Među nekoliko desetina sudskih sporova koje je kao tužena strana, okončala u prošloj godini, Opština Tivat imala je i nekoliko vrlo karakterističnih procesa u kojima je proglašena krivom i odgovornom za štetu koju su građani pretprpjeli zbog nedovoljno efikasnog ili nesavjesnog rada lokalnih javnih službi.
Tako je Opština Tivat u tri međusobmo nevezana postupka koje su protiv nje pokrenuli građani zbog ujeda pasa-lutalica koje su pretrpjeli, osuđena da solidarno sa Komunalnim preduzećem Kotor, osobama koje su psi ujeli, plati ukupno 4.100 eura odštete.
Komunalno preduzeće Kotor je ovdje bilo dijelom odgovorno zašto što Služba azila za napuštene životinje tog preduzeća, obavlja poslove uklanjanja pasa-lutalica sa područja opština Kotor i Tivat, pa su kotorski komunalci slolidarno morali da plate dio dosuđene odštete i troškova postupaka u ova tri procesa, jer su građane koji su tužili, ujelli psi lutalice koje šinteri JKP Kotor nisu bili na vrijeme pokupili sa javnih površina u Tivtu.
Dosuđeni iznosi odštete kreatali su se od 500 do čak 3.000 eura u slučaju Tivćanke I.B., a Opština Tivat i Komunalno Kotor u ta tri slučaja su solidarno, morali da plate i ukupno preko 4.000 eura troškova sudskih postupaka.
Građaninu S.J. koji je Opštinu i preduzeće Vodovod i kanalizacija Tivat tužio zbog pada u otvoreni šaht, dosušena je odšteta u iznosu od 3.500 eura, a lokalna uprava Tivta je morala da plati i 2.269 eura sudskih troškova.
Tivćanka V.Ć. Opštinu je tužila zbog „pada preko ankera“ i dobila presudu u svoju korist, pa su joj lokalna uprava i preduzeće Komunalno Tivat morali isplatiti odštetu u iznosu od čak 9.375 eura i povrh toga, namiriti i ukupno 2.956 eura sudskih troškova.
Tivat, otvoreni ugostiteljski objekti foto Mediabiro
Tivat je jedna od crnogorskih opština u kojoj je dozvoljen rad ugostiteljskih objekata. Direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević smatra da je to rezultat poštovanja epidemioloških mjera tokom djelimičnog lok-dauna u ovoj Opštini.
„Ova novina je obradovala naše građane i dobar je podstrek za pripremu turističke sezone. Voljela bih da je slična situacija u cijeloj destinaciji, jer bi to bila izuzetno dobra ponuda za naša emitivna tržišta. Očekujem da će započeti brza imunizacija stanovništva i da ćemo imati sve zdravstvene protokole i procedure Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, kako bismo iste proslijedili našim emitivnim tržištima i na taj način minimalizovali negativne posljedice koronavirusa”, kazala je Banjevićeva za agenciju Mediabiro.
Ona je dodala da naporno rade na pripremi turističke sezone, kao i da interesovanje i rezervacije postoje. A za uspješnu turističku sezonu, kako je navela, neophodno popraviti epidemiološku situaciju u zemlji.
Danica Banjević, direktorica TO Tivat
„To je sve što traže naša emitivna tržišta. Mi, u narednom periodu, započinjemo digitalnu kampanju na tržištima regiona. U okviru te kampanje, promovisaćemo naš privatni smještaj i nadamo se da tokom uskršnjih i majskih praznika možemo imati neki broj posjeta sa tržišta regiona, jer za turiste s tih tržišta nijesu potrebni testovi za ulazak u Crnu Goru”, rekla je Banjevićeva.
Predsjednik Udruženja ugostitelja Tivat Tonći Frančesković smatra da se otvaranjem kafića i restorana stvara pozitivna energija u iščekivanju turističke sezone.
„Jako je dobro što smo otvoreni i što sugrađani mogu da izađu da popiju kafu i prošetaju. S druge strane, bitno je da nastavimo s opadanjem broja zaraženih, a nikako rastom. Nama je jako bitno da smo mi otvoreni za Evropu i cijeli region. Jer ako smo mi na crvenoj listi od strane Evrope, to je jako loše. Bitno je da se svi pridržavamo mjera kako ne bi izazvali tendenciju rasta” istakao je Frančesković.
Tivat, otvoreni ugostiteljski objekti
On je dodao da su njegove kolege jedva dočekale da otvore svoje objekte „Ljudi su jedva čekali da otvore i da srede svoje objekte, jer ugostiteljstvo je način života. Ljudi koji se istinski bave ugostiteljstvom vole svoj lokal, svoj objekat i komunikaciju s prijateljima. Mnogo je bitno da se krene sa ovim kako bi mogli da na pristupačan način prihvatimo goste i da to bude trening za sezonu”, rekao je Frančesković za agenciju Mediabiro.
Po njegovom mišljenju, nije realno očekivati predsezonu. „Sezonu očekujemo u julu. Mi predsezonu ove godine nemamo, ne možemo je očekivati, jer nije realno. Ali jako je bitno da vidimo svi koliko nam je falio nerad da bi nastavili dalji napredak i zaradili koliko-tolik ove godine”, zaključio je predsjednik Udruženja ugostitelja Tivat.
Umjesto cijepljenja protiv koronavirusa, po čemu je Bosna i Hercegovina u rangu afričkih zemalja, građani Mostara u srijedu su fiktivno cijepljeni protiv korupcije, u sklopu projekta ukazivanja na ovaj problem po kojemu je BiH pri dnu europske ljestvice.
Sudionici nevladina projekta “On my own – Neću štelu” u srijedu su na Španjolskom trgu u središtu Mostara organizirali cijepljenje građana protiv korupcije. Uz to su dijelili promotivne materijale te predstavili izložbu likovnih radova nastalih u sklopu projekta borbe protiv korupcije.
Voditeljica projekta Edisa Demić izjavila je kako je cijepljenje protiv korupcije bilo besplatno te da je ova organizacija uspjela ono što nisu uspjele institucije ove zemlje u borbi protiv koronavirusa, po čemu je BiH također u iznimno lošem položaju.
“Istraživanja pokazuju da su BiH, Sjeverna Makedonija i Kosovo najlošije rangirane u Europi kada je u pitanju borba protiv korupcije. Nažalost, veliki broj građana i ne razumije šta je korupcija”, rekla je Demić.
Po njezinim riječima cilj projekta “On my own – Neću štelu” je osnažiti umjetnike, aktiviste i novinare da budu učinkovitiji u u borbi protiv korupcije.
Crnoj Gori preminulo je još 12 osoba inficiranih koronavirusom, a registrovano je 355 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 31. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1477 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 355 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
oboljeli
Podgorica
132
Nikšić
51
Berane
34
Bijelo Polje
19
Bar
16
Ulcinj
14
Kotor
12
Danilovgrad
12
Rožaje
12
Cetinje
8
Herceg Novi
7
Mojkovac
7
Pljevlja
6
Andrijevica
6
Budva
5
Tuzi
5
Kolašin
4
Plužine
2
Tivat
1
Plav
1
Petnjica
1
Ukupno
355
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 12 smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz sledećih opština: Podgorica (4), Nikšić (4), Pljevlja (1) i Ulcinj (1), Bijelo Polje (1) i Danilovgrad (1) od kojih je najmlađi imao 67, a najstariji 91 godinu starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1286.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 537 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6252.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 91573.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Nakon nešto više od mjesec ipo dana u Budvi ponovo rade ugostiteljski objekti. To su sa zadovoljstvom prihvatili kako građani tako i ugostitelji. PR menadžerka hotelske grupe „Budvanska rivijera” Jelena Kaluđerović je kazala da su svima nedostajali kafići.
„Negdje nas je to zaustavilo u pripremi turističke sezona koja je na vratima. Ovo je veliki korak da uhvatimo posljednji voz da ovu sezonu sprovedemo na najbolji mogući način. Kada smo u pitanju mi ugostitelji, mi poštujemo mjere i zaista činimo sve da naša hotelsko-ugostiteljska djelatnost živi. Sada su na redu građani da pokažu odgovornost, da shvate da je situacija ozbiljna i da shvate da od svakoga od nas zavisi koliko će turistička sezona biti uspješna. Apelujem na sve naše goste da poštuju mjere”, rekla je Kaluđerovićeva za agenciju Mediabiro.
Ona je dodala da se turisti konstantno interesuju za ljetovanje u Crnoj Gori.
„U našoj hotelskoj grupi svakodnevno dobijamo upite od domaćih gostiju, te od gostiju iz regiona i evropskih tržišta, ali na nama je da epidemiološku situaciju držimo pod kontrolom i učinimo sve kako bi se ova sezona nesmetano odvijala”, istakla je Jelena Kaluđerović.
Direktor ugostiteljskog preduzeća „Mozart” Luka Vučković kazao je da, njemu i njegovim kolegama, dozvola za početak rada znači mnogo.
„Znači nam dosta da se pokrenemo. Moram da istaknem da smo mi od početka bili za lok-daun. Smatrali smo da, na taj način, možemo mnogo prije izaći iz problema. Mi imamo dosta prometa vikendom, ali sada postoji zabrana međugradskog. Međutim, dobro je da smo otvoreni”, kazao je Vučković za agenciju Mediabiro.
On je naveo da je prioriotet zaštita građana od koronavirusa, jer je to “osnov svega”.
„Osim toga, moramo da pazimo kako ćemo privredu da pokrenemo. Bez zdravlja nema privrede. Apelujemo na hitnu vakcinaciju u ugostiteljstvu i hotelijerstvu da bi mogli zdravi da dočekamo sezonu. Čak apelujemo na sertifikate koji bi se izdavili preduzećima čiji su radnici vakcinisani kako bi turista znao da u tim objektima postoji sertifikat i samim tim slobodnije boravio u objektu”, poručio je Vučković.
Budva – more
Takođe istakao je da od budvanske Opštine i Vlade očekuje pomoć. „Glavna stvar nam je zakup terasa i svim lokalima koji su u zoni Morskog dobra zakup plaža. Nadam se da ćemo uspjeti da sklopimo dobar dogovor, jer nam je to veliki namet. Ipak mislim da je opstanak preduzeća i zadržavanje radne snage broj jedan kod nas”, zaključio je Vučković.
Sa njim je saglasan i njegov kolega Đuro Ivanović, koji je građanima Budve i Crne Gore izjavio saučešće zbog gubitka voljenih usljed pandemije koronavirusa.
„Razumijem situaciju u kojoj se nalazimo i maksimalno podržavam Ministarstvo zdravlja. Kao ugostitelj, savjetovao bih da više rade na promociji turizma i Crne Gore, da pozivaju na bratsku ljubav sa svima u regionu, da što manje bude podjela. Da ljudi shvate da živimo u civilizovanoj zemlji i da gledamo u budućnost, a ne u prošlost. Da Budva bude kao što je nekad bila kada niko nikog nije pitao ko si i odakle si”, kazao je Ivanović.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijović boravio je danas u radnoj posjeti Opštini Tivat, gdje se susreo sa predsjednikom Opštine Željkom Komnenovićem i njegovim saradnicima. Oni su između ostalog razgovarali o višegodišnjem gorućem problemu tzv. lutajuće stoke, koja se bez kontrole kreće naseljima u gornjim djelovima grada i uništava imovinu građana.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pružiće kompletnu logistiku u skladu sa svim zakonskim procedurama, kako bi ovaj problem bio efikasno rješen. U njegovo rješavanje na terenu aktivno će biti uključeni Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat, pripadnici Službe zaštite, Komunalno preduzeće i službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat. Ministarstvo će obezbjediti prisustvo predstavnika nadležnih državnih institucija, u prvom redu Sektora za veterinu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Uprave za inspekcijske poslove, koje će pomoći proces hvatanja i transporta goveda.
Ukoliko nadležni evidentiraju govedo sa ušnom markicom, koje se kreće bez nadzora javnim površinama, vlasnik će biti identifikovan i kažnjen. Takođe, ukoliko nadležni evidentiraju kretanje bez nadzora goveda koje nije obilježeno ušnom markicom, ono će biti proglašeno državnom imovinom, biće sprovedeno u karantin na period od mjesec dana, nakon čega će biti donijeta odluka o daljem postupku.
Komnenović i Stijović su razgovarali i o valorizaciji zemljišnog kompleksa nekadašnjeg poljoprivrednog dobra „Montepranzo – Bokaprodukt“, preko puta Aerodroma Tivat, o promjeni planske dokumentacije kako bi se ovom kompleksu vratila stara namjena poljoprivredno obradive površine. Razgovor se vodio i o saniranju divlje deponije građevinskog materijala, koja je nastala na ovom lokalitetu, te uređenju ovog prostora.
Aerodromi Crne Gore u susret ljetnjoj turističkoj sezoni imaju veliko interesovanje avio-kompanija, koje rezervišu slotove, odnosno termine slijetanja za slučaj popuštanja koronakrize, saopštila je portparolka kompanije, Marina Miketić.
“Dobili smo jako puno najava. Za Podgoricu više od 20, za Tivat čak preko 30 destinacija. To je jako velika cifra, ali postoji mogućnost da neke od tih destinacija budu otkazane ili da ne budu u najavljenom obimu”, kazala je Miketić.
Avio-kompanije, kako je dodala, rezervišu slotove, odnosno termine slijetanja za slučaj da se kriza smanji i da promet putnika bude lakši, ali to ne znači da će biti u tom obimu.
“Nas hrabri da će se stvari mijenjati na bolje”, rekla je Miketić.
Ona je saopštila da kompanija u prva tri mjeseca ove godine bilježi pad broja putnika od 50 odsto, ali i da toj razlici doprinosi rekordni prošlogodišnji januar, na osnovu kojeg su projektovali dobru prošlu godinu koju je poremetio koronavirus.
Miketić je za 22. i 23. maj najavila letove Lufthanse iz Tivta za Minhen i Frankfurt, dok za liniju Zagreb-Podgorica-Zagreb, prema njenim riječima, još nije stigla zvanična potvrda niskotarifnog Ryanaira.
“Danas se saobraća sa Beogradom, Istanbulom, Bečom, uskoro će sa Cirihom i Kijevom. Stvari se polako pomjeraju sa mrtve tačke”, rekla je Miketić.
Ona je podsjetila da će linija Luksemburg-Podgorica-Luksemburg biti aktivna ponedjeljkom i četvrtkom, kao i da je ona važna za crnogorske iseljenike.
U Crnu Goru bi do 20. aprila trebalo da stigne 200.000 doza kineskih Sinofarm vakcina, kada će početi masovna imunizacija stanovništva. To je saopštila ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović, na početku vakcinacije zaposlenih u medijima.
Ona je saopštila da se očekuje isporuka i novih količina AstraZeneka, te Fajzer vakcina, ali i 50.000 dogovorenih doza Sputnjik V.
Borovinić-Bojović je apelovala na građane da prime vakcinu protiv virusa korona, uvjeravajući ih da je svaka efikasna i bezbjedna.
“Kompletna vakcinacija je organizovana tako da budu dostupne sve vakcine. Masovna imunizacija trebalo bi da krene oko 20. aprila”, rekla je ministarka.
Vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić kazao je da je punkt za vakcinaciju u Muzičkom centru urađen u veoma kratkom roku, navodeći da će se vakcinisati zaposleni u medijima, prosvjeti i Glavnm gradu.
“Ljudi koji pripadaju Vojcsi Crne Gore vakcinisaće se u Vojno-medicinskom centru, a građani će nastaviti imunizaciju u Sportskom centru Morača”, kazao je Jokić.
Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović podsjetila je da je Evropska agencija za ljekove ukazala da je AstraZeneka vakcina bezbjedna.
Volonteri azila za pse započeli su akciju uređivanja prostora na Dizdarici. Njima se pridružio i Nikola Samardžić, predsjednik SO Herceg Novi.
-Popravili smo petnaestak kućica koje su u bile u veoma lošem stanju, a dvadesetak starijih kućica smo ofarbali. Oko 15 mojih prijatelja imalo je volju i želju da pomognu volonterima – kazao je Samardžić.
U azilu na Dizdarici trenutno borave 83 psa.
-U pomoć smo zvali Nikolu Samardžića, tako da je sve što je urađeno zapravo njegova i zasluga i zasluga njegove ekipe, kaže volonterka Slađana Kovačević.
Upravnik azila Radoje Žujović pohvalio je saradnju sa volonterima.
Do kada će jedina trajektna linija u državi koju drži kompanija “Pomorski saobraćaj” iz Kamenara u vlasništvu podgoričkih biznismena braće Dejana i Dušana Bana i njihovog partera Željka Mihailovića, funkcionisati bez koncesionog aranžmana kako je praksa svuda u svijetu zasada je neizvjesno, jer i nova Vlada ne preduzima ništa da to pitanje riješi u skorije vrijeme.
Ovo proizilazi iz odgovora Ministarstva za kapitalne investicije (MKI) na pitanje kada će pripremiti nacrt koncesionog aranžmana i raspisati tender za dodjelu koncesije za obavljenje trajektnog prevoza vozila i putnika na liniji Kamenari-Lepetane-Kameneri.
Iz resora kojim rukovodi ministar Mladen Bojanić, pojasnili su da je potrebno da se utvrdi usklađenost zakona o sigurnosti pomorske plovidbe sa zakonima o koncesijama i privatno-javnom partnerstvu, nakon čega će se raditi koncesioni akt. Nije preciziran vremenski rok za usklađivanje zakona i izradu koncesionog akta.
Iz MKI je pojašnjeno da je Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe propisano da prevoz putnika i stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju obavljaju plovni objekti sticanjem adekvatnih dozvola ili prava, pored ostaloga i prava na koncesiju za prevoz trajektom, kao i da je istim zakonom detaljnije razrađeno davanja koncesije na pravo obavljanja djelatnosti prevoza trajektom između pristaništa i pravo na izgradnju, korišćenje i održavanje pristaništa i privezišta.
“S obzirom na to da je 4. jula 2020. godine stupio na snagu zakon o izmjenama i dopunama zakona o koncesiji i novi zakon o javno-privatnom partnerstvu, potrebno je utvrditi njihovu usklađenost sa zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe kako bi krenula procedura izrade koncesionog akta i realizacije davanja koncesije na svim područjima unutrašnjeg pomorskog saobraćaja na kojima se može vršiti ova vrsta privredne djelatnosti”, rekli su iz MKI.
Ugovor i naknada
Objasnili su da postupak dodjele koncesije za obavljanje trajektnog prevoza u unutrašnjoj plovidbi pokreće Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, koja je obavezna da uradi nacrt koncesionog akta. Ta je uprava u nadležnosti MKI.
“Pomorski saobraćaj” trajektni prevoz na linji preko tjesnaca Verige, trenutno obavlja na osnovu ugovora koji ima sa preduzećem Morsko dobro iz februara 2004. godine o zakupu djelova trajktnih pristaništa u Kamenarima i Lepetanima.
Ugovor sa rokom važenja od 15 godina sklopljen je u vrijeme kada je “Pomorski saobraćaj” bio u vlasništvu Fonda PIO koji je dopunjavao tom zaradom svoj budžetski deficit, da bi u avgustu iste godine godine kompaniju kupila firma “Pro House” u vlasništvu braće Ban, bliskih predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i njihovog partnera Mihailovića.
Privatizovani “Pomorski saobraćaj” je 14 godina ostvarivao milionske profite zahvaljujući monopolu, a Morskom dobru je za zakup obale plaćana mjesečna naknadu od četiri odsto prihoda ostvarenog prodajom usluga, što je godišnje bilo između 200 i 300 hiljada eura.
“Pomorski saobraćaj” je prije nekoliko godina odbijao da “Morskom dobru” dostavlja mjesečne obračune prometa, zbog čega su se vodili i sudski sporovi, a Državna revizorska institucija u jednom od svojih izvještaja izrazila je rezervu na način i iznos novca koji “Pomorski saobraćaj” uplaćuje “Morskom dobru”.
Ugovor je istekao krajem 2018. godine, ali je zaključkom bivše Vlade premijera Duška Markovića “Pomorski saobraćaj” nastavio da posluje, da bi u ljeto 2019. godine bio urađen aneks sa Morskim dobrom, a osnov za to je zaključak Vlade.
Zaključcima Vlade, kako je ranije pojašnjeno iz “Morskog dobra”, bilo je zaduženo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) da kroz zakon o sigurnosti pomorske plovidbe i upravljanja lukama predloži i način uređivanja linijskog pomorskog saobraćaja, kao i pitanje dodjele koncesije za djelatnost linijskog pomorskog saobraćaja.
MSP, koje je vodio Osman Nurković, od početka 2019. sve do kraja mandana bivše Vlade u decembru prošle godine nije ispoštovalo tu obavezu da uradi nacrt koncesionog akta i raspiše tedner za dodjelu koncesije.
Kako je država prodala i kontrolisala “Pomorski saobraćaj”
“Pomorski saobraćaj” je privatizovan na osnovu odluke Savjeta za privatizaciju bez javnog tendera kupovinom državnih akcija na berzi za 1,2 miliona eura od čega je “Pro hause” uplatio 680 hiljada eura u kešu, a ostatak obveznicama stare devizne štednje koje je prethodno kupio po diskontovanim cijenama. U vrijeme kada je Fond PIO odlučio da proda svoju “zlatnu koku” njegov direktor je bio aktuelni guverner Radoje Žugić.
Javnost nikad nije dobila objašnjenje zašto je država naprasno odlučila da proda “Pomorski saobraćaj” i zašto njegovi manjinski akcionari nisu bili obaviješteni da će država na berzu iznijeti svoje akcije, iako su manjinski akcionari bili spremni da ih plate do dva miliona, što je više od cijene koju su dali konačni kupci.
Inspekcijske službe su često žmurile na nezakonite postupke menadžmenta prema radnicima koji su bespravno otpuštani kada bi se pobunili zbog kršenja svojih zakonskih prava, kao i na tehničke nedostatke trajekata, kršenja zakona o sprečavanju zagađenja mora sa plovnih objekata…
Pitanja u vezi sa budućim koncesionim ugovorom
“Vijesti” su MKI pitale na koji će period biti data koncesija za trajektnu liniju, te koji su minimalni zahtjevi države od budućeg partnera u pogledu fiksnog i varijabilnog dijela koncesione naknade, odnosno minimalnog investicionog programa koji mora sporesti tokom trajanja koncesije.
Pitanje za taj resor je i da li će prilikom dodjele koncesije eliminatorni uslov biti da budući koncesionar bude kompanija registrovana u Crnoj Gori sa brodovima registrovanim pod crnogorskom zastavom ili će biti dozvoljeno da se na konkurs za dodjelu koncesije prijave i strani brodari koji imaju flotu pod zastavom neke od članica EU.
Traženo je od MKI da objasni da li će insistirati da budući koncesionar unaprijedi ekološke standarda za obavljanje djelatnosti trajektnog prevoza.
