Crna Gora dobila svoje BLUE LAND područje

0
Kotor Otvaranje Blue Landa u Crnoj Gori

Hibridnim događajem “Otvaranje BLUE LAND područja u Crnoj Gori”, Institut za biologiju mora pri Univerzitetu Crne Gore (UCG), uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, danas je i zvanično privelo kraju realizaciju istoimenog “BLUE LAND” projekta.

Cilj projekta, kako je pojasnila Ana Pešić sa UCG-a, koja je ujedno i rukovodilac projekta, jeste maksimalno uključivanje lokalne zajednice u model upravljanja u BLUE LAND području, koje u Crnoj Gori uključuje Veliku plažu i rijeku Bojanu. To, između ostalog, znači i novi pristup u upravljanju predmetnim područjem, u smislu da se određene odluke neće donositi samo sa vrha, već da će u procesu učestvovati ljudi koji tu žive i od toga zavise.

“U pitanju je veoma značajno turističko područje za Crnu Goru, koje samim tim trpi velike pritiske koji su uzrokovani čovjekovim aktivnostima. Prisutan je i pritisak od strane ribarstva, ali i otpad, invazivne vrste i pretjerana izgradnja”, kazala je Pešić u izjavi za agenciju Mediabiro.

Kako je dalje navela, lokalitet je odabran zbog prirodnih karakteristika i vrijednosti koje to područje posjeduje, poput Velike plaže sa svojim dinama,te endemičnim vrstama vegetacije tih dina.

“Tu su i mediteranske vlažne šume, za koje možemo kazati da su jedne od bolje očuvanih na Mediteranu, ali i rjeka, koja je sama po sebi veoma značajan ekosistem, i sa prirodne i sa kulturne strane. To su sve vrijednosti tog ekosistema koje je potrebno iskoristiti, očivati, unaprijediti, a opet, iskorišćavati na održivi način”, kazala je Pešić.

Projekat čiji je puni naziv „Zajednički participativni model upravljanja i instrument za zaštitu i očuvanje priobalnog i morskog biodiverziteta i unaprijeđenje održivog korišćenja morskih obalnih resursa – BLUE LAND“ dio je INTERREG IPA II prekograničnog programa saradnje Albanije, Crne Gore i Italije. Da su u sklopu projekta izabrana tri izuzetna lokaliteta, u sve tri države, naglasio je i  direktor Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.

“Kroz tri godine implementacije ovog projekta i saradnje sa našim kolegama, prenijeli smo pozitivna iskustva koja su oni imali na svojim područjima koja su uredili. Nadamo se da će rezultati ovog projekta naći svoje primjene i da će lokalno stanovništvo, ribari i turisti uživati u ovom dijelu BLUE LAND-a”, naveo je Joksimović, dodavši da postoji ideja o daljem razvitku ove trilateralne saradnje.

Štaviše, kako je dodao, obilježavanje 60 godina Instituta za biologiju mora biće upravo posvećeno očuvanju biodiverziteta priobalja i svih rijeka koje se ulivaju u more.

“Mislim da je i ovaj projekat dao veliki doprinos tome. Inače, Institut je vrlo projektno angažovan pa trenutno realizujemo preko 40 projekata, međunarodnih i nacionalnih. Mi na taj način dajemo svoj doprinos i negdje sebe zovemo svjetionikom očuvanja našeg podneblja”, istakao je Joksimović.

Fokus Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, kao jednog od projektnih partnera, bio je prvenstveno na uključivanju zainteresovanih strana, regulatorni okvir kao i iznalaženje načina da se sve projektne aktivnosti uvedu u pravni sistem Crne Gore, pojasnila je Nada Kosić iz tog resora.

“Benefiti ovog trogodišnjeg projekta su veliki, kako za nas, tako i za sve zainteresovane strane. Sve projektne aktivnosti su uspješno realizovane, a posebno smo ponosni jer smo uspjeli da pripremimo analizu regulatornog okvira, zakonsko rješenje za proglašenje BLUE LAND područja potencijalno zaštićenim područjem. Donijeli smo i plan upravljanja a paralelno sa tim uspjeli smo da napravimo mali pilot projekat u okviru ovog velikog projekta, gdje je kao najbolja prošla ideja ‘Morskog dobra’, a koja se odnosi na ekosistemsku zaštitu dine na teritoriji velike plaže Ulcinj. Nakon toga su odmah započeti radovi na revitalizaciji i zaštiti dina. Stoga, na kraju ovog projekta, osim pisanih dokumenata ostaje nam i nešto lijepo što se može vidjeti”, poručila je Kosić.

Opština Herceg Novi i Morsko dobro najavljuju značajno bolju saradnju nego do sada

0
Sa sastanka

Novo rukovodstvo Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, na čelu sa direktorom Mladenom Mikijeljem, boravilo je danas u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi. Saradnja tog preduzeća i hercegnovske lokalne samouprave biće intenzivirana, što će za posljedicu imati više kapitalnih ulaganja i veću angažovanost po pitanjima brojnih problema u zoni morkog dobra.

Kako je nakon sastanka kazao predsjednik Opštine Stevan Katić, saradnja sa dojučerašnjim rukovodstvom Javnog preduzeća za upravljanje morksim dobrom nije bila na zavidnom nivou, što je i bila jedna od tema razgovora. Sada postoji obostrana volja da se problemi u pojasu morskog dobra rješavaju, a ne da se „guraju pod tepih“, kazao je predsjednik Katić.

-Dogovorili smo određene aktivnosti na koji način brže rješavati probleme, imajući u vidu da je u prethodnom periodu bilo stvari koje nisu funkcionisale. Morsko dobro nije željelo da reaguje na brojne probleme, pa smo morali sami da iznalazimo rješenja za probleme u zoni morskog dobra. U narednom periodu će biti drugačija dinamika, brža i konkretnija nego do sada. Rješavaćemo brojne tekuće probleme sa jedne strane, a sa druge i one koji se tiču investicija u zoni morskog dobra. Jasno je da se u Herceg Novom, kako od strane države tako i od strane Morskog dobra, vrlo malo ulagalo, a mnogo se odnosilo. Očekujemo nastavak radova na uređenju šetališta u Igalu i od Savine do Meljina, rekonstrukciju javne rasvjete, nove investicije, ali i realizaciju brojnih projekata o kojima ćemo tek razgovarati, istakao je predsjednik Katić.

Prema riječima Mikijelja, maćehinski odnos tog preduzeća prema Herceg Novom će se u narednom periodu morati promijeniti.

-Ono što smo uočili već na današnjem sastanku je da saradnja između ove dvije ustanove proteklih godina po mnogim pitanjima nije funkcionisala. Imamo takođe i činjenicu da se u prethodom periodu gotovo ništa nije investiralo u zoni morskog dobra u Herceg Novom. Najbolje o tome govori podatak da je prethodnih godina uloženo nekih 100 hiljada eura, što svakako nije dovoljno. Komunikacije u dijelu projektne dokumentacije i reliazacije kapitalnih projekata gotovo da nije bilo, a nije dobro funkcionisa ni rad inspekcijskih službi, kazao je Mikijelj i dodao da je kao neko ko je radio u Opštini Budva, svjestan da bi projekte trebalo realizovati na način da oni kreću od gradske administracije – jer ko bolje zna probleme grada Herceg Novog od sugrađana, lokalne samouprave i predsjendika na čijem je čelu.

Već danas smo stvorili preduslove za jedan kapitalni projekat koji je predviđšen Program korištenja sredstava u zoni Herceg novog, a to je šetalište od Kamenara do Bijele. Uvjeren sam da će se u narednom periodu desiti da makar u svakoj primorskoj opstini imamo bar dva kvalitetna kapitalna projekta.

Mikijelj je naglasio i da je već preduzeo određene korake: kako je u tom preduzeću ranije bili opredijeljeno 2 miliona eura za tekuću potrošnju i 2 miliona za kapitalna ulaganja, preraspodjelom će jedan milion biti preraspoređen u cilju povećanja budžeta za kapitalne projekte. Takođe, Vladi Crne Gore je upućem predlog da se svim zakupcima plaža omogući smanjenje cijene zakupa za 50 odsto.

Sastanku su prisustvovali i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić, potpredsjednici Opštine Vesna Samardžić i Miloš Konjević i načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Bošković. Prisutni su bili i direktori Komunalno stambenog preduzeća i Čistoće, Jasmina Konjević i Vasilije Seferović, sa kojima će rukovodioci Morskog dobra i sjutra održati radne sastanke.

„Satoshi“ će najmanje pola godine biti u Baru

2
Oronuli SATOSHI vezan u Baru

Kruzer „Satoshi“ koji vije panamsku zastavu uplovio je proteklog vikenda u luku Bar gdje se vezao na gatu 2 u dijelu luke čiji je operater kompanija Port of Adria.

Trideset godina stari kruzer koji je pod imenom „Regal Princess“ izgrađen 1991. u Italiji za kompaniju „Princess Cruises“ –podružnicu največe svjetske kruzing-korporacije, američkog „Carnivala“, ima 70.285 bruto.tona, dug je 245 a širok 36 metara i trenutno je u postupku promjene vlasnika.

„Satoshi“ koji je dugo vremea bio u raspremi u luci Kolon u Panami, što se vidi i po spoljašnjem, prilično zapuštenom izgledu ovog broda, preko Atlantika je prevela smanjenja posada, a trenutno je na tom brodu u Baru ukupno samo 28 pomoraca iz Ukrajine, Hrvatske i Velike Britanije. Kako  saznajemo u agenciji Boka Adriatik iz Bijele preko koje je „Satoshi““ doplovio u Crnu Goru, brod će u Baru ostati najmanje šest mjeseci jer će ga, kada se okonča procedura njegovog formalnog preuzimanja, novi vlasnik renovirati i vratiti osnovnoj namjeni – kruzingu.

Naime, ovaj brod ima prililno interesantnu istoriju jer je nakon što ga je originalni vlasnik Carnival prodao, bivši „Regal Princess“ u oktobru prošle godine dobio novo ime „Satoshi“ i novog vlasnika – kompaniju Ocena Builder koja je planirala da ovaj kruzer pretvori u prvu svjetsku ploveću visokotehnološku bitcoin zajednicu. Biznis plan novog vlasnika podrazumijevao je da se 777 kabina na „Satoshiju“ proda ljudma koji se profesionalno bave „rudarenjem“ kriptovaluta, kako bi oni na njemu živjeli i radili u tzv. bitcoin friendly okruženju, a sve to za vrijeme dok nekadašnji kruzer bude usidren u panamskim vodama. Ovaj inovativni biznis plan koji je trebao početi da se realituje od januara ove godine međutim, definitivno se izjalovio u decembru 2020. kada je iz Ocen Buildersa saopšteno da kod osiguravajućih kuća nisu naišli na dovoljno razumijevanje i fleksibilnost da prilično jasna i čvrta pravila pomorskog osiguranja, prilagode potrebama nečega što je trebalo da postane prvi bitcoin kruzing putnički brod u istoriji. Uslijedili su finansijski problemi, pa su panamske vlasti zaplijenile „Satoshija“ i brodu je zaprijetila opasnost da izgubi tzv. klasu i dozvolu za plovidbu koju mu izdaje država pod čijom zastavom plovi. Starom kruzer je stoga, trebalo da gotovo sigurno završi pod brenerima u rezalištu brodova u Alangu u Indiji, ali je „Satoshi“ ipak u posljednjem momentu izbjegao sječenje u staro željezo jer se pojavio interesent spreman da kupi brod, renovira ga i vrati njegovoj originalnoj namjeni – klasičnog putničkog kruzera. Prema navodima specijalizovanih pomorskih sajtova, „Satoshi“ je kupljen za 12 miliona dolara od strane kompanije „Wake Asset Co“ registrovane na Britanskim Djevilanskim ostrvima, a iz a koje navodno, stoji jedna njemačka firma.

Plan  novog vlasnika je da kada se završi proces primopredaje broda, na „Satoshiju“ u Baru izvede radove u unutrašnjosti broda i obnovi njegovih putničkih kabina i javnih prostora, nakon čega će brod biti dokovan i za šest mjeseci do godinu dana, ponovno vraćen u upotrebu kao klasični kruzer.

Uspostavljanje saradnje ruskog grada Omska i Tivta

13

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i potpredsjednik Opštine Vladimir Arsić održali su danas on-line sastanak sa gradonačelnicom ruskog grada Omska, Oksanom Fadinom.

Ovo je jedna u nizu do sada sprovedenih aktivnosti na uspostavljanju saradnje ova dva grada. Omsk je administrativni centar istoimene oblasti na jugozapadu Sibira i sedmi je grad po veličini u Ruskoj Federaciji sa 1,13 miliona stanovnika – saopšteno je iz lokalne uorave Tivta.

On-line sastanku su prisustvovali zamjenici gradonačelnika Omska Oleg Zaremba i Jelena Rusinova, odbornik tamošnje gradske Skupštine i predsjedavajući Komiteta za urbano planiranje Dmitrij Lickevič i predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije u Omsku Jevgenij Kosincev. Cilj ovog susreta bio je definisanje konkretnih oblasti u kojima bi saradnja dva grada bila svrsishodna i od obostranog interesa.

Gradonačelnica Omska Oksana Fadina je naglasila 300 godina dugu istoriju tog  grada, osebujne arhitekture, izuzetno razvijene naftne i prehrambene industrije, univerzitetskog centra koji se može podičiti eminentnim institucijama kulture. Ona je posebno istakla ulaganja u nauku i tehnologiju na primjeru ekonomskog klastera “Avangard” i međunarodnu saradnju sa 90 zemalja svijeta u različitim oblastima.

Predsjednik Opštine Tivat eljko Komnenović upoznao je upravu Omska sa činjenicom da je Vlada Crne Gore dala podršku ideji uspostavljanja avio-linije na relaciji Omsk-Tivat, koja bi imala značajan uticaj na turizam crnogorskog primorja. Komnenović je naglasio značaj inostranih projekata koji se realizuju na teritoriji Tivta, ali je posebno podvukao kako je korona-kriza i njen poguban uticaj po turizam doveo do prepoznavanja potrebe orjentisanja na druge privredne grane.

“Iskustva u proizvodnji hrane, bila bi nam korisna, kada razmišljamo o ponovnom oživljavanju poljoprivrednog dobra u Tivtu i uopšte razvoju agro-turizma.”- istakao je on.

Kako je navedeno u saopštenju iz Komnenovićevog kabineta, utvrđena je mogućnost povezivanja  Omska i Tivta kroz zdravstveni turizam, koji bi podrazumijevao napredne medicinske tehnologije liječenja onkoloških bolesti i oporavak pacijenata na crnogorskom primorju. Takođe razmatrana je posjeta omskih privrednika Crnoj Gori, kao i posjeta predstavnika tivatske i crnogorske turističke privrede Omsku, čim epidemiološka situacija to dozvoli.

Potpredsjednik Arsić pomenuo je prirodne potencijale Tivta i Crne Gore, izuzetne hotelske kapacitete, ali i mogućnost saradnje u uslužnim djelatnostima, kao i u plasmanu petro-hemijskih proizvoda na tržištu Crne Gore.

“Učesnici sastanka saglasni su da bi saradnja u oblastima turizma, privrede i obrazovanja bila od višestrukog značaja, uz uključivanje relevantnih državnih institucija. Takođe partnerski odnosi, kada to prilike dozvole, bili bi okrunjeni i zvanično pobratimskim odnosom. Gradonačelnica Fadina pozvala je predsjednika opštine Željka Komnenovića da posjeti Omsk povodom proslave Dana Omska početkom avgusta.”- zaključuje se u saopštenju Opštine Tivat.

Vakcinacija u Tivtu ide prilično sporo – od ponedjeljka vakcinišu Astrazenecom

3
Dom zdravlja Tivat

Za petnaest dana koliko je  proteklo od početka vakcinacije stanovnioštva protiv koronavirusa u Tivtu, vakcinisano je 329 stanovnika najmanje bokeljske opštine.

Najvećim dijelom vakcinisani su građani koji spadaju u prvu kategoriju prioriteta, odnosno oni starosti od 75 i više godina, ali je bilo i slučajeva da se imuniziju i mlađe osobe koje su vakcinu morale primiti zbog drugih svojih, vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema.

Prema riječima direktorice Doma zdravlja Tivat dr Jasminke Anđelić, od srijede počinje i revakcijacija  pa će  do kraja ove radne nedjelje biti kineskim i ruskim vakcinama koje su do sada davane Tivčanima, biti revakcinisano 60 građana.

Vakcinacija se uz veoma dobru organizacijuu, obavlja na jednom punktu u Domu zdravlja ili patronažno na terenu ako je riječ o osobama koje zbog svog zdravstvenog stanja ne mogu doći u tu medicinsku ustanovu. Interesovanje građana za imunizaciju je veliko, ali je ograničavajuči faktor do sada bio relativno mali broj doza cjepiva koje su zdravstvene vlasti opredijelile za Tivat.

„Dobijali smo relativno mali broj doza vakcina – prošle nedjeljen   naprimjer samo 30 doza kineskih vakcina. Danas je međutim, stiglo 300 doza cjepiva čiji je proizvođač Astrazeneca i one će se građanima davati od ponedjeljka“- kazala je dr Anđelić.

IJZ: Preminulo deset osoba, 414 novozaraženih, Tivat 8, H.Novi 7,Kotor 4

1
Covid – vakcina

U Crnoj Gori preminulo je još deset osoba inficiranih koronavirusom, a registrovano je 414 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Novozaraženi su iz sljedećih opština:

Opština oboljeli
Podgorica 131
Nikšić 74
Bijelo Polje 34
Berane 33
Bar 23
Pljevlja 20
Danilovgrad 14
Cetinje 12
Budva 11
Kolašin 11
Ulcinj 10
Tivat 8
Andrijevica 8
Herceg Novi 7
Mojkovac 5
Kotor 4
Tuzi 4
Plav 2
Plužine 1
Gusinje 1
Šavnik 1
Ukupno 414

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedeljak, 29. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1825 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 414 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, navode iz IJZ.

Preminuli pacijenti su iz sljedećih opština: Nikšić (2), Mojkovac (2), Podgorica (1), Bijelo Polje (1), Pljevlja (1), Budva (1), Danilovgrad (1) i Cetinje (1) od kojih je najmlađi imao 55, a najstariji 83 godine.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.266.

Do 15 sati prijavljen je oporavak 552 pacijenta.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 6.620. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 90.832”, piše u saopštenju.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

Opština trenutno aktivni slučajevi 
Podgorica 2110
Nikšić 1275
Bijelo Polje 521
Berane 438
Bar 398
Pljevlja 356
Ulcinj 211
Cetinje 175
Kotor 160
Herceg Novi 139
Rožaje 134
Budva 104
Danilovgrad 97
Mojkovac 86
Tivat 79
Tuzi 78
Kolašin 72
Andrijevica 69
Šavnik 41
Plužine 33
Žabljak 17
Petnjica 12
Plav 11
Gusinje 4
Crna Gora  6620

Veliki gradski park ponovo je otvoren za sve posjetioce

1
Gradski park Tivat

Tivat – Veliki gradski park ponovo je otvoren za sve posjetioce, na predlog Opštinskog tima zaštite i spašavanja, a zbog povoljnije epidemiološke situacije u Tivtu.

Godine 1968. Veliki gradski park je upisan u Registar zaštićenih objekata prirode, a od 2015. je dobio status spomenika prirode.

Park ima već dugu tradiciju, jer je podignut davne 1892. Prema zapisima iz zemljišnih knjiga, park je podignut na posjedu kotorske vlastele Buća –Luković, Radalli i Verona, koje su na prostoru današnjeg parka imali ljetnjikovce okružene vinogradima.

Osnovan je po naredbi admirala austro-ugarske mornarice Maksimilijana fon Šterneka, sa ciljem uređenja okruženja brodogradilišta Arsenal, koji je osnovan 1889.

 

Dubrovnik – Stižu Iberia i Lufthansa

0
Aerodrom Dubrovnik – foto Boka News

Stupanjem na snagu ljetnog reda letenja počevši od 28. marta 2021., prometovanje je započela španjolska Iberia povezivanjem Madrida s Dubrovnikom dva puta na sedmicu, nedjeljom i petkom, a u punoj sezoni će prometovati najvjerojatnije svakodnevno.

Također i njemačka Lufthansa je započela s letovima iz Munchena dva puta na tjedan, a u punoj sezoni će letjeti svakodnevno iz Munchena i Frankfurta.

Hrvatski pomorci: Niko u RH neće izgubiti posao zato što nije cijepljen, a mi hoćemo. Rumuni i Filipinci otimaju nam poslove na ‘strancima‘!

1
Pomorci vakcinacija – foto Boka News

Loša organizacija nabave cjepiva – i Hrvatske i EU-a – te nerazumijevanje ozbiljnosti stanja mogu prouzročiti tragične posljedice za 16.000 hrvatskih pomoraca i brodaraca.

Singapur je cijepio kompletni pomorski i lučki sektor u samo nekoliko dana, a filipinski i rumunjski pomorci cijepe se prioritetno ne samo kako ne bi ostali bez posla, već, štoviše, preuzeli poslove ostalih, pa i hrvatskih pomoraca. Više je nego jasno da je u tijeku neumoljivo kršenje ljudskih prava na svjetskoj razini i protekcionizam u vidu ‘COVID putovnica’, ali plakanje na tu temu neće pomoći hrvatskim pomorcima. Njima treba hitna reakcija i dovoljan broj doza cjepiva da se cijepe oni kojima je to uvjet ukrcaja – apeliraju iz Sindikata pomoraca te napominju da ne traže prioritet u odnosu na hrvatske građane koji spadaju u zdravstveno rizičnu skupinu, ali, upozoravaju, “nitko u Republici Hrvatskoj neće izgubiti posao zato što nije cijepljen – hrvatski pomorci na svjetskom tržištu rada hoće! I to se već događa.”

NIJE UVJET, ALI…

Koordinator ITF-a za Hrvatsku i voditelj ureda Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku Roman Perić opisuje kakva je situacija s cijepljenjem naših pomoraca protiv koronavirusa prije ukrcaja na međunarodne kompanije:

– Mnoge kompanije razmišljaju o cijepljenju pomoraca, ali je preuranjeno kazati da u ovom trenutku kompanije uvjetuju ukrcaj cijepljenjem. Imali smo nekoliko poziva naših pomoraca koji su potvrdili potrebu cijepljenja prije ukrcaja, ali nije pravilo. Mi se zalažemo za rezervaciju dovoljnog broja doza cjepiva za one pomorce kojima će to biti uvjet ukrcaja – rekao je.

Kako doznajemo, neke su kompanije, poput “Viking Cruises”, ipak najavile da na kruzere ukrcavaju isključivo hrvatske pomorce i brodarce koji su cijepljeni, a u jahting sektoru već ima pomorca s kojima vlasnik nije potpisao Ugovor o radu isključivo zbog činjenice da nisu cijepljeni.

Iz Sindikata pomoraca Hrvatske više su puta upozoravali na to da će hrvatski pomorci u međunarodnoj plovidbi gubiti poslove na svjetskom tržištu i da je neophodno uspostaviti sustav cijepljenja u kojem bi se u početku cijepili barem oni pomorci kojima je to uvjet ukrcaja. No, Ministarstvo zdravstva, tvrde iz Sindikata, nije pokazalo interes za tu temu i probleme s kojima će se hrvatski pomorci neumitno suočiti. Odgovor još uvijek – čekaju.

Kakvi su propisi prilikom ukrcaja, mogu li cijepljenje obaviti u Hrvatskoj i na koji se način to provodi – upitali smo Romana Perića

VELIKA SUMNJIČAVOST

– Sindikat pomoraca Hrvatske uputio je nekoliko dopisa Ministarstvu zdravstva s upitom o cijepljenju pomoraca koji bi se zbog prirode posla trebali naći na prioritetnoj listi za cijepljenje. Službeni odgovor nismo dobili – kazao nam je, no podsjeća na izjavu ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo koja je javno objavljena i gdje se prvi put spominju pomorci u smislu prioriteta kod cijepljenja.

Naime, dr. mr. Vladimir Mićović je izjavio da je cilj da tijekom ožujka i travnja obave cijepljenje starijih osoba i kroničnih bolesnika kako bi već u svibnju mogli krenuti s cijepljenjem osoba iz treće faze. Tu će prednost imati određena prioritetna zanimanja poput interventnih službi, nastavnika, pomoraca i ugostitelja.

– Mi se apsolutno slažemo s takvim planom cijepljenja, uz priličnu sumnjičavost što se tiče poštivanja navedenih zadanih rokova i termina, a zbog tragično loše organizacije nabave cjepiva i Hrvatske i EU-a, ali i problema s AstraZenecom – kaže Roman Perić.

POMORCI SU RIZIČNA DJELATNOST BAREM KAO UGOSTITELJI

Pomorci na domaćim linijama nisu cijepljeni protiv koronavirusa, iako su u svakodnevnom doticaju s tisućama putnika. Tako je nezaštićeno njihovo zdravlje, kao i zdravlje putnika.

Antun Aljinović, voditelj zadarskog ureda Sindikata pomoraca Hrvatske, kaže:

– Spremam se uputiti dopis Ministarstvu zdravstva da se pomorce prepozna kao rizičnu djelatnost, barem u razini ugostitelja za koje se ovih dana traži da budu prioritetno cijepljeni. Pomorci “Jadrolinije” kao našeg najvećeg putničkog brodara sigurno su još više izloženi nego ugostitelji, a još uvijek ne spadaju u prioritetnu skupinu za cijepljenje. Izuzetak su možda oni pomorci koji su cijepljeni zbog godina života ili bolesti. Uglavnom, situacija je jako ozbiljna, a nama je i ljetna sezona pred vratima – rekao je Aljinović.

Njegove riječi potvrdili su nam i iz “Jadrolinije”.

– “Jadrolinija” još uvijek nije cijepila svoje pomorce, odnosno ne možemo osigurati dovoljne količine cjepiva, a imamo više od 1500 pomoraca. Uputili smo još prije mjesec dana dopis Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo s prijedlogom da se pomorce uvrsti na prioritetnu listu cijepljenja, čak usporedivo sa zanimanjem medicinskih sestara, učitelja i ostalih prioritetnih skupina izloženih kontaktima zbog izloženosti, ali i širenja virusa. Odgovor dosad nismo dobili. Samo mi u “Jadroliniji” prevozimo više od 12 milijuna putnika godišnje – kazala je Marija Zaputović, glasnogovornica “Jadrolinije”.

Dizajnirali flajer i mapu biciklističkih ruta za zaleđe Herceg Novog

1
karta-MB

U okviru projekta “Biciklističke rute za unapređenje prirodne i kulturne baštine Hercegovine i Crne Gore – Cycling Rural”, na kojem je partner Turistička organizacija Herceg Novi, a koji je odobren u drugom pozivu bilaterale Bosna i Hercegovina –  Crna Gora 2014-2020, urađeni su flajer i karta hercegnovskog zaleđa sa stazama pogodnim za montbiking.

Takođe, ubilježene su kulturne, prirodne i ostale atrakcije duž glavne mb trase “Salty and sweet” kao i bočnih staza “Boka Bay View” i “Rocks and Trees”.

MB trasa “Salty and sweet” počinje ispod zidina Starog grada, i proteže se do Orjenske lokve, najveće vodene površine na Orjenu.

Obzirom da se sa velikog broja sporednih trasa (kroz selo Kameno i Lazareviće) pruža otvoren pogled na Zaliv, te staze nose naziv “Boka Bay View”.

Mountain bike dan na Orjenu

Takođe, trase preko Vrbanja, koje vode do Vučjeg dola i Žukovice, nose naziv “Rocks and Trees” obzirom da dijelom prolaze kroz šumoviti predio i da se nekoliko lokacija pruža pogled na surovi orjenski krš.

Flajer sa atrakcijama hercegnovskog zaleđa možete preuzeti OVDJE

MB kartu hercegnovskog zaleđa možete preuzeti OVDJE