali nafta ne, jer je rizik potencijalnog zagađenja Jadranskog mora i obale preskup i prevelik”, ističe Davor Štern.
U Konavlima rijetko viđen prizor – zbog velike količine kiše i jakog nevremena koje je pogodilo cijelu našu županiju, poplavilo je i Konavosko polje.
Događanje su žitelji Konavala komentirali u Facebook grupi Zavazda Konavle, a u kojoj su objavili i mnoštvo zanimljivih fotografija. Treba se nadati kako velike oborine neće prouzročiti veću materijalnu štetu onima koji obrađuju zemlju i bave se poljoprivredom.
Odbornici budvanskog parlamenta i dalje će biti jedni od najplaćenijih u Crnoj Gori, pa će im mjesečna naknada biti 300 eura, bilo da se održavaju sjednice ili ne, da li diskutuju ili ne.
To je predviđeno odlukom o naknadama za rad i drugim primanjima odbornika i članova radnih tijela, koju potpisuje predsjednik Skupštine opštine Krsto Radović, a koja će se u petak naći pred odborničkim sazivom lokalnog parlamenta.
Time se samo potvrđuje visina naknade koja je godinama unazad važila i koju je ustanovljena još za vrijeme dok je gradom upravljao DPS. Na taj način su budvanski odbornici praktično duplo više plaćeni od svojih kolega u podgoričkom parlamentu.
Ovolika mjesečna odbornička plata je zagarantovana, bilo da se sjednice održavaju ili ne, bilo da neko od odbornika, kako je to bio slučaj u prethodnom mandatu bojkotuje zasjedanja.
Takođe, odbornici primaju platu i bez obzira na svoju angažovanost tokom skupštinskih zasjedanja, pa istu svotu će primati i oni koji ne diskutuju, kao i oni koji praktično ne propuštaju nijednu tačku dnevnog reda, a da se ne jave za riječ.
Statistika od prošle godine je poražavajuća, jer je bilo odbornika, kako iz opozicionih klupa (DPS, SD), tako i onih iz vladajućih (Demokrate, DF) ili pak Crnogorske, koji su se rijetko ili nikad javljali za riječ.
Slično je i sa novim odborničkim sazivom u lokalnom parlamenta, koji je do sada imao pet skupštinskih zasjedanja, tokom kojih se pojedini odbornici opozicije nijesu ni pojavili u skupštinskoj sali, dok oni iz vlasti, koji su redovni u dolascima, ali nijesu se još navikli da su predstavnici građana i da im se mora čuti glas.
Međutim, tu se primanja odbornika ne završavaju, jer kako je predviđeno odlukom, oni odbornici koji predstavljaju svoje odborničke klubove na kolegijumu kod predsjednika Skupštine opštine, primaće naknadu od dodatnih 60 eura, a predsjednik 75 eura. Kako je pojašnjeno u odluci, ta naknada se isplaćuje ukoliko je u mjesecu održana barem jedna sjednica kolagijuma.
Kolegijum se inače zakazuje uoči zakazivanja sjednice Skupštine opštine, gdje se predstavnici svih političkih partija dogovoraju o terminu i dnevnom redu.
Naravno, odbornici mogu da računaju i na dodatne naknade, jer je odlukom predviđeno da se plaća i članstvo u stalnim radnim tijelima Skupštine opštine.
Tako, na mjesečnom nivou, naknada se, ukoliko je održana barem jedna sjednica nekog radnog tijela, isplaćuje u iznosu od 60 eura odborniku koji je predsjednik radnog tijela, a stalnom članu u iznosu od 35 eura. Odbornik koji je član dva ili više radna tijela, mjesečna naknada je u visini od 60 eura.
Na dodatnu zaradu mogu računati i oni odbornici koje bude izabrala na zasjedanju u petak Skupština opštine, a koji će u narednom periodu prisustvovati vjenčanjima. Njima je naknada po danu vjenčanja 50 eura.
Naime, na svakom vjenčanju, kako je to opštinskom odlukom predviđeno pored matičara prisustvuje i odborniik lokalnog parlamenta.
Odbornici su dužni da obavještavaju predsjednika Skupštine opštine Krsta Radovića o razlozima spriječenosti da prisustvuju kako zasjedanjima, tako i sjednicama kolegijuma, radnih tijela, jer u suprotnom će im iznosi naknada biti umanjeni za polovinu.
Vektra Boka, jedna od kompanija biznismena Dragana Brkovića, odustala je od revizije koju je prvobitno uložila Vrhovnom sudu na presudu po osnovu koje Elektroprivredi mora da vrati poslovni prostor u Herceg Novom.
U odluci Vrhovnog suda navodi se da je ta kompanija prije mjesec obavijestila sud da povlači reviziju izjavljenu protiv presude Apelacionog, kojom je potvrđena prvostepena presuda. Privredni sud je kao nedopušten odbacio zahtjev da sud potvrdi da je EPCG vlasnik te nepokretnosti, piše Pobjeda.
Riječ je o poslovnom prostoru od 211 kvadratnih metara, kojim je Vektra Boka garantovala izmirenje duga za struju od 242 hiljade EUR, ali i duga Vektre Jakić od 168 hiljada EUR.
Kako taj protokol nije ispoštovan, EPCG je 2014. godine inicirala vansudsku prodaju o kojoj je Vektra obaviještena i na šta nije prigovarala. Nakon devet neuspješnih javnih prodaja, taj prostor je kupila EPCG i upisala se u katastru kao vlasnik.
S obzirom na to da im nepokretnost nije predata, a godinu kasnije je u ovoj kompaniji otvoren stečaj, EPCG je prvobitno tražila izlučenje te imovine iz stečajne mase, ali nakon što je stečajni upravnik to odbio, pokrenut je parnični postupak.
Iz Vektre su tužbu ocijenili neblagovremenom ukazujući da je imovina procijenjene vrijednosti milion EUR prodata za svega 560 hiljada EUR i to hipotekarnom povjeriocu, odnosno tužiocu u ovom slučaju.
Naveli su da je stečajni upravnik tražio pobijanje pravnih radnji radi što ravnomjernijeg namirenja povjerilaca, uključujući i sporni protokol, jer je tužilac morao znati da je Vektra u vrijeme zaključenja tih ugovora bila nesposobna za plaćanje. Zaključenje protokola i ugovora o hipoteci između EPCG i Vektre ocijenio je smišljenim da naruše takvo namirenje.
Ti navodi nijesu bili od uticaja na drugačiju odluku suda, imajući u vidu da je pravosnažnom presudom odbijen zahtjev Vektra Boke da se utvrdi da ugovor o hipoteci sa EPCG. kao i ugovor o prodaji nepokretnosti, nemaju pravno dejstvo prema stečajnoj masi. Time je, kako se navodi u prvostepenoj odluci kojom je naloženo vraćanje nepokretnosti, utvrđeno da je EPCG na zakonit način stekla pravo svojine i da ima pravo da zahtijeva da mu je tuženi preda u posjed i slobodno raspolaganje.
Privredni sud je odbacio zahtjev EPCG kojim je traženo utvrđenje vlasništva, navodeći da je nedozvoljen, imajući u vidu da je u katastru već upisana kao vlasnik, a da to pravo tuženi nije ni osporavao tokom postupka.
Margaret Keenan, 90-godišnja Britanka, prva osoba u svijetu koja je primila odobrenu vakcinu protiv covida-19 kao obična građanka, a ne sudionica kliničkih ispitivanja, u srijedu je nakon što je otpuštena iz bolnice rekla da se osjeća odlično.
Fotografije Keenan obišle su svijet nakon što je u utorak vakcinisana u svojoj lokalnoj bolnici u Coventryju, u središnjoj Engleskoj, uoči 91. rođendana.
Nakon izlaska iz bolnice, s plavom majicom s pingvinom na snijegu i natpisom Sretan Božić, izjavila je da je vakcinisanje protiv covida-19 “bio važan dan za nju osobno i ostatak svijeta” te je pozvala ljude da se predbilježe za program vakcinisanja.
“Za mene je ovo kao neki kovitlac i još uvijek mi nije sve sjelo. Osjećam se odlično i sretna sam što ću se vratiti kući i provesti vrijeme s mojom obitelji”, rekla je baka Margaret.
Velika Britanija počela je u utorak vakcinisati svoje stanovništvo protiv covida-19 s vakcinom koje su razvili Pfizer i BioNTech. Prva je zapadna zemlja koja je počela vakcinisati stanovništvo, što je pozdravljeno kao odlučujuća prekretnica u savladavanju koronavirusa.
Masovno vakcinisanje budi nadu u zaokret u borbi protiv pandemije koja je uzrokovala smrt više od 1,5 milijuna ljudi i slom gospodarstva.
Iako su dodjele stambenih kredita službenicima i funkcionerima lokalne uprave proteklih godina bile u žiži javnosti i nerijetko bile predmet pravih skandala, posebno u slučaju kredita za navodnu kupovinu stana koji je uzeo bivši gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS), bivša lokalna vlast Tivta koju je činila koalicija DPS-SD-HGI, iskoristila je i posljednju godinu svog mandata da na ovaj problematičan način časti svoje funkcionere i namještenike novcem poreskih obveznika.
Tako je Opština ove godine za te svrhe utrošila skoro 80 hiljada eura iz svog budžeta, a zanimljivo je da je čitava procedura kojom su te pare podijeljene službenicima i funkcionerima, sprovedena krajem januara i u februaru – nepuna dva mjeseca prije termina za lokalne izbore u Tivtu koji je trebalo da budu održani 5. aprila, ali su odloženi zbog prvog talasa epidemije koronavirusa. Umjesto početkom aprila, lokalni izbori su održani 30. avgusta, a na njima je dotadašnja vladajuća koalicija pretrpjela težak poraz.
“Korisnici sredstava iz budžeta Opštine Tivat kojima je ove godine isplaćeno na ime pozajmica i kredita ukupno 79.997,99 eura su Jovana Đukanović, Boro Radnjić, Slađana Drakulović, Božidar Uskoković, Rajko Samardžić, Sanela Fičer i Marija Sijerković”, rečeno je “Vijestima” iz Sekretarijata za finansije Opštine Tivat na čijem je čelu odnedavno v. d. sekretar Jovan Brinić (Narod pobjeđuje).
Njima su dodijeljeni krediti “za poboljšanje uslova stanovanja” i to po oglasu koji je za te svrhe bivša gradska administracija raspisala 22. januara.
“Uslovi za dodjelu kredita prema Odluci o rješavanju stambenih potreba službenika i namještenika su isti za sve službenike i podrazumijevaju rok otplate od pet godina, kamatnu stopu od dva odsto bez grejs perioda, sa rokom uplate rate do petog u mjesecu za tekući mjesec”, pojasnio je Brinić.
Ta odluka omogućava dobitnicima kredita i brojne povlastice kada je u pitanju umanjenje iznosa koji će oni na kraju vratiti Opštini, i to po pet odsto za svaku godinu staža i dodatnih tri procenta za svaku godinu za koju je dobitnik kredita bio obaveznik plaćanja doprinosa za stambenu izgradnju, pa se ukupna obaveza vraćanja kredita može umanjiti čak i do 80 odsto.
Prema podacima Sekretarijata za finasije, Jovani Đukanović, sekretarici bivšeg gradonačelnika Kusovca, odobren je iznos od 4.881 eura, Boru Radnjiću – vatrogascu u Službi zaštite i spasavanja odobren je iznos od 5.236, Slađani Drakulović – zastupnici imovinsko-pravnih interesa Opštine 4.931, dok je Božidaru Uskokoviću, takođe vatrogascu-vođi smjene u SZS, odobren iznos od 5.872 eura. Inspektoru II za lokalne puteve Rajku Samardžiću odobren je iznos od 4.499, dok je Saneli Fičer – samostalnoj savjetnici III za operativne poslove i preventivne aktivnosti u SZS odobren iznos od 4.575 eura.
Najveći dio novca koji je bivša tivatska vlast ove godine iz budžeta izdvojila za kućenje svojih službenika i funkcionera, međutim, otišao je u ruke Marije Sijerković (DPS), glavne administratorke Opštine Tivat. Njoj je, po oglasu koji je takođe 22. januara raspisala Komisija zarješavanje stambenih potreba lica koja bira ili imenuje Skupština opštine i predsjednik opštine i dugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu, dodijeljeno 50.000 eura i to za “kupovinu stana”.
“Kada su u pitanju uslovi i iznosi dobijenog kredita prema Odluci o rješavanju stambenih potreba lica koja bira ili imenuje Skupština opštine i predsjednik opštine i dugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu, predviđen je rok otplate od 20 godina, kamatna stopa dva odsto bez grejs perioda”, saopšteno je “Vijestima” iz Sekretarijata za finansije.
Ova Odluka, takođe, omogućava izuzetne povoljnosti dobitnicima takvih kredita, pa se obaveza vraćanja i njima, zavisno od godina staža i vremena plaćanja stambenih doprinosa, takođe može umanjiti za čak do 80 odsto. Na sličan način tokom mandata prethodne DPS-SD-HGI vlasti, u decembru 2017, stambeni kredit od 52.000 eura pod vrlo kontroverznim okolnostima i uz diskutabilnu dokumentaciju, dodijeljen je tadašnjem potpredsjedniku opštine i kasnijem gradonačelniku Siniši Kusovcu, odnosno tadašnjoj predsjednici opštine Snežani Matijević (DPS).
Kusovac će od dobijenih sredstva u narednih 20 godina Opštini Tivat vratiti tek 14.560 eura, dok je Matijevićeva kojoj je dodijeljen kredit 33.673 eura, u obavezi da u roku od 10 godina Opštini vrati ukupno 6.735 eura. Predsjednik lokalnog parlamenta za vrijeme bivše vlasti Ivan Novosel (DPS) takođe je prethodnih godina u više navrata “rješavao svoje stambeno pitanje” sredstvima i imovinom Opštine Tivat koja mu je za te svrhe svojevremeno dodijelila plac koji je bio u gradskom vlasništvu, te čak četiri ultrapovoljna stambena kredita, u ukupnom iznosu od preko 55 hiljada eura.
Jedan od vodećih američkih dnevnih listova The Washington Post, objavio je članak o digitalnim nomadima koji su, za vrijeme pandemije korona virusa, proveli nekoliko mjeseci u Hrvatskoj i Dubrovniku, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin.
U tekstu se navodi kako je na veći broj američkih dolazaka utjecala prva direktna aviolinija između Hrvatske i SAD-a, to jest između Dubrovnika i Philadelphije, uvedena u junu 2019. godine. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, Amerikanci su prošle godine u Dubrovniku bili drugi najbrojniji gosti, s gotovo 160 tisuća dolazaka i više od 442 tisuća noćenja, navodi Washington Post.
Svoje iskustvo s čitateljima podijelila je Sarah Morlock, freelance spisateljica i menadžerica društvenih mreža iz Indiane, koja radi na daljinu, a listopad i studeni provela je u Dubrovniku sa svojim partnerom. Istaknula je kako prilikom odabira mjesta boravka traži povijesne gradove s očuvanom prirodom i dobrom internetskom vezom, a Dubrovnik je u tom smislu ispunio sva njena očekivanja. Osim digitalnim nomadima, Hrvatska je zanimljiva i dvonacionalnim parovima koji su, uslijed pandemije korona virusa i ograničenih mogućnosti putovanja, svoj susret organizirali upravo u Hrvatskoj.
Washington Post ističe kako se Dubrovnik trudi privući digitalne nomade pa je tako u februaru predstavljen projekt uvođenja ultrabrzog širokopojasnog interneta, dok je u listopadu održana virtualna konferencija „Dubrovnik za digitalne nomade“ kako bi ih se potaknulo da odaberu upravo Dubrovnik za svoj udaljeni ured. Početkom 2021. Hrvatska će uvesti digitalnu nomadsku vizu što će je učiniti drugom zemljom u Europi i petom na svijetu koja je to napravila, piše Washington Post.
Passengers on the first COVID 19-tested – foto EPA
Prvi “COVID testirani” let stigao je u Rim iz New Yorka, u sklopu inicijative kojoj je cij obnoviti zračne veze između Evrope i SAD-a zatvorene zbog pandemije korona virusa.
Putnici su morali pokazati negativan test ne stariji od 48 sati kada su se ukrcavali u avion Alitalije s njujorškog aerodroma John F. Kennedy i obaviti još jedan kada su sletjeli na rimski aerodrom Fiumicino.
Svih stotinu putnika bilo je negativno i nisu morali u 14-dnevni karantin koja inače vrijedi za dolaske iz SAD-a, prenosi Hina.
Među njima je Chiara, Italijanka koja živi u SAD-u i koja je stigla u posjetu roditeljima zajedno sa suprugom i sedmomjesečnim sinom.
“Vraćam se u Italiju nakon gotovo godinu dana. Sin nam se rodio u aprilu i niko ga iz moje porodice još nije vidio. Presretni smo”, rekla je Chiara.
Mijenjanje maske
Svi putnici morali su nositi masku i mijenjati je svaka četiri sata, objavile su aerodromske službe.
“Ovaj neuobičajeni eksperiment daje nadu zračnom saobraćaju, kretanju ljudi i ekonomiji čak i dok je korona virus tu među nama”, izjavio je Nicola Zingaretti, čelnik pokrajine Lazio kojoj pripada Rim.
Interkontinentalni let New York-Rim uslijedio je nakon što je u septembru obnovljen domaći ‘corona free’ let između Rima i finansijskog centra Milana.
Ukoliko odbornici na predstojećoj sjednici lokanog parlamentra 16.decembra daju zeleno svjetlo, Opština Tivat će lokalnom Udruženju penzionera ustupiti tri katastarske parcele u Krtolima radii izgradnje stambene zgrade za potrebe tivatskih umirovljenika.
Naime, po „Odluci o učešću Opštine Tivat u izgradnji objekata kolektivnog stanovanja za potrebe penzionera sa teritorije opštine Tivat“ koju je pripremila administracija gradonačelnika Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje), grad će Udruženju penzionera Tivat bez naknade, premijeti pravo svojine nad tri katastarske parcele koje čine jednu urbanističku parcelu, ukupne povrđine 1.616 kvadrata, u Novom naselju u Radovićima. Ujedno, Udruženje penzionera će biti oslobođeno obaveze plaćanja komunalija za izgradnju stambenog objekta koji je planskom dokumnetacijom, predvišen na ovoj lokaciji. Vrijednost zemljišta i iznos naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta predstavljaju učešće Opštine Tivat u realizaciji projekta izgradnje stanova za potrebe penzionera, a Udružnje penzionera dužno je da u roku od dvije godine od potpisivanja ovog ugovora sa Optinom, počne izgradnju stambene zgrade u Radovićima.
Po važećem DUP-u, namjena urbanističke parcele koju umirovljenicima ustupa Opština je stanovanje srednje gustine, a na njoj je ucrtan objekat sa 4 etaže sa ukupno 1.940 m2 bruto građevinske površine. Shodno procjeni Uprave za nekretnine, vrijednost ove parcele je oko 197 hiljada eura, a na to se kao učeće Optine, dodaje i vrijednost komunalija koje bi za planirani objekat na ovoj lokaciji izjnosile još oko 180 hiljada eura. Ranije je iz Udruženja penzionera lokalnoj upravi uz molbu za pomoć, nagoviješteno da u Tivtu ukupno između 50 i 150 umirovljenika nema riješeno stambeno pitanje i stoga ima urgentnu potrebu za dobijanjem stana.
Prethodna tivatska DPS-SD-HGI vlast je već Udruženju penzionera Tivat u februaru ove godine – nešto više od mjesec dana pred lokalne izbore koji su se u Tivtu trebali održati 5.aprila ali su zbog prvog talasa koronavirusa ipak morali biti odloženi za 30.avgust, već na sličan način bila ustupila nešto manji opštinski plac od 1.016 kvadrata u Gradiošnici i takođe Udruženje penzonera oslobodila obaveze plaćanja komunalija za izgradnju stambenog objektana toj lokaciji za riješevanje stambenih potreba umirovljenika. Mđutim, ta je odluka u junu stavljena van snage i raskinut sporazum o ustupanju placa iz razloga što je na tom zemljištu na lokalitetu Mihova glavica, DUP-om dozvoljena gradnja osam stambenih jedinica veće kvadrature što, kako je tada objašnjeno, „ne zadovoljava potrebe penzionera“ pa je pokrenula nova procedura kako bi se umirovljenicima ustupilo drugo zemljište.
Bivša DPS-SD-HGI vlast je onda 11. avgusta – opet neposredno pred lokalne izbore, predložila da se Udruženju penzionera ustupi lokacija u Krtolima, ali nije uspjela da to sprovede u djelo prije izbora 30. avgusta jer u međuvremenu nije dobila zakonom neophodnu saglasnost Vlade za ustupanje te državne, odnosno opštinske imovine. Saglasnost kabineta bivšeg premijera Duška Markovića (DPS) stigla je naknadno, i to nakon što su DPS, SD i HGI u Tivtu izgubili lokalne izbore, pa sada odluku o ustupanju opštinskog zemljišta i oslobađanju od komunalija za izgradnju penzionerskih stanova u Krtolima, realizuje nova tivatska vlast koju čini kolicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i Goran Božović -časno i odgovorno za bolji Tivat.
