Evropska unija (EU) ima za cilj do ljeta uvesti “certifikate o vakcinisanju”, koji će omogućiti osobama vakcinisanim protiv nove vrste koronavirusa slobodno putovanje.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen održala je konferenciju za novinare s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom na kraju prvog dana Samita lidera EU-a, na kojem se razgovaralo o krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa.
Von der Leyen je naglasila da je pitanje potvrde o vakcinaciji detaljno razmotreno i da je ono za što će se takav dokument koristiti “politička odluka koju će donijeti svaka zemlja zasebno”.
Navodeći da postoje potrebe za informacijama poput naučnog mišljenja kako se zaraza sprečava i koliko dugo vakcina pruža zaštitu, Von der Leyen je kazala da su obećavajući rezultati počeli dolaziti iz zemalja kao što je Izrael.
Kako je kazala, prema dosadašnjim tehničkim studijama o certifikatu, dokument će sadržavati osnovne medicinske podatke o vrsti vakcine koja je korištena, gdje je proizvedena te o tome da li je osoba prebolovala COVID-19. Naglasila je da sistem treba integrirati u zdravstvo i granični sistemi zemalja EU-a.
“Priprema digitalnog certifikata o vakcinaciji potrajat će najmanje tri mjeseca”, izjavila je Von der Leyen.
Certifikat će, pored podataka o vakcinaciji, imati i rezultate o negativnom PCR testu, da li je osoba prebolovala koronavirus i da li ima antitijela.
“Ako takav certifikat želimo primijeniti do ljeta, države članice trebale bi ga brzo distribuirati zdravstvenim i graničnim organima”, dodala je Von der Leyen.
Mehanizacija izvodjaca radova na nelagelnoj deponiji na poljoprivrednom dobru
Ni dvadeseatka dana nakon što su zvanično završili osmomjesečne radove na prekopavanju Jadranske magistrale u Tivtu radi izgradnje nedostajućeg kraka regionalnog vodovoda prema opštini Herceg Novi, ni investotor- JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve, ni izvođač radova – konzorcijum Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer, nisu uklonili ni kilogram od preko 14 hiljada kubika zemlje od iskopa i šuta sa gradilišta, a kojeg su bespravno odložili na dijelu prostora nekadašnjeg poljoprivrenog dobra Montepranzo u Tivtu.
Iz Opštine Tivat povrđeno da Regionalni vodovod i konzorcijum koji je za tu firmu izveo 1,8 miliona eura vrijedne radove, do danas uprkos upozorenjima da to moraju što prije učiniti, nisu počeli uklanjanje nelegalne deponije građevinskg otpada kojom su prethodnih mjeseci devastirali dio nekadašnjih voćnjaka i povrtnjaka na poljoprivrednom dobru.
„Ovo je prevazišlo svaku mjeru i Opština Tvat će se sad mnogo odlučnije i efikasnije uključiti u riješavanje ovog problema i procesuiranje svih koji su odgvorni za ovaj vandalizam i neprimjeren odnos prema životnoj sredini, ali i vrijednom poljoprivrednom zemljištu koje podliježe restituciji i koju Opština, u saradnji sa njegovim vlasnicima, namjerava da u narednom periodu vrati poljoprivrednoj proizvodnji.“- kazao je juče „Vijestima“ potpredsjednik Opštine Vladimir Arsić (NP).
Gradnja 3,2 kilometra nedostajučev cjevovoda za Regionalni vodovod uTvtu osim što je mjesecima maltretirala građane zbog prekopane glavne gradske saobraćajnice – Jadranske magistrale, pretvorila se i u svojevrsni ekološki skandal. Izvođači radova iz konzorcijuma Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer bukvalno su zatrpali dio nekadašnjih povrtnjaka i vinograda na prostoru bivšeg poljoprivrednog dobra Montepranzo-Bokaprodukt, koje se nalazi preko puta tivatskog aerdroma, sa hiljadama kubika zemlje iz iskopa za rovove u koje su polagali vodovodne cijevi, sastruganog asftalta i drugog građevinskog otpada. Sve to, urađeno je mimo važećih propisa a koji za odlaganje i manje, a ne ovako velike količine materijala koji se smatra neopasnim (inertnim) građevinskim otpadom, predviđaju da mora postojati plan odlaganja kao i dozvola i odobrenje nadležnog organa lokalne samouprave. Takav materijal se može odlagati samo na lokaciju koja je zvanično određenja, opremljena i uređena za deponiju građevinskog otpada, a koja mora imati i svog zvaničnog upravljača.
Nova gradska uprava Tivta kako je ranije potrđeno iz administracije gradonačelnika Željka Komnenovića (NP), pokrenula je internu istragu ko je na relaciji Opština- Komunalno-preduzeće Tivat –JP Regionalni vodovod, odgovoran za devastaciju prostora nekadašnjeg poljoprivrednog dobra. Najavili su da će insistirati na utvrđivanju odgovornosti, ali i na sanaciji devastiranog prostora nekadašnjih povrtanja i vinograda, o trošku onoga ko je ovdje nelegalno dovezao i odbacio nešto preko 14 hiljada kubika iskopa i šuta.
Opština Tivat / foto Boka News
Po do sada nađenoj dokumentaciji, bivši opštinski v.d. sekretar za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj Marko Petričević (DPS) u dva navrata nalagao Komunalnom preduzeću Tivat da na prostoru koji ta firma koristi u zahvatu nekadašnjeg poljoprivrednog dobra, omogući “privremeno deponovanje” iskopa i građevinskog šuta od radova na regionalnom vodovodu. Administracija bivšeg DPS gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca je krajem maja prošle godine, omogućila Regionalnom vodovodu na čijem je čelu visoki funkcioner DPS i koordinator ispred centrale te partije za Tivat Goran Jevrić, da izvodi radove na gradnji nedostajućeg dijela cjevovoda za Herceg Novi, na potezu od Opatova do Pod Kuka. Radovi su drastično kasnili u odnosu na planiranu dinamiku i pričinili su ogromne problem Tivćanima, ali je sve to bivša DPS uprava grada tolerisala jer nije željela da se zamjera svom koordinatoru Jevriću kome je kao menadžeru državne kompanije Regionalni vodovod, projekat spajanja Herceg Novog na taj sistem, bio veoma važan.
Komunalno preduzeće Tivat inače, već nekoliko godina po ugovoru koji je sklopio bivši direktor te firme Tonko Lukšić (DPS) iznajmljuje i koristi više hiljada kvadrata nekadašnjih povrtnjaka i voćnjaka koji su u formalnom vlansištvu propale državne poljoprivredne kompanije Montepranzo Bokaprodukt. Za te svrhe Komunalno je, Montepranzu na čijem je čelu Upravnog odbora tada bio visoki funkcioner DPS-a Andrija Radman iz Herceg Novog, mjesečno plaćalo nešto preko 4.000 eura zakupnine, iako istovremeno ta firma Opštini Tivat koja je vlasnik i osnivač Komunalnog preduzeća, duguje na desetine hiljada eura za neplaćeni porez na nepokretnosti.
Iz Regionalnog vodovioda nikada nisu odgovorili na pitanja na osnovu čije dozvole nekadašnje poljoprivredno dobro koje je u vlasništvu propale državne firme Montepranzo-Bokaprodukt, uništavaju deponovanjem građevinskog otpada. Ovo zemljište inače, sada ima status građevinskog jer je na njemu izmjenama planske dokumentacije od prije petnaestak godina, predviđena izgradnja gof terena. U Tivtu se već godinama vodi i akcija za restituciju tog nekada skoro u potpunosti privatnog zemljišta njegovim originalnim vlasnicima, jer mu je promijenjena namjena u odnosu na onu zbog koje su ta imanja pedesetih godina prošlog vijeka, od lokalnog stanovništva oduzimana po simboličnik cijenama. Nova tivatska lokalna vlast koalicije građanskih listi NP-BF-GB najavila je da podržava zahtjeve za restituciju te zemlje mještanima i da će zatražiti da se odavde u plansovim izbrišu golf tereni i ovaj kompleks ponovno vrati korišćenju u poljoprivrednoj proizvodnji.
REGIONALNI VODOVOD ĆUTI, TUŽILAŠTVO NEZAINTERESOVANO DA ISTRAŽI DA LI JE NEKO PARE IZ TENDERA STAVIO U DŽEP
Iz Regionalnog vodovida, odnosno kompanija koje obavljaju radove za tu firmu u Tivtu i kompanije koja vrši nadzor nad tim radovima, nikada nisu odgovorili zašto su sav šut i otpad od kopanja preko 3 kilometra kanala u trupu Jadranske magistrale, deponovali na nekadašnjem poljoprivrednom dobru, te ko im je i kada iz Opštine Tivat tako nešto dozvolio. Nije odgovoreno ni da li je tenderom bila predviđena obaveza izvođača da taj materijal odveze na propisnu deponiju i koja je deponija ugovorena. Na području Opština Tivat i Kotor trenutno ne postoje legalne deponije za inertni građevinski otpad u koji spada i zemlja iz iskopa i sastrugani asfalt sa kolovoza magistrale, pa su izvođači koji su radili za Regionalni vodovod, to morali da odvoze u najmanju ruku, za Budvu ili Cetinje. U tenderskoj dokumentaciji koju je Regionalni vodovod objavio na sajtu Uprave za javne nabavke, stoji da je za ovaj posao u Tivtu predviđen i “utovar, transport, istovar i grubo razastiranje materijala iz iskopa na deponiji udaljenosti do 20 km od gradilišta“, te da ukupni iskopi iznose 14,683.09 kubika. Sav taj materijala je međutim, pod krajnje sumnjivim okolnostima završio na samo 3-4 kilometra od gradilišta – na nekadašnjim povrtnjacima i vinogradima kod aerodroma. Stoga se nameće i pitanje da li je neko od izvođača u dogovoru sa investitorom, na ovaj način ostvario nelegalnu uštedu u obavezama koje je preduzeo i koje su mu plaćene iz državnih sredstava, te tu razliku možda podijelio sa menadžerima Regionalnog vodovoda i stavio sebi u džep.
Iako je u svemu što se dogodilo na nekaašnjem poljoprivrednom dobru u Tivtu riječ o krivičnom djelu po Zakonu o gazdovanju otpadom i drugim zakonima o zaštiti životne sredine, Osnovno državno tušilaštvo u Kotoru do sada nije našlo motiva da se uključi u istragu ovog nečuvenog skandala.
“Vezano za Vaše pitanja obavještavamo Vas da u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru nije formiran predmeti vezano za navedene medijske natpise, i ukazujemo da bi se u konkretnom eventualno moglo raditi o nezakonitom postupanju javnih funkcionera, za šta je stvarno nadležno Specijalno državno tužilaštvo.“- kazala je portparolka ODT Kotor, državna tužiteljka Ana Marinović. Iz SDT-a nam je rečeno da to tužilaštvo do sada u slučaju „Montepranzo-Regionalni vodovod“ nije formiralo spise predmeta
Zaleđeno Blidinjsko jezero koje se smjestilo podno planina Čvrsnice i Vrana na sjeveru Hercegovine pretvorili su u veliko klizalište i pokazali svoje umijeće članovi kluba Association Loop Ensemble iz Sarajeva.
Kako su u četvrtak izvijestili lokalni portali dvadesetak klizača djelovalo je nestvarno, gotovo kao u bajci kližući na površini Blidinjskoga jezera, koje se inače doima kao veliko klizalište.
Članovima Association Loop Ensemble iz Sarajeva bio je to prvi put da kližu po Blidinjskome jezeru, a među njima bila je petogodišnja djevojčica.
“Naši članovi su oduševljeni, imate biser kakvog nema u regiji”, rekal je je Belma Trajkov, predsjednica udruženja, licencirani trener i nacionalni sudac za umjetničko klizanje.
Blidinje jezero ili Blidinjsko jezero najveće je planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode u sastavu Parka prirode Blidinje. Smješteno je na Dugom polju između planina Čvrsnice i Vrana.
Otvaranje terasa ugostiteljskih objekata 1. marta novi je korak u popuštanju mjera koji raduje ugostitelje u cijeloj Hrvatskoj, no izuzetno je bitno zadržati i mjere pomoći sektoru dok god je izložen bilo kakvim restrikcijama, kao i porezno rasterećenje, poručuju iz Nacionalne udruge ugostitelja (NUU).
“Pozitivno je za sve da mjere popuštaju, jer to znači i bolju epidemiološku situaciju u zemlji, a i većina ugostiteljskih objekata ima terase koje može otvoriti, no teško je očekivati da će mnogi i profitirati od toga. Restorani baš ne, jer još nije dovoljno toplo da se vani sjedi i jede, ali kafići bi mogli bolje raditi, iako i njima ostaju na snazi mjere razmaka između stolova te kao ni restorani ne mogu raditi i unutra tj. u punom kapacitetu”, komentira za Hinu potpredsjednik NUU-a Zdravko Karna (zagrebački ugostitelj).
Više detalja o novim mjerama popuštanja i on će kao i ostali doznati u petak, za kada je najavljena njihova objava, no najvažnije je, kako smatra, da se ipak ide u neko otvaranje jer ugostitelji nisu radili puna tri mjeseca tj. od kraja studenoga.
Ugostitelji zbog toga, ali i i manjeg prometa s kavama, pićem i hranom za van, što su jedino mogli raditi zadnjih dva tjedna, pa i očekivano manjeg prometa na terasama, očekuju da se mjere za očuvanje radnih mjesta nastave i dalje, jer, kako kaže Karna, s onim što će zaraditi jednostavno neće moći plaćati i radnike i nabavu i sve druge troškove.
Vlada Crne Gore je odobrila Institutu Simo Milošević kredit od 2 mil EUR, saopštili su iz kompanije. Riječ je o iznosu koji je Institut tražio od Investiciono-razvojnog fonda (IRF).
Vršilac dužnosti izvršnog direktora, Marina Delić, kazala je da će od tih sredstava Institut izmiriti dvije zaostale plate zaposlenima, uplatiti dio doprinosa i završiti pripreme za otvaranje Druge faze.
– Uplatićemo decembarsku i januarsku platu, doprinose za novembar, a ostali dio racionalno utrošiti za otvaranje Instituta. Institut ima 583 zaposlenih, od čega 18 ima ugovor na određeno vrijeme. Odbor direktora je, zatvaranjem naše ustanove 27. novembra, donio odluku da se postojeći ugovori ne prekidaju, ali i da se ne produžavaju po njihovom isteku, tako da je 18 ljudi imalo ugovore na određeno – objasnila je Delić.
Preliminarni plan je bio da Druga faza bude otvorena 1. marta, ali zbog pogoršane epidemiološke situacije taj rok je prolongiran.
– Nove mjere će trajati do 10. marta i mi ćemo se uskladiti prema tome, ali pratićemo situaciju. Oko 500 predmeta je na čekanju za rehabilitaciju. Mi smo zbog toga željeli da što prije otvorimo i da ti ljudi što prije dođu – saopštila je Delić.
Ona je rekla da su zbog kompleksne epidemiološke situacije u Herceg Novom i drugim gradovima i u razgovoru sa direktorima Doma zdravlja i Bolnice, odlučili da sada ne otvaraju Institut, kako ne bi napravili još složeniju situaciju.
– U onom momentu kada se Institut otvori dođe 250 do 300 pacijenata, tu su i zaposleni i zaista moramo biti oprezni – poručila je Delić.
Ona je navela da je jako važno da su napravili prvi korak u prevazilaženju krize i da će biti mnogo lakše kada počnu da rade.
Uplata sredstava od IRF-a se očekuje u najkraćem mogućem roku, najvjerovatnije i do kraja naredne sedmice.
Tradicionalni zimski kotorski karneval je manifestacija koja ima tradiciju dugu više od pola milenijuma. Uz kotorski karneval su odrastale mnoge generacije, a on im je pružao priliku da iskažu svoju kreativnost i prepuste se bezbrižnosti karnevalskih dana. Nažalost, ove godine, uslijed nepovoljne epidemiološke situacije širom svijeta, kotorski karneval ne može okupiti veliki broj učesnika. Šarenilo gradskih ulica, karnevalski ples i radost svih onih koji su barem na jedan dan mogli biti nešto drugo, sačekaće ljepše dane.
Međutim, mi želimo da barem na kratko prizovemo kreativnu i razigranu karnevalsku energiju. Zato smo odlučili da raspišemo literarni i likovni konkurs, koji za temu ima kotorski karneval, a koji će pružiti priliku učenicima da iz svog ugla opišu i naslikaju sve ono što ih asocira na ovu tradicionalnu kotorsku feštu, saopšteno je iz KC Nikola Đurković.
Propozicije konkursa:
Na konkursu mogu učestvovati učenici osnovnih škola, od prvog do devetog razreda
Jedan učesnik može poslati po jedan rad i za literarni i za likovni konkurs
U okviru konkursa, radovi će se bodovati u dvije uzrasne kategorije: od I do V razreda i od VI do IX razreda (I, II i III mjesto)
Poslati radovi moraju sadržati ime i prezime učenika, razred, naziv škole i ime mentora
Radovi se dostavljaju u koverti u kancelarijama JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor
Konkurs je otvoren od srijede, 24. februara do četvrtka, 11. marta 2021. godine.
Literarni i likovni radovi koji zadovolje kriterijume biće prikazani na izložbi koja je planirana u martu mjesecu.
Literarni i likovni radovi koji zadovolje kriterijume, biće štampani u publikaciji posvećenoj Tradicionalnom zimskom kotorskom karnevalu, a promocija publikacije je planirana za april mjesec 2021. godine.
U Crnu Goru stigao je kontingent od pet hiljada doza vakcine Sputnik V iz Rusije.
Iz Vlade su kazali da je to prva isporuka od 50 hiljada doza, koje je Crna Gora obezbijedila za kupovinu bilateralnim pregovorima.
“Takođe, ka Crnoj Gori narednih dana iz Pekinga kreće kontingent sa donacijom od 30 hiljada doza Sinopharm vakcine”, poručeno je iz Vlade.
Kontigent sa vakcinama na aerodromu u Podgorici dočekala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović.
Prošle sedmice, u Podgoricu je stiglo 2.000 doza ruske vakcine, koje je Crnoj Gori donirala Srbija. U nedjelju je počela i vakcinacija, koja, kako je kazala ministarka zdravlja Borovinić Bojović, teče po planu
Francuska je u četvrtak registrirala 25.000 novih slučajeva covida-19, 3000 više nego prije tjedan dana, a gotovo polovica ukupno zaraženih inficirana je zaraznijim birtanskim sojem koronavirusa, objavili su dužnosnici i najavili zatvaranje u nekim regijama.
Ministar zdravstva Oliver Veran izjavio je na konferenciji za novinare da je u posljednjoj sedmici poništen sav napredak koji je zemlja ostvarila u ranije dvije semice i za to je okrivio britanski soj.
Tim sojem sada je zaražena gotovo polovica svih inficiranih osoba u Francuskoj, istaknuo je premijer Jean Castex.
Prije sedam dana ta je varijanta činila manje od 40 posto svih slučajeva, a sada se strahuje od eksplozije soja.
“Znamo već od kraja siječnja da se širi potiho i da može u datom trenutku izazvati epidemijsku eksploziju jer je zarazniji”, rekao je šef francuske vlade.
Britanski soj je već prevladao u području Dunkerquea na sjeveru gdje su zaraze buknule prije dva tjedna zbog čega su vlasti za vikend nametnule zatvaranje.
Castex je rekao da nacionalno zatvaranje nije opcija, ali da će se se početkom ožujka oštre mjere preko vikenda uvesti u Parizu i u još 19 regija.
Francuzi moraju biti pojačano oprezni kako bi se suzbilo širenje virusa dok još nisu svi cijepljeni, istaknuo je premijer.
Lokalne vlasti su u Nici i u Dunkerqueu zabranile napuštanje kuće tijekom vikenda, postavile kontrolne točke na aerodromima te rastjerivale ljude koji su se okupljali i pooštrile mjere nošenja maske na otvorenom.
Opština Kotor nabavila je specijalizovano plovilo za spašavanje ljudi na moru i za prevoz morskim putem zbog bržeg zbrinjavanja pacijenata sa traumom, saopšteno je iz kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Plovilo je opremljeno i ronilačkom opremom za dva ronioca, a Opština ga je ustupila Službi zaštite i spašavanja za koju je ova nabavka i obavljena.
Primopredaja i pokazna vježba Službe zaštite i spašavanja organizovani su danas na pristaništu ispred Centra za kulturu “Nikola Đurković”.
Događaju su prisustvovali predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, komandir Službe zaštite i spašavanja Maksim Mandić, kao i predstavnice Kancelarije za međunarodne projekte, Nađa Radulović i Lena Pasinović.
Jokić je istakao da je nabavka ovog plovila od velikog značaja ne samo za Kotor već i za regiju Boke Kotorske zbog mogućnosti prevoza ljudi kojima je potrebna hitna medicinska intervencija morskim putem do Specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” u Risnu, i Opšte bolnice u Kotoru, kao i drugih zdravstvenih centara u Boki Kotorskoj.
Mandić je izrazio zahvalnost predsjedniku Jokiću i Opštini Kotor na donaciji plovila za spašavanje na moru napravljenog prema njihovim zahtjevima, a koje će biti od velikog značaja posebno u toku velikih gužvi koje su uobičajne u Kotoru u ljetnjim mjesecima.
Opština Kotor je partner na projektu TELE.DOC koji je odobren za finansiranje u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska, BiH i Crna Gora. Ovaj projekat ima za cilj poboljšanje liječenja pacijenata sa traumom ulaganjem u postojeće zdravstvene usluge koje nude tri bolnice koje su partneri na projektu, Opšta bolnica Kotor, Opća bolnica Dubrovnik i JU Kantonalna bolnica ‘Safet Mujić’ Mostar.
Zbog pooštravanja epidemioloških mjera i sve većeg broja oboljelih od kovida, te povećanja broja građana pod mjerama samoizolacije, u Velikoj sali Skupštine opštine Herceg Novi danas je održan sastanak nadležnih opštinskih sekretarijata, volontera i humanitarnih organizacija, kako bi svi zajedno spremno odgovorili na izazove koji nam predstoje, a to su dostava pomoći, prehrambenih paketa i ljekova za sve one koji budu u stanju socijalne potrebe.
Sastanak je održan uz prisustvo predstavnika Crvenog krsta Herceg Novi, organizacija “Kolo srpskih sestara” i “Miholjski zbor”, humanitarke Zorice Drakulić Vidaković i njenih saradnika, Turističke organizacije Herceg Novi, te poslanice u državnom parlamentu i odbornice u lokalnoj skupštini dr Tamare Vujović.
Kako je istakla dr Vujović, epidemija je, pored mnoštva negativnih posljedica, iznjedrila osjećaj međuljudske solidarnosti i želje da se pomogne onima koji su u nevolji. U Herceg Novom ima puno ljudi koji se bave humanitarnim radom i koji su osnovali organizacije i udruženja koja pružaju pomoć u hrani i ljekovima, ali i na druge načine, zavisno od mogućnosti.
Herceg Novi u doba korone virusa
-Lokalna samouprava je organizovala ovaj sastanak kako bi svi ujedinili snage, ažurirali spiskove i obezbijedili potrebnu logistiku. Ono što se ne smije desiti je da je nekom građaninu potrebna pomoć, a da mi do njega nismo došli. Upravo zbog toga, pozvali smo i Crveni krst Herceg Novi, kao krovnu humanitarnu organizaciju, humanitarce iz našeg grada poput Zorice Drakulić Vidaković i njenih saradnika, organizacije „Kolo srpskih sestara“ i „Miholjski zbor“, predstavnike volontera koji su pomogli tokom prvog talasa pandemije… Dakle, sve one koji bi mogli da daju korisne informacije i način kako da se najbolje organizujemo u situaciji novih epidemioloških mjera, kazala je dr Vujović, uz konstataciju da je sasvim izvjesno da će dostava pomoći u narednim danima, u vidu prehrambenih paketa i ljekova, biti potrebna svim građanima i njihovim ukućanima koji su pod mjerama samoizolacije.
Kako je dr Vujović informisala, biće aktiviran Call centar Crvenog krsta Herceg Novi, na broj 327-320 i 067/419-735, a svi pozivi drugim udruženjima i NVO biće usmjereni ka toj organizaciji. Opština Herceg Novi će pomoći sa volonterima, logistikom i mandatnom pomoći kako bi ova humanitarna akcija mogla otpočeti već sjutra.
Prema riječima sekretara za društvene djelatnosti i sport Darka Klasića, volonteri Opštine Herceg Novi i humanitarne organizacije će ovog puta brojati veći broj učesnika nego prvobitno na početku pandemije. Već danas će biti upućena mandatna pomoć Crvenom krstu Herceg Novi, u visini od 3000 eura, kako bi napravili osnovne baze prehrambenih paketa, a sve sa ciljem da građani koji budu u stanju socijalne potrebe što prije dobiju pomoć.
Klasić je naglasio da ne sumnja da će Novljani i Novljanke i ovog puta pokazati veliko srce i volonterski duh, kako bi svi zajedno pokazali da smo odgovorni i da brinemo jedni o drugima.
