Od jučerašnjeg presjeka Institutu za javno zdravlje prijavljeno je pet smrtnih ishoda povezanih sa kovidom-19 i to kod pacijenata iz Budve (2), Podgorice (1), Bara (1) i Cetinja (1), od kojih je najmlađi imao 62, a najstariji 84 godine starostim saopšteno je iz IJZ-a. Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije zabilježile su 543 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2.
Kako je saopšteno iz IJZ-a dostavljeni su rezultati za 1986 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 999.
opština
oboljeli
Podgorica
205
Nikšić
107
Bar
36
Budva
34
Herceg Novi
29
Bijelo Polje
27
Ulcinj
26
Danilovgrad
18
Cetinje
15
Pljevlja
14
Kotor
9
Tivat
5
Berane
4
Mojkovac
3
Kolašin
3
Rožaje
2
Plav
2
Tuzi
2
Andrijevica
1
Plužine
1
Ukupno
543
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 529 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8628.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 75332.
Povodom Svjetskog dana reciklaže koji se obilježava 18. marta, Komunalno preduzeće Kotor doniraće platnene torbe građanima koji tokom mjeseca marta na blagajni preduzeća plate mjesečni račun za odvoz otpada.
-Sami cilj akcije je da se smanji upotreba plastičnih kesa, koje imaju negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi, a ujedno ostavljaju i ružnu sliku kada ih vidimo u prirodi ili ih vjetar raznosi po ulici. Ovom akcijom želimo da se upotreba cegera “vrati” u domaćinstva koji su ranije bili neizostavni prilikom odlaska u trgovinu-kazao je direktor ovog preduzeća Milan Popović.
Podsjeća da se obične plastične kese ne mogu razgraditi pod dejstvom mikroorganizama, tako da se sa tog aspekta smatraju nerazgradivim.
-Za njihovu razgradnju u prirodi, pod dejstvom svjetlosti i drugih faktora, na osnovu nekih istraživanja potrebno je i do 100 godina. Obične plastične kese, prave se od petrohemijskih sirovina koje se dobijaju preradom nafte (imaju oznaku PE).
Plastične kese mogu se reciklirati, one su po zapremini veliki otpad ali po masi male (čine svega 0,04 odsto ukupnog komunalnog otpada) zbog toga je potrebno sakupiti veliku količinu kesa za reciklažu.
Istraživanja su pokazala, da svaki građanin Crne Gore godišnje potroši oko 730 plastičnih kesa, navodi Popović.
Takođe, i predlog Zakona o upravljanju otpadom koji je u proceduri, predviđa zabranu upotrebe plastičnih kesa uz velike novčane kazne za nepoštovanje zakona.
– Komunalno preduzeće Kotor, čiji se radnici svakodnevno susreću sa problemom nesavjesnog odlaganja plastičnih kesa, ovom akcijom želi da podigne svijest naših građana kako bi stekli naviku korištenja cegera u trgovini-zaključio je Popović.
U Francuskoj je oduzeta dozvola 88-godišnjem vozaču, koji je vozio 191 kilometar na sat kako ne bi zakasnio na zakazanu vakcinaciju protiv koronavirusa, prenosi Anadolu Agency (AA).
Vozilo je isključeno iz saobraćaja. Iz žandarmerije regije Bas Rhin na istoku zemlje, navedeno je da je radar registrovao vozilo koje se kretalo 191 kilometar na sat.
Policijske ekipe zaustavile su vozilo, a njegov 88-godišnji vozač rekao je sigurnosnim snagama da kasni na vakcinaciju.
Iz policije je navedeno da je vozaču, iako je dokazao da je naručen na vakcinaciju, oduzeta vozačka dozvola.
U sklopu kampanje vakcinacije protiv nove vrste koronavirusa, pokrenute u januaru u Francuskoj, prednost imaju osobe starije od 75 godina.
Pomorac koji je u 4 sata ujutro pao s broda za opskrbu u Tihom oceanu, proveo je više od 14 sati držeći se stare plutače za ribolov prije nego što je spašen, piše Guardian.
Sam usred oceana i bez prsluka za spašavanje, u zoru je odlučio plivati prema crnoj točkici na horizontu, što je bila odluka koja će mu u konačnici spasiti život.
Vidam Perevertilov, glavni inženjer na brodu Silver Supporter, vraćen je na palubu 14 sati nakon što je 16. veljače pao u more s teretnjaka koji je opskrbljivao novozelandsku luku Tauranga na sjevernom otoku zemlje i izolirani britanski teritorij Pitcairn; prenosi Jutarnji List.
Kasnije je sinu rekao da mu se zavrtjelo u glavi nakon što je završio noćnu smjenu u strojarnici te je izašao na palubu kako bi se oporavio, nakon čega je pao u more.
“Ne sjeća se da je pao u more. Možda se onesvijestio ”, rekao je Perevetilov sin Marat za novozelandske portal Stuff.
Perevetilov se sjeća kako se osvijestio i vidio kako njegov brod odlazi u mrak. Posada šest sati nije primijetila da ga nema.
Brod je emitirao poziv u pomoć i francuski mornarički zrakoplov pridružio se potrazi iz Polinezije, dok je francuska meteorološka služba ispitivala vjetrove i struje kako bi utvrdila gdje je nesretnik mogao otplutati.
Posada na brodu uspjela je utvrditi da je Perevertilov bio na brodu u 4 ujutro, jer je u to vrijeme podnio izvještaj u brodskom dnevniku. U vrijeme kad je mornar pao s palube, Silver Supporter bio je oko 400 nautičkih milja južno od najjužnijih otoka Francuske Polinezije.
Usred oceana, s brodom izvan vidokruga, 52-godišnji Perevertilov u zoru je donio odluku koja će mu – u konačnici – spasiti život.
Vidio je crnu mrlju na horizontu i, nesiguran što je to, zaplivao je prema njoj.
“Njegova je volja za preživljavanjem bila jaka, no dok sunce nije izašlo, borio se da se održi na površini”, rekao je Marat iz Litve.
Ispostavilo se da je točka na horizontu napuštena bova za ribolov. Perevertilov se držao za to dok ga nisu pronašli oko 18 sati. Njegov je brod bio usred potrage kad je član posade začuo slabašan glas, a stražar u moru vidio podignutu ruku.
Perevertilov je izvučen iz vode iscrpljen, ali neozlijeđen.
Britanska visoka povjerenica za Novi Zeland, Laura Clarke, koja ujedno služi i kao guvernerka otoka Pitcairn, rekla je za New Zealand Herald da su svi “silno odahnuli” kad su čuli da je spašavanje bilo uspješno.
“Svi smo se bojali najgoreg, s obzirom na veličinu Tihog oceana i njegove jake struje”, rekla je.
“Dakle, činjenica da je preživio i da su ga spasili je upravo nevjerojatna: priča o preživljavanju kojoj bi čak i kapetan Bligh zapljeskao.”
William Bligh je bio pomorski kapetan kojeg su 1789. godine pobunjeni mornari izbacili s broda Bounty i koji je u čamcu uspješno prešao više od 6000 km sve do otoka Timor, tada zvanog Nizozemska Istočna Indija.
Pobunjenici su postali prvi stanovnici otoka Pitcairn, a njihovi potomci i dalje tamo žive. Daleki vulkanski otok i dalje je britanski teritorij.
Perevetilov sin Marat kaže da je njegov otac ostavio plutaču u moru, umjesto da je uzme za uspomenu.
“Smiješno je. Rekao je da je želi ostaviti tamo kako bi mogla spasiti život nekom drugom.”
U Sloveniji je potvrđen prvi slučaj zaraze južnoafričkim sojem koronavirusa, potvrdio je u petak slovenski ministar zdravstva Janez Poklukar.
Riječ je o liječniku iz Maribora, zaposlenom u tamošnjem Kliničkom bolničkom centru, koji je prošle sedmice s još nekoliko osoba iz Slovenije boravio u Namibiji, a u ponedjeljak je bio na radnom mjestu.
Još dvije osobe koje su s njim bile u Africi također su zaražene, vjerojatno istom varijantom koronavirusa, a još nekoliko osoba koje su s njima bili u kontaktu poslane su u karantenu, kazao je Poklukar.
Po njegovim riječima, za sada zbog tog slučaja nisu potrebne posebne mjere, a epidemiološka služba jamči da su svi visoko rizični kontakti u karanteni.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u petak je ponovo upozorilo građane da im ne savjetuje rizična putovanja u inozemstvo, a sumnja se da je veći broj zaraza na zapadu Slovenije vezan na tzv. britanski soj virusa koji se tamo proširio iz Italije, prenijeli su slovenski mediji.
Vrhovni sud je odbio reviziju nekadašnjeg zakupca plaže Ploče Nebojše Carevića, brata budvanskog gradonačelnika Marka Carevića i potvrdio presude kotorskog i Višeg suda kojima je odbijen njegov zahtjev da sud obaveže Morsko dobro da zaključe aneks kojim ima pravo da koristi plažu do 2033. godine.
Petočlano vijeće sudija Dragice Milačić, Vesne Begović, Ranke Vuković, Snežane Aleksić i Dušanke Radović ocijenilo je zahtjev za revizijom neosnovanim i obavezan da za troškove postupka Morskom dobru plati 22,8 hiljada eura. Umješač u ovom sporu bila je i kompanija KPM ltd, koja se u medijima vezuje za ruskog oligarha Olega Deripasku. Ova kompanija je prije 17 godina kupila pola miliona kvadrata zemljišta od rta Platamuni do Trstena, u zaleđu plaže Ploče.
Carević, koji je bio zakupac ove plaže od 2003. godine, tvrdio je da je izvršio sve ugovorne obaveze i uložio veliki novac u uređenje infrastrukture, pristupne saobraćajnice i pratećih sadržaja i obkjekata, zbog čega je smatrao da ima pravo zakupa do 2033. godine.
Vrhovni sud je bio saglasan sa odlukama nižestepenih sudova da nije osnovano da Carević zbog ulaganja u uređenje lokacije, a što je, kako navode, učinio na sopstveni rizik radi ostvarenj
u kog se ta imovina može dati u zakup do 30 godina odlukom Vlade ili nadležnog državnog organa. Morsko dobro nije imalo obavezu da prihvati takav zahtjev, jer je ugovorm bila predviđena mogućnost dugoročnog ustupanja prava korišćenja ako ugovorne strane najkasnije 60 dana prije isteka ugovora potpišu aneks za korišćenje koje ne može biti kraće od 12 godina, ili o raskidu ugovora.
– Bilo je ugovoreno i da će, ukoliko stranke ne potpišu nijedan od aneksa prije isteka važnosti ugovora, spor riješiti sud i da se rok trajanja ugovora produžava do konačne odluke suda. Kako stranke nijesu potpisale nijedan od navedenih aneksa prije isteka važnosti predmetnog ugovora, a kod činjenice da je postojanje ugovornog odnosa između stranaka potvrđeno navedenim aneksom od 2010. godine i privremenim aneksom od 2018. godine, kojima je ugovorena godišnja naknada i dinamika isplate, to jasno proizilazi da je trajanje ovog ugovora produženo do okončanja predmetne parnice, a što je dodatno i precizirano privremenim aneksom ugovora od 25.05.2018. godine – stoji u odluci Vrhovnog suda.
Morsko dobro je u julu prošle godine, nakon pravosnažnosti ove presude, raspisalo tender za zakup plaže sa početnom cijenom godišnjeg zakupa od 18.969 eura. Bilo je predviđeno da se ugovor zaključi do kraja prošle godine, uz mogućnost produženja do kraja 2023. Ipak, tu namjeru zaustavila je privremena mjera kotorskog suda, kojom je Morskom dobru zabranjeno davanje plaže Ploče u zakup trećim licima.
Februar je mjesec karnevala i maškara, a ove godine u Kotoru te manifestacije će se održati u redukovanom obliku iz opravdanih i svima poznatih razloga.
Pomorski muzej je odlučio da objavi u digitalnoj formi izdanja „Karampane“ humorističkog lista, štampanog u periodu od 1926. do 1987. godine, a koji se čuva u muzejskoj biblioteci.
U pitanju su „Karampane” koje su dio bibliotečkog legata mr Jovana Martinovića uz čije odobrenje se pristupilo digitalizaciji građe.
Digitalnim verzijama, u PDF formatu, listovima „Karampana“ moguće je pristupiti na početnom meniju web sajta Pomorskog muzeja.
Ovu aktivnost u ime Pomorskog muzeja su priredili Jovana Mračević i Ilija Mlinarević.
Karampana
U iščekivanju ovogodišnjeg broja „Karampane“, a u nadi da će se sljedeće godine fešta ponovo vratiti u grad, pozivamo sve zainteresovane da se prisjete minulih vremena čitanjem starih izdanja ovog lista.
Kompanija Luštica Development iz Tivta koja na oko sedam miliona kvadata zakupljene državne zemlje u Boki razvija projekat turistikčog rizorta Lušrtica Bay, uputila je Opštini Tivat zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za graršenje novog objekta – servisnog centra i suvog veza za jahte, na porostoru nekadašnjeg vojnog objekta Petrovići.
Iz kompanije na čijem je čelu izvršni direktor Nebojša Popović (DPS) nekadašnjji pomoćnik ministra turizma u vrijeme kada je prethodna Vlada sklapala ugovor o višedecenijskom zakupu zemlje na Luštivi sa egipatsko-švajcarskim konzorcijumom Orascom Development, ranije su poručili da je nekadašnji vojni kompleks u Petrovićima, prema ugovoru Vlade i Orascoma, „planiran kao suvi vez za potrebe projekta Luštica Bay i dvije marine koje će u okviru našeg grada biti izgrađene.“ Riječ je inače, o katastarskim parcelama 2/2 i 2/3 KO Krašići koje su sada formalno u vlasništvu države Crne Gore iako više starosjedilačkih porodica iz Krašića već godinama pred sudovima vodi postupke za povratak te nekada od strane države za vojne potrebe, izuzimane privatne imovine. Parcela 2/2 u katastru se vodi kao „neplodno zemljište“ i površine je 552 kvadrata i nad njom je u korist kompanije Luštica Development, upisan je teret „neograničeno i samostalno pravo korišćenja na osnovu Ugovora o zakupu i izgradnji od 23.oktobra 2009.“
Isti je slučaj i sa parcelom 2/3 koja je površine 633 kvadrata i koja je u katastsru takođe upisana kao „neplodno zemljište“. Iako na ove dvije parcele koje se nalaze na „pjeni od mora“ ima i nekoliko starih vojnih objekata, postojanje tih zgrada nije navedeno u katastarskoj evidenciji. Luštica Developmnet je zahtjev za izdavanje UTU za ove dvije parcele, osim Opštini Tivat uputila i JP Morsko Dobro iz Budve, pozivajući se na „program privremenih objekata u zoni morskog dobra u Opštini Tivat za period 2019-2023. godina“.
Pored ostaloga, oni traže da im se kroz UTU odobri postavljenje u akvatorijumu ispred ove dvije parcele „plutajućeg privremenog objekta od montažno-demontažnih tipskih fabričkih elemenata“, postavljenje montažno-demntažnog privremenog objekta –„parking garaže u više nivoa za čuvanje plovila“, te montažno-demontažne hale-hangara površine 148 kvadrata na kopnu.
Traže i da im omogući „sanacija devastiranog obalnog zida“, odnosno izvršenje svih ovih radova u više faza. Interesantno je međutim, da Program privremenih objekata Morskog Dobra za 2019-2023 u Tivtu, uopšte ne predviđa postavljenje plutajućeg gata u moru ispred nekadašnjeg vojnog objekta Petrovići, a koga Luštica Development izričito traži da bi ovdje mogla realizovati svoje poslovne planove o izgradji suvog veza za plovila što će koristiti druge dvije njihove marine koje se nalaze na drugoj strani poluostrva, na obali zaliva Trašte.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 2281 uzorak na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 606 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
220
Nikšić
102
Herceg Novi
43
Ulcinj
41
Bijelo Polje
39
Bar
34
Budva
31
Pljevlja
20
Cetinje
13
Kotor
11
Berane
11
Tivat
11
Rožaje
6
Danilovgrad
5
Plužine
5
Tuzi
4
Mojkovac
3
Plav
2
Andrijevica
2
Žabljak
2
Gusinje
1
Ukupno
606
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (2), Nikšića (1), Bijelog Polja (1), Bara (1), Cetinja (1) i Kotora (1), od kojih je najmlađi imao 58, a najstariji 74 godine starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 994.
Do 15sati prijavljen je oporavak kod 514 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8619.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 74789.
