Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je javni poziv za izgradnju hidrograđevinskih objekata na Adi Bojani. Tenderom se traži izvođenje radova po projektu hitnih interventnih radova u cilju zaustavljanja erozije plaže na zapadnom dijelu Ade Bojane u opštini Ulcinj. Za ovaj projekat opredijeljeno je 41.322 EUR.
Radovi podrazumijevaju izradu napera, odnosno nabavku, pakovanje i transport džambo vreća za pakovanje pijeska koje se koriste u hidrotehnici, a posebno za odbranu od poplava ili zaštitu morskih obala od erozija iz deponije do predviđene lokacije za pravljenje napera.
Naper je dužine 130 metara, a u prvom redu se postavlja osam vreća, pa je njegova širina u osnovi osam metara. Preko njega dolazi drugi red, pa je kota napera, na njegovom kraju, jedan metar iznad nivoa mora. Gornji red se formira od četiri vreće, pa je širina napera u kruni četiri metra, a sve prema projektu hitnih interventnih radova u cilju zaustavljanja erozije plaže na zapadnom delu Ade Bojane. Takođe, radovi podrazumijevaju i nasipanje, tj. mašinski utovar, transport kamionom i istovar materijala (pijeska), sa deponije na prostor plaže sa ravnanjem nanosa.
Ponude se dostavljaju do 18. decembra 2020. godine.
Rok izvršenja ugovora je maksimalno 25 kalendarskih dana od uvođenja izabranog izvođača u posao.
Završene su sve aktivnosti u predviđene projektom “Istraživanje i promocija koralnih zajednica u Bokokotorskom zalivu”, saopšteno je iz JP Morsko dobro.
“Postavljanjem bova na lokalitetima Dražin vrt i Sopot završene su sve aktivnosti na zaštiti staništa kolonija Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia) predviđene projektom “Istraživanje i promocija koralnih zajednica u Bokokotorskom zalivu”, a koji su realizovali Institut za biologiju mora i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
U okviru ovog projekta, krajem avgusta, realizovano je čišćenje dvije podvodne bašte koralnih zajednica Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia) na ovim lokacijama, koje su sproveli stučni saradnici Instituta za biologiju mora jer je bilo potrebno da se otpad pažljivo sakupi, a da pri tom ne dođe do ugržavanja i oštećenja korala.
Nakon toga, na lokacijama su postavljene informativne table sa informacijama o podvodnim baštama ovog korala, kao i o zabrani ribanja i sidrenja plovnih objekata na ograđenim lokacijama”, piše u saopštenju.
Kako je navedeno, na osnovu saglasnosti Uprave za pomorsku sigurnost i Ministarstva saobraćaja i pomorstva, ova dva lokaliteta ograđena su bovama na moru, koje imaju za cilj da fizički onemoguće prolaz i sidrenje plovila, a sve u cilju zaštite staništa Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia).
Info tabla_-_Dražin_Vrt
“U cilju informisanja javnosti izrađena je i informativna brošura kojom je dočarana priča o životu Zlatnog korala u Bokokotorskom zalivu. Brošura će biti distribuirana ribarima, školama i svim zainteresovanim građanima.
Podsjećamo da je nakon aktivnosti u okviru projekta GEF Adriatic koji sprovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Mediteranski akcioni plan Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, iz Instituta za biologiju mora te kasnije Opštine Kotor pokrenuta inicijativa za zaštitu staništa kolonija Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia), na lokalitetima Dražin vrt i Sopot u Bokokotorskom zalivu.
U iščekivanju okončanja procedure proglašenja preventivne zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, aktivnosti koje je sprovelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i Institut za biologiju mora, predstavljaju najvažnije mjere zaštite korala na terenu i promociju ove zaštićene vrste”, piše u saopštenju.
O Zlatnom koralu (lat. Savalia savglia)
Savalia savaglia – koral – foto Wikispecies
S. savaglia, zlatni koral ili lažni crni koral je rijetka vrsta koja naseljava Sredozemno more iistočni Atlantski okean. Najveći broj kolonija je zabilježen na Kanarskim ostrvima dok se najveći broj kolonija za Sredozemno more nalazi u Bokokotorskom zalivu.
“Ovaj žbunasti koral je zapravo parazit na raznim gorgonijama koje prerasta i obavija svojim proteinskim skeletom skoro crne boje. Polipi su brojni, bjeličaste do najčešće zlatnožute boje, pa otuda i naziv zlatni koral. Oko usnog otvora se nalazi do 30 pipaka koji su raspoređeni u dva niza. Raste veoma sporo, svega nekoliko milimetara godišnje a analize radioaktivnim ugljenikom ukazuju na starost nekih kolonija od oko 2700 godina što ih čini među najstarijim živim organizmima na planeti.
U blizini vrulja kod Sopota i kod Dražin vrta se nalaze najveće grupacije kolonija zlatnog korala u Sredozemnom moru. Na ovim lokacijama je zabranjeno sidrenje i ribarenje kako bi se izbjeglo lomljenje i uništavanje korala. Vrulje su podvodni izvori slatke vode koji stvaraju specifične uslove, prije svega smanjen salinitet i temperaturu, kao i smanjenu prozirnost morske vode i izmijenjen intenzitet sedimentacije.
Ovako izmijenjeni uslovi spoljašnje sredine pogoduju razvoju zlatnog korala i u neposrednoj blizini vrulja kod Sopota i Dražin vrta su na neobično malim dubinama od 10 do 25m dok se na drugim lokacijama zlatni koral nalazi uglavnom od 30 do 100m, pa čak i do 700m dubine”, piše u saopštenju.
Kao autor knjige „Crni Plat“, čiji je izlazak i promocija u izdanju Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Skupštine Opštine Tivat, bila planirana tokom proslave 21. novembra 2020., dana Oslobođenja Tivta, i do čije realizacije, nažalost, nije došlo; potaknut Vašim tekstom „Tivatski brevijar – Crni Plat“, objavljenim na Vašem portalu 22.11.2020. godine, sa velikim zakašnjenjem i na svakodnevno insistiranje prijatelja, slobodan sam detaljnije pojasniti okolnosti i razloge koji su doveli do ove situacije, kaže se u pismu koje je našoj redakciji dostavio Dragan S. Rajčević.
Moram naglasiti da mi nije poznat projekat pod naslovom „Tivatski brevijar – Crni Plat“, kao dio projekta „Tivatski brevijar“, koji je finansirala Opština Tivat, kako u tekstu, navodite kroz NVO sektor?
Korice knjige „Crni Plat – lumin iza škurog zastora“
Uz zahvalnost što ste podsjetili javnost na moju izložbu „Crni Plat“ u maju 2015. godine, kojom sam javnosti, prvenstveno stručnoj, želio prikazati dio izuzetnog bogatstva materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljeđa sela Crni Plat, kao izvorišta grada kojeg danas nazivamo Tivat!
Osnovni cilj ove izložbe bio je crkvu sv. Srđa na Đurđevom brdu, jednu od najstarijih crkava na ovim prostorima i duhovnu vertikalu svih žitelja Crnog Plata, teško stradalu u potresu 15.4.1979. godine, konačno i zvanično proglasi kulturnim dobrom, kako bi se krenulo u realizaciju saniranja, obnove i revitalizacije, kao jedinstvenog spomenika srednjovjekovne kulture na prostorima Crne Gore!
Crkva sv. Srđa u drugoj polovini treće decenije XX stoljeća
Crkva sv. Srđa 1.12.2020. godUnutrašnjost crkve sv. Srđa
Pandemija Covid -19, koja je 14. marta ove godine i zvanično zahvatila Crnu Goru, uticala je da se već ugovoreno štampanje knjige, uslijed ekonomskih razloga, odloži za sljedeću godinu, kako je i predviđeno budžetom za 2021. godinu, kao realizacija neostvarenog projekta.
Žal zbog neizlaska knjige, tim je veća što ista, iako je piše laik, donosi dosad neobjavljene arhivske dokumente i materijalne dokaze koji govore o izvanrednoj starini sela Crni Plat!
Napuštena kamena kuća u selu Crni Plat
Kao jednu od primjedbi Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore na Cetinju, koju su svojevremeno izrekli povodom inicijative i postupka Skupštine Opštine Tivat o proglašenju crkve sv. Srđa na Đurđevom brdu, kulturnim dobrom, i u kojoj sam bio uključen, i pored formalnog prihvatanja iste od Uprave na Cetinju, ista je saopštila da predmetno dobro „nemaosnovnu dokumentaciju o potencijalno kulturno-istorijskim vrijednostima“!?
Smatrali smo da knjiga o Crnom Platu prikazuje i zadovoljava i ovaj nedostajući uslov, kojim bi bili pošteđeni izrade skupog projekta?
Izložba Crni Plat – Tivat
Jedno poražavajuće saznanje do kojeg sam došao iz saradnje sa poznatim naučnim radnikom, sad već pokojnim dr. Milošem Miloševićem, da „nijedan naučni radnik i istraživač nije se ozbiljnije i detaljno bavio selom Crni Plat“, obzirom da ova ruralna sredina u pomanjkanju arhivskih dokumenata, arheološki i povijesno nije se smatrala interesantnim područjem!?
Clip
Pomen sela Crni Plat kao formirane administrativno-pravne sredine u okviru kotorskog Distrikta, nalazimo u najstarijim sačuvanim spisima kotorskih notara poznatih kao „Kotorski spomenici I i II“ Antuna Mayera (Liber notariorum catarensium I i II) od 1326. do 1337. godine.
U notarskom spisu od 22.VII.1327. godine[1] stoji zapisano:
„Die vicesima secunda mensis iulii (1327.). Ego quidem Slaue, uxor quondam Marini Polenarii, una cum filio meo Mathe do ad affictum Stephano condam Peruislaui de Budua pro se et suis heredibus in perpetuum sellam meam de Cerniplat supra vineam Marini Slaucolo et sub via publica, tali condicione, quod possit in ea facere quicquid sibi placuerit et suis heredibus, et teneatur michi soluere uel meis heredibus pro dicta sella annuatim tres perperos et custodire vineam meam de Cerniplat cum noghedi, que est in dicta sella. De hoc autem duo sunt similia et publica instrumenta. Actum in presentia iurati Goysce Calic, auditoris Mathei Triphonis Iacobi et testis Mathe Smalote.“
U prijevodu:
„22. mjeseca jula (1327.), ja, Slave, žena pokojnog Marina Polenarija, zajedno sa svojim sinom Matom, dajem u najam Stjepanu pokojnog Perislava iz Budve, njemu i njegovim nasljednicima, zauvijek moje naselje(podrazumijeva kuću i kućište)u Crnom Platu, iznad vinograda Marina Slavkova, i ispod javnog puta, i to uz uslov da može u tom naselju da radi što god se njemu i njegovim nasljednicima prohtije; dužan je da plaća meni ili mojim nasljednicima za rečeno naselje tri godine, tri perpera, i da čuva moj vinograd u Crnom Platu sa stablima oraha, koji rastu u rečenom naselju. O ovome (ispravi – ugovoru) postoje dvije slične javne isprave. Ovo je učinjeno (zaključeno) u prisustvu sudije Gojše Kalića i auditora Mata Tripuna Jakobovog i svjedoka Mata Smalote.“
Osim što iznešeni dokumenat potvrđuje izvanrednu starost sela Crni Plat, on ujedno negira podatak iznešen u studiji „Kulturna baština Vrmca“, u kojoj je selo upisano kao Đurđevo brdo, uz navod da je nastalo tokom mletačke vladavine Bokom Kotorskom (1420.-1797.)[2] !?
Da je selo Crni Plat postojalo dosta ranije, kao i notarska ustanova u gradu Kotoru, potvrđuje već 1059. unesak, koji navodi „ispravu starih godina LXXX IIII“[3] u kome se kaže:
„Die XXII. mensis februarii coram nobis iudicibus iuratis predictis conquesta est Rade, uxor condam Mathei Chiminine, per aduocatum suum aduersus Rade, uxorem condam Cerne de Giga, dicens cum una carta antiquorum annorum LXXXIIII: >>Pater meus appignauit antecessoribus mariti tui unum (h)ortum in Cerniplat pro decem perperis, ut continetur in isto instrumento. Volo ergo, ut restituas michi dictum (h)ortum re(c)piens perperos memoratos.<< Que respondens dixit: >>Tibi non respondeo secundum formam statuti, quoniam de antiquis possessionibus possessis me (me) postulas contra formam statutorum.<< Quibus hinc inde auditis et respecto statuto, quo cauetur, quod nullus teneatur respondere de possessionibus antiquitus possessis elapso duoeum annorum termino, quod iam transiuerat, sententialiter diximus, quod Rade, uxor condam Cerne predicti, de (h)orto memorato eidem non teneatur de cetero respondere super questione memorata“. E
Ovaj značajan dokumenat bi u kraćem slobodnom prijevodu glasio:
„Dana 22. mjeseca februara 1333. godine Rade, udova Mata Chiminine, hoće od Rade, udove Cerne Gigina, iskupiti vrt u Crnom Platu, koji je njezin muž za deset perpera založio precima Cerninim 1284. godine. Tužena se poziva na Statut o zastarjelosti iza dvije godine, što Sud prihvaća i odbacuje tužiteljičin zahtjev“.
Dokumenat nam govori o postojanju sela Crni Plat kao administrativne-sredine unutar kotorskog Distrikta već 1284. godine!
Da je u selu Crni Plat već početkom XII stoljeća postojao sakralni objekat govori sačuvani kameni natpis koji se danas nalazi uzidan u renoviranoj grobljanskog crkvi sv. Šimuna u Tivtu.
Kameni blok uzidan u pročelju crkve sv. Šimuna u TivtuKameni blok
Na kamenom bloku je upisano:
(—–) SALVATORIS N(ost)RI IH(s)V XP(ist) I (—–)
(——) SERGIVS DE BVDA EDIFICAVIT (——-)
U prijevodu:
(…u čast) Spasitelja našega Isusa Hrista (…)
sagradio je Sergije iz Bude (Budve?).
Ime Sergija iz Bode (Budva?) kao ktitora-donatora nalazimo u natpisu na kamenom bloku, koji je uzidan u saniranoj crkvi sv. Šimuna u Tivtu.
Sergije Boda poznat je po tome što se pominje u čuvenoj povelji biskupa Urzacija II, kojom isti 1124. godine poklanja crkvu sv. Mihovila na lokalitetu Tombe (današnja Prevlaka-op.a.) crkvi sv. Tripuna u Kotoru!
Sergije de Boda (vjerovatno jedan od članova kotorskog Vijeća-op.a.) posjedovao je imanje u Crnom Platu, i vjerovatno imao kapelicu na kojoj je vjerovatno stajao kameni natpis?
Prvo pominjanje sakralnog objekta navodi Mladen Šekularac o postojanju kamenog natpisa koji se nalazio na crkvici na lokalitetu Džorovo. Prilikom bombardovanja italijanskih okupatora Tivta i bliže okolice, ovaj kameni natpis je izgubljen.
Na istome je po navodu M. Šekularca, pisalo:
Anno Domini MCCCXVI.
Ego Domani filius Sclaonis
una cum fratribus meis hedificavimus hanc ecclesiam
in honorem Dei et Sancti Simeonis apostoli.
U prijevodu:
Godine Gospodnje 1316.
Ja, Domanja, sin Sklavona (Slavena),
zajedno sa svojom braćom, izgradili smo ovu crkvu
u čast Boga i Svetoga Simeona apostola.
Iz natpisa se vidi da je 1316. godine u Crnom Platu postojala crkva sv. Šimuna Apostola na kojoj je bio ugrađen ovaj kameni natpis.
Na gornjoj slici prikazani su ostaci porušene crkve na lokalitetu Džorovo, gdje je sačuvan kameni natpis sa monogramom IHS.
Oznaka IHS predstavlja monogram Isusova imena kao skraćenica prema trima početnim slovima grčkog alfabeta.
I H Σ ( O Y Σ ) = I E S ( U S )
Ova grčka skraćenica (iako pogrešno čitana –op.a.), u srednjovjekovnoj Boki Kotorskoj, među pripadnicima zapadnog – rimokatoličkog hrišćanskog obreda, prihvaćena je kao geslo!
U slobodnom prijevodu čita se kao:
I(IESUS) H(HOMINUM) S(SALVATOR)
u prijevodu:
U HRISTU JE SPAS
Lokacija srušene crkve na DžorovuKameni natpis sa monogramom IHS
Još samo kratko o postojanju crkve sv. Srđa na Đurđevom brdu.
Crkvu pominju i prvi sačuvani dokumenti kotorskih notara u prvoj polovici XIV stoljeća, kao crkvu sv. Srđa na „grebenu“ (gerbene).
Prvi zvanični dokument koji pominje crkvu je katastik od 22.4.1431. godine, koju nalazimo u biskupskoj arhivskoj knjizi br. XI (9) (biskupa Martina Kontarinija de Bernardisa (Martino Contarini de Bernardis- 1430. -1453.).
Crkveni katastik iz 22. aprila 1431. god.
Ovaj crkveni popis, izvršen je 22. aprila 1431. godine u prisustvu predstavnika crkvenog savjeta Kotora i Nikole Mekša (Nicolaum de Mexa), upravitelja navedenih crkava u Crnom Platu, kojim se navodi popis crkava sv. Srđa i crkve sv. Šimuna na Crnom Platu.
Sagledavši sve navedeno, uz konstataciju o još jednoj nepotrebnoj propuštenoj godini i nemogućnosti realizacije našeg cilja o proglašenju crkve sv. Srđa na Đurđevom brdu kulturnim dobrom, inicijativni odbor u sastavu Marija Golub, Gracija Škanata i Dragan Rajčević, odlučili su osnovati Nevladino udruženje „Crni Plat“ sa sjedištem u Tivtu, kao jedinoj preostaloj opciji ostvarenja našeg projekta.
U uslovima pandemije, tokom protekla četiri mjeseca, u skladu s preporukama NKT-a, obavljeno je preko 40-ak pojedinačnih razgovora sa našim članovima, kojima je prezentirana potreba za osnivanjem ovog nevladinog udruženja.
U skladu sa zakonom, ovi razgovori smatrani su osnivačkom Skupštinom, na kojima je uz predloge članstva usvojen i Statut NVU Crni Plat u skladu sa Zakonom.
Očekujemo da ćemo do kraja mjeseca izvršiti prijavu i upis našeg udruženja i isti podnjeti Ministarstvu javne uprave Vlade Crne Gore radi prijave za upis u registar nevladinog udruženja.
U nadi da ste u potpunosti shvatili problem sa kojim smo suočeni najljepše Vas volim ako možete na Vašem portalu javnost upoznati sa gore navedenim pismom.
/Dragan S. Rajčević/
[1] Antun Mayer I – Kotorski spomenici, knjiga I, od 1326. do 1335. god., regesta 362 na str. 133-134
[2] Kulturna baština Vrmca“ (Studija) – studija je realizirana u okviru projekta „Baština – pokretač razvoja“, međudržavne saradnje Hrvatske i Crne Gore u izdanju Opštine Tivat 2015. god.
[3] Antun Mayer I – Kotorski spomenici, knjiga I, od 1326. do 1335. god., regesta 1059, od 22.2.1333. godine, na str. 356 i 357
Prvi decembarski vikend idealna je prilika za produženi porodični vikend u hotelu Regent Porto Montenegro. Luksuzna verzija mini odmora od tri noćenja u Deluxe sobi obuhvata besplatan parking i poklon dobrodošlice po dolasku.
Početak dana rezervisan je za bogat doručak u Murano restoranu – jednom od 15 najboljih hotelskih restorana na svijetu po ocjeni Conde Nast Travellera. Ukus kafe pravljene baš kako je zamišljena ili već naručena, miris svježe pečenih kroasana ili pak jače verzije doručka uz pogled na jahte, more i obronke Boke samo su početak vikenda darovanog sebi kao nužno potreban poklon u ovim neobičnim vremenima.
Relaksaciju tokom sva tri dana idealno je kombinovati boravkom u renoviranom Spa centru iz čijeg se unutrašnjeg bazena i đakuzija pruža pogled na marinu i zaliv Boke Kotorske. Uživanje u sauni, turskom i parnom kupatilu ili pak tušu doživljaja može biti uvertira ili sjajan završetak bogatih tretmana nagrađivanog Spa centra.
Boravak u Regentu može biti idealan razlog posjete sportskog centra, restorana i butika nautičkog naselja Porto Montenegro.
Ponuda je dostupna samo državljanima i rezidentima Crne Gore i validna za vikende 4 – 7. decembra.
Jedinstvena vikend ponuda hotela Regent – Tri noćenja za €185*
Regent – Jedinstvena ponuda
*Cijena podložna 10 % takse na uslugu i boravišnoj taksi. Više kategorije su dostupne uz doplatu.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1725 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 581 novopozitivnih.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Rožaja (2), Berana, Podgorice, Nikšića i Danilovgrada od kojih je najstariji imao 85, a najmlađi 66 godina.
Novootkriveni su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
224
Nikšić
66
Bar
52
Herceg Novi
50
Budva
32
Bijelo Polje
24
Kotor
22
Pljevlja
19
Berane
16
Cetinje
14
Rožaje
13
Tivat
10
Ulcinj
9
Žabljak
7
Mojkovac
6
Danilovgrad
6
Tuzi
5
Šavnik
3
Plužine
2
Andrijevica
1
Do 17 sati prijavljen je oporavak 457 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 10.550”, navode iz IJZ.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 36.932.
Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, predstavnici Opštine Herceg Novi danas su posjetili Javnu ustanovu Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i Udruženje roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Zrak Sunca”. Najavljeno je da će Herceg Novi uskoro dobiti Lokalni akcioni plan u oblasti invalidnosti, kao i da će lokalna uprava nastaviti da se sa posebnom pažnjom odnosi prema ovoj kategoriji građana.
Dnevni centar i “Zrak sunca” posjetili su predsjednik Skupštine opštine Nikola Samardžić, potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić i sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić.
Nacrt lokalnog akcionog plana Opštine Herceg Novi u oblasti invalidnosti završen je nakon nekoliko mjeseci rada i za očekivati je da naredne sedmice bude raspisana javna rasprava , kazala je potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić.
U izradi ovog važnog dokumenta učestvovale su sve relevantne institucije čija djelatnost je usmjerena na rad sa osobama sa invaliditetom, kao i nevladin sektor.
“Imali smo ideju da uključimo što više subjekata, kako bismo radili na onome što su stvarne potrebe Herceg Novog kada je ova oblast u pitanju. Želja nam je da u narednom periodu uradimo što više i na taj način poboljšamo položaj osoba sa invaliditetom u našem gradu”, istakla je Samardžić.
Ona je dodala da se podrška lokalne uprave osobama sa invaliditetom ogleda kroz dobru saradnju sa ustanovama i organizacijama koji se bave ovim pitanjem, dodjelu sredstava za projekte i aktivnosti, kao i kroz prilagođavanje gradske infrastrukture.
U saradnji sa Agencijom za izgradnju i razvoj grada, urađen je koncept prilagođavanja pješačkih staza za teritoriju Igala, tačnije lokacije Ilijin park, ulice Sava Ilića, Pete crnogorske brigade i Norveške, i izgrađeno 15 rampi na trotoarima i javnim površinama.
3. decembar_Zrak Sunca
„Završen je i projekat za 45 rampi na trotoarima duž Herceg Novog, Savine i Meljina. Takođe su predviđene taktilne površine na kružnom toku u Meljinama i na raskrsnici kod semafora na Toploj. Početak radova na rampama očekujem početkom naredne godine, a nakon toga ćemo ići dalje sa projektovanjem i rampi na rivijeri“, rekla je Samardžić.
Podsjetila je i da je u saradnji sa mjesnim zajednicama jedna plaža u Meljinama prilagođena osobama sa invaliditetom, a u Bijeloj je rampom omogućen pristup objektu Mjesne zajednice, u kojem se nalazi i ispostava Građanskog biroa.
Takođe, na osnovu Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, Opština je sprovela proceduru i započela izdavanje znaka pristupačnosti za vozila kojima se prevoze lica sa invaliditetom.
Sekretar za društvene djelatnosti i sport, Darko Klasić kazao je da je izgradnja trotoara na Toploj dobar primjer kako jednu javnu površinu prilagoditi i olakšati svakodnevnicu osobama slabije pokretljivosti.
On je istakao da novske nevladine organizacije koje su usmjerene na rad sa osobama sa invaliditetom imaju posebno mjesto kada je u pitanju vrijednovanje projekata i raspodjela budžetskih sredstava za nevladin sektor. Pohvalio je saradnju sa Udruženjem roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Zrak Sunca”, organizacijom „Nova šansa u Novom“, Udruženjem gluvih i nagluvih i Organizacijom slijepih i slabovidih.
„Nevladine organizacije nam se obraćaju i daju konstruktivne predloge koji su uvijek dobrodošli. Držaćemo se principa koji su zasnovani na humanosti i uvijek biti tu da saslušamo i pomognemo“, zaključio je Klasić.
Dolazak kruzera „Norwegian Spirit“ u luku Bar gdje je taj brod stavljen u raspremu, već je pokazao i jedan dodatni ekonomski benefit za državnu kompanju Aerodromi Crne Gore (ACG).
Naime, zbog potrebe izmjene dijela posade na „Norwegian Spiritu“, na aerodrom Podgorica u ponedjeljak uveče, je prvi put u istoriji ACG, sletio jedan moderan širokotrupni putnički avion tipa „boeing B787-800 dreamliner“. Avion kapaciteta skoro 300 putnika pripada kompaniji „TUI Fly Belgium“ iz Belgije, a obavio je čarter let koj je trajao čak 13 sati, direktno iz glavnog grada Filipina, Manile do Podgorice i kansije je nastavio za Brisel. Sa njime je u Crnu Goru doputovalo 270 filipinskih pomoraca koji su se u tzv. „zatvorenom balonu“ -bez kontakata sa okolinom i uz višestruka testiranja i karantin, sa aerodroma uputili direktno u Bar i ukrcali na kruzer koji je tamo vezan.
Dolazak širokotrupnog dugolinijskog aviona „boeing B787“ koji spada u tzv. „D“ kategoriju, a kakvi inače, nisu uobičajeni u crnogorskim vazdušnim lukama, ACG-u je obezbijedio neočekivani dodatni prihod koji aerodromskoj kompaniji jako puno znači u oklonostima kada je saobraćaj u Tivtu i Podgirici zbog koronavirudsa, smanjen i za preko 90% u odnosu na lani. S obzirom na to da je maksimalna težina u polijetanju „boeinga B787“ 228 tona, samo operaciju slijetanja i polijetanja u Podgorici, ovaj avion je platio skoro 2.200 eura. To je tri puta više nego što istu uslugu ACG naplaćuje od većine drugih svojih poslovnih partnera za ospluživanje njivoh manjih aviona „C“ ketegorije, prosječne veličine „airbusa A-319“.
Prema nezvaničnim saznajima, uskoro bi za potrebe „Norwegian Spirita“, vlasnik tog broda, američko-norbeška kompanija NCL, mogla organizovati još najmanje jedan sličan čarter let velikog aviona za Crnu Goru, radi izmjene posade tog kruzera.
Boravak tog broda u Baru gdje je „Norwegian Spirit“, kruzer od 75.904 bruto tone, koji vije zastavu Bahama, stigao prošle sedmice iz italijanske luke Brindizi, već je donio i niz ekonomskih benefita lancu pružalaca pomorskih usluga u gradu pod Rumijom. Kruzer dug je 269 i širok 32,3 metra i potrebe do sada na njemu ukrcanih 135 članova posade kojima se prije dva dana pridružilo i još 270 pomoraca sa Filipina, bukvalno su oživjeli dio lučkih kapaciteta kompaije „Port of Adria“ koji su se proteklih mjeseci vrlo slabo koristili, i učinili da čitav niz privrednih subjekata u Baru – od snabdjevača hranom i drugim potreštinama do pružalaca raznih usluga brodu, počne da pomalo zarađuje svježi novac uz inostranstva, a što je ove godine u uslovima kada je koronakriza bukvalno zaustavila cijelu kruzing industriju, u Crnoj Gori bilo gotovo nezamislivo.
„Norwegian Spiritu“ je zbog krize sa koronavirusom stavljen u tzv. hot lay up – raspremu u kojoj je brod zadržao dobar dio redovne posade i nalazi se u stanju da se brzo može vratiti u redovnu upotrebu. Tokom boravka tog broda u Crnoj Gori, posada se mora pridržavati mjera NKT-a za spriječavanje širenja virusa i posebnih protokola koji je su Uprava pomorske sigurnosti i pomorske vlasti napravili upravo za ovakve okolnosti. Pored ostaloga, to podrazumijeva i obavezu da tokom boravka kruzera u našoj luci, svi članovi posade ostaju na brodu i ne izlaze sa njega.
Viši sud u Podgorici usvojio je zahtjev advokata porodice Šljivančanin, Milovana Miloševića, da se sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić izuzme iz predmeta u slučaju pomorske nesreće u kojoj je stradala Maja Šljivančanin.
Iz suda su saopštili da će se taj predmet dati drugom sudiji, metodom slučajne dodjele.
Podsjetimo, maloljetni M.S. 11. jula je u budvanskom zalivu jahtom naletio na čamac, pri čemu je stradala Maja Šljivančanin, a povrijeđen Vladan Stanišić.
Presudom Osnovnog suda u Kotoru, M.S. je osuđen na 120 sati društveno korisnog rada. Vijeće Višeg suda ukinulo je tu presudu i naložilo ponovno vještačenje.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje XI izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2020.
Ovogodišnje izdanje Festivala UBRZAJ biće održano u tradicionalnom terminu, od 10. do 14. decembra, ali zbog aktuelne epidemiološke situacije u online formatu.
Pored filmova koje će publika iz Crne Gore imati priliku da prati online, poseban prateći program će uključiti panel diskusije sa učesnicima iz zemlje i regiona, kao i izložbu.
Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ doprinosi razvoju svijesti o značaju ljudskih prava i stvaranju harmoničnog odnosa među različitima po bilo kojem osnovu. Kroz medijum filma gledaoci na emotivan i sugestivan način proživaljavaju lične priče onih koji su žrtve kršenja ljudskih prava, ali i žilavi borci za promjene, što doprinosi razumijevanju osjetljive tematike ljudskih prava, drugosti u našim društvima i životima, kao i značaju građanskog aktivizma.
Na programu XI festivala UBRZAJ crnogorska publika će imati priliku da premijerno gleda snažne i motivirajuće filmove najnovije produkcije, a koji su već uspjeli da se pozicioniraju na prestižnim festivalima i dobiju brojna priznanja.
Moto ovogodišnjeg Festivala UBRZAJ je “Pod maskom”.
Za slijetanje u Japan potrebno je imati “crew members landing permit”.
U nastavku dostavljamo informaciju Službe za vize Ministarstva vanjskih i evropskih poslova u pogledu smjena pomoraca u Japanu koje je prenio SPH.hr.
Naime, nekim pomorcima nije bilo dozvoljeno ukrcati se na let za Japan, iako su mislili da imaju svu potrebnu dokumentaciju.
Poznato je da pomorci moraju imati OKTB, pomorsku knjižicu, garantno pismo od kompanije i PCR test, ali je manje poznato da moraju imati i dozvolu za slijetanje („crew members landing permit“). Za izdavanje navedene dozvole nadležno je Ministarstvo pravosuđa Japana, Imigracijski ured.
