Brod za prevoz stoke – Foto: Elbeik, Pedro Gonzales, Ruiz
Od početka decembra, brod za prijevoz stoke ELBEIK stoji usidren sjeverno od Cipra. Sa sličnim problemom suočava se i brod KARIM ALLAH koji se nalazi na obali Sardinije sa otprilike 700 goveda na brodu. Aktivisti za prava životinja širom svijeta izrazili su svoju zabrinutost za stanje u kojem se nalazi stoka i traže veterinarsku pomoć.
Brodovi ELBEIK i KARIM ALLAH originalno su plovili prema Libiji. Napustili su španjolske luke Tarragona i Cartagena 18.12.2020. No, nisu mogli pristati u niti jednu luku zbog bolesti goveda.
Španjolsko ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i hrane navodi kako trenutna situacija s bolesnom stokom nema veze sa španjolskom administracijom zato što je stoka bila pregledana i u dobrom stanju prilikom ukrcaja. Glasnogovornik komisije izjavio je da su španjolski dužnosnici voljni primiti nazad oba broda.
Ciparski dnevnik Phileleftheros prenosi da su ciparske vlasti svjesne situacije, a svjetska organizacija za zaštitu životinja aktivno je podržala akciju slanja veterinara na brod.
Kratki promotivni film o Dubrovniku u iduća će se tri mjeseca prikazivati u 73 zračne luke u SAD-u u sklopu nove kampanje Turističke zajednice grada Dubrovnika na američkom tržištu, čiji je cilj dodatno motivirati turiste s tog tržišta na dolaske u Dubrovnik i Hrvatsku, ističu iz dubrovačke Turističke zajednice.
Taj promotivni film o Dubrovniku traje 30 sekundi, a ‘vrtit’ će se na više od 1.700 ekrana/monitora na odlaznim putničkim terminalima u 73 zračne luke u SAD-u, i to svakih sat vremena, otkrivaju iz dubrovačke Turističke zajednice, u kojoj procjenjuju da će taj film u tri mjeseca vidjeti više od 35 milijuna putnika američke i drugih nacionalnosti na tim zračnim lukama.
To je ujedno i nastavak promotivnih aktivnosti na američkom tržištu, kao jednom od iznimno važnih za dubrovački turizam pa i u vrijeme pandemije, a u svim se aktivnostima Dubrovnik opisuje i predstavlja kao sigurna i atraktivna turistička destinacija.
Uz to, Dubrovnik se tijekom ove zime i proljeća promovira i u magazinima najvećih američkih avioprijevoznika American Airlinesa i United Airlinesa, koji se zbog trenutne situacije uzrokovane pandemijom distribuiraju i drugim kanalima (osim na letovima) kako bi doprli do klijenata.
“U okviru kampanje dogovoreno je i snimanje 10-minutnog promotivnog videa o Dubrovniku, koji će se tri mjeseca emitirati na svim linijama i u svim zrakoplovima, ali i društvenim mrežama American Airlinesa”, otkrivaju iz dubrovačke Turističke zajednice, iz koje kažu i da postoji opravdani optimizam za povratak turista s američkog tržišta u Dubrovnik ove sezone.
Osim na intenzivnoj promociji, optimizam za američko tržište ove godine temelje i na očekivanoj visokoj procijepljenosti na tom tržišštu, ali i u Dubrovniku, kao i pripremama za konferenciju američkih stručnjaka u turizmu “ASTA Destinaton Expo 2021”, čije je održavanje planirano u Dubrovniku od 10. do 13. lipnja i vjeruju da će se moći održati.
Od marta 2020-te kada su se počele sprovoditi mjere za zaštitu stanovništva uzrokovane pandemijom COVID 19, vidno se osjeća ugroženost, neodržavanje i opstanak pojedinih elemenata nematerijalnog nasljeđa. Iako zimski karneval nije zaštićen kao element nematerijalnog kulturnog nasljeđa itekako je duboko ukorijenjen u svijest i život stanovnika Kotora. Virus je naveo na dalje razmišljanje o načinu prezentacije i daljeg učešća i života pojedinih manifestacija te se Bokeljska noć 2020-te mogla pratiti putem livestream-a, a ovogodišnji zimski karneval pratiće se preko medija i društvenih mreža.
Socijalna distanca uzrokovala je nove probleme i izazove s kojim lokalna zajednica mora da se nosi. Ujedno javlja se potreba za novim načinom promišljanja u zaštiti stanovništva i aktiviranje novog, manje poznatog, načina otpornosti prema novonastaloj situaciji.
Karnevalu prethodi udruživanje, razgovori i dogovori među lokalnom zajednicom i porodicama među kojima učestvuje više generacija. Radost koja vlada u kući i na javnim prostorima je neprocjenjiv primjer. Zimski karneval zauzima kotorske ulice, izvodi zajednicu u javni prostor, zaokuplja trgove i parkove u iščekivanju Karampane i Ćakulone.
List Karampana i Ćakulona sadrže bogatstvo; način veselog i smiješnog izražavanja i primjećivanja onoga šta se događa u zajednici i van nje. Iza zatvorenih vrata, ispunjeni dugogodišnjim učešćem i neprimjetnim i tihim „prisluškivanjem“ u porodicama, zajednici, medijima sakupljaju se ideje za tekstove. Zna se, znamo svi da je KAMENI KIOSK sakupio dosta tekstova i predloga za naše tradicionalne listove. Lokalna zajednica, grupe i/ili pojedinci se nadaju da će biti u listu ili se čak „po malo plaše“ zbog svojih postupaka načinjenih u prethodnom periodu. Ali ne brinite, kad se primakne Karneval svi se pitaju ko će biti Krnjo, KRIVAC ZA SVE NEDAĆE u toku prošle godine. Gdje je? Ko ga pravi?
Otvaraju se albumi sa fotografijama, društvene mreže preplavljuju fotografije sa ranijih karnevala, podsjećanje na ljude, maske, grupe, grad koji živi.
Karneval zajedno sa listom Karampana (i ništa manje važnim listom Ćakulona) najbolje prikazuje duh stanovnika grada Kotora: pun „škerca“, tuge, pošalica, ćakula, zamjerki prema vlastima, dok s druge strane suđenje ovogodišnjem krivcu i paljenje uzrokuje prepričavanje između nas o tome: na koga liči Krnevao? I naravno, smijeh. Neko se po malo uvrijedi, a neko se izasmije, jer zna da je to DUH LOKALNE ZAJEDNICE. I jezik-specifičan, razumljiv nama; objašnjavanje i prevođenje posjetiocima i strancima.
Đe ste Kotorani foto Boka News
Bezmalo u ovom dijelu neću se ustručavati da pomenem meni dragog đeda i uspomenu na njega, pokojnog Filipa Vujoševića koji je „po vazdan“ bio na bicikletu. Nikad nisam znala gdje on to ide u dane pred karneval, ali sam kao mala znala da je nešto jako važno za naš grad i ima veze sa kotorskim karnevalom. Bio je tu, ON i mnogi drugi. Možda čak i sudac Krnju!?
Karneval je način života i izražavanja; veseli duh UNESCO-vog grada. Tokom vjekova, stanovnici su ga izgrađivali i stvarali pečat koji kulminaciju doživljava upravo u ove dane. U meni izaziva radost, sreću i smijeh. Jedva čekam 14. mart. A Vi?
Karneval je „živo nasljeđe“, tradicija duboko ukorijenjena u srca i dušu stanovnika Kotora, a mogu reći i Boke Kotorske. Jedna od malog broja manifestacija koja zauzima grad; koja zaustavlja grad, kada stanovnici grada kažu GRAD JE NAŠ. Neformalno.
Kotorski karneval 2018. foto Boka News
Dogodine ćemo nadoknaditi sve. Druženje, maske, prepune ulice i trgove, bedeme i parapete. Virtuelni prikaz će svakako radovati lokalnu zajednicu, grupe i pojedince; objašnjavajući mlađim generacijama šta je to Karneval i kakvo značenje ima za nas – Kotorane.
Digitalne forme, audio i video snimci su mjere zaštite i pružaju bogatstvo podataka o elementu nematerijalne baštine koji lokalna zajednice praktikuje. Aktivnosti poput vrijeme održavanja Karnevala, učesnici, mjesto značajni su podaci za brojne istraživače i buduće generacije.
Prije par godina navršilo se 500 godina od pomena maškara, tradicije duboko ukorijenjene u narod. Poznato je da su i okolna mjesta održavala svoje karnevale, te su pravili Krnja od slame.
I Perast je imao Karneval i list Kokotijada. Imao je svojih specifičnosti, te su se tokom poklada okupljali na večere, te kod jednih te kod drugih „famelja“. Radi smijeha, podsjećanja na „škerce“ i ujedno, a da ne kažete da vas nisam upozorila, ideja za dane karnevala evo jedne šale.
Poznato je da su se za krađe i ostale prevare stanovnici kažnjavali, osramoćeni na stubu srama u Kotoru da bi svi bili upoznati ili batinali na trgu u Perastu, ali ne i u dane Karnevala.
Elem, ukrali jednom peraškom, ni manje ni više no, kapetanu pršut, a istovremeno ga pozvali na večeru u drugu famelju. Bome, kako to biva, primjeti kapo da je pršut prva klasa. I naravno, nasta opšti smijeh, a kako i ne bi kad je to bio njegov vlastiti pršut. Šala. Smijeh. Niko ljut. Potom se zaslade peraškim bobima.
U Perastu su postojale dvije pekare za spremanje slatkog do I svjetskog rata. One su pekle samo Perašku tortu i niz drugih slatkih delicija, kolača, srca, kokotića itd. Pekara je pokrivala, može se reći, cijelu Boku.
Kotorski karneval 2018. foto Boka News
Poklade traju, sve je više maškara neđeljom, te čuveni „Gobi“ – grbovci. Kontesa je muškarac koja je bila zaljubljena u gobe; goba je bilo manje više oko dvadeset. Oni bi joj izjavljivali ljubav, a ona bi njima uzvraćala…
Kažu da je i zadnji oženjeni zvonio da označi zadnji dan poklada i nagovještaj posta. Narod se naravno maskirao i imitirao druge osobe. U testamentu se našao svako prema zasluzi i nije se smio ljutiti.
Stoji i da su napravili maškaradu 1918. nakon I svjetskog rata.
Tradicionalna peraška pjesma Princu Krnevalu
Krnevalu dobro moje sve kokoši bjehu tvoje
Samo osta jedna prdi baba od veselja
Pa izjela kocanj zelja
Vo,vo,vo niz peraški do
Meštar Đuro krnevo
I njegova vjerenica Kate Kilopinica.
Krnevo se razbolio, testamenat ostavio
Da ga nose preko grada, da ga vidi svaka mlada
Da ga nose pud pošova, da ga vidi svaka šjora.
U Monako sve je isto, samo opet nije čisto
Oj laživi doce mio, ti si nam se ponovio,
Škura su se izmjenila, vrata su se obojila.
A oj lijepi stari pute, glibina je ušla u te
Pumpijeri dajte šmrke, čistićemo sve bez trke.
Pumpijeri diko naša, divna li je sala vaša
U njoj ormar do ormara, za nas mlade nema bala.
Bizetino moja mila, voda ti se zamutila
Bistrija je nekad bila, sporkecom se zamutila,
Na bankinu ispod bora, odmara se moja šjora.
Krnevo se razbolio testamenat ostavio,
Da ga nose preko grada da ga vidi svaka mlada,
Da ga nose u Penčiće, da ga vide udovice.
Krnevo je plako boljun i komšija dobru volju
Čistite ga komšinice stid vas bilo od guzice.
Krnevo je pošo dalje, u ribarske stare tranje
Oj ribari diko naša, smrdljiva je riba vaša.
Kad je došo pred baraku vidio je bruku našu
Kad je došo na kraj grada, vratite se braćo draga
Sad je dosta svega više, vodite me na sudište.
Idemo još dalje. Dolazimo do 1715-te godine, programa svečanosti i Marka Martinovića. Da, Marka Martinovića, čuvenog učitelja ruskih bojara i kneževa krajem 17 vijeka. Učitelj pomorstva, teorije i prakse. Čovjeka sa velikim sluhom za potrebe lokalne zajednice. Održavanje Karnevala marta 1715-te.
Konop će biti rastegnut od vašela (jedrenjak koji će se dovesti) do pilastara zvonika. Na podijumu će biti postavljena figura nevjernika koji će biti ispunjen vatrama. Program je interesantan, zauzima kompletan priobalni put, jer učesnici dolaze od Penčića (general sa dvojicom savjetnika, sa barjakom i 6 štitonoša i maskiranim ljudima i drugim oficirima) i Luke (mladić obučen kao djevojka predstavljajući generalovu kćer sa četiri dame, hodajući, plešući sa cimbalima). Kad se rasprava među njima završi, narod kliče, maškule odjekuju, i bubnjevi se čuju. Slijedi čitav dan veselja, igre i suđenje. Igre i plesovi traju do mraka kada pale Karnevala.
Tekst je napisan da podsjeti, razveseli i informiše javnost. Korišćeni su neki stari spisi i lično zapažanje pisca redova.
I dalje nesposoban za sigurnu plovidbu – patrolni brod P-105 DURMITOR
Ministarstvo odbrane sklopilo je ugovore ukupne vrijednosti oko 57.000 eura bez PDV-a sa nekoliko firmi za pružanje usluga servisa i obnove opreme i plovila kojima raspolaže Mornarica Crne Gore.
Sa podgoričkom firmom „Oprema“ kao najpovoljnijim ponuđačem sklopljen je ugovor o servisu – ugradnji novih gumenih tubusa na tri RHIB-a (plastično-gumena radna čamca) tipa „Valiant“ Mornarice VCG, vrijedan 33.000 eura bez PDV-a. Tubusi će biti zamijenjeni na brzom „Valiantu PT850“ dužine 8,5 metara kojeg koriste pomorski diverzanti MVCG, kao i nešto manjim čamcima istog proizvođača dužine 6,2 i 4,9 metara. U cifru koja će biti plaćena „Opremi“ po tom tenderu, uračunata je i nabavka nove autoprikolice-trejlera za transport „Valianta PT850“. Ista firma odabrana je i na tenderu za servis ukupno devet vanbrodskih motora tipa „Mercury“ različitih snaga, a za što će MO izdvojiti 5.732 eura bez PDV-a.
Kompaniji „Tekoxgroup“ uz Danilovgrada povjereno je da za ukupno 2.460 eura bez PDV-a, obavi redovni godišnji servis glavnog i pomoćnih motora marke „Caterpillar“ na školskom brodu Mornarice VCG, jedrenjaku „Jadran“. Firma „Union projekt“ uz Podgorice odabrana je kao najpovoljniji ponuđač da za 8.000 eura bez PDV-a obavi novoizradu i montiranje dijela cijevi na pučinskom remorkeru PR-41 „Orada“, a ista firma obaviće i generalni remont hidraulične palubne dizalice „Tehnomehanika“ na istom brodu, za cijenu od 9,5 hiljada eura nez PDV-a. Zbog toga što nije dostavljena nijedna ponuda, poništeni su tenderi za izbor izvođača radova na dokovanju lučkog remorkera LR-77 procijenjeni na 8,3 hiljade, odnosno održavanju sistema klimatizacije na patrolnom brodu P-105 „Durmitor“ i pučinskom remorkeru PR-41 „Orada“, procijenjene vrojendosti 1,7 hiljada eura bez PDV-a.
Iako se javio jedan ponuđač – firma „Nacional Auto Mnontenegro“ iz Podgorice, zbog nedostabljanja konačne ponude, poništen je i teneder za izbor izvođača radova na servisu, odnosno zamjeni košuljica cilindara na glavnim pogonskim motorima tipa MTU na patrolnom brodu P-105 „Durmitor“, procijenjene vrijendosti 2,5 hiljada eura bez PDV-a, a zbog čega je ovaj, trenutno najveći i najjači ratni brod u operativnoj upotrebi MVCG i dalje nesposoban za sigurnu plovidbu.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dan završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1908 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 585 novopozitivnih.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezana sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Bara (3), Ulcinja (2), Bijelog Polja (1), Mojkovca (1), i Nikšića (1), od kojih je najmlađi imao 53, a najstariji 84 godine starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1023.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 497 pacijenta.
opština
oboljeli
Podgorica
234
Nikšić
92
Herceg Novi
33
Bijelo Polje
30
Cetinje
29
Ulcinj
29
Pljevlja
29
Bar
26
Budva
20
Kotor
12
Mojkovac
10
Tuzi
10
Danilovgrad
8
Berane
7
Tivat
4
Plužine
4
Plav
2
Gusinje
2
Andrijevica
1
Petnjica
1
Kolašin
1
Šavnik
1
Ukupno
585
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8638.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 76868.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Nakon što je u prethodnoj godini bio jedini festival koji se u Herceg Novom održao u originalnom obliku i sa kompletnim šestodnevnim programom, Hercegnovski strip festival (HSF) u istom tempu nastavlja i u 2021. godini i priprema šesti Strip Vikend koji će se održati od 16. do 18. aprila.
Specijalni gost festivala biće Tihomir Tikulin Tico, jedan od najznačajnijih ličnosti hrvatske strip scene i dugogodišnji prijatelj Festivala.„Ideja da Tico bude glavni gost ovogodišnjeg Strip Vikenda rodila se još prošle godine, tokom petog izdanja ove manifestacije. Naime, Tico je 2021. proslavio pedeseti rođendan, što je značajan lični jubilej, a nama povod da mu posvetimo posebnu pažnju i odamo priznanje za sve što je uradio za našu organizaciju, naš festival i Herceg Novi kao grad“, objašnjavaju organizatori ističući da Udruženje ljubitelja stripova nastavlja svoju misiju promocije devete umjetnosti i organizacije kulturnih događaja na ponos Herceg Novog.
Ovogodišnje izdanje Strip vikenda će pružiti priliku da posjetioci vidje izložbe različitih strip pravaca Ticovog stvaralaštva od humorističkog i geg stripa do realističkih stripova i ilustracija.
„Održaćemo ponovo radionice za mlade ljubitelje crtanja, jer one naprosto ne mogu izostati iz vikenda posvećenog čovjeku koji je najveći dio svog života posvetio pedagoškom radu. Predstavićemo Ticov fanzin „Endem“ ali i ekskluzivno promovisati strip Gorana Jovovića i Enisa Čišića „Dogodilo se u Harlemu“ čiji je Tico izdavač i za koji je uradio letering, specijalne efekte i pripremu za štampu. Program će pratiti i sve ostale aktivnosti na koje su ljubitelji stripa na ovim prostorima navikli, a to su crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa“, najavljuju iz HSF-a. ..
Kao što je to bio slučaj u septembru prethodne godine tokom festivala, iz HSF-a podvlače da će i u aprilu sve programe prilagoditi i organizovati u skladu sa aktuelnim mjerama za suzbijanje pandemije korona virusa.
„Za datum održavanja Strip Vikenda smo tako od starta planirali sredinu aprila jer smo procijenili da će tada situacija biti jasnija i pogodnija. Pokazalo se da je početna procjena bila ispravna, pa se jednako nadamo da će se stvari odvijati najbolje za naše građane u narednih mjesec i po, te da će mjere za suzbijanje pandemije dati rezultate i da ćemo svi zajedno moći uživati u stripovskim sadržajima na proljeće“, zaključuju iz HSF-a.
Krajem decembra 2020. godine u svijet se vratila nada za normalizacijom života uključujući i nadu za ponovno pokretanje putovanja, jer su zemlje počele odobravati vakcinu i vakcinacija u svijetu uveliko traje. Sigurno da će se u svijetu uvesti i pravilo “kovid pasoša”, mada sad se vodi i diskusija na koji način i da li to ugrožava ljudska prava.
Borba za svakog gosta u post periodu kovida je već otpočela! Turistički radnici u Crnoj Gori, oprostivši se od predsozene, polako kreću iz faze hibernacije u akciju i pokušavaju da raznim promotivnim kampanjama privuku što veće intersovanje. I pored velike želje za putovanjem, bukiranje još nije krenulo, a očekuje se tek krajem maja. Turistički poslenici, iako čine sve da dođu do gosta, u isto vrijeme osjećaju se i bespomoćnim, Očekuju šta će to Vlada Crne Gore i epidemiolozi da učine da bi zemlju učinili sigurnom. Karte su trenutno u njihovim rukama i dosta toga zavisi od njih !
Sigurno je da će se sve zemlje na Mediteranu fokusirati na sigurnost i da su sad u prednosti u odnosu na Crnu Goru, jer se uveliko provodi vakcinacija. Turisti će dati prednost onim destinacijam čije stanovništvo bude vakcinisano i tamo gdje se mogu osježati sigurnim,
Crna Gora je tek fazi nabavke vakcina, sa velikim brojem zaraženih i neshavtljivo lagodnim odnosom stanovništva u pogledu poštivanja preporuka. Uz to, plašim se da se vodi i jedna ozbiljna politička borba pozicije i opozicije i to baš na ovom terenu i da će ceh će na kraju ponovo da plati privreda.
Iako sa relativno malim brojem stanovnika niko u Crnoj Gori nema informaciju I plan kad bi vakcinacija mogla da se obavi, Vakcinacija natpolovične većine stanovnika bi sigurno bio ogroman benefit za vraćanje turizma u Crnu Goru. Na ovom zadatku bi trebali da se udruže svi i političari, privrednici i da se vladi pruži maksimalna podrška i pomoć, jer je u pitanju zdravlje stanovništa, prosperitet zemlje i ostajanje u igri za podjelu turističkog kolača.
Začuđujuće da nova vlada CG, nije formirala posebno Ministarstvo turizma jer je to grana koja učesvuje sa skoro jednom trećinom u BND, direktno, a nesumnjivo da indirektno ta cifra dostiže mnogo više. U proteklom periodu rijetko ko od nadležnih u CG se javno izjašnjava o planovima za nastupajuću turističku sezonu i sve to dovodi do konfuzije i zabrinutosti. Turistički uposlenici potajno gaje nadu da će da dođe do rapidnog poboljšanja epidemiološke situacije, ali ujedno postoji i strah, šta ako se to ne desi!?
Htjeli priznati ili ne, bivša Vlada Crne Gore se nije najbolje snašla 2020 .godine. Mnogo toga možemo naučiti od komšija Hrvata, koji su prošle godine uspjeli da koliko toliko sačuvaju turistički sektor, upravo pravovremenim akcijama Vlade RH, kao i pravovremenim otvaranjem granica i naravno promotivnim kampanjama u to vrijeme.
Hoteli su definitivno na koljenima i prijeti im propast. Nelikvidnost je postala sastavni dio poslovanja, krediti se teško vraćaju, dodatno zduženje je novi teret, a nova refinansiranja teško da se mogu I dobiti od banaka, jer banke ne finansiraju nesigurnost i neizvjesnost.
U Evropi su odvojena značajna sredstva za pomoć ovoj privredi, ali tim fondovima Crna Gora nema pristup i time našu direktnu konkurenciju ipak stavlja u povoljniji položaj.
Pored nelikvidnosti, hotelijere muči i briga kako doći do radne snage. Neizvjesnost kako će teći booking ne daje hotelijerima slobodu da obezbjede radnu snagu u punom kapacitetu u nekom razmnom tajmingu. Koliko se zaista može očekivati rezervacija i koliko se može angažovati radne snage direktno iz Crne Gore, niko ne može predvidjeti.
Iz svega navedenog, vrijeme polako ističe i potrebno je brzo reagovati na svim poljima i pod hitno treba uraditi nešto. Vlada CG bi te trebala ipak formirati ekspertsko radno tijelo, u kojem će biti predstavnici svih turističkih sektora i koji će aktivno da se bave relizacijom projekata za pripremu sezone 2021. Raznim aktivnostima podići svijest stanovništva da poštuju mjere zaštite od širenja pandemije i svijest da direktno od njih zavisi i pokretanje privrede. Obezbjediti podršku likvidnosti, fiskalna rasterećenja, ali prvensveno za one koji redovno izmiruju svoje obaveze prema državi i prijavljuju pune iznose primanja na koje se obračunavaju doprinosi. NTO u svojim redovnim aktivnostima se mora usmjeriti na brendiranje CG kao sigurne destinacije sa posebnim osvrtom na zemlje u okruženju. Pružiti podršku Vladi CG da se stanovništvo vakciniše u što većem broju. Hotelijeri moraju prilagoditi i pronaći nove kanale prodaje, jer je neizvjesno koliko će turoperatori biti spremni i u mugućnosti da pokriju organizovanim grupama ovu destinaciju.
Tradicionalni zimski kotorski karneval je manifestacija koja ima tradiciju dugu više od pola milenijuma. Uz kotorski karneval su odrastale mnoge generacije, a on im je pružao priliku da iskažu svoju kreativnost i prepuste se bezbrižnosti karnevalskih dana. Nažalost, ove godine, uslijed nepovoljne epidemiološke situacije širom svijeta, kotorski karneval ne može okupiti veliki broj učesnika. Šarenilo gradskih ulica, karnevalski ples i radost svih onih koji su barem na jedan dan mogli biti nešto drugo, sačekaće ljepše dane. Međutim, mi želimo da barem na kratko prizovemo kreativnu i razigranu karnevalsku energiju. Zato smo odlučili da raspišemo literarni i likovni konkurs, koji za temu ima kotorski karneval, a koji će pružiti priliku učenicima da iz svog ugla opišu i naslikaju sve ono što ih asocira na ovu tradicionalnu kotorsku feštu.
Propozicije konkursa:
Na konkursu mogu učestvovati učenici osnovnih škola, od prvog do devetog razreda
Jedan učesnik može poslati po jedan rad i za literarni i za likovni konkurs
U okviru konkursa, radovi će se bodovati u dvije uzrasne kategorije: od I do V razreda i od VI do IX razreda (I, II i III mjesto)
Poslati radovi moraju sadržati ime i prezime učenika, razred, naziv škole i ime mentora
Radovi se dostavljaju u koverti u kancelarijama JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor
Konkurs je otvoren od srijede, 24. februara do četvrtka, 11. marta 2021. godine.
Literarni i likovni radovi koji zadovolje kriterijume biće prikazani na izložbi koja je planirana u martu mjesecu.
Literarni i likovni radovi koji zadovolje kriterijume, biće štampani u publikaciji posvećenoj Tradicionalnom zimskom kotorskom karnevalu, a promocija publikacije je planirana za april mjesec 2021. godine.
Svjetska zdravstvena organizacija ocijenila je u ponedjeljak nerealnim mišljenje da će se čovječanstvo osloboditi COVID-a 19 do kraja godine.
Michael Ryan, direktor WHO-a za vanredne operacije, ocijenio je da će se do kraja godine ipak smanjiti broj hospitalizacija i umrlih, prenijela je Hina izvještaj AFP-a.
No pandemija i dalje hara i ove sedmice, nakon sedam uzastopnih sedmica pada, ponovo raste broj zaraženih.
“Bilo bi prerano i, mislim, nerealno tvrditi da ćemo virus pobijediti do kraja godine”, rekao je Ryan novinarima. “No budemo li pametni možemo smanjiti broj hospitalizacija, umrlih i tragedija koje prate pandemiju”.
Prema njegovim riječima, WHO se usredotočio na zadaću da zadrži prenos virusa na niskom nivou, pomogne u prevenciji pojave novih sojeva i smanji broj zaraženih.
Vakcinisanje u prvih sto dana
Direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus želi da vakcinisanje medicinskog osoblja u svim zemljama svijeta počne u prvih sto dana 2021, što znači da za to ostaje još 40 dana.
Usto je izrazio zadovoljstvo zbog toga što su stanovnici Gane i Obale Bjelokosti u ponedjeljak počeli primati prve doze vakcine zahvaljujući međunarodnom programu COVAX.
“Ulijeva nadu kada vidimo da se počinje vakcinisati zdravstveno osoblje u zemljama s niskim prihodima, ali nas žalosti što se to događa gotovo tri mjeseca nakon nekih najbogatijih zemalja”, rekao je.
“Žalosno je i to da neke zemlje vakcinišu mlađe zdrave osobe koje su manje rizične, dok zdravstveni radnici i stariji u drugim državama nisu vakcinisani”, dodao je Tedros.
Porastom broja zaraženih ugrožena je i vakcinacija u Srbiji, istakao je epidemiolog dr Predrag Kon, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.
Kon je govorio o preporukama medicinskog dela Kriznog štaba i nagovestio mere koje su sprovedene proteklog vikenda, po kojima su tržni centri i kafići radili do 14 sati, ali produžene na sedam dana.
“Jedino što može dati rezultate je potpuno sprečavanje kontakata. Mere koje smo mi tražili su daleko oštrije, da sve bude zatvoreno osim prehrambenih radnji, apoteka i benzinskih pumpi”, rekao je Kon.
Očekuje da će novi porast broja zaraženih pokazati prisustvo britanskog soja korone koji se brže širi, a priznaje i da su nedavne zabrane dovele do stvaranja gužvi, ilegalnih okupljanja…
“Nama je ugrožena vakcinacija na ovaj način. Ljudi koji su radili na crvenoj zoni, sad rade na vakcinaciji, ne mogu i jedno i drugo. Iscrpljenost je velika”, rekao je Kon i istakao da zatvaranje “nema alternativu”.
“Medicinski deo Kriznog štaba ne može ni na koji način drugačije da predlaže, svu težinu odgovornosti mora čitavo društvo da preuzme. Medicinski deo Kriznog štaba zna da je ovakva mera ekonomski udar, ali to je mera koja štiti živote. To moramo javno da kažemo… Moraju da se zabrane kontakti koji su nezaštićeni, inače ćemo pući kao zvečka i tek će onda postati jasno šta znači kad pukne zdravstveni sistem”.
