Neprekidna serija potresa proteklih dana u blizini islandskoga glavnoga grada Reykjavika rezultirala je još jednim, jačim potresom.Prema podacima meteorološke agencije Vedurstofa, jedan od stotina potresa na poluotoku Reykjanesu jugozapadno od Reykjavika imao je jačinu od oko 5,2 u subotu ujutro.
Od potresa magnitude 5,7 u srijedu, taj je potres bio najjači. Proteklih dana na tom je području zabilježeno više od 6000 potresa.
Budući da se sjevernoatlantski otok nalazi na nizu rasjeda, potresi te vrste nisu rijetki, ali trajanje i jačina sadašnjih potresa nisu uobičajeni. Seizmolozi sumnjaju da ovaj put nije riječ o jednom većem podrhtavanju tla i većem broju manjih udara, već da je moguće da se dogodilo nekoliko velikih potresa odjednom.Do sada nitko nije teže ozlijeđen i zasad nije nastala veća šteta.
27. februara 1993. voz 671 je krenuo iz Beograda ka Baru, na železničkoj stanici Štrpce dočekala ga je srpska oružana formacija predvođena sada haškim optuženikom Milanom Lukićem, uz pomoć policije koja je bila u vozu, i iz njega odvela 19 civila u nepoznatom pravcu – 18 Muslimana i jednog Hrvata. Dvadesetdvije godine su od ratnog zločina otmice u Štrpcima. Svjedočanstva posmatrača govore da su bez traženja objašnjenja napustili kupe i voz. Oteti i ubijeni su bili civili. Ubijeni su zbog onog što je pisalo u njihovim dokumentima. Većina ubijenih su bili iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice. Do današnjeg dana većina njih nije pronađena.
Podsjećamo crnogorsku javnost da su za ovaj zločin osuđeni Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. Nebojša Ranisavljević osuđen je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2003. godine na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Mićo Jovičić, protiv koga je vođen postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine, priznao je krivicu i osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.
žPodsjećamo crnogorsku javnost na odgovornost koju imamo prema žrtvama i njihovim porodicama jer je ovaj zločin učinjen u naše ime, a nalogodavci i idejni tvorci rata na prostorima ex JU nisu još imenovani.
Na epitafu u Štrpcima piše: “Ko u ovoj zemlji zaboravi stanicu Štrpci i 27. februar odustao je od budućnosti”.
Mislimo da se Crna Gora ne može distancirati od ovog zločina i da je odgovornost i na nama da pravda bude zadovoljena i da se na primjeren način obilježi ovaj događaj i spriječi zaborav.
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj
Predjednik i glavni izvršni direktor DP World grupacije iz Dubaija, sultan Ahmed Bin Sulayem doputovao je u Crnu Goru na čelu delegacije ovog velikog poslovnog konglomerata.
Kompanija „Drydocks World“ koja pripada DP World grupaciji iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, od prije nekoliko mjeseci je član Konzorcijuma Montenegro Yacht Services sa kompanijom „Adriatic Marinas“ iz Tivta, a umjesto holandske brodograđevinske korporacije „Damen“. Taj konzorcijim dobio je od Vlade Crne Gore dugogodišnju koncesiju nad brodogradilišnom lukom Bijela, u cilju transformacije tamošnjeg nekadašnjeg remontnog brodogradilišta za velike trgovačke brodove u prvoklasnu kompaniju za servisiranje, održavanje, popravku i remont superjahti.
Kako nezvanično saznajemo Bin Sulayem i njegovi saradnici, u narednih nekoliko dana obićiće lokaciju budućeg Drydocks World brodogradilišta i servisnog centra za jahte u Bijeloj, kao i tivatski Porto Montenegro, a u Herceg Novom će se sresti sa gradonačelnikom Stevanom Katićem i sa njim razgovarati o predstoječim aktivnostima komapnije iz Dubaija na otvaranju novog brodogradilišta u toj opštini. Sultan bin Sulajem će se u Podgiruci sresti i sa premijerom Zdravkom Krivokapićem, predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, te ministrima ekonomije Jakovom Milatovićem i kapitalnih investicija Mladenom Bojanićem.
sultan Ahmed bin Sulayem
Iz tivatske kompanije Adriatic Marinas- Porto Montenegro ranije je, kada je objavljeno da će holandski Damen u konzorcijumu Montenegro Yacht Services zamijeniti kompanija Drydocks World – Dubai, koja je dio DP World grupacije, saopštemo da to donosi „značajno iskustvo, vještine i resurse Konzorcijumu, a pored osnivanja prvoklasnog centra za superjahte u Bokokotorskom zalivu, imaće ključnu ulogu u ostvarivanju ambicija projekta, prije svega da on postane jedan od glavnih pokretača razvoja bokokotorske industrije servisiranja i remonta superjahti.“
„Ovaj projekat ne samo da će regenerisati brodogradilište Bijela, već i cjelokupnu industriju pomorskog inženjerstva, kao i očuvati veliku pomorsku tradiciju koju baštini Crna Gora. Naše kolege i partneri iz kompanije Dry Docks World sa sobom na ovaj projekat donose i ulažu značajne resurse i ekspertizu. Zajedno ćemo pozicionirati brodogradilište u Bijeloj kao jednu od vodećih kompanija za remont i popravku superjahti na Mediteranu.“- istakli su iz Porto Montenegra.
Kompanija DryDocks World (DW) iz Dubaija koja je nova članica konzorcijuma što u Bijeloj na prostoru nekadašnjeg renomrnog brodogradilišta za velike trgovačke brodove, treba da razvije jedan od najmodernijih remontnih centara za mega i super jahte na Mediteranu, jedna je od većih brodogradilišnih korporacija na svijetu.
Brodogradilište DP Worlda u Dubaiju
DW kojeg je prije skoro 40 godina ustanovio tadašnji vladara Dubaija, šeik Rašid bin Saed Al Maktum, nastala je iz potrebe da se rapidno narastajućoj off shore (naftnoj i industriji ekspoatacije prirodnog gasa iz mora, odnosno industriji vjetrogeneratora na moru) u Persijskom zalivu obezbijedi modern remontni centar i logistička podrška. Stoga je u Dubaiju nastao jedan od najvećih brodoremontnih kompleksa na svijetu na površini od preko 200 hektara, sa 3.700 metara dužine operativne obale, nizom modernih radionica i pogona za izradu djelova brodskih konstrukcija i opreme, tri tzv.suva doka za tzv. ULCC brodove (ultra large crude oil carriers – supertankere nosivosti preko 300.000 tona) te jednim plutajućim dokom, kao i sopstvenom plovnom duzalicom kapaciteta čak 2.000 tona. O tehnološkom nivou ove kompanije najbolje govore podaci da DW široko primjenjuje najnoviju ekološki prihvatljivu robotsku tehnologiju Chariot Robotics za poslove pjeskarenje trupa broda koji se remontuje, ima specijalne klimatizirane radionice u kojima se pod posebnim klimatskim uslovima obavlja izrada cijevi od egozotičnih materijala, kao i posebnu radionicu za rad na kriogenskoj opremi za hlađenje na ultraniskim temperaturama, a koja je ključna za LNG tankere za tečni prirodni gas koji su jedna od glavnih biznis oblasti kojim se DW bavi.
DW ima i peko 3.000 kooperanata koji klijentima tog brodogradilišpta pružaju bukvalno sve zamislive i potrebne usluge, kao i sopstveni inženjsko-kosntrukcioni biro koji osmišljava i projektuje najkomplesnije projekte prenamjenje ili rekonstrukcije raznih vrsta tehničkih plovila i brodova.
DW na čijem je već godinama čelu bivši kapetan duge plovidbe i pomorski inženjer Rado Antolović iz Slovenije, godišnje završi preko 300 raznovrsnih projekata remonta ili izgradnje novih brodova ili plovila za naftnu i gasnu industriju, a dosadašnji njihov rekord je bio istovremeno obavljenje remonta na čak 42 plovila. DW zapošljava 10 hiljada radnika iz preko 50 država svijeta, a za tu kompaniju radi i nekoliko inženjera brodogradnje rodom iz Boke koji su nakon zatvaranja brodogradilišta Bijela, „trbuhom za kruhom“, otišli i dobro se snašli u Dubaiju. Pojedini od tih naših ljudi su u međuvremenu, čak i vodili segmente nekih od za DW najznačajnijih projekata, poput rekonstrukcije i pretvaranja čuvenog transatlantika „Queen Elizabeth 2“ u stacionarni ultraluksuzni brod-hotel u Dubaiju.
Detalj iz DPWorld brodogradilišta u Dubaiju
Gledano iz ugla razvoja budućeg remontnog brodogradilišta za mega i super jahte u Bijeloj kojeg će razvijati u partnerstvu sa Porto Montenegrom, DW ima respektabilne reference u više od 800 od 2005. do danas, remontovanih jahti svih veličina u njihovom posebnom remontnom brodogradilištu za tu vrstu plovila u Dubaiju. To brodogradilište raspolaže plutajućim dokom dimenzija 205 x 34 metra (nešto malo manjim nego što je to bio veliki, plutajući DOK-12 nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišpta Bijela), četiri sinhrolifta od kojih najveći može dići iz mora brod dug 120 metara i težak 6.000 tona, te dva manja travel lifta za manje jahte. DW tamo na jahtama radi bukvalno sve poslove – od projektovanja eventualnih izmjena na brodu, do detaljnog remonta i ponovnog opremanja svakog segmenta tih ultralusuznih i vrlo skupih plovila. Među brodovima na kojima su oni radili su tri najveće jahte svijeta: 180-metarski „Azzam“, 162 metra dugi „Ecliopse“ i 160 metara duga jahta „Dubai“. Većina od tih brodova inače, već je ranijih godina dolazila i povremeno se vezivala u marini Porto Montenegro u Tivtu.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu za javno zdravlje prijavljeno je pet smrtnih ishoda povezanih sa kovidom-19 i to kod pacijenata iz Budve (2), Podgorice (1), Bara (1) i Cetinja (1), od kojih je najmlađi imao 62, a najstariji 84 godine starostim saopšteno je iz IJZ-a. Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije zabilježile su 543 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2.
Kako je saopšteno iz IJZ-a dostavljeni su rezultati za 1986 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 999.
opština
oboljeli
Podgorica
205
Nikšić
107
Bar
36
Budva
34
Herceg Novi
29
Bijelo Polje
27
Ulcinj
26
Danilovgrad
18
Cetinje
15
Pljevlja
14
Kotor
9
Tivat
5
Berane
4
Mojkovac
3
Kolašin
3
Rožaje
2
Plav
2
Tuzi
2
Andrijevica
1
Plužine
1
Ukupno
543
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 529 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8628.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 75332.
Povodom Svjetskog dana reciklaže koji se obilježava 18. marta, Komunalno preduzeće Kotor doniraće platnene torbe građanima koji tokom mjeseca marta na blagajni preduzeća plate mjesečni račun za odvoz otpada.
-Sami cilj akcije je da se smanji upotreba plastičnih kesa, koje imaju negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a ujedno ostavljaju i ružnu sliku kada ih vidimo u prirodi ili ih vjetar raznosi po ulici. Ovom akcijom želimo da se upotreba cegera “vrati” u domaćinstva koji su ranije bili neizostavni prilikom odlaska u trgovinu-kazao je direktor ovog preduzeća Milan Popović.
Podsjeća da se obične plastične kese ne mogu razgraditi pod dejstvom mikroorganizama, tako da se sa tog aspekta smatraju nerazgradivim.
-Za njihovu razgradnju u prirodi, pod dejstvom svjetlosti i drugih faktora, na osnovu nekih istraživanja potrebno je i do 100 godina. Obične plastične kese, prave se od petrohemijskih sirovina koje se dobijaju preradom nafte (imaju oznaku PE).
Plastične kese mogu se reciklirati, one su po zapremini veliki otpad ali po masi male (čine svega 0,04 odsto ukupnog komunalnog otpada) zbog toga je potrebno sakupiti veliku količinu kesa za reciklažu.
Istraživanja su pokazala, da svaki građanin Crne Gore godišnje potroši oko 730 plastičnih kesa, navodi Popović.
Takođe, i predlog Zakona o upravljanju otpadom koji je u proceduri, predviđa zabranu upotrebe plastičnih kesa uz velike novčane kazne za nepoštovanje zakona.
– Komunalno preduzeće Kotor, čiji se radnici svakodnevno susreću sa problemom nesavjesnog odlaganja plastičnih kesa, ovom akcijom želi da podigne svijest naših građana kako bi stekli naviku korištenja cegera u trgovini-zaključio je Popović.
U Francuskoj je oduzeta dozvola 88-godišnjem vozaču, koji je vozio 191 kilometar na sat kako ne bi zakasnio na zakazanu vakcinaciju protiv koronavirusa, prenosi Anadolu Agency (AA).
Vozilo je isključeno iz saobraćaja. Iz žandarmerije regije Bas Rhin na istoku zemlje, navedeno je da je radar registrovao vozilo koje se kretalo 191 kilometar na sat.
Policijske ekipe zaustavile su vozilo, a njegov 88-godišnji vozač rekao je sigurnosnim snagama da kasni na vakcinaciju.
Iz policije je navedeno da je vozaču, iako je dokazao da je naručen na vakcinaciju, oduzeta vozačka dozvola.
U sklopu kampanje vakcinacije protiv nove vrste koronavirusa, pokrenute u januaru u Francuskoj, prednost imaju osobe starije od 75 godina.
Pomorac koji je u 4 sata ujutro pao s broda za opskrbu u Tihom oceanu, proveo je više od 14 sati držeći se stare plutače za ribolov prije nego što je spašen, piše Guardian.
Sam usred oceana i bez prsluka za spašavanje, u zoru je odlučio plivati prema crnoj točkici na horizontu, što je bila odluka koja će mu u konačnici spasiti život.
Vidam Perevertilov, glavni inženjer na brodu Silver Supporter, vraćen je na palubu 14 sati nakon što je 16. veljače pao u more s teretnjaka koji je opskrbljivao novozelandsku luku Tauranga na sjevernom otoku zemlje i izolirani britanski teritorij Pitcairn; prenosi Jutarnji List.
Kasnije je sinu rekao da mu se zavrtjelo u glavi nakon što je završio noćnu smjenu u strojarnici te je izašao na palubu kako bi se oporavio, nakon čega je pao u more.
“Ne sjeća se da je pao u more. Možda se onesvijestio ”, rekao je Perevetilov sin Marat za novozelandske portal Stuff.
Perevetilov se sjeća kako se osvijestio i vidio kako njegov brod odlazi u mrak. Posada šest sati nije primijetila da ga nema.
Brod je emitirao poziv u pomoć i francuski mornarički zrakoplov pridružio se potrazi iz Polinezije, dok je francuska meteorološka služba ispitivala vjetrove i struje kako bi utvrdila gdje je nesretnik mogao otplutati.
Posada na brodu uspjela je utvrditi da je Perevertilov bio na brodu u 4 ujutro, jer je u to vrijeme podnio izvještaj u brodskom dnevniku. U vrijeme kad je mornar pao s palube, Silver Supporter bio je oko 400 nautičkih milja južno od najjužnijih otoka Francuske Polinezije.
Usred oceana, s brodom izvan vidokruga, 52-godišnji Perevertilov u zoru je donio odluku koja će mu – u konačnici – spasiti život.
Vidio je crnu mrlju na horizontu i, nesiguran što je to, zaplivao je prema njoj.
“Njegova je volja za preživljavanjem bila jaka, no dok sunce nije izašlo, borio se da se održi na površini”, rekao je Marat iz Litve.
Ispostavilo se da je točka na horizontu napuštena bova za ribolov. Perevertilov se držao za to dok ga nisu pronašli oko 18 sati. Njegov je brod bio usred potrage kad je član posade začuo slabašan glas, a stražar u moru vidio podignutu ruku.
Perevertilov je izvučen iz vode iscrpljen, ali neozlijeđen.
Britanska visoka povjerenica za Novi Zeland, Laura Clarke, koja ujedno služi i kao guvernerka otoka Pitcairn, rekla je za New Zealand Herald da su svi “silno odahnuli” kad su čuli da je spašavanje bilo uspješno.
“Svi smo se bojali najgoreg, s obzirom na veličinu Tihog oceana i njegove jake struje”, rekla je.
“Dakle, činjenica da je preživio i da su ga spasili je upravo nevjerojatna: priča o preživljavanju kojoj bi čak i kapetan Bligh zapljeskao.”
William Bligh je bio pomorski kapetan kojeg su 1789. godine pobunjeni mornari izbacili s broda Bounty i koji je u čamcu uspješno prešao više od 6000 km sve do otoka Timor, tada zvanog Nizozemska Istočna Indija.
Pobunjenici su postali prvi stanovnici otoka Pitcairn, a njihovi potomci i dalje tamo žive. Daleki vulkanski otok i dalje je britanski teritorij.
Perevetilov sin Marat kaže da je njegov otac ostavio plutaču u moru, umjesto da je uzme za uspomenu.
“Smiješno je. Rekao je da je želi ostaviti tamo kako bi mogla spasiti život nekom drugom.”
U Sloveniji je potvrđen prvi slučaj zaraze južnoafričkim sojem koronavirusa, potvrdio je u petak slovenski ministar zdravstva Janez Poklukar.
Riječ je o liječniku iz Maribora, zaposlenom u tamošnjem Kliničkom bolničkom centru, koji je prošle sedmice s još nekoliko osoba iz Slovenije boravio u Namibiji, a u ponedjeljak je bio na radnom mjestu.
Još dvije osobe koje su s njim bile u Africi također su zaražene, vjerojatno istom varijantom koronavirusa, a još nekoliko osoba koje su s njima bili u kontaktu poslane su u karantenu, kazao je Poklukar.
Po njegovim riječima, za sada zbog tog slučaja nisu potrebne posebne mjere, a epidemiološka služba jamči da su svi visoko rizični kontakti u karanteni.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u petak je ponovo upozorilo građane da im ne savjetuje rizična putovanja u inozemstvo, a sumnja se da je veći broj zaraza na zapadu Slovenije vezan na tzv. britanski soj virusa koji se tamo proširio iz Italije, prenijeli su slovenski mediji.
Vrhovni sud je odbio reviziju nekadašnjeg zakupca plaže Ploče Nebojše Carevića, brata budvanskog gradonačelnika Marka Carevića i potvrdio presude kotorskog i Višeg suda kojima je odbijen njegov zahtjev da sud obaveže Morsko dobro da zaključe aneks kojim ima pravo da koristi plažu do 2033. godine.
Petočlano vijeće sudija Dragice Milačić, Vesne Begović, Ranke Vuković, Snežane Aleksić i Dušanke Radović ocijenilo je zahtjev za revizijom neosnovanim i obavezan da za troškove postupka Morskom dobru plati 22,8 hiljada eura. Umješač u ovom sporu bila je i kompanija KPM ltd, koja se u medijima vezuje za ruskog oligarha Olega Deripasku. Ova kompanija je prije 17 godina kupila pola miliona kvadrata zemljišta od rta Platamuni do Trstena, u zaleđu plaže Ploče.
Carević, koji je bio zakupac ove plaže od 2003. godine, tvrdio je da je izvršio sve ugovorne obaveze i uložio veliki novac u uređenje infrastrukture, pristupne saobraćajnice i pratećih sadržaja i obkjekata, zbog čega je smatrao da ima pravo zakupa do 2033. godine.
Vrhovni sud je bio saglasan sa odlukama nižestepenih sudova da nije osnovano da Carević zbog ulaganja u uređenje lokacije, a što je, kako navode, učinio na sopstveni rizik radi ostvarenj
u kog se ta imovina može dati u zakup do 30 godina odlukom Vlade ili nadležnog državnog organa. Morsko dobro nije imalo obavezu da prihvati takav zahtjev, jer je ugovorm bila predviđena mogućnost dugoročnog ustupanja prava korišćenja ako ugovorne strane najkasnije 60 dana prije isteka ugovora potpišu aneks za korišćenje koje ne može biti kraće od 12 godina, ili o raskidu ugovora.
– Bilo je ugovoreno i da će, ukoliko stranke ne potpišu nijedan od aneksa prije isteka važnosti ugovora, spor riješiti sud i da se rok trajanja ugovora produžava do konačne odluke suda. Kako stranke nijesu potpisale nijedan od navedenih aneksa prije isteka važnosti predmetnog ugovora, a kod činjenice da je postojanje ugovornog odnosa između stranaka potvrđeno navedenim aneksom od 2010. godine i privremenim aneksom od 2018. godine, kojima je ugovorena godišnja naknada i dinamika isplate, to jasno proizilazi da je trajanje ovog ugovora produženo do okončanja predmetne parnice, a što je dodatno i precizirano privremenim aneksom ugovora od 25.05.2018. godine – stoji u odluci Vrhovnog suda.
Morsko dobro je u julu prošle godine, nakon pravosnažnosti ove presude, raspisalo tender za zakup plaže sa početnom cijenom godišnjeg zakupa od 18.969 eura. Bilo je predviđeno da se ugovor zaključi do kraja prošle godine, uz mogućnost produženja do kraja 2023. Ipak, tu namjeru zaustavila je privremena mjera kotorskog suda, kojom je Morskom dobru zabranjeno davanje plaže Ploče u zakup trećim licima.
